Godina XI. . Za Austro-Ugarsku, Bos i Hercegovinu na godinu, Kruna 11 Za Srbiju'i Crnu goru na dinu. Kruna 12. jja Za ave ostale zemlje na godi franska 15 u glatu. š 3 "Za Vubrovnik na godinu Kr, 10 Na po godine 1 na četvrt godine surazmjerno. | Pojedini broj lista 20 para. | Vlasnik, izdavatelj i odgovo Pri Svršetku smo godine, a mnogi naši predbrojnici još otežu s pretplatom, & da i ne govorimo o onijem, koji nam duguju i za prošlu godinu. Molimo s toga sva- koga, te nam što duguje, da nam odmah pošalje, e da ne budemo prisiljeni da obustavljamo list; a to ćemo učiniti bez obzira sva- komu, ko nam do kraja ovoga mjeseca ne podmiri dug. U sa- dašnjijem prilikama mislimo da je svaka preporuka, izlišna, a s druge strane ko prima list, taj treba da ga i plaća. Administracija. Velika izdaja Licem: na Badnji dan u 11 ura pred podne igjaše hitrijem korakom prema krivi- čnijem tamnicama nekoliko otmenijeh osoba. Ko ih je sreo, mogao je da im čita na licu neku osobitu radost. Što se je dogodilo? pi- tao je radoznali svijet, ali oni te su se pri- bliživali tamnicama ne imagjahu vremena ni da odgovore: Fabris slobodan! Trojanović slobodan! Kao električna iskra pronese se glas po gradu, ali prije nego su se mogli primaći tamnicama svi oni, te su željeli da vide bivše uapsenike, bijahu ovi na slobodi, a njihovi prijatelji, koji su ih sretali putem, stiskahu im desnicu u znak veselja. Žica pak odnese po svijetu radosni glas, na koji sa sviju strana još i danas stižu izrazi opće radosti prema našem uredniku i gospodinu Troja- noviću. Svršio je eto i ovaj sensacionalni pro- ce8,a mi se i danas u čudu pitamo kako je bilo moguće i početi ga. Bilo bi vrlo interesantno saznati razloge koje je 6. k. Državno Odvjetništvo navelo, kad je odustalo od daljeg progonjenja, jer ako je po mišljenju 6. k. državnog odvjetništva sadržaj inkriminirane pjesme imao u sebi. ekstreme zločinstva velike izdaje: nazad dva mjeseca, imao ih je i sada, kad se je riješilo da se od dalje istrage odustane. Sadašnja odluka 6. k. državnog odvjetništva potvrgjuje nam pak sasvim protivno, da da ke kadi miniranoj pjesmi nema veleizdaje, je o Ee GIBB od istrage i bilo bi se do- velo okrivljenike pred porotu. A kad hp izdaje nema sada, nije je bilo ni onda i se je. proces zaveo, te postaje Mar : 2 zumljivo, kako su se mogla pritvolig : ži : u tamnici tri čovjeka, Za to što je. je pda njih gastavio odnosnu pjesmu, a druga dva pod sumnjom da su je dali Pi onda m Uvjereni smo, da ne bi niko Poaa . sa pravnog gtanovišta na ovo deno . pod jednim te istim zakonom, e , mi zločinstva uvijek isti i ne mogu S mjeseca izmijeniti. | Vrijedno je istak 0 ovoj parnici.. KK *: Oslobogjenje apšeni zavisio je o ispitu bivšeg gosp. prof, L. Zore, a to što jee. k. državno odvj nuti još jednu činjenien ka i svršetak istrage saradnika »Srgla: i ji iz toga, izvagjamo 12 etništvo. odustalo od Nimim me rni urednik Miho Vacchetti Zi MNM ŠovRiRe nji $ “i U Dubrovniku 28 Dećembra 1902 Broj 49 Protplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika i Dopisi se šalju uredništvu, Rukopisi se ne vraćaju, 24 Za oglase priposlano, izjave, Javne zahvale, računska izvje. šća i slične objave plaća sa 20 pars. 0 od retka (sitnijeh slova), Ako se više. puta štampaju, po pogodbi, : Nofrankirana pisma ne pri maju se. Izlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića istraga poslije njegova preslušanja. Bez sumnje Je važnost ispita prof. Zore bila poznata po- četkom istrage, pa zašto se nije taj svjedok Prije pozvao .da se tim prikrati istražni zatvor nevinih apšenika? Sličnijeh pitanja bilo bi još nekoliko da se postavi, ali ih ispuštamo do bolje zgode. Ceoća. Xepnerosana y Amopuxy 31. IIpar 10./X1I. 1902. : danu Temxor negymewa Hagomiu ey sa nac. Huje Gnzo uaca kaja Ga nama eranerennuja yrpo- wenuja 6uža, uje 6uxo erpamaujux noaBa na- poguor onagama. Vaa cBe TO ueeTo ce xBaznmo — AH MOKOMO Ce C NpaBOM XBAJHTH — MTO €MO KPO3 NET BujekOBa TypeRor = TJauema u yribeTa- BAIBA NOKAZAJIH NOBODNO emare sa esoje camoogp- WćIbB; paamumnajyliu o TOM ropgu emo u oxoJu, uro je mam napoguu ojranusam 6uo nya Te oT- UOpHe CHJIeE TE YECTO HyTA HpH TOM OUTAMNCTHYKA rJegamo a ua 6yanylinocT eBojy. To ouramuernuno PACIOJOSKEIBE HP PHCXOTULE CnVNAJA HaG OH/A, KAJA OKO ce6e Bugumo 6njeny, nasagak cma6ver. Hey- Toguo nam je u y nyumu nemorylic upusuaru, ga HaM 34 >KHBOT y AAHANIBHM HANIUN NpuJUKAMA MaibKA Cure u enepruje. Temgo nam je uporzacHr ceće cza6uhiuma. TaKoBO nac gyimeBuo pacnonozkeme GACBHM npupoguo NOVBOJLH ZO pomanTnune naje y Goa Bpemeda — uygom ersopena. — Taksa naga He la Nam, da vKO ceće 6uerpo u rpujesseno uo- rjegamo, ga Bujumo y npaBoj 6 ju gananiiu 2KUBOT eB0j, a Tum u 6yuyliu. koju ce na gananiveu pa3- BUTH Hi OCHOBATUH mopa. dla ey Hame uosunuje y muoruu Kpajesuma enaće, ga le ce nama Gynyliuoer ua ocraGpenum OCHOBUMA MOpaTu paasujaTu, o Tom roBopa nema. Bau odu kpajesu koju pagu eBoje egare y upo- IJOGTH 6ujaxy ua raoy, ganac najselina onaga y H Hašanyjy. To je 3HaK gaualnibe MAJAaKCAJIVCTU Hame u yjeguo uecuperuocTu enalin ce y nosum upasukama ća HOBHM HCILGTOlđAMa HoOHEBOJb\MA. KakBa je nejuka upomjena (asu ue ma 6ome!) na CTaJA y 4UHT4aBOM Halliem UpusaTuom u januomM IKU- BOTy Oz noća okynauuje, o Tome vosopuru uno 6u H8JIHIIHO ; MITO Ham je HOBa Baza gonujena, esa Komy je uoanaro. FEbeua nenapogua m nenekpena NOJIETEKA paula je Og upBux gana nuouaske : mjecTo ga yguga one uuerurynaje y sempu, kuje ey Ha NyTy UpaBNJIHOM KYATYpHOM H EKOHOMCKOM passujamy nuapoguom (arpapao' uarame), u pagu kojux ce je uapog. oazojeljeu 36vr 6ujege u empo- MamiTBa GyuHo u usao — a Tam nenocpezuo u okyimanujy Upousseo — oma ce okomuja Ha Ko- puene u Babane nap. Kylrypue uacrarynuje (ea: MOyupasa upkBe, cpege uap. umwo2e), nagogualjy- jyliu ux esojum uueruryuujama, na Kojux saynapa Heupopojan u napogy ogeparan zax. Ilouupegune TakoBe yupaBv ueupujareveke ynpase, seli ce no- Kasyjy y 2cuBum 6ojama Anu uujegua uuje sa Hamie napoguo 6ake ocyanuja u norućeznnja, uujegua nojasa ne onryxyje jase upeg esujerom u upaBe/- nomliy mammy OKyNaTOpKy, Ka0 0rponHo HeeaBaie nomaliera CTAHOBHHIITBA. Jaucra naj jauu u naj TEH HOoKymenaT ce ueapezocTu jegne yupae, koja unje Kapa, Za Tako maju Gpoj cranoBanka y31paxa u npeskasu na jeguom Tako Bemukom reparopnjy gao mro je Bocua u Xepnerouua! H jom ce xpanu HEKaKBHM CKOHOMCKIM HaupeTKOM aempe! up je TO ekOH HAUpelaK, Kaja cse mamu u mawu 6poj pylu moose upexupjeru y Tam gejema epuekum JEMIBAMA ? He cgomuibumo onaj Bezuka uogpeT y Boe. Kpajanu aa ceo6om y Pyeujy, He cnoMmuiwumo Hu ekopamibe nalienuuko ncemasame na Xepuerosune y Cp6ny en masse, aayeTaBuMo ce osora uyra camo Koj ceoće y Amepuxy, 360r koje cnaću, upo- naga jyaua Xepuerosuna, uapouuro Tpećuie. Va-- mMemMO ZIH CaMO HA OKO Ćpoj CpucKO NpaBoc/aBnora eranoBunimTBa, 14.000 nyma, u 6poj ucezenux mo- maka y AmepHgy 34 Tap Nom/be/ibux roguHa, 2000, Ty BBAHMO, Za Ham nema jegaora uuTaBora 1oKo IeIbA, da Hemamo ovepa 6yanyhioj renepanuju. He ongase mam camo ovesu (koja ce cma6o mospaliajy) .Gynylier Koena, Ho u uaj6ome panue cule na na- moj rpyau Mazena je cyma amepuukora 61ara'), xoje omu, kanajylia og yera cBojux, cupeme eso juma. ga Gyge ogmjena sa wux came. Ta cyma ne moze uu za ce najeguaun'ca oHom cBoTOM, Kojy ona Ha nyT uomecy. Kaz 6u 0 Tom npemuim aja nadu Byau, |. ysnjea 6u, ga 3a nac Amepuga nnje oćeliana 3ema; nomalia Tprosan ysugao 6um ga ne le uru cemaka Koju lie y wer nasapnBaru; npaB. CBemremuk za ne he ćara naorse, kojoj je om mo3saH. ga NacTsp Gyne; Cp6 yaureg za He ke umara mlagux cepa gula, j p um ogesu ogome mrg. Vsunjenu 6u To BEJIHKO 310W 'CTAJN My Ha Nyr CBuM MOryliam cpecrsuna.*) Hexa mzagu yenjanu uoBjek upujeru KOJuKO xolie ga le ra HecraTa, ga ra pojaTe;oke Ogu uuxaga snajeru me lie, ago ra pe nyeTe y Amepuky, He Tpeća my nonyeTaTu, Hu Tpomika NaBATH. IO pa3/1 3uma u npakasaBamem Amepuke H IberoBor 2kaBora y 160j y upasoj 6oju ogspaliaru ra og Te zyge samueju. — IlosuaTo je, ga naumu ynu ue snajylin jesuka uu ganara, Belium gujeom Kao m ocrazu omaBeneku paganna (Ueeu, Pycu, Iomanu, CaoBauu) page camo nuajrexke uocgoBe, K jux ce amepuugH, eHr.IceKn u ipemauku pajuak ruyima (pyAaoKoun, TyuelH, KaBaJa, npaBie be 1u- rapera muri). la Tamo skaBu, Kao+ mro uoBjek ne 6u emuo skusjeTu, ga ra Tamo yuorpe6maBajy gao xuBnnue, koje mucu, agu He roBopa — jep ne 3ma — najGomu je noga3 To, MITO ueeTo uyjemo, Kako 6ozecT meljy iuma uapyje, Te .dffro one, koju ce NOBPATEIIE m He nogrerome, BEJRMO N3MOxene, czaće. Camo Taj eagaT, ga ux je TOJAaKO ylaBeno u ojejeueuo OZ Halicra napoguora Tujea, He camo 3a Napo reguua no 3a ysujek, Tpeća na 6yne jak pasll0r NOKpeTaiby >KuBe axknuje uporus cev6e y Amepuky. | FR Vaguljamo €Be uompeguue Te ceoće sa epoje Hauzonazu HUTEDECE,. NODIONAJNO CAJLA MEZIO Gu 2KE Na OHe ekonomeke, upakrnuke. Tuu lemo molia na no6ujemo, ode saHelmmeHe o6u2KaBuTeme amepnu- KUX JUpa. Kaja oBlje Buje cyme, ša Koje mueje, na ux Ha can Pomui11 nema. Hawmera cBujera ucenu10 ce<“oko 2000 yu, Tu ey rpećanu 2000 gyTuux IueToBa. 1500 nagauux og 60c. Brage uo 1 eop. 1500 wop. 500 m . pasnux aveuara ognjem Koju 6jexke og Bojne cayok6e u» 10 op. 5000 esera 6500 Tpomag upeg uyT: Kyeep. ogujego, yam heme upeg uyT, najmaie no 30 e Ilyruu Tpomak minimum a 250 e. Marepec camo na jeguy roguuy, jep ce oGuauo ysajuzyje Hosan uoBpx netokperauua no 10% + bop. 60.000 500.000 50.000 ja eBera 616.500 op. Vamumo za eBaku paagHug Koji nac zacnyaku ec6u npexpauy m jou 50 w0p, Na Bava sa kyliy, To ry6umo 100.000, Cysumaa kopeeuoujjennuja oBije u3 Amepnke + Ka a 2.000 be 715.500 up. Nagne Amepaka Hamu malu KoTap eroju ga uap rogana 718.500 op ! Ckopo-50 sop. ame- pnukor 6pemena cnaga na erapy u may, myiugy H KEHCKY FJABY y KOTapy. Vanumno jom uurepee, koja ce ngalia na eyuy nošajubeHy 34 NyT, IU BRINE rOfuHa, u Ola a Ga Tu Heru uceeHniuu 3a cBoj moBparax Tpećaja apyrux 500.000 op. u onga ynurajmo ceće, mra je Cp6 y Amepuuu? — Paguug. Ila ona, je za morylie pagaugy upojerapny ToJu&y cyuy erelin TaKO JAKO, A KAMO ZU jolI CTATN MHOFO CBOjaM Ha gomy? A m OHo Niu;pate zo caga mano je u Bp710 mecmuimpeHo: o6auuo nap zupa: 6a6y a Kyuu 6ony pakuje, majuu, kase m meli«pa, cecrpu menljyme, cuuxa 6ypysuygmy. Mu7o Koju zpyrauuje. Amepniuu TOJIBKO €CBOjHX: CHHOBA gaCMO TO- Zuko 6aro oge nam € uma; Ba gomy Buie cBo jux. pagauga Hemamo, y rpaly emojax majeropa šaHarjuja cBe TO mae; Tyljunany doJasa u Tonzo c# Hamjemra y samoj gomoBunuu; Bpnjeme je, za CAM NpOrJezamo u casu cTBopumo og ceće Bpu- jenue ye sa ca samumawa y cBojoj kylia: jep na nam amepnuka 6paka ca enjinum mužmomuma noby narpar, ue le naliu Cp6a y cBome poguome M,eCTy la ,3a JBpy“ y Ibera. NITO Kyne m/u na- pyae! TpaByianu, 6ynure jyuanu u ocrajre Koj Kylie! Ha myua ce mosnajy jyuauqu — upauaxy Hamu upanjenosn. Mapko u Murom, ') Bpujegao Gu Guzo ga nau name nomre uu rpahanu NnoMHo Gu;pezke cBe ImITO ua Amepuke CTHIHE. *) To emo mu ocamu ay2KHW, Kaga 3HAMO, KAKO BIAJH upuja TO Hame CeBaKaiWe; NOMHCIHMO ČAMO HA JAKO ZO- Gujame uyTHHX IHCTOBA. x , Iz prošlosti srpske LJ u a oblasti neretljanske. (nastavak) Da je pravoslavna vjera po-istočnom obredu cvala u cijeloj nekadašnjoj neretljanskoj oblasti, dovoljno bi bilo spomenuti rad za pravoslavlje sv. Simeona mirotočivog, studeničkog kalugjera ; Stefana Nemanje I. (1165-1195), za kojega lje- topisac veli: ,eresi otgna i utverdi pravoslavie v svoci zemlje“. Raič pak (.Život sv. Savve“, lI t. 338 s. Hrist. čten. 1848 g. str. 259. — Glasn. k. 6, str. 103. — Majkov 215-216) kaže o njemu: ,Sij svetij Simeon utvrdi pravoslavie v zemli Dalmatie, Dakii, Srbl i jeresi potrebi.“ Stefan Nemanja sagradi mnoge zadužbine. — Dovoljno bi bilo spomenuti rad za vjeru pra- voslavnu Stefana Prvovjenčanoga (1195-1227), kojeg je brat njegov sv. Sava vjenčao kraljev- skom krunom. Zaštitom Stefanovom brat nje- gov sv, Sava uregjuje srpsku erkvu i čini je nezavisnom. Episkopima pak naregjuje da ,uče slovesnu bogospasajemu pastvu, da zaštićuju crkvu i narod od raznih napadaja i raznih je- resi“ (Vidi gramatu sv. Save, koju je davao episkopima — Monum. serb. Miklošić str. 17). Bilo bi dostatno spomenuti ljubav za pravo- slavljem Vladislava Kotromanovića i gina mu kralja Tvrtka, krunisanog od srpskog mitropo- lita u Manastiru Mileševu (Orbini), koji je i Neretvom vladao (,Glasnik muz. saraj.“ 1890), o kojemu Rački piše, da je .pravoslavlje štitio državnom vlašću“, a o kojemu Tvrtku Farlati veli: < ,catholicos quibusqumque potuit modis vexavit (,IlL sacr.“ IV, 61, ef. 172). Na. dru- gom opet mjestu piše Farlati: ,Erat Tvartkus aeque infensus catholicis, atque tenax erroris et sehismatis graecanici.“ Stadler takogjer srdi se na Tvrtka, veleći da je bio ,protivan kato- likom“ (,Kat. crkva i slaveni“, s. 169). — Pro- fesor Mir. Alačević u ,Opisu grada Makarske“ veli da su krajine imocka, vrgorska, makarska i neretvanska najkašnje ostavile svoju pravo- slavnu vjeru i ćirilicu. Dopisnik ,0.“ i ne raspravlja o vjeri da- našnje Neretve i Makarskoga primorja, već prelazi preko toga i doskače pitanjem: zar se red franjevaca i dominikanaca pojavio u XII. vijeku?, — bajagi kao da ne možeisaim doku- čiti, da je u broširi rim. broj XII mjesto XIII samo štamparska pogreška! U ovome pitanju (vjeroispovijedi) bavi se on jedino sa Pelješ- com (Ratom). Priznaje ipak, da je u Stonu bilo pravoslavnijeh erkava, ali poriče da ih je bilo na poluostrvu Pelješeu, protivu onoliko u broširi iznesenih o tome dokaza. Dokazali smo bili u broširi, da je Pelješac ostao u pravoslavlju i za doba srpskog cara Dušana, koji je štitio pravoslavlje u prostra- nome carstvu svome, mrzeći papstvo, koje je tada šurovalo s Turcima. Za to papa Inoćentije postade Dušanu krgni neprijatelj. U jednome pismu 17/7 1355 kori papa dužda i Mlečiće što su sklopili savez s Dušanom: ,Ad audientiam nostram pervenit, quod tu et dileeti filii,. co- mune Venetiarum, eum dei et catholicae fidei inimicis et hostibus, rege aliisque Rasenis, scis- maticis et haereticis manifestis, confederationem et ligam iniistis — illamque juramentorum... adieetionibus roborastis (Janko Šafarik, Aeta archivi Veneti (C, VIII). I papa u pismu izjavljuje još, da razrješuje i ukida ovaj savez i progla- šuje sve zakletve Mlečića ništavijem: , Rascianis ligam, confeđerationem et quaseunque pacciones initas... cassamus, et irritamus et nullius esse determinamus roboris vel momenti penas et ju- ramenta huiusmodi relaxantes“ (Ibidem). Pre- poručuje papa Mlečićima, da se republika po- miri sa madžarskim kraljem Lajošem, da se s njime složi i u savez stupi, te da iskorijeni sve srpske jeretike: ,... quod huiusmodi liga inter carissimum et in Christifilium nostrum Lu- dovicum regem Hungariae illustrem, qui Rase- nos eosdem, ad extirpandam de partibus illis pravitatem haereticam ,.. expugnare proponit, et te, invicem , dissidentes, ad quorum pacem procurandam enitimur, seminarium unionis dis- sidii esse possit“ (Ibidem),