lini kraljevoj, u vladi, 1
jem i državnijem mjesti!
“ ljudi, koji su direktno 1

Godina XII.

U Dubrovniku 20 Decembra 1908.

Broj 51.

Gijena lista,

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i
Hercegovinu na godinu Kruna 11

Za Srbiju i Crnu Soru na go.
dinu Kruna 12.

Za svo ostale zemlje na
ranska 15 u zlatu. Bira

Za Dubrovnik na godinu Kr, 10

Na pć godine 1 na Četvrt godine
surazmjerno,

Pojedini broj lista 20 para.

JUBAOVNI

Pretplata i oglasi

Salju se administraciji Dubrovnika

Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje
šća i slične objave plaća se 20 pars.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankovana pisma ne pr
maju se.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Antun Fabris.

Kzlazi svake nedjelje.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića.

Srbija i Evropa.
Dubrovnik, 18 decembra.

od znamenitoga dogagjaja 11. juna ove
godine Srbija ne prestaje biti na dnevnom
redu u zvaničnijem političkijem i diplomat-
skijem krugovima Evrope, osobito pak oni-
jem koji nijesu nikada bili naklonjeni pra-
vilnomu razvitku Srbije kao političke pred-
stavnice balkanskoga Srpstva i kao kultur-
noga središta cijeloga srpstva. Ko bi, pa i
u najkraćijem potezima, mogao sve nanizati
što se u ovo posljednjijeh pet mjeseca o Sr-
biji pisalo! Da se je stota obistinila, Srbije
danas ne bi bilo megju političkijem  činioci-
ma u Evropi. Pored svega toga Srbija je
dostojanstveno i mirno, što historija odavna ne
pamti, prešla od revolucije u redovito stanje.
Mir u zemlji, izbor kralja, novi ustav i skup-
štinski izbori, to su svijetle tačke u povjesti
mlade kraljevine. Osim niške afere, koja je
bila stranom štampom preuveličana, nije bilo,
osim lažt, drugoga dogagjaja, koji bi ma u
koliko mogao baciti ernu sjenku na prilike
Srbijine. Što više, vlada potpuna sloga izme-
gju naroda i dinastije Karagjorgjevića. A to
je ono što je Srbiji do sada manjkalo i što
ju je činilo u posljednje. vrijeme, za vlade
posljednjijeh dvaju Obrenovića, šprdnjom u
svijetu. Svuda pak u Evropi, gdje ustavnost
i parlamentarnost presugjuju, nestalne su u-
nutrašnje prilike, tako je i u Srbiji. Željena
stranačka konsolidacija još se nije potpuno
izvršila, niti su ge pročistili glavni momenti
unutrašnje politike, osobito financija, koje
stoje u direktnoj vezi sa spoljašnjom poli-
tikom.

Dogagjaji od 11. juna ove godine, u
jednu riječ, podigli su kredit Srbije i srp-
stva. Sada se na Srbiju i srpstvo gleda dru-
gijem očima. Južni Slaveni u onom historij-
skom dogagjaju gledaju polugu bolje buduć-
nosti svega južnoga Slovenstva. Tomu  uvje-
renju dalo se je izraza i u saborima i u
štampi.

Kad bi za redovitost prilika u jednoj dr-
žavi imalo biti presudno sve ono što se zo-
ve unutrašnjijem redom, mirom i zadovolj-
stvom, tada Srbija spada u prvi red _evrop-
skijeh država, koje priznanje zaslužuju. Ali
se je odavna u zvaničnoj Evropi izgubio
smisao za dobrijem i plemenitijem, tu se sve
presugjuje po nekom srednjevjekovnom šablo-
nu. S toga Srbiju, koja je revolucionarnijem
putem došla do reda i mira i kredita, veći-
na zvanične Evrope od sebe odbija. Poslije
punijeh pet mjeseca od znamenitoga doga-
gjaja 11. juna ove godine nekoliko poslanika
stranijeh sila u Biogradu odlazi na odsut-
stvo, da ne učestvuje dvorskijem svečano-
stima o novoj godini, tobože što se u. oko-
lini kralja Petra I nalazi oficira, koji su
učestvovali u ubijstvu kralja Aleksandra i
kraljice Drage. Danas ovaj diplomatski bule-
tin ovako glasi, sutra glasiće drukčije, JE
osim nekolicine dobro poznatijeh individua u
Biogradu vas srpski narod odobrava onu
katastrofu, koju je narodno predsavni o

. ije moguće, ad
Sankcionovalo. Dakle, ia nojvišijam vojnički
ma ne bude uvijek
li indirektno bilo u-
brili junski prevrat. Po

i bilo odo
Meni Bilo Neue Freie Presse“,

pisanju bečkoga lista »

koji prima svoje obavještaje s Ballplatza,
niko ne bi mogao učestvovati u vladi i a
javnijem poslima kraljevine Srbije osim oni-
jeh lica, koji su okružavali pok. kralja Alek-
sandra u posljednjijem časovima, jer samo
oni nijesu ni direktno ni indirektno umiješa-
ni u biogradsku katastrofu. Jedino bi ti ljudi
udovoljili inspiratorima lista ,Neue  Freie
Presse“. Kad bi ti ljudi bili na upravi ze-
mlje, tada ne bi bilo ni diplomatskijeh straj-
kova ni otvorene kampanje protiv novoga
režima u Srbiji, sve bi bilo u potpunom re-
du, zaboravilo bi se i ubijstvo kraljevskoga
para. Ovo sve još bolje ilustruje prijetnja
upućena na adresu Srbije u delegacijama sa
strane ministra spoljnjijeh posala grofa Golu-
hovskoga, Ona prijetnja ministra Goluhovsko-
ga može služiti za komentar diplomatskomu
štrajku u Biogradu.

Nije ovo prvi put, da poslije revolucije
u jednoj zemlji diplomacija strajkuje. Razu-
mije se, da taki strajkovi nijesu ugodni, ali
su u isto vrijeme pouka narodu, u ovom slu-
čaju srpskomu, koliko treba preturiti i pre-
trpjeti, da se uspješno uzmože kazati: I ja
sam tu. To: i ja sam tu — danas je u
rukama kralja Petra I i radikalne stranke,
osobito ove posljednje.

ICA

Ilira uuozu Bopze Capađos.

(Pasropop jeznora upujare.a ,,lHlramne“ e Bobom
yeranuka y Mahezonnju),

Morora nana xa je y Bnorpax zomao Bopnue
CapawoB, jena mam npnjare, CapaeoBieB nmosna-
HHK H8 panujera spemena, norpaxuo ra je y xo-
Tezy ,llapnsy“ u mao 6 ium nojy2ka pasroBop.
Masjemraj namera npnjareba 0 Tome pasroBopy
TJIACH!

Cjeliajyliu ce mra je ee uperpuno Bopne
CapawoB sa spujeme HekoJako mjecenu mauopnora
yeraunukora pana y Mahenonnju, mue2ao cam, ugylia
E emy, na liy ra suzjera npomujewena, za ey
Hauopu cguiyza omy nyuoliy, ga cy Temu Tpe-
Hyluu, y kojama ce nazasno om ea esojam mraćom
H ca nujezam upenyseliem, OCTABHJIH TpArA HA Be-
rosy uezy, na ey Gecame molin manypuze Tora
2KHBAXHOL H Heo6auuo okpernora uonjeka, u za je
OH NOCyeTa0_ nog reperom nanopi u neycujexi.
Anu cam ce jako upesapno.

Vaaselin y c06y, y kojoj je ou cjenao y cpe-
nuan esojux Bjepuux H OgaHux —pyroBa us yeran-
Ka, ja ce msmemajux, Kaz Bujijex xaxas CupaeoB
nsjlasu mu na cyeper. Osaj meru 6 kojam cam
mierao Tozjuke merwe y Coenju, onaj meru nero-
Bjerau 6 Kojam cam npolie rogune umao nyrsx
oGjamiaBama u 6 Kojam cam ce pacrao mog yTu-
ckom, za je TO uOBjek y HCTHHH Ka0 CTBOpeH ša
KAKBO BPATOJIOMHO yeTAHHUYKO AJH NATPHOTCKO ZjeJO,
Ha Koje ce om 6am omga u kperao c najBelium
caMONOy8dawem H OJymreB/bewem; ozijepeH Kao uwo-
Bjek KOJH CAMO NOHOKJG AJIH HAK NOJAKe HA 0-
nujemo,  Na2K/BHBO  OMEIIBAH, GC JHjemo Besanom
EpaBaTOM, oKuBaxan, 6PHBAHTHOTA HANJEZA, TOTOB
HA PA3FrOBOp H HA NATPHOTCKE IOZBHTE — OH MH IO-
lje da eyepeT H CHA%HO Ce PJKOBA CA MHOM, Ca-
zerjeBiia me, Kao nesjepuora Tomy, nuramumaj
»Hujecam Ju TH pekao, za liemo norpecru Typeky
u eBparaTa cBy naxwy Espone na Mahienonnjy ?
Hujecam JIH gemaHToBao Tozake TBoje uperio-
GTABKO? H T. /I.

aram me, u one vekajylia mora ogroBopa,
upeneraBu eBojam gpyrosuma. To cy cBa 6uJu 2y-
Nu MJIIKOTA H3rJOeJA, CHEPTHYHC H AKO IO CaMOM
H81/exy Hacszse upupoge; eBu 6jexy onjesemu y
aujeno, moze ce peliu emeraHrHo pyxo.

— Baro 6am u gozasum ga ce m cam ynje-
pum, pekox my ja sayseBiima mjecTo upema wemy.

Iloeauje HeKoJIHKO IHTABA HUH Npupoje,
UPONATEHBAIA 34 HOKE IBCTOBE ApyroBe a mMOje mo-
aHaHuke, ja ra ynuTax;

— VoTaHag ce CTAJOXKHO, H AKO C6 HG MOLO
pelin ga je eBpmen. Mene H cse nae y Cp6uja uu-
Tepevyje TBOj OAFOBOp HA IHTAIO, ZA JIH CH TH CA
eBojam upyroBuma, Boljama ycTaHga, 8a10B0/baH 0-
BAKBHM MA H NpHBpeMeHHM CBDIIETKOM yCTAHKA ?

Capa&oB pamupu pyke:

— Kako sagoBoman! O 3440B0/BCTBy H& MO-
e Guru uu pujeum. A7u ce gasac MOsKe FOBOpHTH
O emrypuum mazama. Osaj yeranak je rJaBua Ky-
Ni&a namera upenyselia sa oczoćoljege, nakane jom
guje uu upBu uuu nacryuuo. Ebera ma ca cupe-
mamo. Aza je H Kymia 6uja cTpalnida H KpBaBa,
MA KOJBKO pa je CTAJIA HAC, ZAJIEKO BHIIE CTAJA
je. SypRe..<.- Hama je kao eBakora Makezon-
na, Kora je yerTaHak omreruo marepnjajno. Jom
nam je Belima kao omux xpa6pux —pyroBa, koja ey
nsrguyau. Aza nema czoćoje ćes xpraBa y KpBH
H y umawy. Ebuma je, y ocrazom, muzuja u Basx-
uuja cnoćoga og eBera zpyrora...

Ha upumjen6y, na he m Bene ene, cnemu-
janmo Pyeuja u Ayerpoyrapeka, o6pararTu maoro
Beliy naxwy HoBome nogyruajy maliegomekora Ko-
muTeTa y Makienonnja, u ga 360r Tora moske 6aTu
Beliux Hesroga Ho cmeTiba sa yeramuke, CapaeoB
OZUOBOPH :

— Mu ce u one nagamo, ga liemo pyeke u
ayerpujege mojurTavape npenoćura sa eBojy eqTBap.
Anu ce nazgamo, ga liemo y Beloj mjepu Hero 7zo-
cag samurepecosara jaumo munjese y Eareegoj,
Ppasuyekoj u y Mrazuju. Y gram sempama cy
BJa/e napnamemTapne n jasao manjese uma yranaja
Ha Apokae Blaga y enonoj nozaranu. V Hrazsju
je iom emaua yenomema ma napogay  6op6y sa
oczo6oljeme. C Tam y Besu croju H uu mora ny-
TOBaĐA y Te sempe... Illro ce Ayerpnje Tuue,
OBA OTBOpeHo nokasyje ey ga ce Kopuera na-
mum yeTaKOM; OHa OBaj yerTanak cmarpa Kao no-
BOJ za ce ymujema y ersapa y Typekoj, u ga uo-
makne csoje rpamane go Marposune u jom gaze.
Osa 6a TO yuuanza, cao gaz ća morza goćaru
UPHCTAHAK H CBHX OCTAJEX,..

— Tako ce mucju Belimuom u oBnje Koj
Hac, m saro yeranag m Maklienomnju ama penje 0-
mrpane...

— ]lokze rog Gyne 6uzo moBsuuusma y By-
rapekoj u Cp6uju, Ayerpuja lie Gara naj java na
Bankany. Y Cp6uja u Byrapekoj jom ue exBarajy
Orpomuy BaxocT maliengoneke ayromomnje u 3a TO
ce 6ope sa Byrape a Cp6e y Makegoanju. Mu Ma-
kenonna, u ma xoliemo czo6ony sa ceće, sa Malie-
nomujy. 3aro u jecre Ham uporpam: Koueezepanu-
ja Gazgameka. Camo ca czoćogaom Makegomnjom
MOske ce zoliu zo Tora muza a go ogpxama Baz-
KAHA y BJACTH ĆAJIKAHCKHX HApOJA.

— Kog nac y Cp6nja ce 6yga cBe Belie_ uu-
Tepecosawe sa Crapy Cp6njy u Mahenonnjy, u ma
vejeliamo cBu, kao ce upa6uoxasa spujeme, Kaz lie
ce uyra u o namoj aknsja. Meljyram, oBuje le 6ura
pa3H0 Tymauen /071a3aK Bolje NocaamibHx yoranuka
mali&goHeKax ...

— Morylino, morylino, azu je moja mamjepa
caeBum npocra u jaca. Ja oxe7am, za Cpneko zpy-
IITBO šauurepecyjem mro ume maliegomckum umpo-
rpamom m cyn6unaom Makegosnje, u y TOMe Nuzsy
panuhiy ja sajegao ca cBojam jeguommmpennijama.
Venujemo za ga a y OCp6uja opramusyjemo mahe-
NoHegH KOMETeT, K40 H y Byrapekoj, ua maliegou-
oko po6xwe upuje he ce nacmnjemnura 37aTaa €710-
Goga. Tam ce 6ynem Bparuo 6 uyra, suzjeliemo,
uma 7u Beli Tepeda 84 TAaKAB PAZ.

3a Bpnjeme pasrosopa y c06y ey yzasnjn
maora Mahenomuu u pagosnao cBnjer, koju je oxe-
Juo za Buga CapaoBa. Oa je upekuzao pasroBop,
BAXBAJBHBAO HA IOZAPABEMA H ONET TOBOPHO HE H-
enymrajylia ua Buga ua jeguo Jane koje y co6y
nolje uu nopen orBopemux Bpara npolje.

Upa paceramky mu oćelaemo jenau zpyromy
Ny2KH CACTAHAK NO EErOBY IOBPATEY C IyTA.

ICA
Sabor Hrvatske i Slavonije.

Na 15. 0. m. otvoren je sabor kraljevina
Hrvatske i Slavonije, da u prvom redu glasuje
autonomni proračun za g. 1904. Pošto se ne će
moći do kraja ove godine riješiti, biće potrebno
da se dozvoli vladi indemnitat za prva tri mje-

seca. Potrebe unutarnje uprave iznose kr.
20,601.068.

Ban grof Todor Pejačević ističe, da se je
primio banske časti, da posveti sve svoje sile
narodu svome, i da se je primio te časti uslijed
povjerenja ugarskoga ministra predsjednika, pa
je nastavio:

>Visoki sabore! Ja stojim na zakonskom
članku 1., XXX. od god. 1868., koji smatram
čvrstom podlogom za naš razvitak u svakom
pogledu i koji precizuje regbi modus vivendi
izmegju naroda ugarskoga i hrvatskoga koji je
spojen megjusobno, kako pragmatična sankcija
veli: ,indivisibiliter et inseparabiliter“ i uslijed
800-godišnjih povjesnih tradicija. Tačnim obdr-
žavanjem ovog temeljnog zakona s obje strane
postaje ovaj modus vivendi, odnosno odnošaj,
prijateljskim i bratinskim, s toga će mi biti za-
daćom, braniti ovaj temeljni zakon proti sva-
komu napadaju, došao ma s koje strane i na-
stojati oko toga, da se ovaj odnošaj čim više
prijateljski razvije i to u dobro shvaćenom  in-
teresu državne zajednice i ovih kraljevina.

»Drugi čvrstitemelj svakomu trajnomu raz-
vitku jest mir i red, jer na krvavom polju borbe
raste samo nesporazumljenje i mržnja, dočim
na polju mira i poretka evatu kultura i napre-
dak. S toga se od srca radujem, da je mir i red
u našoj domovini opet uspostavljen i molim
svakog na to pozvanog faktora, da radi oko
toga, da se ovo stanje i uzdrži. Ja sam vazda
bio prijatelj ustavne slobode i želim je štititi i
razviti, ali moram dodati, da za slučaj, da bi
ko htio drskom rukom porušiti mir i red, taj
temelj ustavne slobode, da bih mu morao na put
stati po onoj latinskoj: ,Salus reipublicae su-
prema lex esto“.

»Prelazim na tri grane naše autonomije, u
prvom redu na samu upravu, o kojoj sam vazda
spomenuo, da želim, da bude dobra i poštena.
Da budem svakomu razumljiv, dodaću, da
pod dobrom upravom razumijem, da ona bude
nepristrana i brza, i da su uredi svakomu pri-
stupni, a pod poštenom upravom mislim, da
novčana manipulacija bude vazda tačna i savje-
sna, a kontrola sa strane nadležnih organa što
temeljitija i češća. Nastojaću, da uprava bude
po cijeloj zemlji što moguće jednaka, i da se
ona izgradi i usavrši u svim svojim granama.
O pravosugju naglasio sam već opetovano, da
ono mora poput Justitiae biti slijepo nepristrano,
te da ću nastojati, da ta Justitia dobije moder-
no odijelo, pridržavajući na očima onaj rubae,
što ga je nosila i do sada......

Ja sam pružio svoju prijateljsku desnicu
prečasnom svećenstvu, zauzevši ovo časno
mjesto, i osvjedočen sam, da će je isto primiti,
jer dobar sporazumak erkvene i svjetov-
ne vlasti leži u interesu vjere same, kao
i u interesu domovine.

Želim, da se pod štitom zemaljske vlade
sloga izmegju naroda hrvatskog i srpskog što
više učvrsti i da se u tu svrhu izbjegne, što bi
moglo prouzročiti kakav nesporazumak.

Želim, da se svim narodima, narodnostima,
kao i vjeroispovijestima, živućim na našem te-
ritoriju, pruža prilika i mogućnost slobodnog
razvitka unutar granica postojećih zakona, te
sam eventualno i voljan za slučaj potrebe u tu
svrhu predložiti visokom saboru i nove zakon-
ske osnove,

S ovog odličnog mjesta naglasio je blago-
pokojni moj otac svojedobno, da stoji nad stran-
kama. Ja sa svoje strane rado prihvaćam to
načelo, samo želim ovo stanovište preciznije
izraziti, veleći, da ću stajati nad strankama vaz-
da u«pogledu uprave, ali u politici jesam i ostaću
vjeran član narodne stranke, iz reda koje
sam proizašao i za načela koje sam se vazda
borio. Završujući, molim visoki ovaj sabor, da
me izvoli podupirati u mojem djelovanju, koje
je namijenjeno lih dobrobiti naroda i domovine
naše.« ž .
Prema banovu govoru odmah su zauzeli sta-
novište poglavice hrvatskih opozicija. Prenije-
ćemo samo ono, što su kazali o odnosima izme-
gju Srbi i Hrvata,