lini kraljevoj, u vladi, 1 jem i državnijem mjesti! “ ljudi, koji su direktno 1 Godina XII. U Dubrovniku 20 Decembra 1908. Broj 51. Gijena lista, Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu Soru na go. dinu Kruna 12. Za svo ostale zemlje na ranska 15 u zlatu. Bira Za Dubrovnik na godinu Kr, 10 Na pć godine 1 na Četvrt godine surazmjerno, Pojedini broj lista 20 para. JUBAOVNI Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje šća i slične objave plaća se 20 pars. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankovana pisma ne pr maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris. Kzlazi svake nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića. Srbija i Evropa. Dubrovnik, 18 decembra. od znamenitoga dogagjaja 11. juna ove godine Srbija ne prestaje biti na dnevnom redu u zvaničnijem političkijem i diplomat- skijem krugovima Evrope, osobito pak oni- jem koji nijesu nikada bili naklonjeni pra- vilnomu razvitku Srbije kao političke pred- stavnice balkanskoga Srpstva i kao kultur- noga središta cijeloga srpstva. Ko bi, pa i u najkraćijem potezima, mogao sve nanizati što se u ovo posljednjijeh pet mjeseca o Sr- biji pisalo! Da se je stota obistinila, Srbije danas ne bi bilo megju političkijem činioci- ma u Evropi. Pored svega toga Srbija je dostojanstveno i mirno, što historija odavna ne pamti, prešla od revolucije u redovito stanje. Mir u zemlji, izbor kralja, novi ustav i skup- štinski izbori, to su svijetle tačke u povjesti mlade kraljevine. Osim niške afere, koja je bila stranom štampom preuveličana, nije bilo, osim lažt, drugoga dogagjaja, koji bi ma u koliko mogao baciti ernu sjenku na prilike Srbijine. Što više, vlada potpuna sloga izme- gju naroda i dinastije Karagjorgjevića. A to je ono što je Srbiji do sada manjkalo i što ju je činilo u posljednje. vrijeme, za vlade posljednjijeh dvaju Obrenovića, šprdnjom u svijetu. Svuda pak u Evropi, gdje ustavnost i parlamentarnost presugjuju, nestalne su u- nutrašnje prilike, tako je i u Srbiji. Željena stranačka konsolidacija još se nije potpuno izvršila, niti su ge pročistili glavni momenti unutrašnje politike, osobito financija, koje stoje u direktnoj vezi sa spoljašnjom poli- tikom. Dogagjaji od 11. juna ove godine, u jednu riječ, podigli su kredit Srbije i srp- stva. Sada se na Srbiju i srpstvo gleda dru- gijem očima. Južni Slaveni u onom historij- skom dogagjaju gledaju polugu bolje buduć- nosti svega južnoga Slovenstva. Tomu uvje- renju dalo se je izraza i u saborima i u štampi. Kad bi za redovitost prilika u jednoj dr- žavi imalo biti presudno sve ono što se zo- ve unutrašnjijem redom, mirom i zadovolj- stvom, tada Srbija spada u prvi red _evrop- skijeh država, koje priznanje zaslužuju. Ali se je odavna u zvaničnoj Evropi izgubio smisao za dobrijem i plemenitijem, tu se sve presugjuje po nekom srednjevjekovnom šablo- nu. S toga Srbiju, koja je revolucionarnijem putem došla do reda i mira i kredita, veći- na zvanične Evrope od sebe odbija. Poslije punijeh pet mjeseca od znamenitoga doga- gjaja 11. juna ove godine nekoliko poslanika stranijeh sila u Biogradu odlazi na odsut- stvo, da ne učestvuje dvorskijem svečano- stima o novoj godini, tobože što se u. oko- lini kralja Petra I nalazi oficira, koji su učestvovali u ubijstvu kralja Aleksandra i kraljice Drage. Danas ovaj diplomatski bule- tin ovako glasi, sutra glasiće drukčije, JE osim nekolicine dobro poznatijeh individua u Biogradu vas srpski narod odobrava onu katastrofu, koju je narodno predsavni o . ije moguće, ad Sankcionovalo. Dakle, ia nojvišijam vojnički ma ne bude uvijek li indirektno bilo u- brili junski prevrat. Po i bilo odo Meni Bilo Neue Freie Presse“, pisanju bečkoga lista » koji prima svoje obavještaje s Ballplatza, niko ne bi mogao učestvovati u vladi i a javnijem poslima kraljevine Srbije osim oni- jeh lica, koji su okružavali pok. kralja Alek- sandra u posljednjijem časovima, jer samo oni nijesu ni direktno ni indirektno umiješa- ni u biogradsku katastrofu. Jedino bi ti ljudi udovoljili inspiratorima lista ,Neue Freie Presse“. Kad bi ti ljudi bili na upravi ze- mlje, tada ne bi bilo ni diplomatskijeh straj- kova ni otvorene kampanje protiv novoga režima u Srbiji, sve bi bilo u potpunom re- du, zaboravilo bi se i ubijstvo kraljevskoga para. Ovo sve još bolje ilustruje prijetnja upućena na adresu Srbije u delegacijama sa strane ministra spoljnjijeh posala grofa Golu- hovskoga, Ona prijetnja ministra Goluhovsko- ga može služiti za komentar diplomatskomu štrajku u Biogradu. Nije ovo prvi put, da poslije revolucije u jednoj zemlji diplomacija strajkuje. Razu- mije se, da taki strajkovi nijesu ugodni, ali su u isto vrijeme pouka narodu, u ovom slu- čaju srpskomu, koliko treba preturiti i pre- trpjeti, da se uspješno uzmože kazati: I ja sam tu. To: i ja sam tu — danas je u rukama kralja Petra I i radikalne stranke, osobito ove posljednje. ICA Ilira uuozu Bopze Capađos. (Pasropop jeznora upujare.a ,,lHlramne“ e Bobom yeranuka y Mahezonnju), Morora nana xa je y Bnorpax zomao Bopnue CapawoB, jena mam npnjare, CapaeoBieB nmosna- HHK H8 panujera spemena, norpaxuo ra je y xo- Tezy ,llapnsy“ u mao 6 ium nojy2ka pasroBop. Masjemraj namera npnjareba 0 Tome pasroBopy TJIACH! Cjeliajyliu ce mra je ee uperpuno Bopne CapawoB sa spujeme HekoJako mjecenu mauopnora yeraunukora pana y Mahenonnju, mue2ao cam, ugylia E emy, na liy ra suzjera npomujewena, za ey Hauopu cguiyza omy nyuoliy, ga cy Temu Tpe- Hyluu, y kojama ce nazasno om ea esojam mraćom H ca nujezam upenyseliem, OCTABHJIH TpArA HA Be- rosy uezy, na ey Gecame molin manypuze Tora 2KHBAXHOL H Heo6auuo okpernora uonjeka, u za je OH NOCyeTa0_ nog reperom nanopi u neycujexi. Anu cam ce jako upesapno. Vaaselin y c06y, y kojoj je ou cjenao y cpe- nuan esojux Bjepuux H OgaHux —pyroBa us yeran- Ka, ja ce msmemajux, Kaz Bujijex xaxas CupaeoB nsjlasu mu na cyeper. Osaj meru 6 kojam cam mierao Tozjuke merwe y Coenju, onaj meru nero- Bjerau 6 Kojam cam npolie rogune umao nyrsx oGjamiaBama u 6 Kojam cam ce pacrao mog yTu- ckom, za je TO uOBjek y HCTHHH Ka0 CTBOpeH ša KAKBO BPATOJIOMHO yeTAHHUYKO AJH NATPHOTCKO ZjeJO, Ha Koje ce om 6am omga u kperao c najBelium caMONOy8dawem H OJymreB/bewem; ozijepeH Kao uwo- Bjek KOJH CAMO NOHOKJG AJIH HAK NOJAKe HA 0- nujemo, Na2K/BHBO OMEIIBAH, GC JHjemo Besanom EpaBaTOM, oKuBaxan, 6PHBAHTHOTA HANJEZA, TOTOB HA PA3FrOBOp H HA NATPHOTCKE IOZBHTE — OH MH IO- lje da eyepeT H CHA%HO Ce PJKOBA CA MHOM, Ca- zerjeBiia me, Kao nesjepuora Tomy, nuramumaj »Hujecam Ju TH pekao, za liemo norpecru Typeky u eBparaTa cBy naxwy Espone na Mahienonnjy ? Hujecam JIH gemaHToBao Tozake TBoje uperio- GTABKO? H T. /I. aram me, u one vekajylia mora ogroBopa, upeneraBu eBojam gpyrosuma. To cy cBa 6uJu 2y- Nu MJIIKOTA H3rJOeJA, CHEPTHYHC H AKO IO CaMOM H81/exy Hacszse upupoge; eBu 6jexy onjesemu y aujeno, moze ce peliu emeraHrHo pyxo. — Baro 6am u gozasum ga ce m cam ynje- pum, pekox my ja sayseBiima mjecTo upema wemy. Iloeauje HeKoJIHKO IHTABA HUH Npupoje, UPONATEHBAIA 34 HOKE IBCTOBE ApyroBe a mMOje mo- aHaHuke, ja ra ynuTax; — VoTaHag ce CTAJOXKHO, H AKO C6 HG MOLO pelin ga je eBpmen. Mene H cse nae y Cp6uja uu- Tepevyje TBOj OAFOBOp HA IHTAIO, ZA JIH CH TH CA eBojam upyroBuma, Boljama ycTaHga, 8a10B0/baH 0- BAKBHM MA H NpHBpeMeHHM CBDIIETKOM yCTAHKA ? Capa&oB pamupu pyke: — Kako sagoBoman! O 3440B0/BCTBy H& MO- e Guru uu pujeum. A7u ce gasac MOsKe FOBOpHTH O emrypuum mazama. Osaj yeranak je rJaBua Ky- Ni&a namera upenyselia sa oczoćoljege, nakane jom guje uu upBu uuu nacryuuo. Ebera ma ca cupe- mamo. Aza je H Kymia 6uja cTpalnida H KpBaBa, MA KOJBKO pa je CTAJIA HAC, ZAJIEKO BHIIE CTAJA je. SypRe..<.- Hama je kao eBakora Makezon- na, Kora je yerTaHak omreruo marepnjajno. Jom nam je Belima kao omux xpa6pux —pyroBa, koja ey nsrguyau. Aza nema czoćoje ćes xpraBa y KpBH H y umawy. Ebuma je, y ocrazom, muzuja u Basx- uuja cnoćoga og eBera zpyrora... Ha upumjen6y, na he m Bene ene, cnemu- janmo Pyeuja u Ayerpoyrapeka, o6pararTu maoro Beliy naxwy HoBome nogyruajy maliegomekora Ko- muTeTa y Makienonnja, u ga 360r Tora moske 6aTu Beliux Hesroga Ho cmeTiba sa yeramuke, CapaeoB OZUOBOPH : — Mu ce u one nagamo, ga liemo pyeke u ayerpujege mojurTavape npenoćura sa eBojy eqTBap. Anu ce nazgamo, ga liemo y Beloj mjepu Hero 7zo- cag samurepecosara jaumo munjese y Eareegoj, Ppasuyekoj u y Mrazuju. Y gram sempama cy BJa/e napnamemTapne n jasao manjese uma yranaja Ha Apokae Blaga y enonoj nozaranu. V Hrazsju je iom emaua yenomema ma napogay 6op6y sa oczo6oljeme. C Tam y Besu croju H uu mora ny- TOBaĐA y Te sempe... Illro ce Ayerpnje Tuue, OBA OTBOpeHo nokasyje ey ga ce Kopuera na- mum yeTaKOM; OHa OBaj yerTanak cmarpa Kao no- BOJ za ce ymujema y ersapa y Typekoj, u ga uo- makne csoje rpamane go Marposune u jom gaze. Osa 6a TO yuuanza, cao gaz ća morza goćaru UPHCTAHAK H CBHX OCTAJEX,.. — Tako ce mucju Belimuom u oBnje Koj Hac, m saro yeranag m Maklienomnju ama penje 0- mrpane... — ]lokze rog Gyne 6uzo moBsuuusma y By- rapekoj u Cp6uju, Ayerpuja lie Gara naj java na Bankany. Y Cp6uja u Byrapekoj jom ue exBarajy Orpomuy BaxocT maliengoneke ayromomnje u 3a TO ce 6ope sa Byrape a Cp6e y Makegoanju. Mu Ma- kenonna, u ma xoliemo czo6ony sa ceće, sa Malie- nomujy. 3aro u jecre Ham uporpam: Koueezepanu- ja Gazgameka. Camo ca czoćogaom Makegomnjom MOske ce zoliu zo Tora muza a go ogpxama Baz- KAHA y BJACTH ĆAJIKAHCKHX HApOJA. — Kog nac y Cp6nja ce 6yga cBe Belie_ uu- Tepecosawe sa Crapy Cp6njy u Mahenonnjy, u ma vejeliamo cBu, kao ce upa6uoxasa spujeme, Kaz lie ce uyra u o namoj aknsja. Meljyram, oBuje le 6ura pa3H0 Tymauen /071a3aK Bolje NocaamibHx yoranuka mali&goHeKax ... — Morylino, morylino, azu je moja mamjepa caeBum npocra u jaca. Ja oxe7am, za Cpneko zpy- IITBO šauurepecyjem mro ume maliegomckum umpo- rpamom m cyn6unaom Makegosnje, u y TOMe Nuzsy panuhiy ja sajegao ca cBojam jeguommmpennijama. Venujemo za ga a y OCp6uja opramusyjemo mahe- NoHegH KOMETeT, K40 H y Byrapekoj, ua maliegou- oko po6xwe upuje he ce nacmnjemnura 37aTaa €710- Goga. Tam ce 6ynem Bparuo 6 uyra, suzjeliemo, uma 7u Beli Tepeda 84 TAaKAB PAZ. 3a Bpnjeme pasrosopa y c06y ey yzasnjn maora Mahenomuu u pagosnao cBnjer, koju je oxe- Juo za Buga CapaoBa. Oa je upekuzao pasroBop, BAXBAJBHBAO HA IOZAPABEMA H ONET TOBOPHO HE H- enymrajylia ua Buga ua jeguo Jane koje y co6y nolje uu nopen orBopemux Bpara npolje. Upa paceramky mu oćelaemo jenau zpyromy Ny2KH CACTAHAK NO EErOBY IOBPATEY C IyTA. ICA Sabor Hrvatske i Slavonije. Na 15. 0. m. otvoren je sabor kraljevina Hrvatske i Slavonije, da u prvom redu glasuje autonomni proračun za g. 1904. Pošto se ne će moći do kraja ove godine riješiti, biće potrebno da se dozvoli vladi indemnitat za prva tri mje- seca. Potrebe unutarnje uprave iznose kr. 20,601.068. Ban grof Todor Pejačević ističe, da se je primio banske časti, da posveti sve svoje sile narodu svome, i da se je primio te časti uslijed povjerenja ugarskoga ministra predsjednika, pa je nastavio: >Visoki sabore! Ja stojim na zakonskom članku 1., XXX. od god. 1868., koji smatram čvrstom podlogom za naš razvitak u svakom pogledu i koji precizuje regbi modus vivendi izmegju naroda ugarskoga i hrvatskoga koji je spojen megjusobno, kako pragmatična sankcija veli: ,indivisibiliter et inseparabiliter“ i uslijed 800-godišnjih povjesnih tradicija. Tačnim obdr- žavanjem ovog temeljnog zakona s obje strane postaje ovaj modus vivendi, odnosno odnošaj, prijateljskim i bratinskim, s toga će mi biti za- daćom, braniti ovaj temeljni zakon proti sva- komu napadaju, došao ma s koje strane i na- stojati oko toga, da se ovaj odnošaj čim više prijateljski razvije i to u dobro shvaćenom in- teresu državne zajednice i ovih kraljevina. »Drugi čvrstitemelj svakomu trajnomu raz- vitku jest mir i red, jer na krvavom polju borbe raste samo nesporazumljenje i mržnja, dočim na polju mira i poretka evatu kultura i napre- dak. S toga se od srca radujem, da je mir i red u našoj domovini opet uspostavljen i molim svakog na to pozvanog faktora, da radi oko toga, da se ovo stanje i uzdrži. Ja sam vazda bio prijatelj ustavne slobode i želim je štititi i razviti, ali moram dodati, da za slučaj, da bi ko htio drskom rukom porušiti mir i red, taj temelj ustavne slobode, da bih mu morao na put stati po onoj latinskoj: ,Salus reipublicae su- prema lex esto“. »Prelazim na tri grane naše autonomije, u prvom redu na samu upravu, o kojoj sam vazda spomenuo, da želim, da bude dobra i poštena. Da budem svakomu razumljiv, dodaću, da pod dobrom upravom razumijem, da ona bude nepristrana i brza, i da su uredi svakomu pri- stupni, a pod poštenom upravom mislim, da novčana manipulacija bude vazda tačna i savje- sna, a kontrola sa strane nadležnih organa što temeljitija i češća. Nastojaću, da uprava bude po cijeloj zemlji što moguće jednaka, i da se ona izgradi i usavrši u svim svojim granama. O pravosugju naglasio sam već opetovano, da ono mora poput Justitiae biti slijepo nepristrano, te da ću nastojati, da ta Justitia dobije moder- no odijelo, pridržavajući na očima onaj rubae, što ga je nosila i do sada...... Ja sam pružio svoju prijateljsku desnicu prečasnom svećenstvu, zauzevši ovo časno mjesto, i osvjedočen sam, da će je isto primiti, jer dobar sporazumak erkvene i svjetov- ne vlasti leži u interesu vjere same, kao i u interesu domovine. Želim, da se pod štitom zemaljske vlade sloga izmegju naroda hrvatskog i srpskog što više učvrsti i da se u tu svrhu izbjegne, što bi moglo prouzročiti kakav nesporazumak. Želim, da se svim narodima, narodnostima, kao i vjeroispovijestima, živućim na našem te- ritoriju, pruža prilika i mogućnost slobodnog razvitka unutar granica postojećih zakona, te sam eventualno i voljan za slučaj potrebe u tu svrhu predložiti visokom saboru i nove zakon- ske osnove, S ovog odličnog mjesta naglasio je blago- pokojni moj otac svojedobno, da stoji nad stran- kama. Ja sa svoje strane rado prihvaćam to načelo, samo želim ovo stanovište preciznije izraziti, veleći, da ću stajati nad strankama vaz- da u«pogledu uprave, ali u politici jesam i ostaću vjeran član narodne stranke, iz reda koje sam proizašao i za načela koje sam se vazda borio. Završujući, molim visoki ovaj sabor, da me izvoli podupirati u mojem djelovanju, koje je namijenjeno lih dobrobiti naroda i domovine naše.« ž . Prema banovu govoru odmah su zauzeli sta- novište poglavice hrvatskih opozicija. Prenije- ćemo samo ono, što su kazali o odnosima izme- gju Srbi i Hrvata,