LJ. Stig sih s dlodina XI. Cijena listu, Za Austro-Ugarsku, Bonau i Hercexovinu ua godinu Kruna 11 Za Srbiju i Crnu goru nago. dinu Kruna 12. s Za sve ostale zemlje na Zonu franaka 15 u zlatu. Za Dubrovnik na godinu Kr, 10 Na po godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 Para. s M 2 i Vlasnik, izdavatelj i Odgovorni ur ĐĐ o poka Ee Komrpeo CPIOKEK HOBEHApA : Ha znan 14. Cenrem6pa 1909 Beorpay UpPBH KOHTDEG CpieKHX no > Hnanosii Konrpeca MOry Guru: 1. YmanvBi, pegoBnn BiHapeKOr Vapyokewa ; 2. Ypenannu m eorazun ca JATASKAX H CTPyuHux zuero 8. Ilacnu nosnaru CBoju cpueke uy6nuke; u 4. IIpusaara KIBHAEBHHII, Csa yueenunu umMajy ce asryera npezejenuumrBy Hopuna u NOČTABHTH NO NOTpeGu, cBoje HOBH NOM 2). IIpemrosn, koje he KOHTpec uperpecarn, cvala cy oBu: I. IlIra Tpe6a npenysern, 7 y nojezunum epuekum OGJaćTama, peiem 6pojy y eBe ocraze BeMJIBe, y BRHApIA# Ba H uaconuea; norpeća eBera cpnekora mjemena? U. Tpeća au nexpyuura n3 name ummamne Juuuy nojemuKy u3meljy uoBanapa u uameljy jaBnax mo- OJEHHKA O IGAXOBHM NPHBATHHM H NOpognunum og- HOGHM4, KAO Hezocrojay jaBue pnjeua u IIT6THY IO Jen OpucEHX HOBHHApA H pagemuka ma jasnome 0B ? NI. Zlo Ko,ux rpanuna moe omosuiuona mramna uperpećaru nuTama, koja ce ruuy napognor u KyJ- TypHOrA 9KHBOTA CpIeKOr, 6e3 nospujene onmrnx CPICKUX HHTODECA H yrJeNA CPILCKE saBjerne MHeJInH ? 1V. Je zu norpećno yeranoBnra CPICEH NeHTpAJHA | KH OPPaH H KAKO ra Tpeća yoTpojuTu? KOHrpecy. Pag Konrpeca spmulie ce y onmćopuma u y mlenapunm KOHrpeckum cjeguunama. Onayne konrpeća 6uhe oćaBesno sa Blracnuke u ypeuuuge epuekux zueroBa, koju 6y1y na KoH- Ijeey 8 oryn;peHu, usi Koju y uanpnjeg upnerany Ha IBETOBC OJIyYKe. Camo ypenaunu u Bjacnuna TAKHX JIHGTOBA H uACOlIHCA molia he 2a 66 KOpHcTe OMIyKAMA KOHTPeGKHM. H Novaenn, Cpnekora Ho upujasara go 31. Pokora Vapyokema JleruTamanuje (qa- sa & JIHCTOBH, KOju usJraBe upohy y mro E juma_Cp6u HB, H Za CO THM NyTeM Npomupu u nome epreke xXypnajmeTuke u meljyco6no nosnaBame upuzuka u CBaKo ypegaumrTBo u esaku onaj, koju agTaBno = KOJI JUeCTBOBATH HA KOHIp€6Cy, MOKe uoganjeru oBOje upenore sa koarpec. Taka npengosn mopajy će goerasaTu npencjenuminTBy Hosuuapekor Vnpy- ea 10 31. ABFyCTAa BAKDYUHO IHCMEHO, CA 1O- 6ylama Hu majasom za Jim upegjarau ocena 6ura m naBjecTu Jan goTuua ra upengnora. IlonaTnuka uu- TABbA HOK/BYUeHA Cy m3 zucgyenje. On6vp HoBu- Hapokor Vapyokewa pujemaBa, koja he ce on go- CTABIBEHHX My NuTawa nusmujeru Ha pnjemiaBawe g = U Dubrovniku 10 Avgusta 1902. Broj 32 Mi \N Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu, Rukopisi se no vršćaju. šo Mi Za oglase priposlano. izjave, Javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plsća se 20 -para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi, Nefrankirana pisma ne pri- maju se. ednik A. Fabris “ CacTalie._ ce y * Pazannu epnmekax no. M PazoBuma na NOmy lIporxo1uu cacraHak uJaHOBa Konrpeca panu mebyco6uor NpenoTaBIbaba u ynosnaBaa Guhie 13. cenTem6pa y Beue, ua koju ce yueenuuu Bau Cp6nje YMomaBajy, za noljy ca esojum nopozanama. Orsapame Konrpeća u psu cacTaman Gulie 14. cenrem6pa ua KpcToB aH, NocJnje 61y96e Camas RER o KXzlazi svake Nedjelje. : Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Boxje m Napaeroca Knesy Musomy Benmugome. Ha UpPBOMOe Gaeranky usaGpalie_ ce UpezejeguuiiTBo u 6upo KOHIpeeKH, usa6ćpake ce VNGopu sa uperpece "OJeRUMEX pomora u yesojuhič ce uočnosunu. Konrpee lie TpajaTu uexozuKo gana, gogx ne NOČBPINABA HA AHEBHH pez ETARIBEHE npenore, Hopex paza KOmrpeca umalie ieroBa uanoBu UpuJuke, ga ce meljyeo6uo jom 6ome NOosHady na sađaBama u uszeruma, Koje he y wmuxosy mouacr UpupenuTa Cpneko HoBunapeko Vapyskee. Ša MNIanoRe KOnrpeća Ban Cp6uje H muxXoBe *NOpoznune nocrapake ce HoBunapeko Vapyokeme sa VJAKINIHINE 34 CTaHOBARE H BA CTAHOBE 34 Bpujeme IbHXOB? : 3e0r XOBA GaBIBCIBA y Beorpany, kao u sa 6eenmjarno yuemlie y esuma CB€4AHUCTHMa, 3a6aBama u u8je- Tama ApymrBenum. GC Tora ee HapouuTo ymouBajy CBH, KOJE skeze nm umajy DpaBa yueGTBoBaTu_Ha EOHIDEeGY, za ce sa BPemMeHa, ZAKJIC NU BAKIBYUHO 31. aBryeTa, nensocrasuo upnjase upenejezunimTey Cpuekora Hosuuapekor Vapyokema, u Trauno 06u- IPeE Opoj yueennka u HOpvuuUuHAX YJIAHOBA. UBa ođasnjemreia, koja ce TuHuy pada KOH- Tpe&eKOrTa, uJu gojaeka u 6aBIbćiba y Beorpany, daBahe aparosomuo npenejezummrso H »BUHAPCKOL Vrpyoema. V Beorpazy, 20. jyaa 1902. rogue IIpecjegunk Norupenejeguuk Cpuekora Hosunapekor Vapy2zkeiwa, Muaan J. Muhnk CreBan 'fypunk CekpeTap, Ilepa A. 'BopbeBsuk Bararajung, Muaan ApcenujeBuh Kwnxuuuap, Iasae KapapanoBanoBnh UJIAHOBH YUpABO : Musau Cr. Mapxosuh, /lyman Crracul, .by6omup 'Nupuh H apxumagnpur Hajapuon Becnk m. sE aj Organizacija našeg rada. 11. Mi smo ušli u novo doba, koje za nas po- činje sa XIX. vijekom, pod vodstvom jedne materijalne istine, koju je — kao što gore re- kosmo — narod izrazio na svoj način u onom stihu iz pjesme ,Buna na dahije“. Ovim dakako ne umanjuje vrijednost pokretu za oslo- bogjenje. Postavivši za polaznu tačku istinu, da bi i po narodnom osvjedočenju cilj našeg rada moralo da bude materijalno blagostanje, ostaje nam da pokažemo, što smo učinili mi u XIX. vijeku, da se približimo tome cilju. Vrijednost se jednog djela ne smije da oci- jeni bez naslona na prilike, u kojim je ono stvo- reno. To zaboravlja nepravedni svijet u ocjeni našeg dijela u podmirivanju krupnih zahtjeva XIX. vijeka, od čijih deset desetina dvije samo što nam ne bjehu krvave. A ite nam dvije ostaše, da kušamo grčine prevarenih nada. Ali smo i mi često zaboravljali, da u novoj utakmi- ci nema čekanja, pa ni opravdanja onima, koji izostanu ma i za jedan čas. Još smo jednu ne- So pravdu činili sebi. Krili smo od sebe nedostat- ke svog rada, a gdje bi nam na oči iskakali, rado smo prenosili krivicu sa sebe na druge. Nije bez tih mana ni naše djelo oslobogje- nja. Ta i tu je bilo povrataka na tačke, s ko- jih se je — da je bilo sreće i pameti — mora- lo samo da nastavi. I tu su Srbi svojim ruka- ma unijeli nješto, od čega se još i danas po- vlače štetni tragovi. Nijesmo megj' onima, kojima je naslada, da se bace kamenom na zemlju Srbiju. Ali, ne smi- jemo da oprostimo njenim rogjenim sinovima, što su onoj sili zaprijeka, koje su dolazile sa strane pravilnom razvitku ove zemlje, dodavali i svoje bogate priloge. A da nije bilo tih prilo- ga, Srbija bi danas bila mnogo bliža onom ci- lju, koji su joj postavili zahtjevi novog vreme- na i potrebe njenog naroda. O njoj se može da reče, da je imala sabra- ne u bogatoj mjeri one pogodbe, pomoću se ko- jih jedan narod može da održi u društvu dru- gih kao samostalna državna jedinica. Odma je na svojoj prvoj pojavi srpsko pitanje prestalo da bude vilajetsko pitanje i steklo je megjuna- rodno priznanje. Priroda se je postarala za prve uslove blagostanja. Narod je pak očuvao svoje običaje i navike ; iz lijepe prošlosti i dugih pat- nja skupio je zajedničke uspomene i interese; očuvao je i razvio svoj zasebni jezik; udario osnove svojoj književnosti. Kod takovih je da- rova bio samo posao dobre volje i smišljenog rada, uputiti produktivnu snagu srpskog naro- da cilju harmoničkog razvijanja narodne privre- de, koja je zaloga moći i održanja. To je mora- la da bude Srbiji glavna dužnost i s toga, jer su joj je nametali ciljevi protivničkih napora, da je održe u privrednoj potčinjenosti. Nije ovo prvi put, da se iznose Srbijini grehovi na tom poslu. Možda bi bilo dovoljno, proučiti istoriju njenih treovačkih ugovora. Iz nje bi se poznalo, kako Srbija nije uvijek pra- vilno pojimala svoje potrebe.. Na ovo bi se mo- glo da kaže da u Srbijinoj trgovinskoj politici neminovno moraju da otsijevaju njen nezgodni sadanji položaj i njena industrijska nerazvije- nost. Ne samo što je za razvitak industrije uči- njeno odveć malo, već se i poljskoj privredi, osnovi Srbijine ekonomske snage, nije uvijek poklanjala ona pažnja koju ona zaslužuje. O tom svjedoče one socijalne pogodbe, koje su tamo stvorene za razvitak poljske privrede. Po sudu onih, koji to znaju iz bližega, ima tu sila nedo- stataka. Bilo je i nesrećnih eksperimenata, a ima i zakonskih osnova, koje su ostale mrtvo slovo. I ovim nijesu nabrojeni svi grehovi. Ima ih u kulturnom radu, gdje nije uvijek bilo ni raz- bora ni dobra izbora. Nije bolje prošao ni po- sao, koji je Srbiji donijela njena nacijonalna misija. Tu su — radi kasnog priznanja potrebe rada — izgubljene najljepše godine. Tu se je često noću rušilo, što se je danju zidalo. Sad da pregjemo Dunav i Savu. Ovdje se još pjevaju one luđe pjesme, u kojima se đaje u besejenje lanac i pć srpske livade i hvali crni dobošev glas. Pjevaju se u vremenu, kad su Srbi dospjeli u gori položaj prema svom protivniku, u koga se je udvojila snaga. Taj gori položaj nije samo stvoren pritiskom onog stanja, koje su donijele 1867 i 1868 godine. Nije još izgubila svoju vrijednost ona stara istina, da je svak kovač svoje sreće. A kako su je kovali sebi Srbi u Ugarskoj, može da nam ka- že i istorija njihove autonomije. Rumunji su svoju uredili bez po muke. Srećnim se Srbima hoće za posao, koji im ne bi morao da bude ni glavni a kamo li jedini, pozivanje čak na apo- stole i njeki episkopalni karakter erkve. I to se dogagja u erkvi, kojoj — budi mimogred kazano — nije bilo teško, da — iz oportunizma prema narodu — posveti i njegove uspomene na poganski život. Bolje no iz istorije autono- mije može da se pozna iz istorije trgovine u Ugarskoj, koliko su Srbi bili sebi skok a Rekao je jednom pok. ministar_Etveš Dru. Poli- tu: ,Mi smo se Madžari njekad bojali vas Sr- ba, jer je tada sva trgovina od Beča do Cari- grada bila u vašim rukama.“ U ovoj je otvore- noj riječi ključ razumijevanja sadanjeg stanja Srba u Ugarskoj, koje nije toliko staro, da mu početku nema pametara. Ovaj bi pregled našeg rada u novom vre- menu bio nepotpun i nepravedan, kad ne bi uprli prstom u onu toplu vedrinu, koja se po- sljednih dana javlja na natmurenom vidiku naše sadašnjice. Nju unosi organizovani rad Srba Zagrepčana sa zadacima, koji vode pun račun o našim bitnim potrebama. Već se mogu i ru- kom opipati prvi plodovi tog rada. Vjerom u dobrotu i trajnost tog rada mi se od njega na- damo, da će on pravilno razrediti snagu našeg naroda. Očuvaće i podići će seocki stalež, tu je- zgru našeg naroda, Stvoriće srednji varoški ele- menat, koji je posrednik civilizacije. Tako će se, kad se stvori blagostanje, učvrstiti osjećaj narodnog jedinstva na čvrstoj osnovi jedinstva materijalnih interesa. Pri pomenu ovog srećnog rada treba spo- menuti i jedno ime, koje je — našom nesre- ćom — prerano predano grobnoj ploči. To je svijetlo ime Koste Taušanovića. U prilikama, koje za to nijesu bile povoljne; poznavanjem na- ših istinskih potreba, koje u nas nije obično; energijom koja poznaje svoj cilj, on je prvi po- krenuo rad u pravcu našeg privrednog oslobo- gjenja. Njega ide jednaka slava kao i one bor- ce, koji su se — početkom XIX. vijeka — bili digli protiv stanja, u kom se više nijesu mogle plaćati globe i trpjeti turski zulum. Sad možemo da prigjemo sebi i svojoj užoj kući. do Podlistak Noć na Crnoj Gori Spjevao Dr. I. Bozić Preveo s italijanskog Pavle Orlović. : a je, Knjaž * niko Hora je, Knjaže. Već ne sm'je na vrsima gora paliti vatre. Nek sjajne | zvijezde na visima tamnim trepere samo. Već niko pod šatorom ne smije budnim grijati vatrom žile. Dosta je vatra krvi! Ne plamen što izdiše S drvlja već herojskih srdaca snovi. Tvojijeh snova Je hora, jaž "d šatorom budnim Knjaže. Pod šatorom: ne palite vatre već niko. * *o* Noći duboka teška, Nad Crnom Gorom! al sutra sutra veseli prasak | pušaka. Kamen svaki oživjeti će sutra; iz ponora, sa vrhova, heroji pjevaće čudni, ne ljubavi pjesni, već himne kršu i smrti. Blijestaće planina ' > vijorom krivih handžara, Što će u sudbini žnjeti. — Sutra kad osvane danak. * KO Ne bunite noći što sanke i počinke zastire brda. — U sjeni usud se skriva. - Ali pod oblakom gustim, što grom usijava tr'jesom katkada, nazireš budnu stražu, na sabor z'branih brda, za tvojega sina, Knjaže, kraljeva oče! Svaka oživjet će stjena sutra. U gnjezdo svoje skriće se or0. AL čovjek ne pod domove puste. * *o* Kuenuće krševa srce. — A1, prije zahoda sunca, Pod oružjem DI Mirko i "vjenčani krvlju; a Petar sokolić bajni, slavom! Kuenuće majčino srce, ko brda srce što kuca. Otvorite vrata: Povjjest, pod plaštom kraljevskim, stupa! Pobjede grmjeće himna niz prodole gora, i tvoja blaga i tiha riječ, Knjaže milošte puna. ko *o* Sutra, viteže srpski, vidjećeš po Balkanu kobnom, Crnegore, letjeti, sa štitom i krunom, orla, kroz krvavo polje: vidjećeš sutra, vojvode sine, od tako dugog vremena n'jemi: pjesniče, jednim sankom zaneseni, što snivaš visoke snove, nad krvavo polje, letjet! po Balkanu kobnom, vrla i zlaćanog lava. Š * * * Iz širokih tada ćeš zvučnih grudi, kazati riječ zbiljsku, što preleće brda, v'jesnica smrti i slave! I grmjeće pobjede himna kroz predole gorske. Milena, kći vojvode, na hridi čeka da sigje nje sokolić bojni. — I kuenuće majke sree, ko brda srce što kuca. AT noćas ne. To sutra. Svete ne bunite niko noći, na brdu. * * o* U tami uzdiše Zeta zloslutno, al Knjaz ćuti. — Da krasnog pod oružjem bdijenja! Zar pjesme on smišlja? Ne pjesme. U sreu drhti mu riječ što još ne izrčče.... Al čekaj, Knjaže, da gora Durmitor zabijeli sn'jegom u tome prozorju novom; — čekaj, čekaj jošte : malo je do novog sjaja. api