ili i : h% ' te sa i odi s toga žigosati i osuditi, ' Vlasnik, i š odvjetništva bolji je dokaz tomu, . obratiti najveću pažnju o «gijem stoji u Godina XI. Za Austro-Ugarsk u, Bosnu i flercegovinu na godinu Kruna 1, Za Srbiju i Crnu gor Učnačsa dinu Kruna 12. Bo Za sve ostale zemlje na odi franaka 15 u zlatu. soma Za Vubrovnik na godinu Kr, 10 Na po godine i na Četvr t godine surazmjerno. I Pojedini broj lista 20 para. ——_— Dubrovni k, 26 septembra, Zapljene novina su na dnevnom red One Su opće. Po toj općenitosti i po s. što se plijeni, M se jasno, da državna moraju plijeniti listove, Naj- olji je da se u Zadru zabra- njuje, što se u Dubrovniku ili Spljetu pro- pušta i obratno. Državna odvjetništva upućena su na koje predmete Taspravljanja imaju » ali ni ona znaju, kao što rekosmo, u kojoj mjeri imaju to vršiti. Suda znamo za dva predmeta, o kojijem vlada ne želi raspravljanja ni kritike, alo su: zagrebački vandalizmi i uprava Bosne i Hercegovine. Ovo drugo je staro koliko i sama okupacija; a ono prv vina samo po strašnom obliku, je pojavilo, ali je jednako staro. sama ne 0 je no- u kome se Jedno s dru- Vezi kao uzrok i posljedica. Oboje pak tiče se Srpskoga naroda. Za Srp- ske nezavisne listove ovaki je položaj strašan. List Dubrovnik“ osobito je mezimče državnoga odvjetništva. Mi g naše strane nastojimo, da tu preveliku ljubav ublažimo, ali je sve zaludu, jer ljubav ne pozna granic4. “Ona juri za svojijem miljenikom, ma koliko se ovaj otimao i uklanjao. Sve gu stilističke vježbe uzaludne. Pisao uglagjeno i blago. ili goropadno i strašno, sve je jedno. S toga smo prestali da se ljutimo na državno od- vjetništvo. Što bismo se i srdili, kad tako mora biti. Ljubav je slijepa. I ako smo se oobikli na ovo ljubavno proganjanje, ipak ne možemo da svaku progutamo. U razlozima odluke o zapljeni 6. k. okružnoga suda kaže se, da se zaplijenjeni- jem stavkama našega izvještaja o mitingu u Beogradu i resolucijom beogradskijeh Čeha »NaStoji pripišivanjem prezirnih i uvrijedlji- Vi svojstava razdražiti druge osobito Srbe Na neprijateljstva proti Hrvatima.“ Dalje, za članak, preštampan iz novosadske ,,Zastave“: »Jesu li Srbi van zakona“, 6. k. okružni sud Veli: »ponavlja se pripišivanje ovih svojstava i nastoji se osim toga uvrijedama poticati na mižnju protiv onog dijela carske vojske, što je bio odregjen da uguši nerede“. Proste bile državnomu odvjetništvu za- pljene, proste bile o. k. okružnomu sudu po- odvrde zapljeni, prosti bili primijenjeni pa- Tagrafi kaznenoga zakona, o koje se mi to- bože ogrešujemo, ali onake razloge, kojijem Se pravda zapljena, od sebe odbijamo, jer to osjećamo kao uvrijedu nanesenu listu ,Du- m Paki z g jstava, koja brovniku“, pripisivanjem njemu svojstava, koj Nikada nije imao i koja neće imati. Mi ni- jesmo nikada dražili ni druge ME ze: neprijateljstva proliv Hrvata, mi nijesmo mi > kada ničijem a kamo li uvrijedama poticali Ta mržnju protiv ma kojega dijela m. Vojske, Ovo su dvije krupne optužbe. pro 2 Kojijeh se moramo najodlučnije ograditi. > U Zagrebu se je za četiri smo Maralo, pljačkalo i palilo. Ovaj je faka 22 lično priznala i vlada u Zagrebu gio Vanjem prijekoga suda. Miting u a: je = resolucija beogradskijeh Čeha bavila . ONijem nedjelima, koja su cijelomu Svi : s a osu- Poznata i koja i va evropska štampa koja je s p što se je u ralo i pljač: 1 ti one > oSrebu četiri dana i rušilo i ha ti kala s i ipisivatl 1 palilo, ne zove se pripisiv oo S e 2 XY Gi Vrijedljiva svojstva“, već 1 pai g U Dubrovniku 28 Septembra 1902 Broj 39 Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. *“ Rukopisi se no vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, Javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova), Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana maju se. Pisma ne pri- Kzlazi svake N edjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića strašne do izvještavali Srebu na strani misli, druge osobito Srbe na Hrvatima“, nost i kao ljudi i kao Srhi, ni logike u navedenijem razlozima, jer otkuda Bagjaje svojijem pravijem imenom; u listu što se o izgredima u Za- Ne zove se ,dražiti neprijateljstva proti već vršiti svoju novinarsku duž- Pa ne vidimo Se može dražiti nekoga na neprijateljstva Protiv Hrvata iznošenjem osude stranoga Svijeta nad zagrebačkijem nedjelima. Osugji- Vanje jednoga nedjela samo od sebe isklju- čuje draženje na neprijateljstva. Osude jav- noga mnijenja i Priopćivanje njihovo imaju i Imoralnu i uzgojnu stranu. Ko nedjela _osu- gjuje, ne draži, već blaži i oplemenjuje. Dalje u razlozima Presude o zapljeni veli e. k. okružni sud, da se preštampava- njem članka: Josu li Sebi Van zakona“ nastoji ,uvrijedama poticati na mržnju pro- tiv onog dijela carske Vojske, što-je Lio odregjen da uguši nerede“. Ovdje je potre- bito malo istorijata. Veliki bečki list Neve Freie Poesse“, koji ne stoji pod sumnjom protudržavnijeh eiljeva i za koji se veli, da je u spoljnjoj politici tumač mišljenja mini- starstva_spoljnijeh posala, — taj list kazao je za dogagjaje u Zagrebu: ,Piijenilo ge je pod zaštitom earske vojske“. To je isto ope- tovao i vladin list u Budimpešti ,Pester Lloyd“. Glavno komandujući general Bertols- heim, povodom toga pisanja, izjavio je u »Pester Lloydu“, da je vojska postupala onako kako su joj politički činovnici nalagali. General Bertolsheim ne poriče, da vojska nije energično postupala, on samo poriče, da se je vojska opirala da najenergičnije po- stupi. On veli, da je vojska vršila naloge političkijeh činovnika. Poslije značajne izjave glavno komandujućega generala u Zagrebu, jasno je, zašto vojska nije edergičnije po- stupala. Tomu ona nije kriva. Kriv je neko drugi. Poslije ovoga razjašnjenja, da se vra- timo natrag. Državno odvjetništvo u Beču, u glavnom i prijeslonom gradu, nije zapli- jenilo list ,Neue Freie Presse“, a državni odvjetnik u Dubrovniku nalazi za potrebito zaplijeniti u našemu listu onaj preštampani članak, u kome ni iz daleka nije bila izre- čena tvrdnja bečkoga lista; ne samo to već 6. k. okružni sud nalazi, da se u zaplijenje- nom članku nastoji uvrijedama poticati na mržnju protiv jednoga dijela carske vojske. Ko ne čita naš list, i ko bi ga hlio su- diti po razlozima presude o zapljeni, izišlo bi, da naš list drugo ne radi već da draži na prijateljstva protiv Hrvata i da uvrije- dama potiče na mržnju protiv carske vojske. U stvari pak ne stoji ni jedno ni drugo, jer je jedna od glavnijeh tačaka našega pro- grama zajednica Srba i Hrvala i poštovanje državnijeh institucija, kao što je n. pr, voj- ska, prema kojoj se nijesmo nikada do sada ogriješili. Žalosno je, da se od toga moramo braniti, jer to svak vidi, ko naš list čita; još je žalosnije, da moranio Melo u obranu svoju povodom odluke o zapljeni e. k. okru- žnoga suda. S toga još jednom najenergičnije od sebe odbijamo razloge navedene u presudi o. k. okrežnoga suda. Kad već zapljena Mora biti, neka prema tomu budu i razlozi, koji potvrgjuju zapljenu. Dubrovnik, 27 septembra. Jutros primili smo potvrdu zapljene prošloga broja ,Dubrovnika“. Ta odluka o zapljeni glasi : U Ime Njegova Veličanstva Ćegara! O. K. Okružni Sud u Dubrovniku, kao nadležni Sud u tiškovnim poslima, riješavajuć o predlogu (0. K. Državnog Od- vjetništva u Dubrovniku Ss. 12/2 sudio je: oo Lo Sadržaj ulomka članka što nosi naslov »Glas iz Herce- cegovine“ štampanog u 2.om, 8.em i 4.om stupcu prve strane političkog časopisa , Dubrovnik“ br, 38, što je izašao u Du- brovniku dne 21 t. m. pod uredništvom A. Fabrisa, od riječi ni! ovome dogagjaju“ do riječi »hapse i tuku it di td.“ a tko isto sadržaj ulomka članka što nosi naslov »Lravnik — Donjs Tuzla“ od riječi ,netom su polie»jni organi“ do riječi »đda je dobar poznavalac istoka“, štampanog u prva dva stupca druge strane istog časopisa, te sadržaj ulomka članka »Navala na Srba u Zagrebu“ štampanog u 1.om i 2om stupcu treće strane spomenutog časopisa, od riječi Sve stroge mjere“ do riječi ,danas meni sutra tebi“ označuje ge prestupkom predvi- gjenim u S 300 k. z.; a sadržaj pak ulomka članka ,Riječ D.ra Polita Desančića o dogagjajima u Zagrebu“ štampanog u 2.om 3em i 4.om stupcu druge strane i u prvom treće strane spomenutog čusopisa od riječi ,Da! dogagjaji u Zagrebu“ do riječi ,koji mogu imati samo u zajednici sa Srbima“ gadržava skrajnosti prestupka predvigjena u $$ 300, 302 k. z. ILo Potvrgjuje se izvršena zaplijena i zabranjuje se dalje raspačavanje gori naznačenih članaka, a naregjuje se uništenje zaplijenjenih primjeraka, kao i onih, koji bi se unaprijed za- plijenili, rastava odnosnih tiskarskih ploča, i objelodanjenje ove presude. Razlozi. Sadržajem zaplijenjenih člunaka nastoji se grgjenjem po- rugivanjem i izopačavanjem stvari poniziti naredbe ili odluke vlasti ili na takav način razdražiti druge na mržnju i na preziranje ili na beztemoljno prituživanje proti vlastima državni- jeh zemalja Hrvatske i Slavonija i zaposjednutih zemalja Bosne i Hercegovine i proti pojedinim organima vlada istih u obziru njihova uredovanja kao i proti Hrvatima. Dubrovnik 25 Septembra 1902. Ivellio Iz ove odluke vidi se, da je članak D.ra Polita Desančića mjestimice bio zaplijenjen, da sadržava i skrajnosti prestupka predvigjena u $S 302 kaznenoga zakona. Ovaj paragraf govori o draženju protiv narodnosti. Iz raz- loga odluke razubire se, da su inkriminirana mjesta članka D.ra Polita-Desančića kvalifi- kovana kao draženje proti Hrvatima, Kad smo gornju odluku pročitali, snebili smo se. Bistri političar, veliki rodoljub te iskreni i dosljednji zagovaratelj sloge srpsko- hrvatske, koji je za slogu uvijek radio, pod sijede dane dočekao je, da €. k. okružni sud u Dubrovniku nagje u članku njegovu, da draži proti Hrvatima. Ovo je trebalo zabilježiti. h Tpocsjerna moguraka y Bocnu (Masjemraj ua Mocrapa) , V apyrom urasky & nsennuje AyeTpo-Typeke og 1880 rog. narzamyje ce u yrsphyje e oGje erpane, ga ce y Boenu u Xepnerosun y nomaliy Cayxe6y ysua.py ITO Bume gomaia enuosu m za ce ypoljeunnu npernocTa;sajy erpannuma. Ip mo je 24 rogune og okynanunje u 34BNpH JIH Ce y era TUCTHKy uuuoBsanga 6ocaneko xepueroBaukux Bu- muhe ce ogmax, ga ey esa mjecra_y ApokaBnoj onyas6u uomyiena erpanuuma u ga gomaliux emnoBa nema y esemy uu jegua geceruna. Mjeera y cnyac6n, Koja sayaumajy ypol uunu, jeey maxom ee uma mjecra. Og uunosunga koja ey y MHHHCTAPCTBY, BIA CO) uwiumosunka koju ey na sujunjum mje- CTUMA y CBUM rpanama ApxaBue yupase, jegnom pujeujy. og uuuopanea ca pelium nozoxmajem jegBa na og 20 mux 6yge jenan gomalim. ]la je Taj omjep Hajropn onaje, ruje e Tpaxku akagemeka enpema, uojmiuBo je, kag ce yame y 06aup za je upBo MAO cpejenx 34BO/A, KOju 64 zyske Bpemena mo- orojanm, Apyro za ce orsopeno rjepa nozarnka y lukoju, Tpele mro ce cneTemareku nacroju 3a upnj. uuru pa3goj u naupegak gomaliyx CuHOPA, IITO eBjegouu a Taj eagT, ga nakom 24 rozgune yupaBe y Boenu u Xepnerosnnu ne eBpiie Be7mky IMKOJy Hu pBojuna gomahux npocjeuuo na roguuy, u ve- TBPTO NOCTyame 6ocaneke Baze nupema gomalium oBpmenam »ynuma, ]la 6u ce 6ose uyerpupazo OHO MTV upuje pekocmo uasemliemo enyuajese u PAKTA MAJO Niue. Og CBAX rpana upxasue- y- upase najsume cy sacryugeun gomalir ua upo - eBjernom nomy. Bam na Toj 3a Bray najnoBoznujoj Taku nogasaliemo sa caga eranopuiuire u njezosame Blage. Osnje ce u-hiy goranara baka uuru liy YaumaTH y o6aup oenopne mgoje, uero liy ce camo AADXKATH HA CTATACTHIJH M NOCTyNAIY BJAJE HpeMa nomahinu akagemeku = cBpumenum IByRama. 3JaBoga upoeBjeruax, rgje ce og naeraBnnka Tpasxu aKa- Hemeka cupema uma y B. u X. 6 (8 ramaaanje, 1 peanka, 1 mxo7a). lIpema Bagunoj cTaTHeruna uma 108 yanTemba na rum sasojuma. Mameljy rax 108 uma 44 nomalia u 64 erpanna IIpema Trujem 6pojesuma BuAHMO za je u ma selinm npocsjeraum saBogama CTpanalja Buie u za eroje upema gomalimm kao 3.2. Ilorpe6no je uerakuyru za uameljy Tux 108 na- CTABHUKA UMA Ha peanmua 2 (ParTkoBuli u Ba6uli) a Ha riunaanju 1 (Bulianuli) xoju yuuBepse uujecy HH BUABJN, OCUM TOPA CKOp) CBH HacTABHHIU ma upenapannuju jeey camo yuuTeyu OcHoBHux mgoza NIH Ga rpaljanekum nenarTom. Cama nupekTOopa pearke u upenapangaje ey naerasuniju 6es aka- Hemeke crpeme. Vsesima TO Ha ym, m 8Hujyliq za je TO Baba yuuweno jeguuo ma Hy%/e H 00Ry- Hune, omga e Ham nocrTynag Bajuu euuyra_y jaenoj 6oja ag uspeliemo eakT Za 60cancKa Ia za ozćuja gomafe cunose ca axagemexom CRPEMOM, 20- sopeku, Ja sa wur nema mjecra y Apokasnoj casu, To ce goroguzo upone rogune ca jeganm a OBE Tozune ce Apyrsm jeguum cBpimenam 68208000M. Osaj agr nokuayje u mokasyje uajćoe na zu Gućanesa Braga cumnarune gomulium CHROBEMA, na gu Tjepa uozuraky na npoenjeraom noBy my EOJHKO joj je eTano ga ce naBpiiyje upupoguu uponee T. j. ga gomaliu emuoBn 38ay84MIbY MaJO NO MaJO mjeera ppacaBne c7ya6e. Bugu ce ga sa 49 Tor zomalier emua nema y Boemm mjeera y NIKOJeKOj 67y2x6u. Mona 6u Ko u Ilopeg esera Ho cag pedenor nomuoimo ga me mope gpyganje Guru, kag cy Beli uonywena esa mjeera, Jusupure Y »Cepsjesekn JlueT“ na here BUJUTH da ey u OBE POZuHE J CTpamana namau mjeera ua pumum šaBOjguma nupoeBjerium y Bocnu, a muax aa Nomatie Hema mjecera. Ogo je jegua BP10 KapakTepuerauua nojaBa yonmre a yjequo BPJO go6po epecrBo sa pasjamiwewe 6ocaneke gmojmruke. Jap je To _morylie na jenaa npoxaBa sa 24 rogune gole zo Xunep- upongykuuje nomaliax akagemeku OGpasoBanux eH- HOBa, Ka] C& gla ga y Toj semem nupnje 24 ro- nude munje 6uzo uu jegaor Cpeziber aaBoja, na MAKAp YUpABBAO TOM BeM/BOM u munueTap Kazaj ? šap je moryhie na sa CTpannje uma mjeecra a aa nomalie He, oem ako ce xohie na ce zgomalia cu- HoBu nerjepajy ua esoje gomoBune ? Jagaa Bveno! Jegsa Ha eBpuu koja TBoj CBH H Na NOYHe CAyUTH CBOMC HapOly, a Ono T8oja yupasa goBagyje : eysaman je! Taj orsopenu uocrynak 6ocaneke Bzaje nokasyje jaeno gom» ce Moxe nolig y ekpajnocT! . Stjepan Radić Zrtva zagrebačkih nemira Novosadski ,Branik“ donosi: »Žalosni zagrebački dani ponijeli su i je- dnu plemenitu žrtvu s hrvatske strane, koja zaslužuje da joj se oda zaslužena pošta, baš za to što je osamljena. Mladi publicista hrvatski, osvjedočeni i iskreni propovjednik zajednice izmegju Srba i Hrvata, Stjepan Radić dopao je tamnice, pošto je optužen da je za onih dana kad se u Zagrebu protiv Srba biesnilo, bunio protiv Magjara“. Radića je boljelo gledajući “sve strahote zagrebačkih dogagjaja, koji otvaraju novu, du- boku provaliju izmegju Srba i Hrvata. Kad je vidio da se bijes gomile razmahuje sve većom snagom, pokušao je da stane na put mahnitanju zavedenog, napujdanog svijeta, ali je ostao — jedna slamka megju vihorove“. One najstraš- nije noći od utorka na srijedu, baš kad je masa harala dućan trgovca Popovića, bio je on jedini, koji je zajedno sa svojom ženom rogjenom (Ce- hinjom, uletio megju razdraženu gomilu, i u upenapannuja u 1 Trexnuuga cpegsa =: GM