Godina IX, moa U Dubrovniku 8 Aprila 1900. Broj 14. 28 Austro-Ugarsku; Bosnu po Hercegovinu na godinu Kruna 11. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu Kruna 12. j Za sve ostala: zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. ; 4 Za Dubrovnik na godinu Kr. 10. : Na pd godine 1 na četvrt godine Surazmjerno. i Pojedini broj lista 20 para. DA \NE Pretplata i oglasi Salju se administraciji. Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju Za ogla«- priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća s 20 para. od retka (sitnijeh slova. \ko se vie puta štampaju, po povodni Nefrankiraua pisma ne pri- maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris _ Izlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Dalmatinski sabor Zadar, 4. aprila. Poslanik Dr. Trojanović obilježio je ovo- godišnje zasjedanje ovom zgodnom izjavom: »Ali, danas, kako stoje parlamentarna posla, ne znam koliko ima smisla da se na dugo govori, tim više, što vidim da je većina Ta, spoložena, da se sve en Bloc glasuje i da kući idemo.“ Ova tvrdnja Trojanovićeva (do- bila je izraza u raspravi školskog proračuna, koja nikad nije bila kraća od ovogodišnje, a to protiv dosadašnjeg običaja. Značajan je i Biankinijev relativni muk. Pri raspravi škol- skog proračuna izjavio je, da ,radi zdravlja“ ne će dugo govoriti. Zbilja govorio je kratko i suhoparno. Autonomni poslanici do danas ni- jesu učestvovali u raspravama osim Dra Ghiglianovicha, koji je igjavio u ime svoje i svojih drugova, da će i ove godine glasovati protiv školskog proračuna, a da u raspravi ne će učestvovati. Prama ovome neka svak stvori sud o položaju, koji pokazuje na neku izakulisnu radnju, na neka obećanja. Općinski izbori nijesu davno bili, pa da su se mogli zaboraviti. Valjda se radi toga razbolio ,po- žrtvovani“ Biankini, koji je bio obećao da će ovoga puta grmjeti u saboru radi općinskijeh izbora u Makarskoj i drugdje, ali bijele go- lubice, vlada i hrvatska narodna stranka, biće uprie prstom na Skradin, Dubrovnik; Kotor. Pa odmah da te snagje politička influenca, ako si pravaš. Per | onor della bandiera, Dr. Trumbić podnio je ipak interpelaciju o izbo- rima u Makarskoj. Za rasprave školskog proračuna govo- rili su od srpskijeh poslanika Dr. Trojanović i Vukotić. Obojica su izjavili u ime srpskog kluba, da će glasovati protiv proračuna. Dr. Trojanović završio je svoj govor ovijem ri- ječima: ,Tijem demonstriramo proti Vladi. Molim Vas, dakle, da se naš glas dobro ra- zumije. Ciste savjesti, čista srca mi podižemo svoj glasi proti vladinome zelenome stolu, prema kome mi nemamo nikakva povjerenja.“ Zgodno je poslanik: Vukotić spomenuo prijet- nju poslanika Borčića u lanjskom zasjedanju. Kad su ono srpski poslanici glasali protiv školskog proračuna, Borčić doviknuo je: Kaja- ćete se! Ta se prijetnja ispunila za općih općinskih izbora. Proročanstvo se obistinilo. Na to je nadovezao Vukotić: ,Sasvim da je naša stranka pri posljednjim izborima grdno postradala, mi se ipak ne kajemo, što po želji narodne većine nijesmo prošle godine za školski proračun glasovali. Srbi se ne plaše stradanja, jer su na stradanje od Kosova naviknuti.“ Ako se Srbi ne kaju, rekao je | Vukotić, ali će se kajati vlada i saborska većina, što pravedni srpski zahtjevi u nekim Pitanjima nijesu bili uvaženi. Pa je zatim spomenuo školske bruke po Dalmaciji, Du- brovniku i Bokikotorskoj, što je većinu i vladu strašno ujelo. Vukotić se još dotakao jedne stvari, koja bengalskom svjetlošću osvijetljuje naš školski sustav. Rekao je: ,Na gimnaziji u Dubrovniku vidjeli smo, da je ove godine bilo otvoreno nekoliko mjesta nastavnika i poznato. mi je, da su nekim profesorima, koji su prosto premještaj na tu gimnaziju pitali, molbe bile odbivene, a naprotiv da je visoka vlada udijelila jedno mjesto nekom strancu, koji se kao uhoda skitao kroz otomansku državu uz opredijeljeni honorar, i da je ne- kom prigodom od turskih vlasti uapšen bio. Kad se fakva vrst ljudi postavlja za nastav- nike u našim srednjim zavodima, ja ne znam kakvom se dobru i napretku možemo od naše mladeži nadati.“ Svoj je govor bokelj- Ski poslanik završio: ,Ja sam sve ovo u najkraćim potezima naglasio jedino u svrhu da opravdam ovogodišnje naše glasovanje protiv školskog proračuna a nipošto u na- mjeri, da bi moje riječi mogle imati kakvog praktičnog uspjeha za ndšu stranku. Izjavlju- | l I jem na svršetku, da srpski poslanici ne će moći ni u buduće glasovati za školski: pro- račun, doklegod školska pitanja ne budu na pravi put svedena.“ Izjave Trojanovića i Vukotića u ime srpskog kluba teške su, ali istinite, i &Nimnom položaju srpskoga naroda odgovarajuće. Vladi je slobodno i dalje pro- dužiti svoj stari zanat, ali neka znade kako Srpski narod jednoglasno o njoj misli. Ako joj to godi, na zdravlje joj! — Protiv škol- skog proračuna glasovali su srpski i auto- nomni poslanici, a za proračun narodnjaci i pravaši Što se tiče povišenja plate učiteljima, od toga ovoga putu nema ništa. Izvjestitelj Borčić izjavio je, da se od države ne može ni- kakvoj pomoći nadati odnosno povišenja dr- žavnog doprineska, a da saborska većina ra- di da se prama sredstvima zemlje urede pla- te učitelja. Gradnja jedne bdnice u Bokikotorskoj opet je odložena. Financijski je odbor pred- J JSKI J I ložio: neka se uvrsti u pokrajinske proraču- ne za pet podina svake godine svota od 1000 kruna, koja će se nadostavljati već op- stojećoj glavnici od kruna 80.000. — Vuko- tić je na to odgovorio, da će se pučanstvo u Boki iznenaditi, što se toliko oteže grad- njom, jer se nadalo da će ove godine zapo- četi gradnja. On je predložio, da se od g. 1900. do 1904. uvrsti u proračune po 2000 kruna svake godine. Na taj način, brojeći i temeljnu glavnicu, imalo bi se u pet godina oko 120.000 kruna i stvar se ne bi više ta- ko otezala. — Većina je odbila ovaj predlog, a usvojila onaj izvjestitelja financijskog odbo- ra. — Jučer se svršila rasprava poljodjel+ skog proračuna. Govorili su Zore, Biankini, Milić i Klaić. Klub narodnih srpskih poslanika, na svojoj trećoj sjednici, uzeo je u pretres mi- sao o osnivanju ,Srpske Skolske Matice“, te je u načelu pristao da Srbi na Primorju pri- stupe ostvarenju te zamisli, i u tu svrhu da se sazove skupština, koja će pretresti i utvr- diti matičine statute. U svoje vrijeme odre- diće se mjesto, u kome će biti sastanak. ROC > Nepristojna polemika ,,Jedinstva“ U br. 25. ,Jedinstva“, glasila_hrvatske narodne stranke, čitamo ove retke: Nego u pošljednjem »D ubrovnika“, pišući o Arbaniji i o drugim zapletima nu Balkanu žigoše Milana, staroga kralja Srbije, dok izmegju redaka ističe slavensku politiku bugarskoga kneza Ferdinanda i crnogorskoga Nikole“. Dalje je ,Jedinstvo“ na temelju ove podvale nastavilo onako kako on umije, ali što se nikako ne pristoji organu hrvatske narodne stranke. U br. 12. našega lista napisali smo čla- nak pod naslovom , Arbanasi i austro-ugar- ska diplomacija“. Taj članak svršava ovako: Mi još ne možemo vjerovati, da austro-ugar- ska diplomacija sprema take planove, izvršenje ko- jijeh bio bi veliki udarac zu Srpstvo i Slaveustvo na Balkanu, koje je tamo predstavnik i nosilac kulture i civilizacije evropske. Ne vjerujemo, da prosvijetljena Evropa želi tamo stvoriti zvaničnu i nezavisnu kasapnicu za Srbe, i to pod svojim tu- torstvom. Najmanje bi pak naša država, kao veći- jem dijelom slavenska, imala tomu sudjelovati, a još manje biti prva u kolu. Austro-ugarskijem Sla- venima su slaveukoga stanovišta arbanaško pitanje ne smije biti indifereutno. Ako kod austro-ugarske diplo- macije zbilja postoje onaki-planovi kakve ,Kčlnisehe Zeitung“ javlja, dužnost bi bila slavenskijeh posla- nika i delegata, upozoriti naše diplomate na to njihovo neslaveusko i nekulturno nedonošće, te ka- zati da nema biti zadaća njihova suživati već ši- riti oblast srpskoga jezika na Balkanu, obzirom na slavensku većinu u samoj državi i obzirom na broju + kulturnu misiju srpskoga naroda na Balkanu. Sto se tiče kulturne misije srpskoga naroda na zapadnom dijelu balkauskoga poluostrva, naveš- ćemo mnijenje talijanskoga naučnika prof. Buldacci, koji je više puta u naučne svrhe proputovao Arba- niju. Oa veli, da je grpski narod po svojijem 0so- binama pozvan, da bude nosiocem kulture i civili- macije megju divljijem arbanaškijem plemenima i da bi Erropa_u tome pravcu imala potpomagati nezavisne srpske države. T jem više što megju Arbanasima nije sasvijem nestalo starijeh uspome- na, i što gu mnoga muslomanska arbanaška pleme- na porijeklom Srbi. oIumegju kulturnoga srpskoga i nekulturnoga arvanaškoga elementi, Evropa bi trebalo da bira onoga, koji je nosilac njezine civilizacije, kojom se ona toliko razmeće i u ime koje toliko zahtijeva od manjih naroda. Kao što u ovijem trima stavkama, u kojijem“ je istaknuta glavna misao našega članka, nema spomena ni o Milanu ni o Ni- koli ni o Ferdinandu, tako ni u ostalom di- jelu članka, a nije o tome ni moglo biti go- vora, jer smo odmah u početku članka na- glasili: Ne namjeramo o ovom pitanju govoriti sa me- gjunarodnog političkog stanovišta, već sa kulturno- ga 1 narodnoga srpskoga stanovišta, u koliko ono za- Sijeca u oblast srpskog jezika. ie Naš članak bavio se je srpsko-arba- naškijem prilikama u prošlosti i u sadašnjo- sti. Za naše misli i istaknuta mnijenja po- zvali smo se na učene radnje Stojana No- vakovića i Antonija Baldacci. Naš članak napisan je u prilog srpskijeh nezavisnijeh država, biva, Srbije i Crne Gore, kao pred- stavnić4 Srpstva na Balkanu, o čemu se svak iz navedenijeh stavaka može uvjeriti. Ovo nedostojno i nepošteno podvaljivanje glasila hrvatske narodne stranke neka služi za primjer, koliko je riaš list trn u oku go- Spođarima ,Jedinstva“. Ovi, nemogući mu poštenom i otvorenom borbom odoljeti, pri- bjegavaju kukavičkijem podvalama. Ovo je nji- hov stari zanat. Čestitamo hrvatskoj narodnoj stranci na moralnoj visini njezina ,glasila“. Ovo još ne dovršismo, kad primismo iz Zadra od predsjednika srpskoga kluba ovu izjavu, koja je poslata uredništvu ,Je- dinstva“: Poštovanom Uredništvu ,Jedinstva“ Spljet Uvodni članak posljednjeg ,,Jedinstva“ (br. 27) donosi, megju ostalim, i jednu krupnu neistinu: da je srpski poslanik Gju- ro Vukotić, prilikom ovogodišnje rasprave školskog predračuna, zagovarao ustanovljenje talijanske škole u Spljetu, i da su srpski po- slanici s Vukotićem u tom pitanju bili sa- glasni. Na ustuk takove neistine, dužnost mi je, u ime srpskog saborskog kluba izjaviti, da poslanik Vukotić u svom govoru nije ni spomenuo talijansku školu u Spljetu, niti su srpski poslanici njezino zavedenje zagovarali, pa ni za nju glasali. Izvolite, g. uredniče, ovu izjavu objelo- daniti u vašem listu. U Zadru, 4 aprila 1900. J. Kulišić predsjednik srpskog saborskog kluba. Čestitamo hrvatskoj narodnoj stranci! a ae) EKonomna budućnost Dalmacije Kad smo pročitali predavanje industrijalca Aleksandra Kčuiga, koje je on pod gornjim naslo- vom držao 2. marča 0. g. u donjo-austrijskom in- dustrijskom društvu, mi smo ono kao iza sna stali da trljamo oči, da se osvjedočimo, da li sanjamo ili smo na javi. Valjda je ovaj utisak posljedica nezna- nja. Objasnimo. Mi doista ne spadamo u one koji vjeruju da je Dalmacija od prirode siromašna, da uvijek mora kuburiti kao danas i pomoć moljaka- ti. Mi smo znali i znamo, da Dalmacija može po- boljšati svoje nevoljno ekonomno stanje, da krije u sebi dosta bogatstva osim onoga što svak vidi. Ali da Dalmacija obiluje onolikijem rudnijem bogat- stvom nijesmo ni iz daleka pomišljali, a to sada Aleksandar Kčuig sa matematičnom sigurnošću tvr- di, a Za svoju tvrdnju navagja izjave stručnjaka. Da pohvatamo glavne tvrdnje Kčnigove, Glavni proizvodi Dalmacije jesu: Asfalt i ka- meni ugalj. Već su Mlečići kod Vrgorcai na Ne- retvi kopali asfalt, kojijem su bili pokaldrmisali Markov trg. Četrdesetih godina ovoga vijeka firma Rothsehild u Beča poče kopati ugalj i asfalt; ali odmah zatim prestane raditi, valjda zato što posao nije dobro išao. Zatim je Konig prihvatio taj po- Sao. Pod nadzorom najodličnijih stručnjaka ustano- Vilo se ga sigurnošću, da velike dijelove kopna pri moru ispunjavaju golema ležišta asfalta. Našlo se asfalta koji ima 82% bitumena. To je dakle jedna vrst asfalta koja se do sada nije nigdje kopala. Prednost dalmatinskog asfalta navela je engleske i njemačke firme, da g« kupuju i da ga upotrijebe za usavršenje svoga asfalta. Pokaže li ge, da ove vrsti asfalta ima isto onoliko koliko drugijeh vrsti ili još više, onda će Dalmacija u rudarskoj industriji asfalta zauzeti prvo mjesto na svijetu. Asfalt, koji se u Vrgorcu kopa, može se upotrijebiti, a da kroz vatru ne pro- Sje. Raznovrsna je poraba asfalta. Služi ne samo za kaldrmo već se upotrebljava i u industriji. Dalmatin- ski asfalt radi obilja bitumena zgodniji je od nje- mečkog i talijanskog, te je asfalt od predmeta uvo- Za za Austriju postao predmetom izvoza. Osim u Vr- gorcu asfalt« ne kopaju nigdje u Austriji. Proučavanje i hemično istraživanje asfalta upravo goni čovjeka, da traži srodni petroloj. Ali za to treba državne potpore. Što bi se moglo, veli Kš- nig, veličanstvenije zamisliti, nego u Evropi naći kod mora izvore petrolja i tijem osnovati jednu veliku industriju? Ma kolika bila perspektiva, koju Dalmaciji daje asfalt, ipak je težište njene budućnosti u ležajima kamenog uglja. Sjevero dalmatinska doljača puna je uglja. Geološki je ustanovljeno, da u njoj ima sloj nad slojem uglja i da su mu izdanci poznati. Ti predjeli imaju skoro 1500 km2. Stručnjaci raznijeh narodnosti vele, da tu ima uglja u ogromnijem masa- ma i da je lako do njega doći. Sa sjevera plače taj predio Novigradski i Karinski zaljev, na jugu nije daleko Jadransko more. Dalmatinski ugalj jednako izgleda kao skupi engleski, te gu talijanski trgovci upotrebljuju, da ga s engleskim miješaju. U dalma- tinskom uglju našle su se neke partije boljih vrsti. Spojenje dalm. željeznica sa državnijem, jevtinoća, neznatni prevozni troškovi navešće razne velike industrije, da se namjeste u blizini majdana. Kad je Konig naveo neke izjave stručnjaka, s enfazom je uskliknuo: ,Do jedne ili dvije godine ne će se više govoriti o stručnjačkim izjavama već o faktima“. Što se količine uglja tiče, stručnjaci se ne slažu. > Jedni postavljaju milijone tona, drugi milijarde. Ovim je konstatovano, da u Dalmaciji ima vrlo jevtinoga uglja i asfalta kod mora. U Dalm+ciji se nalazi u ogromnim masama boksit, prvobitni elemenat aluminija. Upotrebom vođenijeh snaga, kojijeh ima na pretek, i jevtinoga uglja mogla bi se i ovom rudom razviti razna in- dustrija. Čak je vrlo vjerojatno, da će prva indus- trija, koja će se u Dalmaciji razviti biti industrija aluminija! Iz boksita dobivaju se i aluminijeve soli, kocelj i drugi razni produkti. Francuska, Belgija i Eugleska imaju veliku industriju tijeh predmeta. »Tako leži banbadava naše blago u Austriji“, veli Kšnig. ; U Dalmaciji ima gvozd g ih ruda. Tim se otvova perspektiva, da se na jadranskom moru mogu namjestiti topionice. Dalmacija ima li- ih i ma