Godina IX.  .

Broj 13.

Cijena listu.
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i
Hercegovinu na godinu Kruna 11.

Za Srbiju i Crnu Soru na go-
dinu Kruna 12.

Za sve ostale zemlje na godinu
franaka 15 u zlatu.
2% Dubrovnik: na godinu Kr. 10.

Na pi godine i na četvrt godine
surazmjerno.

Pojedini broj lista 20 para

Pretplata i oglasi
Salju se administraciji Dubrovnika
Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
šća i slične objave plaća se 20 para.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankirana pisma ne pri-
maju se.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris

Izlazi svake Nedjelje.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića

Pučki učitelji

Na drugom mjestu današnjega broja
donosimo. spomenicu učitelja pučkih i gra-
gjanskih škola upravljenu saboru kraljevine
Dalmacije, u kojoj ge traži poboljšanje njiho-
voga ekonomskoga“ stanja, biva, povišenje
plate. h

Treba priznati da je ekonomsko stanje
pučkoga učiteljstva bijedno i nevoljno, i da
iz toga ističu mnoge nevolje, koje pak nepo-
voljno utiču na školu, te dosljedno na odgoj
i obuku školske djece. Sabor Dalmatinski u
više zasjedanja bavio se ovijem gorućijem
pitanjem, i doskočio je učiteljskoj nevolji ko-
liko je ekonomna snaga pokrajine dopuštala
i podnijeti mogla. U lanjskom zasjedanju sa-
bor je izrazio želju, da vlada povisi državni
godišnji doprinos obzirom na nepovoljno sta-
nje našijeh pokrajinskijeh financija i obzirom
na povećane potrebe za narodnu obuku.
Možda će ovoga zasjedanja, kao što je rekao
saborski predsjednik, biti prikazana saboru
zakonska osnova o povišenju potrošarine na
žeste (spirituse) u korist pokrajine, uslijed
čega će se moći prošnji učitelja dijelom
udovoljiti.

Načelno nije niko u pokrajini protivan
opravdanomu zahtjevu učitelja, sve su stran-
ke u saboru saglasne u tome pitanju, ali
kadgod ovo pitanje dogje na ustavno pre-
tresanje pred sabor nastaje kod velike veći-
ne poslanika neko neraspoloženje, ne samo
kod stranaka opozicije već i kod saborske
većine, izuzam pravaše. A to dolazi od drža-
nja učitelja u stranačkijem odnosima u po-
krajini. Apsolutna većina  pučkijeh učitelja
ne samo što pripada pravaškoj stranci već
je mimo svećenstvo njezin glavni stup. S to-
ga se doista ne može zamjeriti spomenutijem
strankama, što s velikijem oduševljenjem ne
zagovaraju opravdane zahtjeve učitelja. Jer
treba dosta samoprijegora, da protivnika ma-
terijalno obezbijediš, kako će te sutra bolje
tući.

U najtežem položaju nalaze se poslanici
srpskoga naroda. Ne treba nam ovdje po-
navljati žalbe srpskoga naroda na današnji
školski sustav, koji stotinu puta postaje još
gorim, jer su izvršioci toga sustava, biva,
učitelji u ogromnoj većini protivnici i" ne-
prijatelji srpskoga imena. Položaj je učitelja
u narodu od presudna uticaja. Narod  po-
vjerava svoj podmladak, svoju uzdanicu u
njihove ruke, te oni mogu umijesiti i na-
praviti od nje što hoće. I zbilja kad za-
virimo u plodove pučkijeh učitelja, što 'se
tiče narodnosne i religiozne strane, treba se
hvatati za kose. Eno dogagjaja na  spljetski-
jem srednjijem zavodima, eno drugijeh na
dubrovačkijem i kotorskijem  srednijem za-
vodima, eno opet stotinu nevolja po se-
lima i varošicama. A to većinom dolazi
odatle, jer su učitelji najaktivniji pravaški
propagandiste u školi i na ulici. Dandana-
šnji dolazi dječak u gimnaziju već gotov
političar, gdje se pak dalje dotjerava i usa-
vršuje. Ovo je evangjelje. Kad pogledamo
diljem cijele pokrajine na nesnosno i ubi-
tačno stanje srpsko-hrvatske razmirice, na
sve to više rastuću mržnju protiv srpskoga
imena; mogu li pravaški učitelji, kojijeh je
ogromna većina, govoriti o ,njihovom  uzvi-
šenom zvanju“, o ,plemenitoj zadaći“; može
li narod, da ,od njihovog uspješnog rada

očekuje sebi bolju budućnost“; mogu li oni
biti ,temeljem prosvjete naroda i njegova
umnog, moralnog. i materijalno boljka“;
može li srpski narod, ,da ide u susret isti-
ma i bude spravan i do najvećih žrtava“?
— Na sva gornja pitanja odgovaramo: ne.
A evo zašto. Što se više pučkijeh škola kroz
narod otvara, to srpsko-hrvatski spor posta-
je žešćim, to mržnja na srpsko ime postaje
jača. Ovo je neosporivi fakt. To znači, da
škola grdno mnogo utiče. Eno seli gdje se
prije otvora škole nije znalo za hrvatsko ime
i za mržnju protiv Srba, a sada djeca već
pjevaju ,Srbima štrik za vrat“. Da učitelj u
školi propovijeda, da su Srbi i Hrvati jedan
narod, da treba da jedni druge ljubimo i
poštujemo, da su Srbi i Hrvati jedni drugi-
jem neophodno potrebiti; tada bi druge pti-
ce pjevale; stvorila bi se generacija, koja bi
s drugijem pogledima gledala na srpsko-hr-
vatski spor. Pošto pravaški učitelji to ne
rade, već niječu Srbe, kvje čudo da se za
njima i školska djeca povedu. Ovako je sta-
nje dovelo do zamisli o osnivanju Srpske
Školske Matice“, koju su svi pak Srbi na
Primorju objeručke prigrlili.

Kako rekosmo položaj je srpskijeh posla-
nika u saboru najteži i najdelikatniji. Dok s
jedne strane moraju glasovati protiv školskog
proračuna i dok se moraju starati da dru-
gijem zakonitijem putem doskoče rgjavijem
posljedicama današnjeg školskog sustava, s
druge strane u pitanju o povišenju plata
učiteljima, u nadi da će valjda u budućnosti
biti bolje, na strani su učitelja; pa i radi
one savjesne manjine, i ako mikroskopične,
treba im glasoviti za povišenje plate, jer nije
pravo da manjina strada radi većine.

Da ne bi ko glasovanje protiv školsko-
ga proračuna i odluku o osnivanju Srpske
Školske Matice“ sa strane srpskijeh poslani-
ka shvatio kao nodosljednost, kad s druge
strane isti poslanici glasuju za povišenje
plate učiteljima, kojijeh apsolutna većina ni-
ječe srpsko ime u školi i na ulici, — napi-
gali smo gornje retke.

dira
Hrvatska propaganda u Bosni

Beč, 27. marča.

Kad ono dva srpska poslanika na Gare-
vinskom vijeću, Dr. Baljak i Dr. Kvekić, ne
htijahu da stupe u = ,kršćansko-slavensku
svezu“, hrvatski listovi svakako su ih napa-
dali. Spomenutu svezu sastavljaju slovenački
i hrvatski poslanici sa još nekolicinom  po-
slanika iz Galicije. Pozrati su razlozi zašto
vaša dva poslanika otkloniše poziv da stupe
u ono kolo šareno. A evo sada još jednog

dokaza, da su pametno i rodoljubno radili.

Pouzdani prijatelj iz Sarajeva poslao je srp-
skijem listovima istiniti dokaz o hrvatskoj
propagandi u Bosni i Hercegovini, biva cir-
kular uprave propagandine na sve slavenske
listove, osim srpskih.

Taj cirkular glasi:

Strogo povjerljivo.
Poštovano uredništvo!

O Bosni i Hercegovini dolaze u javnost takvi
glasovi, koji potiču iz srpskih krugova i koji se
protive onom pravcu kome mi služimo i moramo
da služimo.

Skoro cjelokupna slavenska i katolička štampa
pomažu voljno ili nevoljno onakav pravac, koji je
samo u korist srpsko-pravoslavnu.

Pa ipak su okupirane provincije hrvatska ze-
mlja i mi imamo na njih potpuno prava sa drža-

vnopravnog, istorijskog i etnografskog gledišta.

Daleko bi nas odvelo, kad bi ovdje počeli
nabrajati sve te argumente, ali smo voljni, da te
argumente iznesemo ako nas veša slavna redakcija
u tome pomogne, te da suzbijamo srpske zahtjeve
koji su istovjetni sa pravoslavljem.

Za budući razvitak Bosne i Hercegovine biće
od presudnog značaja: hoće li muhamedanci koji
živu u toj zemlji i koji su slovenskog porekla, ali
im je islam naturen, priključiti se Srbima ili Hrva-
tima, kad se probudi njihova narodnosna svijest.

Mi moramo raditi u tome pravcu, da Muha-
medance zadobijemo za hrvatsku odnosno za kato-
ličku stvar, te da time neizmjerno poslužimo oje-
kupnoj slovenskoj stvari i habsburškoj monarhiji.

Razvoj dogagjaja u Bosni i Hercegovini imaće
možda i na naš položaj u Austro-Ugarskoj monar-
hiji presudna upliva.

Mi ćemo se odsudno boriti u ovdje istaknu-
tom pravcu, i ako hoćete da nas u toj borbi po-
mognete, mi ćemo vam staviti na raspoloženje iz
okupiranih provincija besplatno: članke, podlistke,
bilješke i t.d. Molimo vas samo, da nam javite
šta vam od ovoga treba. Korespodenciju u ovoj
stvari molimo da upravite pod adresom:

» Oroatisehe Propaganda“ in Bosnien, Wien
VIII. Wicokenburggasse 17. Thir 8. Hrvatska Pro-
paganda“ u Bosni, Beč i t. d.

Pozdravljamo vas s poštovanjem i u poniznosti.
Po nalogu naših jednomišljenika poslanika državnog
sabora.

U Beču....

Ne ću da pobijam taj nesmisleni cirku-
lar, “već svraćam pažnju čitalaca, da. je
isti sastavljen i razaslan  ,po nalogu jedno-
mišljenika poslanika državnog sabora“. Ko
su ti poslanici, ako ne oni kršćansko-sla-
venske sveze. Na cirkularu je potpisan — kako
Srpski listovi iz Hrvatske i Ugarske javlja-
ju — jedan poznati čivut novinar. Sa ovijem
poslom u vezi je ovdašnji list ,Der Siuden“
glasilo ,Der Oroaten i Slovenen“ i ,Infor-
mation“. Ko čita ta dva lista, pozna im ten-
denciju i gospodare. A opet ta dva lista
zastupaju ,kršćansko-slavensku svezu“. Glav-
no je pak pitanje, ko podmiruje sve te tro-
škove, jer čivutski novinar badava ne radi,
kao što i neki listovi bez para ne mogu
izlaziti. Na to nije teško odgovoriti, i svaki
će nas Srbin na po riječi razumjeti. Svi pak
hrvatski listovi trube, kako im iz Beča spo-
menuti konsorcij naredi. I to treba zabilježiti

Ovaj cirkular_u ostalom najbolji je dokaz
da Bosna i Hercegovina nijesu hrvatske ze-
mlje, jer nijedan pametan čovjek ne će tjerati
propapandu u svom narodu, u svojoj kući,
i dokazivati mu da je Hrvat ili što drugo
ako to zaista jest. Srbi su u Bosni i Herce-
govini na svojoj zemlji u svojoj kući i ne-
maju nikakve potrebe da tjeraju propagandu.

Žalosno je da je u Beču središte pro-
tusrpske propagande, i to pod očima najvi-
ših vlasti; a srpski listovi iz Austro-Ugarske
baš po naredbama odavle ne smiju u Bosnu
i Hercegovinu. Ovo uporegjenje dosta je rje-

čito i poučno.
e
Dalmatinski Sabor

Zadar, 28. marča.

Prekjuče na 26 ov. mj. slijedio je svečani
otvor XXXV. zasjedanja sabora kraljevine Dalmacije
Poslije svečane službe božije, koja se je održala u
10 sati pr. p. i kojoj bijahu nazočni N. P. gosp.
Namjesnik FZM. pl. David sa gg. poslanicima i
prestavnićima visoke vlade, otvorio je ovogodišnje
zasjedanje saborski predsjednik g. Dr. G. Bulat,
Pozdravivši gg. poslanike i izjavivši, da se od lanj-
skog zasjedanja  ,umutrašnji politički položaj nije
još razbistrio“, istaknuo je g. predsjednik smrt na-
rodnog poslanika Dr. V. Micheli Tomića i Presvi-

jetlog zadarskog nadbiskupa  Monsignora Grgura
Rajčevića, kojima su poslanici odali počast. ustaja-
njem na noge i spomenuo je elementarne nezgode,
zbog kojih je narod prošle godine nastradao, te
prešao na željezničku prugu Spljet-Aržano s ogran-
kom do Sinja izjavivši, da se sada prema potrebi
»preinačiva teknička osnova, a netom ova bude
dovršena, započeti će se radnja, za koju je već
uvrštena u državni proračun za tekuću godinu svota
od 1.400.000 kruna“. Svoj govor svršio je s uskli-
kom: pŽivio“ Našem Premilostivom Vladaru, kome
su se poslanici odazvali trostrukim , Živio“.

Iza govora saborskog predsjednika uze riječ
N. P. gosp. Namjesnik pl. David. Poslije pozdrava
poslanicima i izjave o gradnji gvozdenih i drugih
raznih puteva, kao i o napretku rada za podizanje
poljodjelstva, istaknuo je štetne posljedice vinske
klauzule i vladino stanovište u tom pogledu.

Prva sjednica Sabora bila je danas.

Nazočni bijahu: predsjednik Dr. Bulat a od
strane vlade vladin povjerenik: namjesništveni pod«
predsjednik Alfons pl. Pavich, dvorski savjetnik N.
Nardelli i kotarski poglavar Golf.

Sjednica je otvorena u nazočnosti 22 posla-
nika. < 'je otvora sjednice dogodila se je časnom
poslanike Dr. Mangjeru u predsoblju sabornice ne-
sreća time, što je bila pukla cijev sprave za ogrijev,
te se vrela voda prolila i isparila mu strašno jednu
ruku. Kad su doletjeti poslanici k njemu, nagjoše
Sa na tlima sa oparenom rukom i navinutom  no-
gom. Časni poslanik Dr. Trojanović uz asistenciju
g. Dra. Ghiglianovieh-a i Bugata pregledaše ranje-
nika i dadoše ga na nosiljei prenijeti u zemaljsku
boniciu. j

G. predsjednik otvarajući sjednicu izjavi svoje

žulovanje radi toga nesrećnog slučaja, i pozva po-
slanike D.ra Klaića i D.ra Trumbića, da zauzmu
mjesta privremenih tajnika i novo izabrane posla-
nike Katića i Nižitea, da polože svoje svečano
obećanje. :
Klaić čita otpis namjesnika, kojim javlja, da
će za ovo zasjedanje fungirati kao vladin povjerenik
g. A. pl. Pavich, a za školske stvari pokrajinski
školski izvjestitelj g. barun Marojčić.

Predsjednik prikazuje komori dvorskog ssvjet-
nika Nardelli, kotarskog poglavara Golfa i javlja
da je č. Petranović pitao izočnost kroz cijelo zasje-
danje iz zdravstvenih razloga.

Za tajnike bjehu izabrani: Dr. Trojanović,
Vukotić, Dr. Klaić, prof. Zore, knez Borelli, Dr.
Trumbić. ž

Broj članova financijskog odbora povišen je
na predlog č. Borčića od 5 na Tiuisti su iza-
brani: Dr. Baljak, Dr. Salvi. Dr. Čingrija, Dr.
Zaffeon, prof. Borčić, biljež. Katić, Dr. Trumbić.

Isto tako i broj članova molbeničkog odbora
povišen je od 5, na 7 i izabrani: Dr. Trojanović,
Dr. Smerchinich, Dr. Mangjer, Dr. Klaić, knez
Borelli, Korlaet, Bianucehini.

U odbor za pregledanje rada zemaljskog odbora
izabrani su: Dr. Pugliesi, Dr, Lubin, Dr. Katnić,
Dr. Colombis, prof Nižiteo.

Neke zemaljske zaklade i konačni računi bje-
hu izručeni financijskom“ odboru.

Na predlog Ivčevića ovjerovljeni su naknadni
izbori poslanika Nižitea i Katića,

Primljen je formalni predlog Vrankovića, da
ge Izvješće Zemaljskog Odbora o pravilima i. osnovi
Za poučavanje i upravu poljodjelske škole; što se
ima zavesti na imanju ,Glavici“ u općini kninskoj
ostavljenom u tu svrhu od pok. D.ra Lovre Monti
i o osnovi pogodbe, kojom pokrajina ustupa državi
to imanje, preda ekonomskom administrativnom
odboru, od 7 članova, koji će ga proučiti i o nje-
mu izvjetiti uz dodatak, da to izvješće bude lito-
grafisano.

Na predlog Vrankovića predan je izvještaj
zemaljskog odbora o gradnji b6nice u Boki Kotor.
skoj financijskom odboru na proučavanje i obavijest,

U administrativni ekonomski Odbor izabrani
su: Kulišić, Ziliotto,  Katnić, Milić, Katić, Zore,
Perić.

Na predlog Korlaetov predano je Izvješće ze-
maljskog odbora o molbi općine peraške za premje-
štaj 6. k. kotarskog suda iz Risna u Perast eko-
nomskom administrativnom odboru na proučavanje
i izvještaj.

bodies