Godina XI. .

Za Austro-Ugarsku, Bos i
Hercegovinu na godinu, Kruna 11

Za Srbiju'i Crnu goru na

dinu. Kruna 12. jja

Za ave ostale zemlje na godi
franska 15 u glatu. š 3

"Za Vubrovnik na godinu Kr, 10

Na po godine 1 na četvrt godine
surazmjerno. |

Pojedini broj lista 20 para. |

Vlasnik, izdavatelj i odgovo

Pri Svršetku smo godine, a
mnogi naši predbrojnici još otežu
s pretplatom, & da i ne govorimo
o onijem, koji nam duguju i za
prošlu godinu. Molimo s toga sva-
koga, te nam što duguje, da nam
odmah pošalje, e da ne budemo
prisiljeni da obustavljamo list; a
to ćemo učiniti bez obzira sva-
komu, ko nam do kraja ovoga
mjeseca ne podmiri dug. U sa-
dašnjijem prilikama mislimo da je
svaka preporuka, izlišna, a s druge
strane ko prima list, taj treba da
ga i plaća.

Administracija.

Velika izdaja

Licem: na Badnji dan u 11 ura pred
podne igjaše hitrijem korakom prema krivi-
čnijem tamnicama nekoliko otmenijeh osoba.
Ko ih je sreo, mogao je da im čita na licu
neku osobitu radost. Što se je dogodilo? pi-
tao je radoznali svijet, ali oni te su se pri-
bliživali tamnicama ne imagjahu vremena ni
da odgovore: Fabris slobodan! Trojanović
slobodan!

Kao električna iskra pronese se glas po
gradu, ali prije nego su se mogli primaći
tamnicama svi oni, te su željeli da vide bivše
 uapsenike, bijahu ovi na slobodi, a njihovi
prijatelji, koji su ih sretali putem, stiskahu
im desnicu u znak veselja. Žica pak odnese
po svijetu radosni glas, na koji sa sviju
strana još i danas stižu izrazi opće radosti
prema našem uredniku i gospodinu  Troja-
noviću.

Svršio je eto i ovaj sensacionalni pro-
ce8,a mi se i danas u čudu pitamo kako je
bilo moguće i početi ga.

Bilo bi vrlo interesantno saznati razloge
koje je 6. k. Državno Odvjetništvo navelo, kad
je odustalo od daljeg progonjenja, jer ako
je po mišljenju 6. k. državnog odvjetništva

sadržaj inkriminirane pjesme imao u sebi.

ekstreme zločinstva velike izdaje: nazad dva
mjeseca, imao ih je i sada, kad se je riješilo
da se od dalje istrage odustane. Sadašnja
odluka 6. k. državnog odvjetništva potvrgjuje
nam pak sasvim protivno, da da ke kadi
 miniranoj pjesmi nema veleizdaje, je
o Ee GIBB od istrage i bilo bi se do-
velo okrivljenike pred porotu. A kad hp
izdaje nema sada, nije je bilo ni onda i
se je. proces zaveo, te postaje Mar : 2
zumljivo, kako su se mogla pritvolig : ži :
u tamnici tri čovjeka, Za to što je. je pda
njih gastavio odnosnu pjesmu, a druga dva
pod sumnjom da su je dali Pi onda m
Uvjereni smo, da ne bi niko Poaa .
sa pravnog gtanovišta na ovo deno .
pod jednim te istim zakonom, e , mi
zločinstva uvijek isti i ne mogu S
mjeseca izmijeniti. |
Vrijedno je istak
0 ovoj parnici.. KK
*: Oslobogjenje apšeni
zavisio je o ispitu bivšeg
gosp. prof, L. Zore, a to
što jee. k. državno odvj

nuti još jednu činjenien

ka i svršetak istrage
saradnika »Srgla:
i ji iz toga,
izvagjamo 12

etništvo. odustalo od

 Nimim me

rni urednik Miho Vacchetti
Zi MNM ŠovRiRe nji

$ “i

U Dubrovniku 28 Dećembra 1902

Broj 49

Protplata i oglasi
Salju se administraciji Dubrovnika i

Dopisi se šalju uredništvu,

Rukopisi se ne vraćaju, 24
Za oglase priposlano, izjave,
Javne zahvale, računska izvje.
šća i slične objave plaća sa 20 pars. 0
od retka (sitnijeh slova), Ako se više.

puta štampaju, po pogodbi, :

Nofrankirana pisma ne pri
maju se.

Izlazi svake Nedjelje.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića

istraga poslije njegova preslušanja. Bez sumnje
Je važnost ispita prof. Zore bila poznata po-
četkom istrage, pa zašto se nije taj svjedok

Prije pozvao .da se tim prikrati istražni zatvor

nevinih apšenika?
Sličnijeh pitanja bilo bi još nekoliko da
se postavi, ali ih ispuštamo do bolje zgode.

Ceoća. Xepnerosana y Amopuxy

31. IIpar 10./X1I. 1902.

: danu Temxor negymewa Hagomiu ey sa nac.
Huje Gnzo uaca kaja Ga nama eranerennuja yrpo-
wenuja 6uža, uje 6uxo erpamaujux noaBa na-
poguor onagama. Vaa cBe TO ueeTo ce xBaznmo —
AH MOKOMO Ce C NpaBOM XBAJHTH — MTO €MO
KPO3 NET BujekOBa TypeRor = TJauema u yribeTa-
BAIBA NOKAZAJIH NOBODNO emare sa esoje camoogp-
WćIbB; paamumnajyliu o TOM ropgu emo u oxoJu,
uro je mam napoguu ojranusam 6uo nya Te oT-
UOpHe CHJIeE TE YECTO HyTA HpH TOM OUTAMNCTHYKA
rJegamo a ua 6yanylinocT eBojy. To ouramuernuno
PACIOJOSKEIBE HP PHCXOTULE CnVNAJA HaG OH/A, KAJA
OKO ce6e Bugumo 6njeny, nasagak  cma6ver. Hey-
Toguo nam je u y nyumu nemorylic upusuaru, ga
HaM 34 >KHBOT y AAHANIBHM HANIUN NpuJUKAMA
MaibKA Cure u enepruje. Temgo nam je uporzacHr
ceće cza6uhiuma. TaKoBO nac gyimeBuo pacnonozkeme
GACBHM npupoguo NOVBOJLH ZO pomanTnune naje y
Goa Bpemeda — uygom ersopena. — Taksa naga
He la Nam, da vKO ceće 6uerpo u rpujesseno uo-
rjegamo, ga Bujumo y npaBoj 6 ju gananiiu 2KUBOT
eB0j, a Tum u 6yuyliu. koju ce na gananiveu pa3-
BUTH Hi OCHOBATUH mopa.

dla ey Hame uosunuje y muoruu Kpajesuma
enaće, ga le ce nama Gynyliuoer ua ocraGpenum
OCHOBUMA MOpaTu paasujaTu, o Tom roBopa nema.
Bau odu kpajesu koju pagu eBoje egare y  upo-
IJOGTH 6ujaxy ua raoy, ganac najselina onaga y
H Hašanyjy. To je 3HaK gaualnibe MAJAaKCAJIVCTU
Hame u yjeguo uecuperuocTu enalin ce y nosum
upasukama ća HOBHM  HCILGTOlđAMa HoOHEBOJb\MA.
KakBa je nejuka upomjena (asu ue ma 6ome!) na
CTaJA y 4UHT4aBOM Halliem UpusaTuom u januomM IKU-
BOTy Oz noća okynauuje, o Tome vosopuru uno 6u
H8JIHIIHO ; MITO Ham je HOBa Baza gonujena, esa
Komy je uoanaro. FEbeua nenapogua m nenekpena
NOJIETEKA paula je Og upBux gana nuouaske :
mjecTo ga yguga one uuerurynaje y sempu, kuje
ey Ha NyTy UpaBNJIHOM KYATYpHOM H EKOHOMCKOM
passujamy nuapoguom (arpapao' uarame), u pagu
kojux ce je uapog. oazojeljeu 36vr 6ujege u empo-
MamiTBa GyuHo u usao — a Tam nenocpezuo u
okyimanujy Upousseo — oma ce okomuja Ha Ko-
puene u Babane nap. Kylrypue uacrarynuje (ea:
MOyupasa upkBe, cpege uap. umwo2e), nagogualjy-
jyliu ux esojum uueruryuujama, na Kojux saynapa
Heupopojan u napogy ogeparan zax. Ilouupegune
TakoBe yupaBv ueupujareveke ynpase, seli ce no-
Kasyjy y 2cuBum 6ojama Anu uujegua uuje sa Hamie
napoguo 6ake ocyanuja u norućeznnja, uujegua
nojasa ne onryxyje jase upeg esujerom u upaBe/-
nomliy mammy OKyNaTOpKy, Ka0 0rponHo HeeaBaie
nomaliera  CTAHOBHHIITBA. Jaucra naj jauu u naj
TEH HOoKymenaT ce ueapezocTu jegne yupae, koja
unje Kapa, Za Tako maju Gpoj cranoBanka y31paxa
u npeskasu na jeguom Tako Bemukom reparopnjy
gao mro je Bocua u Xepnerouua! H jom ce xpanu
HEKaKBHM  CKOHOMCKIM HaupeTKOM aempe! up je
TO ekOH  HAUpelaK, Kaja cse mamu u mawu 6poj
pylu moose upexupjeru y Tam gejema epuekum
JEMIBAMA ?

He cgomuibumo onaj Bezuka uogpeT y Boe.
Kpajanu aa ceo6om y Pyeujy, He cnoMmuiwumo Hu
ekopamibe nalienuuko ncemasame na Xepuerosune
y Cp6ny en masse, aayeTaBuMo ce osora uyra
camo Koj ceoće y Amepuxy, 360r koje cnaću, upo-

naga jyaua Xepuerosuna, uapouuro Tpećuie. Va--

mMemMO ZIH CaMO HA OKO Ćpoj CpucKO NpaBoc/aBnora
eranoBunimTBa, 14.000 nyma, u 6poj ucezenux mo-
maka y AmepHgy 34 Tap Nom/be/ibux roguHa, 2000,
Ty BBAHMO, Za Ham nema jegaora uuTaBora 1oKo
IeIbA, da Hemamo ovepa 6yanyhioj renepanuju. He
ongase mam camo ovesu (koja ce cma6o mospaliajy)

.Gynylier Koena, Ho u uaj6ome panue cule na na-

moj rpyau Mazena je cyma amepuukora 61ara'),
xoje omu, kanajylia og yera cBojux, cupeme eso

juma. ga Gyge ogmjena sa wux came. Ta cyma ne
moze uu za ce najeguaun'ca oHom cBoTOM, Kojy ona Ha

nyT uomecy. Kaz 6u 0 Tom npemuim aja nadu Byau, |.

ysnjea 6u, ga 3a nac Amepuga nnje oćeliana 3ema;
nomalia Tprosan ysugao 6um ga ne le uru cemaka
Koju lie y wer nasapnBaru; npaB. CBemremuk za
ne he ćara naorse, kojoj je om mo3saH. ga NacTsp
Gyne; Cp6 yaureg za He ke umara mlagux cepa
gula, j p um ogesu ogome mrg. Vsunjenu 6u To
BEJIHKO 310W 'CTAJN My Ha Nyr CBuM MOryliam
cpecrsuna.*) Hexa mzagu yenjanu uoBjek upujeru
KOJuKO xolie ga le ra HecraTa, ga ra pojaTe;oke
Ogu uuxaga snajeru me lie, ago ra pe nyeTe y
Amepuky, He Tpeća my nonyeTaTu, Hu Tpomika
NaBATH. IO pa3/1 3uma u npakasaBamem Amepuke
H IberoBor 2kaBora y 160j y upasoj 6oju ogspaliaru
ra og Te zyge samueju. — IlosuaTo je, ga naumu
ynu ue snajylin jesuka uu ganara, Belium gujeom
Kao m ocrazu omaBeneku paganna (Ueeu, Pycu,
Iomanu, CaoBauu) page camo nuajrexke uocgoBe,
K jux ce amepuugH, eHr.IceKn u ipemauku pajuak
ruyima (pyAaoKoun, TyuelH, KaBaJa, npaBie be 1u-
rapera muri). la Tamo skaBu, Kao+ mro uoBjek ne
6u emuo skusjeTu, ga ra Tamo yuorpe6maBajy gao
xuBnnue, koje mucu, agu He roBopa — jep ne 3ma
— najGomu je noga3 To, MITO ueeTo uyjemo, Kako
6ozecT meljy iuma uapyje, Te .dffro one, koju ce
NOBPATEIIE m He nogrerome, BEJRMO  N3MOxene,
czaće. Camo Taj eagaT, ga ux je TOJAaKO ylaBeno
u ojejeueuo OZ Halicra napoguora Tujea, He camo
3a Napo reguua no 3a ysujek, Tpeća na 6yne jak
pasll0r NOKpeTaiby >KuBe axknuje uporus cev6e y
Amepuky. | FR

Vaguljamo €Be uompeguue Te ceoće sa epoje
Hauzonazu HUTEDECE,. NODIONAJNO CAJLA MEZIO Gu
2KE Na OHe ekonomeke, upakrnuke. Tuu lemo molia
na no6ujemo, ode saHelmmeHe o6u2KaBuTeme amepnu-
KUX JUpa. Kaja oBlje Buje cyme, ša Koje mueje,
na ux Ha can Pomui11 nema.

Hawmera cBujera ucenu10 ce<“oko 2000 yu,
Tu ey rpećanu 2000 gyTuux  IueToBa.
1500 nagauux og 60c. Brage uo 1 eop. 1500 wop.
500 m . pasnux aveuara ognjem
Koju 6jexke og Bojne cayok6e u» 10 op. 5000

esera 6500

Tpomag upeg uyT: Kyeep. ogujego, yam
heme upeg uyT, najmaie no 30 e
Ilyruu Tpomak minimum a 250 e.
Marepec camo na jeguy roguuy, jep
ce oGuauo ysajuzyje Hosan uoBpx
netokperauua no 10% +

bop.

60.000
500.000

50.000 ja
eBera 616.500 op.
Vamumo za eBaku paagHug Koji nac
zacnyaku ec6u npexpauy m jou 50
w0p, Na Bava sa kyliy, To ry6umo 100.000,
Cysumaa kopeeuoujjennuja oBije u3
Amepnke + Ka a 2.000 be
715.500 up.

Nagne Amepaka Hamu malu KoTap eroju ga
uap rogana 718.500 op ! Ckopo-50 sop. ame-
pnukor 6pemena cnaga na erapy u may, myiugy
H KEHCKY FJABY y KOTapy.

Vanumno jom uurepee, koja ce ngalia na eyuy
nošajubeHy 34 NyT, IU BRINE rOfuHa, u Ola a
Ga Tu Heru uceeHniuu 3a cBoj moBparax Tpećaja
apyrux 500.000 op. u onga ynurajmo ceće, mra
je Cp6 y Amepuuu? — Paguug. Ila ona, je za
morylie pagaugy upojerapny  ToJu&y cyuy erelin
TaKO JAKO, A KAMO ZU jolI CTATN MHOFO CBOjaM
Ha gomy? A m OHo Niu;pate zo caga mano je u
Bp710 mecmuimpeHo: o6auuo nap zupa: 6a6y a
Kyuu 6ony pakuje, majuu, kase m meli«pa, cecrpu
menljyme, cuuxa 6ypysuygmy. Mu7o Koju zpyrauuje.

Amepniuu TOJIBKO €CBOjHX: CHHOBA gaCMO  TO-
Zuko 6aro oge nam € uma; Ba gomy Buie cBo
jux. pagauga Hemamo, y rpaly emojax majeropa
šaHarjuja cBe TO mae; Tyljunany doJasa u Tonzo
c# Hamjemra y samoj gomoBunuu; Bpnjeme je, za
CAM NpOrJezamo u casu cTBopumo og ceće Bpu-
jenue ye sa ca samumawa y cBojoj kylia: jep
na nam amepnuka 6paka ca enjinum mužmomuma
noby narpar, ue le naliu Cp6a y cBome poguome
M,eCTy la ,3a JBpy“ y Ibera. NITO Kyne m/u na-
pyae! TpaByianu, 6ynure jyuanu u ocrajre Koj
Kylie! Ha myua ce mosnajy jyuauqu — upauaxy
Hamu upanjenosn. Mapko u Murom,

') Bpujegao Gu Guzo ga nau name nomre uu rpahanu
NnoMHo Gu;pezke cBe ImITO ua Amepuke CTHIHE.

*) To emo mu ocamu ay2KHW, Kaga 3HAMO, KAKO BIAJH
upuja TO Hame CeBaKaiWe; NOMHCIHMO ČAMO HA JAKO ZO-
Gujame uyTHHX IHCTOBA.

x ,

Iz prošlosti srpske

LJ u
a oblasti neretljanske.
(nastavak)

Da je pravoslavna vjera po-istočnom obredu
cvala u cijeloj nekadašnjoj neretljanskoj oblasti,
dovoljno bi bilo spomenuti rad za pravoslavlje
sv. Simeona mirotočivog, studeničkog kalugjera ;
Stefana Nemanje I. (1165-1195), za kojega lje-
topisac veli: ,eresi otgna i utverdi pravoslavie
v svoci zemlje“. Raič pak (.Život sv. Savve“,
lI t. 338 s. Hrist. čten. 1848 g. str. 259. —
Glasn. k. 6, str. 103. — Majkov 215-216) kaže
o njemu: ,Sij svetij Simeon utvrdi pravoslavie
v zemli Dalmatie, Dakii, Srbl i jeresi potrebi.“
Stefan Nemanja sagradi mnoge zadužbine. —
Dovoljno bi bilo spomenuti rad za vjeru pra-
voslavnu Stefana Prvovjenčanoga (1195-1227),
kojeg je brat njegov sv. Sava vjenčao kraljev-
skom krunom. Zaštitom Stefanovom brat nje-
gov sv, Sava uregjuje srpsku erkvu i čini je
nezavisnom. Episkopima pak naregjuje da ,uče
slovesnu bogospasajemu pastvu, da zaštićuju
crkvu i narod od raznih napadaja i raznih je-
resi“ (Vidi gramatu sv. Save, koju je davao
episkopima — Monum. serb. Miklošić str. 17).
Bilo bi dostatno spomenuti ljubav za pravo-
slavljem Vladislava  Kotromanovića i gina mu
kralja Tvrtka, krunisanog od srpskog mitropo-
lita u Manastiru Mileševu (Orbini), koji je i
Neretvom vladao (,Glasnik muz. saraj.“ 1890),
o kojemu Rački piše, da je .pravoslavlje štitio
državnom vlašću“, a o kojemu Tvrtku Farlati
veli: < ,catholicos quibusqumque potuit modis
vexavit (,IlL sacr.“ IV, 61, ef. 172). Na. dru-
gom opet mjestu piše Farlati: ,Erat Tvartkus
aeque infensus catholicis, atque tenax  erroris
et sehismatis graecanici.“ Stadler takogjer srdi
se na Tvrtka, veleći da je bio ,protivan kato-
likom“ (,Kat. crkva i slaveni“, s. 169). — Pro-
fesor Mir. Alačević u ,Opisu grada Makarske“
veli da su krajine imocka, vrgorska, makarska
i neretvanska najkašnje ostavile svoju pravo-
slavnu vjeru i ćirilicu.

Dopisnik ,0.“ i ne raspravlja o vjeri da-
našnje Neretve i Makarskoga primorja, već
prelazi preko toga i doskače pitanjem: zar se
red franjevaca i dominikanaca pojavio u XII.
vijeku?, — bajagi kao da ne možeisaim doku-
čiti, da je u broširi rim. broj XII mjesto XIII
samo štamparska pogreška! U ovome pitanju
(vjeroispovijedi) bavi se on jedino sa Pelješ-
com (Ratom). Priznaje ipak, da je u Stonu
bilo pravoslavnijeh erkava, ali poriče da ih je
bilo na poluostrvu Pelješeu, protivu onoliko u
broširi iznesenih o tome dokaza.

Dokazali smo bili u broširi, da je Pelješac
ostao u pravoslavlju i za doba srpskog cara
Dušana, koji je štitio pravoslavlje u prostra-
nome carstvu svome, mrzeći papstvo, koje je
tada šurovalo s Turcima. Za to papa Inoćentije
postade Dušanu krgni neprijatelj. U jednome
pismu 17/7 1355 kori papa dužda i Mlečiće što
su sklopili savez s Dušanom: ,Ad audientiam
nostram pervenit, quod tu et dileeti filii,. co-
mune Venetiarum, eum dei et catholicae fidei
inimicis et hostibus, rege aliisque Rasenis, scis-
maticis et haereticis manifestis, confederationem
et ligam iniistis — illamque juramentorum...
adieetionibus roborastis (Janko Šafarik, Aeta
archivi Veneti (C, VIII). I papa u pismu izjavljuje
još, da razrješuje i ukida ovaj savez i progla-
šuje sve zakletve Mlečića ništavijem: , Rascianis
ligam, confeđerationem et quaseunque pacciones
initas... cassamus, et irritamus et nullius esse
determinamus roboris vel momenti penas et ju-
ramenta huiusmodi relaxantes“ (Ibidem). Pre-
poručuje papa Mlečićima, da se republika po-
miri sa madžarskim kraljem Lajošem, da se
s njime složi i u savez stupi, te da iskorijeni
sve srpske jeretike: ,... quod huiusmodi liga
inter carissimum et in Christifilium nostrum Lu-
dovicum regem Hungariae illustrem, qui Rase-
nos eosdem, ad extirpandam de partibus illis
pravitatem haereticam ,.. expugnare proponit,
et te, invicem , dissidentes, ad quorum pacem
procurandam enitimur, seminarium unionis dis-
sidii esse possit“ (Ibidem),