Godina IX. . Broj 13. Cijena listu. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11. Za Srbiju i Crnu Soru na go- dinu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. 2% Dubrovnik: na godinu Kr. 10. Na pi godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris Izlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Pučki učitelji Na drugom mjestu današnjega broja donosimo. spomenicu učitelja pučkih i gra- gjanskih škola upravljenu saboru kraljevine Dalmacije, u kojoj ge traži poboljšanje njiho- voga ekonomskoga“ stanja, biva, povišenje plate. h Treba priznati da je ekonomsko stanje pučkoga učiteljstva bijedno i nevoljno, i da iz toga ističu mnoge nevolje, koje pak nepo- voljno utiču na školu, te dosljedno na odgoj i obuku školske djece. Sabor Dalmatinski u više zasjedanja bavio se ovijem gorućijem pitanjem, i doskočio je učiteljskoj nevolji ko- liko je ekonomna snaga pokrajine dopuštala i podnijeti mogla. U lanjskom zasjedanju sa- bor je izrazio želju, da vlada povisi državni godišnji doprinos obzirom na nepovoljno sta- nje našijeh pokrajinskijeh financija i obzirom na povećane potrebe za narodnu obuku. Možda će ovoga zasjedanja, kao što je rekao saborski predsjednik, biti prikazana saboru zakonska osnova o povišenju potrošarine na žeste (spirituse) u korist pokrajine, uslijed čega će se moći prošnji učitelja dijelom udovoljiti. Načelno nije niko u pokrajini protivan opravdanomu zahtjevu učitelja, sve su stran- ke u saboru saglasne u tome pitanju, ali kadgod ovo pitanje dogje na ustavno pre- tresanje pred sabor nastaje kod velike veći- ne poslanika neko neraspoloženje, ne samo kod stranaka opozicije već i kod saborske većine, izuzam pravaše. A to dolazi od drža- nja učitelja u stranačkijem odnosima u po- krajini. Apsolutna većina pučkijeh učitelja ne samo što pripada pravaškoj stranci već je mimo svećenstvo njezin glavni stup. S to- ga se doista ne može zamjeriti spomenutijem strankama, što s velikijem oduševljenjem ne zagovaraju opravdane zahtjeve učitelja. Jer treba dosta samoprijegora, da protivnika ma- terijalno obezbijediš, kako će te sutra bolje tući. U najtežem položaju nalaze se poslanici srpskoga naroda. Ne treba nam ovdje po- navljati žalbe srpskoga naroda na današnji školski sustav, koji stotinu puta postaje još gorim, jer su izvršioci toga sustava, biva, učitelji u ogromnoj većini protivnici i" ne- prijatelji srpskoga imena. Položaj je učitelja u narodu od presudna uticaja. Narod po- vjerava svoj podmladak, svoju uzdanicu u njihove ruke, te oni mogu umijesiti i na- praviti od nje što hoće. I zbilja kad za- virimo u plodove pučkijeh učitelja, što 'se tiče narodnosne i religiozne strane, treba se hvatati za kose. Eno dogagjaja na spljetski- jem srednjijem zavodima, eno drugijeh na dubrovačkijem i kotorskijem srednijem za- vodima, eno opet stotinu nevolja po se- lima i varošicama. A to većinom dolazi odatle, jer su učitelji najaktivniji pravaški propagandiste u školi i na ulici. Dandana- šnji dolazi dječak u gimnaziju već gotov političar, gdje se pak dalje dotjerava i usa- vršuje. Ovo je evangjelje. Kad pogledamo diljem cijele pokrajine na nesnosno i ubi- tačno stanje srpsko-hrvatske razmirice, na sve to više rastuću mržnju protiv srpskoga imena; mogu li pravaški učitelji, kojijeh je ogromna većina, govoriti o ,njihovom uzvi- šenom zvanju“, o ,plemenitoj zadaći“; može li narod, da ,od njihovog uspješnog rada očekuje sebi bolju budućnost“; mogu li oni biti ,temeljem prosvjete naroda i njegova umnog, moralnog. i materijalno boljka“; može li srpski narod, ,da ide u susret isti- ma i bude spravan i do najvećih žrtava“? — Na sva gornja pitanja odgovaramo: ne. A evo zašto. Što se više pučkijeh škola kroz narod otvara, to srpsko-hrvatski spor posta- je žešćim, to mržnja na srpsko ime postaje jača. Ovo je neosporivi fakt. To znači, da škola grdno mnogo utiče. Eno seli gdje se prije otvora škole nije znalo za hrvatsko ime i za mržnju protiv Srba, a sada djeca već pjevaju ,Srbima štrik za vrat“. Da učitelj u školi propovijeda, da su Srbi i Hrvati jedan narod, da treba da jedni druge ljubimo i poštujemo, da su Srbi i Hrvati jedni drugi- jem neophodno potrebiti; tada bi druge pti- ce pjevale; stvorila bi se generacija, koja bi s drugijem pogledima gledala na srpsko-hr- vatski spor. Pošto pravaški učitelji to ne rade, već niječu Srbe, kvje čudo da se za njima i školska djeca povedu. Ovako je sta- nje dovelo do zamisli o osnivanju Srpske Školske Matice“, koju su svi pak Srbi na Primorju objeručke prigrlili. Kako rekosmo položaj je srpskijeh posla- nika u saboru najteži i najdelikatniji. Dok s jedne strane moraju glasovati protiv školskog proračuna i dok se moraju starati da dru- gijem zakonitijem putem doskoče rgjavijem posljedicama današnjeg školskog sustava, s druge strane u pitanju o povišenju plata učiteljima, u nadi da će valjda u budućnosti biti bolje, na strani su učitelja; pa i radi one savjesne manjine, i ako mikroskopične, treba im glasoviti za povišenje plate, jer nije pravo da manjina strada radi većine. Da ne bi ko glasovanje protiv školsko- ga proračuna i odluku o osnivanju Srpske Školske Matice“ sa strane srpskijeh poslani- ka shvatio kao nodosljednost, kad s druge strane isti poslanici glasuju za povišenje plate učiteljima, kojijeh apsolutna većina ni- ječe srpsko ime u školi i na ulici, — napi- gali smo gornje retke. dira Hrvatska propaganda u Bosni Beč, 27. marča. Kad ono dva srpska poslanika na Gare- vinskom vijeću, Dr. Baljak i Dr. Kvekić, ne htijahu da stupe u = ,kršćansko-slavensku svezu“, hrvatski listovi svakako su ih napa- dali. Spomenutu svezu sastavljaju slovenački i hrvatski poslanici sa još nekolicinom po- slanika iz Galicije. Pozrati su razlozi zašto vaša dva poslanika otkloniše poziv da stupe u ono kolo šareno. A evo sada još jednog dokaza, da su pametno i rodoljubno radili. Pouzdani prijatelj iz Sarajeva poslao je srp- skijem listovima istiniti dokaz o hrvatskoj propagandi u Bosni i Hercegovini, biva cir- kular uprave propagandine na sve slavenske listove, osim srpskih. Taj cirkular glasi: Strogo povjerljivo. Poštovano uredništvo! O Bosni i Hercegovini dolaze u javnost takvi glasovi, koji potiču iz srpskih krugova i koji se protive onom pravcu kome mi služimo i moramo da služimo. Skoro cjelokupna slavenska i katolička štampa pomažu voljno ili nevoljno onakav pravac, koji je samo u korist srpsko-pravoslavnu. Pa ipak su okupirane provincije hrvatska ze- mlja i mi imamo na njih potpuno prava sa drža- vnopravnog, istorijskog i etnografskog gledišta. Daleko bi nas odvelo, kad bi ovdje počeli nabrajati sve te argumente, ali smo voljni, da te argumente iznesemo ako nas veša slavna redakcija u tome pomogne, te da suzbijamo srpske zahtjeve koji su istovjetni sa pravoslavljem. Za budući razvitak Bosne i Hercegovine biće od presudnog značaja: hoće li muhamedanci koji živu u toj zemlji i koji su slovenskog porekla, ali im je islam naturen, priključiti se Srbima ili Hrva- tima, kad se probudi njihova narodnosna svijest. Mi moramo raditi u tome pravcu, da Muha- medance zadobijemo za hrvatsku odnosno za kato- ličku stvar, te da time neizmjerno poslužimo oje- kupnoj slovenskoj stvari i habsburškoj monarhiji. Razvoj dogagjaja u Bosni i Hercegovini imaće možda i na naš položaj u Austro-Ugarskoj monar- hiji presudna upliva. Mi ćemo se odsudno boriti u ovdje istaknu- tom pravcu, i ako hoćete da nas u toj borbi po- mognete, mi ćemo vam staviti na raspoloženje iz okupiranih provincija besplatno: članke, podlistke, bilješke i t.d. Molimo vas samo, da nam javite šta vam od ovoga treba. Korespodenciju u ovoj stvari molimo da upravite pod adresom: » Oroatisehe Propaganda“ in Bosnien, Wien VIII. Wicokenburggasse 17. Thir 8. Hrvatska Pro- paganda“ u Bosni, Beč i t. d. Pozdravljamo vas s poštovanjem i u poniznosti. Po nalogu naših jednomišljenika poslanika državnog sabora. U Beču.... Ne ću da pobijam taj nesmisleni cirku- lar, “već svraćam pažnju čitalaca, da. je isti sastavljen i razaslan ,po nalogu jedno- mišljenika poslanika državnog sabora“. Ko su ti poslanici, ako ne oni kršćansko-sla- venske sveze. Na cirkularu je potpisan — kako Srpski listovi iz Hrvatske i Ugarske javlja- ju — jedan poznati čivut novinar. Sa ovijem poslom u vezi je ovdašnji list ,Der Siuden“ glasilo ,Der Oroaten i Slovenen“ i ,Infor- mation“. Ko čita ta dva lista, pozna im ten- denciju i gospodare. A opet ta dva lista zastupaju ,kršćansko-slavensku svezu“. Glav- no je pak pitanje, ko podmiruje sve te tro- škove, jer čivutski novinar badava ne radi, kao što i neki listovi bez para ne mogu izlaziti. Na to nije teško odgovoriti, i svaki će nas Srbin na po riječi razumjeti. Svi pak hrvatski listovi trube, kako im iz Beča spo- menuti konsorcij naredi. I to treba zabilježiti Ovaj cirkular_u ostalom najbolji je dokaz da Bosna i Hercegovina nijesu hrvatske ze- mlje, jer nijedan pametan čovjek ne će tjerati propapandu u svom narodu, u svojoj kući, i dokazivati mu da je Hrvat ili što drugo ako to zaista jest. Srbi su u Bosni i Herce- govini na svojoj zemlji u svojoj kući i ne- maju nikakve potrebe da tjeraju propagandu. Žalosno je da je u Beču središte pro- tusrpske propagande, i to pod očima najvi- ših vlasti; a srpski listovi iz Austro-Ugarske baš po naredbama odavle ne smiju u Bosnu i Hercegovinu. Ovo uporegjenje dosta je rje- čito i poučno. e Dalmatinski Sabor Zadar, 28. marča. Prekjuče na 26 ov. mj. slijedio je svečani otvor XXXV. zasjedanja sabora kraljevine Dalmacije Poslije svečane službe božije, koja se je održala u 10 sati pr. p. i kojoj bijahu nazočni N. P. gosp. Namjesnik FZM. pl. David sa gg. poslanicima i prestavnićima visoke vlade, otvorio je ovogodišnje zasjedanje saborski predsjednik g. Dr. G. Bulat, Pozdravivši gg. poslanike i izjavivši, da se od lanj- skog zasjedanja ,umutrašnji politički položaj nije još razbistrio“, istaknuo je g. predsjednik smrt na- rodnog poslanika Dr. V. Micheli Tomića i Presvi- jetlog zadarskog nadbiskupa Monsignora Grgura Rajčevića, kojima su poslanici odali počast. ustaja- njem na noge i spomenuo je elementarne nezgode, zbog kojih je narod prošle godine nastradao, te prešao na željezničku prugu Spljet-Aržano s ogran- kom do Sinja izjavivši, da se sada prema potrebi »preinačiva teknička osnova, a netom ova bude dovršena, započeti će se radnja, za koju je već uvrštena u državni proračun za tekuću godinu svota od 1.400.000 kruna“. Svoj govor svršio je s uskli- kom: pŽivio“ Našem Premilostivom Vladaru, kome su se poslanici odazvali trostrukim , Živio“. Iza govora saborskog predsjednika uze riječ N. P. gosp. Namjesnik pl. David. Poslije pozdrava poslanicima i izjave o gradnji gvozdenih i drugih raznih puteva, kao i o napretku rada za podizanje poljodjelstva, istaknuo je štetne posljedice vinske klauzule i vladino stanovište u tom pogledu. Prva sjednica Sabora bila je danas. Nazočni bijahu: predsjednik Dr. Bulat a od strane vlade vladin povjerenik: namjesništveni pod« predsjednik Alfons pl. Pavich, dvorski savjetnik N. Nardelli i kotarski poglavar Golf. Sjednica je otvorena u nazočnosti 22 posla- nika. < 'je otvora sjednice dogodila se je časnom poslanike Dr. Mangjeru u predsoblju sabornice ne- sreća time, što je bila pukla cijev sprave za ogrijev, te se vrela voda prolila i isparila mu strašno jednu ruku. Kad su doletjeti poslanici k njemu, nagjoše Sa na tlima sa oparenom rukom i navinutom no- gom. Časni poslanik Dr. Trojanović uz asistenciju g. Dra. Ghiglianovieh-a i Bugata pregledaše ranje- nika i dadoše ga na nosiljei prenijeti u zemaljsku boniciu. j G. predsjednik otvarajući sjednicu izjavi svoje žulovanje radi toga nesrećnog slučaja, i pozva po- slanike D.ra Klaića i D.ra Trumbića, da zauzmu mjesta privremenih tajnika i novo izabrane posla- nike Katića i Nižitea, da polože svoje svečano obećanje. : Klaić čita otpis namjesnika, kojim javlja, da će za ovo zasjedanje fungirati kao vladin povjerenik g. A. pl. Pavich, a za školske stvari pokrajinski školski izvjestitelj g. barun Marojčić. Predsjednik prikazuje komori dvorskog ssvjet- nika Nardelli, kotarskog poglavara Golfa i javlja da je č. Petranović pitao izočnost kroz cijelo zasje- danje iz zdravstvenih razloga. Za tajnike bjehu izabrani: Dr. Trojanović, Vukotić, Dr. Klaić, prof. Zore, knez Borelli, Dr. Trumbić. ž Broj članova financijskog odbora povišen je na predlog č. Borčića od 5 na Tiuisti su iza- brani: Dr. Baljak, Dr. Salvi. Dr. Čingrija, Dr. Zaffeon, prof. Borčić, biljež. Katić, Dr. Trumbić. Isto tako i broj članova molbeničkog odbora povišen je od 5, na 7 i izabrani: Dr. Trojanović, Dr. Smerchinich, Dr. Mangjer, Dr. Klaić, knez Borelli, Korlaet, Bianucehini. U odbor za pregledanje rada zemaljskog odbora izabrani su: Dr. Pugliesi, Dr, Lubin, Dr. Katnić, Dr. Colombis, prof Nižiteo. Neke zemaljske zaklade i konačni računi bje- hu izručeni financijskom“ odboru. Na predlog Ivčevića ovjerovljeni su naknadni izbori poslanika Nižitea i Katića, Primljen je formalni predlog Vrankovića, da ge Izvješće Zemaljskog Odbora o pravilima i. osnovi Za poučavanje i upravu poljodjelske škole; što se ima zavesti na imanju ,Glavici“ u općini kninskoj ostavljenom u tu svrhu od pok. D.ra Lovre Monti i o osnovi pogodbe, kojom pokrajina ustupa državi to imanje, preda ekonomskom administrativnom odboru, od 7 članova, koji će ga proučiti i o nje- mu izvjetiti uz dodatak, da to izvješće bude lito- grafisano. Na predlog Vrankovića predan je izvještaj zemaljskog odbora o gradnji b6nice u Boki Kotor. skoj financijskom odboru na proučavanje i obavijest, U administrativni ekonomski Odbor izabrani su: Kulišić, Ziliotto, Katnić, Milić, Katić, Zore, Perić. Na predlog Korlaetov predano je Izvješće ze- maljskog odbora o molbi općine peraške za premje- štaj 6. k. kotarskog suda iz Risna u Perast eko- nomskom administrativnom odboru na proučavanje i izvještaj. bodies