ili i

:

h%

'

te sa
i odi s toga žigosati i osuditi,

' Vlasnik, i

š odvjetništva
bolji je dokaz tomu,

. obratiti najveću pažnju

o «gijem stoji u

Godina XI.

Za Austro-Ugarsk u,

Bosnu i
flercegovinu na

godinu Kruna 1,

Za Srbiju i Crnu gor

Učnačsa
dinu Kruna 12. Bo

Za sve ostale

zemlje na odi
franaka 15 u zlatu. soma

Za Vubrovnik na godinu Kr, 10

Na po godine i na Četvr

t godine
surazmjerno. I

Pojedini broj lista 20 para.

——_—

Dubrovni k, 26 septembra,

Zapljene novina su na dnevnom red
One Su opće. Po toj općenitosti i po s.
što se plijeni, M se jasno, da državna

moraju plijeniti listove, Naj-
olji je da se u Zadru zabra-
njuje, što se u Dubrovniku ili Spljetu pro-
pušta i obratno. Državna odvjetništva upućena
su na koje predmete Taspravljanja imaju
» ali ni ona
znaju, kao što rekosmo, u kojoj mjeri imaju
to vršiti. Suda znamo za dva predmeta, o
kojijem vlada ne želi raspravljanja ni kritike,
alo su: zagrebački vandalizmi i uprava
Bosne i Hercegovine. Ovo drugo je staro
koliko i sama okupacija; a ono prv
vina samo po strašnom obliku,
je pojavilo, ali je jednako staro.

sama ne

0 je no-
u kome se
Jedno s dru-
Vezi kao uzrok i posljedica.

Oboje pak tiče se Srpskoga naroda.

Za Srp-

ske nezavisne listove ovaki je položaj strašan.

List Dubrovnik“ osobito je mezimče
državnoga odvjetništva. Mi g naše strane
nastojimo, da tu preveliku ljubav ublažimo,
ali je sve zaludu, jer ljubav ne pozna granic4.

“Ona juri za svojijem miljenikom, ma koliko

se ovaj otimao i uklanjao. Sve gu stilističke
vježbe uzaludne. Pisao uglagjeno i blago. ili
goropadno i strašno, sve je jedno. S toga
smo prestali da se ljutimo na državno od-
vjetništvo. Što bismo se i srdili, kad tako
mora biti. Ljubav je slijepa. I ako smo se

oobikli na ovo ljubavno proganjanje, ipak ne

možemo da svaku progutamo.

U razlozima odluke o zapljeni 6. k.
okružnoga suda kaže se, da se zaplijenjeni-
jem stavkama našega izvještaja o mitingu u
Beogradu i resolucijom beogradskijeh Čeha
»NaStoji pripišivanjem  prezirnih i uvrijedlji-
Vi svojstava razdražiti druge osobito Srbe
Na neprijateljstva proti Hrvatima.“ Dalje, za
članak, preštampan iz novosadske ,,Zastave“:
»Jesu li Srbi van zakona“, 6. k. okružni sud

Veli: »ponavlja se pripišivanje ovih svojstava

i nastoji se osim toga uvrijedama poticati na
mižnju protiv onog dijela carske vojske, što
je bio odregjen da uguši nerede“.

Proste bile državnomu odvjetništvu za-
pljene, proste bile o. k. okružnomu sudu po-

odvrde zapljeni, prosti bili primijenjeni pa-
 Tagrafi kaznenoga zakona, o koje se mi to-

bože ogrešujemo, ali onake razloge, kojijem

Se pravda zapljena, od sebe odbijamo, jer to
osjećamo kao uvrijedu nanesenu listu ,Du-

m Paki z g jstava, koja
brovniku“, pripisivanjem njemu svojstava, koj

Nikada nije imao i koja neće imati. Mi ni-

jesmo nikada dražili ni druge ME ze:
neprijateljstva proliv Hrvata, mi nijesmo mi

> kada ničijem a kamo li uvrijedama poticali

Ta mržnju protiv ma kojega dijela m.
Vojske, Ovo su dvije krupne optužbe. pro

2 Kojijeh se moramo najodlučnije ograditi.

> U Zagrebu se je za četiri smo
Maralo, pljačkalo i palilo. Ovaj je faka 22
lično priznala i vlada u Zagrebu gio
Vanjem prijekoga suda. Miting u a: je
= resolucija beogradskijeh Čeha bavila .
 ONijem nedjelima, koja su cijelomu Svi

: s a osu-
Poznata i koja i va evropska štampa
koja je s p što se je u

ralo i pljač:
1
ti one

> oSrebu četiri dana i rušilo i ha ti
kala s i ipisivatl
1 palilo, ne zove se pripisiv oo
S e 2 XY Gi
Vrijedljiva svojstva“, već 1

pai

g

U Dubrovniku 28 Septembra 1902

Broj 39

Pretplata i oglasi

Salju se administraciji Dubrovnika
Dopisi se šalju uredništvu.
*“ Rukopisi se no vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
Javne zahvale, računska izvje-
šća i slične objave plaća se 20 para.
od retka (sitnijeh slova), Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankirana
maju se.

Pisma ne pri-

Kzlazi svake N edjelje.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića

strašne do
izvještavali
Srebu na strani misli,
druge osobito Srbe na
Hrvatima“,
nost i kao ljudi i kao Srhi,
ni logike u navedenijem razlozima, jer otkuda

Bagjaje svojijem pravijem imenom;

u listu što se o izgredima u Za-
Ne zove se ,dražiti
neprijateljstva proti
već vršiti svoju novinarsku duž-
Pa ne vidimo
Se može dražiti nekoga na neprijateljstva
Protiv Hrvata iznošenjem osude stranoga
Svijeta nad zagrebačkijem nedjelima. Osugji-
Vanje jednoga nedjela samo od sebe isklju-
čuje draženje na neprijateljstva. Osude jav-
noga mnijenja i Priopćivanje njihovo imaju i
Imoralnu i uzgojnu stranu. Ko nedjela _osu-
gjuje, ne draži, već blaži i oplemenjuje.

Dalje u razlozima Presude o zapljeni
veli e. k. okružni sud, da se preštampava-
njem članka: Josu li Sebi Van zakona“
nastoji ,uvrijedama poticati na mržnju pro-
tiv onog dijela carske Vojske, što-je Lio
odregjen da uguši nerede“. Ovdje je potre-
bito malo istorijata. Veliki bečki list Neve
Freie Poesse“, koji ne stoji pod sumnjom
protudržavnijeh eiljeva i za koji se veli, da
je u spoljnjoj politici tumač mišljenja mini-
starstva_spoljnijeh posala, — taj list kazao
je za dogagjaje u Zagrebu: ,Piijenilo ge je
pod zaštitom earske vojske“. To je isto ope-
tovao i vladin list u Budimpešti ,Pester
Lloyd“. Glavno komandujući general Bertols-
heim, povodom toga pisanja, izjavio je u
»Pester Lloydu“, da je vojska postupala
onako kako su joj politički činovnici nalagali.
General Bertolsheim ne poriče, da vojska
nije energično postupala, on samo poriče, da
se je vojska opirala da najenergičnije po-
stupi. On veli, da je vojska vršila naloge
političkijeh činovnika. Poslije značajne izjave
glavno komandujućega generala u Zagrebu,
jasno je, zašto vojska nije edergičnije po-
stupala. Tomu ona nije kriva. Kriv je neko
drugi.

Poslije ovoga razjašnjenja, da se vra-
timo natrag. Državno odvjetništvo u Beču,
u glavnom i prijeslonom gradu, nije zapli-
jenilo list ,Neue Freie Presse“, a državni
odvjetnik u Dubrovniku nalazi za potrebito
zaplijeniti u našemu listu onaj preštampani
članak, u kome ni iz daleka nije bila izre-
čena tvrdnja bečkoga lista; ne samo to već
6. k. okružni sud nalazi, da se u zaplijenje-
nom članku nastoji uvrijedama poticati na
mržnju protiv jednoga dijela carske vojske.

Ko ne čita naš list, i ko bi ga hlio su-
diti po razlozima presude o zapljeni, izišlo
bi, da naš list drugo ne radi već da draži
na prijateljstva protiv Hrvata i da uvrije-
dama potiče na mržnju protiv carske vojske.
U stvari pak ne stoji ni jedno ni drugo, jer
je jedna od glavnijeh tačaka našega pro-
grama zajednica Srba i Hrvala i poštovanje
državnijeh institucija, kao što je n. pr, voj-
ska, prema kojoj se nijesmo nikada do sada
ogriješili. Žalosno je, da se od toga moramo
braniti, jer to svak vidi, ko naš list čita; još
je žalosnije, da  moranio Melo u obranu
svoju povodom odluke o zapljeni e. k. okru-
žnoga suda.

S toga još jednom najenergičnije od sebe
odbijamo razloge navedene u presudi o. k.
okrežnoga suda. Kad već zapljena Mora
biti, neka prema tomu budu i razlozi, koji

potvrgjuju zapljenu.

Dubrovnik, 27 septembra.

Jutros primili smo potvrdu zapljene
prošloga broja ,Dubrovnika“. Ta odluka o
zapljeni glasi :

U Ime Njegova Veličanstva Ćegara!

O. K. Okružni Sud u Dubrovniku, kao nadležni Sud u
tiškovnim poslima, riješavajuć o predlogu (0. K. Državnog Od-
vjetništva u Dubrovniku Ss. 12/2 sudio je:

oo

Lo Sadržaj ulomka članka što nosi naslov »Glas iz Herce-
cegovine“ štampanog u 2.om, 8.em i 4.om stupcu prve strane
političkog časopisa , Dubrovnik“ br, 38, što je izašao u Du-
brovniku dne 21 t. m. pod uredništvom A. Fabrisa, od riječi
ni! ovome dogagjaju“ do riječi »hapse i tuku it di td.“ a
tko isto sadržaj ulomka članka što nosi naslov »Lravnik —
Donjs Tuzla“ od riječi ,netom su polie»jni organi“ do riječi
»đda je dobar poznavalac istoka“, štampanog u prva dva stupca
druge strane istog časopisa, te sadržaj ulomka članka »Navala
na Srba u Zagrebu“ štampanog u 1.om i 2om stupcu treće
strane spomenutog časopisa, od riječi Sve stroge mjere“ do
riječi ,danas meni sutra tebi“ označuje ge prestupkom predvi-
gjenim u S 300 k. z.; a sadržaj pak ulomka članka ,Riječ
D.ra Polita Desančića o dogagjajima u Zagrebu“ štampanog u
2.om 3em i 4.om stupcu druge strane i u prvom treće strane
spomenutog čusopisa od riječi ,Da! dogagjaji u Zagrebu“ do
riječi ,koji mogu imati samo u zajednici sa Srbima“ gadržava
skrajnosti prestupka predvigjena u $$ 300, 302 k. z.

ILo Potvrgjuje se izvršena zaplijena i zabranjuje se dalje
raspačavanje gori naznačenih članaka, a naregjuje se uništenje
zaplijenjenih primjeraka, kao i onih, koji bi se unaprijed za-
plijenili, rastava odnosnih tiskarskih ploča, i objelodanjenje
ove presude.

Razlozi.

Sadržajem zaplijenjenih člunaka nastoji se grgjenjem po-
rugivanjem i izopačavanjem stvari poniziti naredbe ili odluke
vlasti ili na takav način razdražiti druge na mržnju i na
preziranje ili na beztemoljno prituživanje proti vlastima državni-
jeh zemalja Hrvatske i Slavonija i zaposjednutih zemalja Bosne
i Hercegovine i proti pojedinim organima vlada istih u obziru
njihova uredovanja kao i proti Hrvatima.

Dubrovnik 25 Septembra 1902.
Ivellio

Iz ove odluke vidi se, da je članak D.ra
Polita Desančića mjestimice bio zaplijenjen,
da sadržava i skrajnosti prestupka predvigjena
u $S 302 kaznenoga zakona. Ovaj paragraf
govori o draženju protiv narodnosti. Iz raz-
loga odluke razubire se, da su inkriminirana
mjesta članka D.ra Polita-Desančića kvalifi-
kovana kao draženje proti Hrvatima,

Kad smo gornju odluku pročitali, snebili
smo se. Bistri političar, veliki rodoljub te
iskreni i dosljednji zagovaratelj sloge srpsko-
hrvatske, koji je za slogu uvijek radio, pod
sijede dane dočekao je, da €. k. okružni
sud u Dubrovniku nagje u članku njegovu,
da draži proti Hrvatima.

Ovo je trebalo zabilježiti.

h

Tpocsjerna moguraka y Bocnu

(Masjemraj ua Mocrapa) ,

V apyrom urasky & nsennuje AyeTpo-Typeke
og 1880 rog. narzamyje ce u yrsphyje e oGje
erpane, ga ce y Boenu u Xepnerosun y nomaliy
Cayxe6y ysua.py ITO Bume gomaia enuosu m za
ce ypoljeunnu npernocTa;sajy erpannuma. Ip mo
je 24 rogune og okynanunje u 34BNpH JIH Ce y era
TUCTHKy  uuuoBsanga  6ocaneko xepueroBaukux  Bu-
muhe ce ogmax, ga ey esa mjecra_y ApokaBnoj
onyas6u uomyiena erpanuuma u ga gomaliux emnoBa
nema y esemy uu jegua geceruna. Mjeera y cnyac6n,
Koja sayaumajy ypol uunu, jeey maxom ee uma
mjecra. Og uunosunga koja ey y MHHHCTAPCTBY,
BIA CO) uwiumosunka koju ey na sujunjum mje-
CTUMA y CBUM rpanama ApxaBue yupase, jegnom
pujeujy. og uuuopanea ca pelium nozoxmajem jegBa
na og 20 mux 6yge jenan gomalim. ]la je Taj omjep
Hajropn onaje, ruje e Tpaxku akagemeka enpema,
uojmiuBo je, kag ce yame y 06aup za je upBo
MAO cpejenx 34BO/A, KOju 64 zyske Bpemena mo-
orojanm, Apyro za ce orsopeno rjepa nozarnka y
lukoju, Tpele mro ce cneTemareku nacroju 3a
upnj. uuru pa3goj u naupegak gomaliyx CuHOPA, IITO
eBjegouu a Taj eagT, ga nakom 24 rozgune yupaBe
y Boenu u Xepnerosnnu ne eBpiie Be7mky IMKOJy
Hu pBojuna gomahux npocjeuuo na roguuy, u ve-
TBPTO NOCTyame 6ocaneke Baze nupema gomalium
oBpmenam »ynuma, ]la 6u ce 6ose uyerpupazo

OHO MTV upuje pekocmo uasemliemo enyuajese u
PAKTA MAJO Niue. Og CBAX rpana upxasue- y-
upase najsume cy sacryugeun gomalir ua upo -
eBjernom nomy. Bam na Toj 3a Bray najnoBoznujoj
Taku nogasaliemo sa caga eranopuiuire u njezosame
Blage. Osnje ce u-hiy goranara baka uuru liy
YaumaTH y o6aup oenopne mgoje, uero liy ce camo
AADXKATH HA CTATACTHIJH M NOCTyNAIY BJAJE HpeMa
nomahinu akagemeku = cBpumenum IByRama. 3JaBoga
upoeBjeruax, rgje ce og naeraBnnka Tpasxu aKa-
Hemeka cupema uma y B. u X. 6 (8 ramaaanje, 1
peanka, 1
mxo7a). lIpema Bagunoj cTaTHeruna uma 108
yanTemba na rum sasojuma. Mameljy rax 108 uma
44 nomalia u 64 erpanna IIpema Trujem 6pojesuma
BuAHMO za je u ma selinm npocsjeraum saBogama
CTpanalja Buie u za eroje upema gomalimm kao 3.2.
Ilorpe6no je uerakuyru za uameljy Tux 108 na-
CTABHUKA UMA Ha peanmua 2 (ParTkoBuli u Ba6uli) a
Ha riunaanju 1 (Bulianuli) xoju yuuBepse uujecy
HH BUABJN, OCUM TOPA CKOp) CBH HacTABHHIU ma
upenapannuju jeey camo yuuTeyu OcHoBHux mgoza
NIH Ga rpaljanekum nenarTom. Cama nupekTOopa
pearke u upenapangaje ey naerasuniju 6es aka-
Hemeke crpeme. Vsesima TO Ha ym, m 8Hujyliq za
je TO Baba yuuweno jeguuo ma Hy%/e H 00Ry-
Hune, omga e Ham nocrTynag Bajuu euuyra_y
jaenoj 6oja ag uspeliemo eakT Za 60cancKa Ia za
ozćuja gomafe cunose ca axagemexom CRPEMOM, 20-
sopeku, Ja sa wur nema mjecra y Apokasnoj casu,

To ce goroguzo upone rogune ca jeganm a
OBE Tozune ce Apyrsm jeguum cBpimenam 68208000M.
Osaj agr nokuayje u mokasyje uajćoe na zu
Gućanesa Braga cumnarune  gomulium CHROBEMA,

na gu Tjepa uozuraky na npoenjeraom noBy my

EOJHKO joj je eTano ga ce naBpiiyje upupoguu
uponee T. j. ga gomaliu emuoBn 38ay84MIbY MaJO
NO MaJO mjeera ppacaBne c7ya6e. Bugu ce ga sa
49 Tor zomalier emua nema y Boemm mjeera y
NIKOJeKOj 67y2x6u. Mona 6u Ko u Ilopeg esera
Ho cag pedenor nomuoimo ga me mope gpyganje
Guru, kag cy Beli uonywena esa mjeera, Jusupure
Y »Cepsjesekn JlueT“ na here BUJUTH da ey u
OBE POZuHE J CTpamana namau mjeera ua pumum
šaBOjguma nupoeBjerium y Bocnu, a muax aa Nomatie
Hema mjecera. Ogo je jegua BP10 KapakTepuerauua
nojaBa yonmre a yjequo BPJO go6po epecrBo sa
pasjamiwewe 6ocaneke gmojmruke. Jap je To _morylie
na jenaa npoxaBa sa 24 rogune gole zo Xunep-
upongykuuje nomaliax akagemeku OGpasoBanux eH-
HOBa, Ka] C& gla ga y Toj semem nupnje 24 ro-
nude munje 6uzo uu jegaor Cpeziber aaBoja, na
MAKAp YUpABBAO TOM BeM/BOM u munueTap Kazaj ?
šap je moryhie na sa CTpannje uma mjeecra a aa
nomalie He, oem ako ce xohie na ce zgomalia cu-
HoBu nerjepajy ua esoje gomoBune ?

Jagaa Bveno! Jegsa Ha eBpuu koja TBoj
CBH H Na NOYHe CAyUTH CBOMC HapOly, a Ono
T8oja yupasa goBagyje : eysaman je! Taj orsopenu
uocrynak 6ocaneke Bzaje nokasyje jaeno gom» ce
Moxe nolig y ekpajnocT!

. Stjepan Radić
Zrtva zagrebačkih nemira

Novosadski ,Branik“ donosi:

»Žalosni zagrebački dani ponijeli su i je-
dnu plemenitu žrtvu s hrvatske strane, koja
zaslužuje da joj se oda zaslužena pošta, baš za
to što je osamljena. Mladi publicista hrvatski,
osvjedočeni i iskreni propovjednik zajednice
izmegju Srba i Hrvata, Stjepan Radić dopao je
tamnice, pošto je optužen da je za onih dana
kad se u Zagrebu protiv Srba biesnilo, bunio
protiv Magjara“.

Radića je boljelo gledajući “sve strahote
zagrebačkih dogagjaja, koji otvaraju novu, du-
boku provaliju izmegju Srba i Hrvata. Kad je
vidio da se bijes gomile razmahuje sve većom
snagom, pokušao je da stane na put mahnitanju
zavedenog, napujdanog svijeta, ali je ostao —
jedna slamka megju vihorove“. One najstraš-
nije noći od utorka na srijedu, baš kad je masa
harala dućan trgovca Popovića, bio je on jedini,
koji je zajedno sa svojom ženom rogjenom (Ce-
hinjom, uletio megju razdraženu gomilu, i u

upenapannuja u 1 Trexnuuga cpegsa

=: GM