Godina X. Ja Austro-Ugarsku, Bosnu i gercegovinu na godinu Kruna 1 Za Srbiju i Crnu goru na dinu Krona 12. , Ja svo ostale. zemlje na o) franaka 15 u zlatu, grdinu = Za Vubrovnik na godinu Kr. 10 “Na po godine i na četvrt godine ; gurazmjerno. > Pojedini broj lista 20 para. vi Rk S Dubrovnik, 18 oktobra, Apatija i razočaranje. Ova dva izr ma ponavljaju se u člancima daln, i = hrvatskijeh listova povodom nast za pokrajinski sabor. Obje gornje riječi teške su i (ne predstavljaju rezultat četrdeset političke borbe i Političkoga života pokrajini. One znače, da je apatija i ranje zahvatilo sve slojeve hrvatske, Dalje od konstatovanja te Činjenice hr- vatski listovi ne idu. Oni ne će da tomu is- tražuju prave uzroke. Jedina im je briga, da sa svojijeh pristaša na koji način stresu apa- tiju i uliju u njima, ma i na umjetan način malo nade i oduševljenja. Misle, da će to mjlakše postići propovijedanjem sloge me- gju zavagjenijem strankama hrvatskijem, i upirući prstom u ,strašnoga“ neprijatelja, u gutonomnu ili ti italijansku stranku. Afera . sveto-jeronimska došla im je kao naručena. > Proliv Srba nijesu mogli sada hrvatski li- > slovi podignuti hujku, jer nemaju što da od njih ,osvoje“. Oui koji mogu već su se prije (ombo postarali i za vjerne Hrvate nosvojili“. Apatija i razočaranje. ajnijeh izbora značajne. ogodišnje u našoj razoča- U ovom hrvatskom priznanju ogleda se sva neozbiljnost hrvatske politike. Hrvatski političari sigurno ne pojme svu težinu ovijeh riječi, niti posljedice koje bi neizbježno oda- tle morale nastati, da imaju pred sobom dru- gu publiku. Sto može prouzrokovati apatiju i razočaranje u redovima jedne stranke? Neu- spjeh na svoj liniji, i ne samo to već i ni- kakav izgled na uspjeh u budućnosti s isti- jem programom, s istijem zahtjevima, s istom taktikom. Dakle, gornje riječi znače bankrot- sivo dosadašnje hrvatske politike, koja od = preko trideset godina ima u vlasti pokrajinu. > Drugovdje bi ovakav rezultat izazvao pro- omjenu u postupku političara i u držanju bi- mača. U Hrvata ne će se dogoditi ni jedno ni drugo, što više bili smo očevidci slavlju prirežienu u Spljetu jednomu od tijeh jalo- Yijel hrvatskijeh političara, biva, Jurju Bian- > Kinu, koji je slavio tridesetogodišnjisu svoga = političkoga i novinarskoga rada. Šo je taj o onjegovi njegovijeh drugova rad pokrajini donio, odgovara isti Juraj Biankini u svome Narodnom Listu“, u vrijeme svoga jubileja, donio je: Apatiju i razočaranje. Da čo- Vjek ne čita svojijem očima, ne bi vjerovao. > Ovo se zove proglasiti sebe i svoje pristaše Neozbiljnijem ljudima. Ne može biti ništa ne- > Obiljnije od traženja priznanja i slave Ze nad koji je doprinio aputiji i raz čaranju. = oNijesamo ,Narodni List“ donio one Mačajne riječi, već ih ponavljaju i drugi hr- Vatski listovi, što znači, da su u prosugji- Vanju današnjega položaja i stanja svi složni. Poslije tako krupnoga priznanja, trebalo bi Očekivati promjenu na bolje. Mislio bi čovjek, da će hrvatski političari o svemu zrelo pro- misliti, pa ili se povući ili udariti drugijem Putem. Ne treba iščekivati ni jedno ni drugo. Ne treba se nadati ni reakciji sa strane bi- cd ks = Hrvatski načelnici vijećali su ovijeh dana U Spljetu o položaju. I nagjoše, da je po- > trebna samo sloga hrvatskijeh stranaka — ZA spasenje tnandata. — i ništa siše, jer bi “ez sloge mogao koji od jalovijeh politi- > Čara ostati — bez mandata. Očevi domovine JVE asnik, izdavatelj i odgovorni urednik A4. Fa2r;, . r18 atinskijeh . Broj 42 7 cijena lista a — U Dubrovniku 20 Oktobra 1901. . Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju se. ROTNIK Kzlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Mi Progovorili, a mirno stado, i sko boluje vd apatije i razočaranja, poslušaće sirenski glas o slozi. I za ljubav sloge razdijeliće mandate, da Se Spasi ,hrvatski značaj“ naše pokra- Jine. Sto su očevi domovine odlučili ,0 ozbilj- nijem dogagjajima van pokrajine“, za sada se ne zna. Sigurno je samo to, du nijesu još naredili mobilizaciju , hrvatske vojske“. Osim konstatovanja apatije i razočaranja u hrvatskijem redovima, hrvatski listovi kao rezultat tridesetogodišnje hrvatske politike u Pokrajini iznijeli su još: sve to veću nevolju i siromaštvo žiteljstva i nijemčenje. Ako se Srba apatija i razočaranje HrvatA direktno ne tiču, ali rastuće siromaštvo i nijemčenje i njih se tiču. Pa što je hrvatska namještena većina uradila, da tomu zlu na put stane? Na ovo pitanje hrvatski listovi daju gornji pozitivan odgovor. A birači? Glasovaće opet za jalove političare, da spase ,hrvatski zna- Čaj“ zemlje, i ako se širi nijemština nošena na krilima hrvatske politike. Osim i apatije i razočaranja i si- romaštva i nijemčenja, hrvatski listovi kriju još jedan pozitivan rezultat tridesetogo- dišnjega hrvatskoga pašovanja, a to je kle- rikalizam. Ovu jabuku kriju, ne za to što se srame, već što je klerikalizam posljed- nja kotva spasa za hrvatske jalove političare. Ovaku ,miomirisnu“ kitu evijeća nije nijedna stranka većine nijednoj pokrajini i zemlji u Austriji darovala kao što je hrvat- ska stranka Dalmaciji, Dubrovniku i Boki Kotvrskoj poslije tridesetogodišnje neograni- čene vlasti. Na zdravlje! ROC Pravi značaj jedne hrvatske pobjede? Svršio je najnoviji hrvatski rat. Kao i svi hrvatski ratovi vodio se je i ovaj po- sljednji na papiru. Poslije bitke broje se po razboju mrtvi. Sad možemo i mi da pitamo: ko je pobijedio u ovom beskrvnom ratu za sv. Jeronimski konvikat? Na prvi mah nijesu Hrvati bili vesela lica. Krivo im je bilo, kad su donijele prve vijesti, da se je to pitanje riješilo izmegju dviju vlada a bez Vatikana. Sad su bolje volje, kad stižu vijesti, da je Pazman već dao je- dan banket u Zavodu i da će se u Novem- bru nastaviti hrvatsko pirovanje.“) Gdje se piruje, tu je ve.elje. Tu je zva- nicama dobro, ali je teško siroti na tugjem piru. Koga je zapala ta jadna uloga ? Tačno je bio odregjen naš dio u cijeloj ovoj aferi. Srbi su mogli da budu ravnodušni prema sudbini imanja sv, Jeronimskog kole- gija. Njihovu je opravdanu protivnost izazvao pokušuj, da se i srpski narod priveže uz kola »tugjinske politike“. Sad, kad je odbijen taj pokušaj, za nas može da bude deveta briga dalji razvitak ove afere. Mi možemo da bu- demo i zadovoljni sa ovim riješenjem, jer je ono ponovna potvrda stare istine, da Hrvati za sve ono, što zovu svojim uspjesima, mo- raju da zahvale silama, koje nijesu njihove. Ovim je samo na polak umirena naša savjest. Još nije odgovoreno na pitanje : ko je u ovom megdanu izvukao tanji kraj! ') Od jednoga prijatelja našega lista primili smo ovaj čla- nak. — Ured. : 2) Italijanski ministerijalni lis! skoro otputovati u Hrvatsku; i : otvoriti hrvatski kolegij; da će uopće sve, što se tiče hoegioe gv. Jerolima, ostati po sturom, kako je bilo prije papina pisma; da sporazum izmegju Italije i Austro-Ugarske uništuje papino pismo, — Ured. > tovi uvjeravaju: da će Pazman da se ne će prvih novembra kako oni koji mogu budu utvrdili, Dovoljna je i obična pamet za razumi- jevanje istine, da se u naše doba ne daje ništa besplatno. To vrijedi za cio svijet; a to vrijedi i za talijansku vladu, jer se. nijesu . juče rodili oni, koji drže u rukama kormilo državne talijanske. lagje. Za ono, što nevješte oči smatraju nevjerstvom dužnosti obrane nacijonalnog integriteta i dužnosti davanja pomoći sunarodnicima, koji žive van gra- nica te države, primljeno je jedno dobro, koje na pametnim terazijama ima a svoju visoku cijenu. s Kraj one bogate trpeze, za kojom Paz- man para teške muke za svoj narod, javlja se ona sirota, koja traži gospodske mrvice. To je naša srećna Dalmacija, koja će platiti cio račun. Obnovljenje vinske klauzole biće skupa cijena obnovljenju Pazmanove vlasti i nastavku hrvatskog pirovanja. Ko je pobi- jedio? . Sad jedno malo uporegjenje. Njeki dan je držao jedan govor njemački ministar pri- vrede, Podbjelski. On je naglasio jakim gla- som, da Njemačka ne će trpjeti stranog uti- Gaja u izboru pogodaba svom trgovačkom razvitku. Nek tu poruku prime oni, kojima je upravljena. Za nas su od interesa završne riječi njegova govora. Tu je Podbjelski uz- duhnuo, da bi za Njemačku bilo bolje, da je u njoj manje vikača, a više ozbiljnih:radnika. On je bez sumnje hlio Dalmaciju da istakne Njemačkoj za primjer. I ne bi se prevario. U nas su izbori na pragu. Već je katoličko sveštenstvo spremilo reversale, koje će punom rukom potpisati oni, koji sebe zovu predstavnicima ove zemlje. Kad dogje doba, da se plati cijenu ove pobjede u Rimu, na- rodni predstavnici sa g. Borčićem na čelu poigraće se malko lažnog radikalizma, a srećna će Dalmacija tražiti ispod stola mrvice. I pravo je. Što sijala, to i žela. Nije bez razloga Sv. Jerolim pred Bogom oprav- davao svoje grijehe svojim porijeklom. TBC Izborna kronika Izbori za dalmatinski sabor na pragu su, te ćemo o tome izvještavati naše čitaoce pod ovom rubrikom. »Narodni List“ br. 82 piše, da će izbori za dalmatinski sabor po svoj prilici biti potpuno izvr- šeni u drugoj polovici dećembra ili najdalje u prvoj polovici januara. Dalje veli: da je narod već počeo gubiti vjeru u ustavne institucije, jer uvigja, da su prividne i varave te da svojoj svrsi ne odgovaraju; da treba da narod pošalje u sabor ljude sposobne, umne, neodvisne, odlučne i svijesne svoje zaduće, Z>govara slogu svih svijesnih Hrvatu, svih hrvatskih stranaku, koje treba da složno u izbore stupe. O.u i ovaku će slogu ,Narodni List“ braniti. * Ovaj članak ,Narvdnoga Lista“, organa popa Biaukinija i ,nečistih“ pravaša u Dalmaciji, potvr: gjuje vijest , Hrvatske Krune“, da je u Spljetu bila utvrgjena fuzija izmegju narodnjaka i ,nečistih“ pravaša, i da ćv se ta fuzija javiti pod imenom Hrvatske stranke. : I ,Ž :ljeznica“, prije članka , Narodnoga Lista“, pisala je u istom smislu ovako: ,Držeć svak za se i za bolja vremena svoje osobno mišljenje, stranačke nazore, pristupimo na biralište kano Hrvati i ništa drugo nego kano Hrvati, te birajmo po najbolje ljude, po svojstvima i vrlinama, ljude odlučne i neodvisne, jake i ustrajne, birajmo zastupnike bez obzira na stranke... .“ * Za ,Željeznicu“ ge cijeni, da stoji dostu blizu spljetskom načelniku Miliću, o kome čitamo u ,Na- rodnom Listu“, da je pozvao na sastanak u Spljet sve hrvatske načelnike pokrajine, ,da se bratski dogovore, jer ozbiljni dogagjaji posljednjih vremena toli u pokrajini, koli van nje, potiču misaonog ro- doljuba, da prosudi sredstva, kako bi se hrvatski narod podigao na veći rad, u. svrhu osjeguranja svoje budućnosti,“ Riječki ,Novi List“ udarajući u diple ,Na- rodnoga Lista“ i ,Željezajee“ veli: ,Spljet i Bian- kini, to bi imao bit temelj energičnoj, ali razbori- toj. politici dalmatinske stranke prava i. početak novomu radu..4.“ * »Žaljeznica“ donosi: Na poziv spljetskoga na- čelnika, danas (16. 0. m.) se sastaduše u našemu gradu predstavnici preko 60 hrvatskih dalmatinskih općina te, iza odulj» rasprave, jedaoglasno izraz'še želju, da ge svi dalmatinski Hrvati slože u zaj»dni- čki rad na obranu narodnih prava, kano i da budu složui kod nastajućih saborskih izbora. To u glav- nom, a posebice je zaključeno pozvati hrvatsko no- vinstvo neka u istomu smislu radi, prosvjedovalo se je protiva zadarskim neredima i držanju glavno- ga grada zemlje, te ge je glasovala preporuka no- vomu zemaljskomu saboru, neka preduzme potre- bito, eda, u interesu cijele zemlje, sijelo zemalj- skoga odbora bude preneseno u središte kraljevine. ** Dalmatinsko namjesništvo odredilo je za izbo+ re zastupnika mjesco dscembar 0. g. kako slijedi: Na 10 dećembra 0. g. imaju birati 20 za- stupnika seoskih općina u 12 izbornih kotara, biva: u Zodru za izborni kotar, što sačinjavaju sudbeni kotari Zudra, Biograda, R:ba i Paga — 2 zastup- nika; u Šibeniku za izborni kotar što sačinjavaju sudbeni kotari Šibenika i Skradina — 2 zastupni- ka; u Benkovcu za izborni kotar što sačinjavaju sudbeni kotari Benkovca, Obrovca i Kistanja — 1 zastupnik; u Drnišu za izborni kotar što gači- njavaju sudbeni kotari Drniša, Knina i Vrlike — 3 zastupnika; u Spljetu za izborni kotar što sači- njavaju sudbeni kotari Spljeta, Trogira i Omiša — 2 zastupnika; u Hyaru za izborni kotar što sačinja- vaju sudbeni kotari Hyara, Staroga građa, Visa i Brača — 2 zastupnika; u Sinju za izborni kotar što sačinjava sudbeni kotar Sinja — 2 zastupnika; u Imotskom za izborni kotar što sačinjava sudbeni kotar Imotskoga — 1 zastupnik; u Vrgorcu za izborni kotar što sačinjavaju izborni kotari Vrgorca, Makarske i M tkovića — 1 zastupnik; u Dubrov- niku za izborni kotar što sačinjavaju sudbeni kotari Dubrovnika i Cavtata — 1 zastupnik; u Korčuli za izborni kotar što sačinjavaju sudbeni kotari Kor- čule, Stona i Orebića — 1 zastupnik; u Kotoru za izborni kotar što sačinjavaju sudbeni kotari Kotora, H reegaovoga, Risna i Bidve — 2 zastupnika; Na 12 dećembra o. g. imaju birati 8 zastup- nika gradova i 3 zastupnika trgovačkih i obrtničkih komora, biva: u Z:dru za izborni kotar glavnoga grada Zadra — 1 zastupnik; u Šibeniku za izborni kotar grada Šibenika — 1 zastupnik; u Spljetu za izborni kotar grada Spljeta — 1 zastupnik; u Ma- karskoj za izborni kotar grala Makarske — 1 za- stupnik; u Dubrovniku za izborni kotar grada Du- brovnika — 1 zastupnik; u Korčuli za izborni ko- kar grada Korčule — 1 zustupnik; u Hraru i Starom gradu z» izborni kotar što sačinjavaju gra- dovi Hrara i Starog grada — skupa 1 zastupnik; u Kot ru, Perastu i Horcegnovomu za izborni ko- tar što sačinjavaju gradovi Kotvra, Perasta i H r- Gegnovoga — skupa 1 zistupnik; pak za izbor zastupnika sa strane trgovačkih i obrtničkih komo- ra: u Z:dru za t govačku i obrtničku komoru Zadra — 1 zastupnik; u Spljetu za trgovačku i obrtuičku komoru Spljeta — 1 zastupnik; u Dubrovniku za trgovačku i obrtničku komoru Dubrovnika-Kotora — 1 zastupnik; Na 21 dećembra 0, g. imaju birati 10 zastup- nika iz razreda veleporeznikA u 4 izborna kotara i to: u Z:dru za izborni kotar što sačinjavaju sudbe- ni kotari Z dra, Biograda, Raba, Paga, Benkovca, Obrovca, Kistanja, Knina, Drniša, Šibenika, Skradina — 4 zastupnika; u Spljetu za izborni kotar, što sačinjavaju sudbeni kotari Spljeta, Trogira, Omiša, Brača, Sinja, Vrlike, Imotskoga, Makarske, Vrgorca, Metkovića, Hvara, Staroga gradu, Visa — 3 zastup- nika; u Dubrovniku za izborni kotar, što gačinja- vaju sudbeni kotari Dubrovnika, Cavtata, Stona, | Korčule, O.ebića — 2 zastupnika; u Kotoru za izborvi kotar, što sačinjavaju sudbeni kotari Kotora, Hereegnovoga, R sna, Budve — 1 zastupnik. ka So m