Godina IX,

moa

U Dubrovniku 8 Aprila 1900.

Broj 14.

28 Austro-Ugarsku; Bosnu po
Hercegovinu na godinu Kruna 11.
Za Srbiju i Crnu goru na go-
dinu Kruna 12. j
Za sve ostala: zemlje na godinu
franaka 15 u zlatu. ; 4
Za Dubrovnik na godinu Kr. 10. :
Na pd godine 1 na četvrt godine
Surazmjerno. i
Pojedini broj lista 20 para.

DA

\NE

Pretplata i oglasi

Salju se administraciji. Dubrovnika

Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju

Za ogla«- priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
šća i slične objave plaća s 20 para.
od retka (sitnijeh slova. \ko se vie
puta štampaju, po povodni

Nefrankiraua pisma ne pri-
maju se.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris

_

Izlazi svake Nedjelje.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića

Dalmatinski sabor
Zadar, 4. aprila.

Poslanik Dr. Trojanović obilježio je ovo-
godišnje zasjedanje ovom zgodnom izjavom:
»Ali, danas, kako stoje parlamentarna posla,
ne znam koliko ima smisla da se na dugo
govori, tim više, što vidim da je većina Ta,
spoložena, da se sve en Bloc glasuje i da
kući idemo.“ Ova tvrdnja Trojanovićeva (do-
bila je izraza u raspravi školskog proračuna,
koja nikad nije bila kraća od ovogodišnje,
a to protiv dosadašnjeg običaja. Značajan je
i Biankinijev relativni muk. Pri raspravi škol-
skog proračuna izjavio je, da ,radi zdravlja“
ne će dugo govoriti. Zbilja govorio je kratko i
suhoparno. Autonomni poslanici do danas ni-
jesu učestvovali u raspravama osim Dra
Ghiglianovicha, koji je igjavio u ime svoje i
svojih drugova, da će i ove godine glasovati
protiv školskog proračuna, a da u raspravi
ne će učestvovati. Prama ovome neka svak
stvori sud o položaju, koji pokazuje na neku
izakulisnu radnju, na neka obećanja. Općinski
izbori nijesu davno bili, pa da su se mogli
zaboraviti. Valjda se radi toga razbolio ,po-
žrtvovani“ Biankini, koji je bio obećao da će
ovoga puta grmjeti u saboru radi općinskijeh
izbora u Makarskoj i drugdje, ali bijele go-
lubice, vlada i hrvatska narodna stranka, biće
uprie prstom na Skradin, Dubrovnik; Kotor.
Pa odmah da te snagje politička influenca,
ako si pravaš. Per | onor della bandiera, Dr.
Trumbić podnio je ipak interpelaciju o izbo-
rima u Makarskoj.

Za rasprave školskog proračuna govo-
rili su od srpskijeh poslanika Dr. Trojanović
i Vukotić. Obojica su izjavili u ime srpskog
kluba, da će glasovati protiv proračuna. Dr.
Trojanović završio je svoj govor ovijem  ri-
ječima: ,Tijem demonstriramo proti Vladi.
Molim Vas, dakle, da se naš glas dobro ra-
zumije. Ciste savjesti, čista srca mi podižemo
svoj glasi proti vladinome zelenome stolu,
prema kome mi nemamo nikakva povjerenja.“
Zgodno je poslanik: Vukotić spomenuo prijet-
nju poslanika Borčića u lanjskom zasjedanju.
Kad su ono srpski poslanici glasali protiv
školskog proračuna, Borčić doviknuo je: Kaja-
ćete se! Ta se prijetnja ispunila za općih
općinskih izbora. Proročanstvo se obistinilo.
Na to je nadovezao Vukotić: ,Sasvim da je
naša stranka pri posljednjim izborima grdno
postradala, mi se ipak ne kajemo, što po želji
narodne većine nijesmo prošle godine za
školski proračun glasovali. Srbi se ne plaše
stradanja, jer su na stradanje od Kosova

naviknuti.“ Ako se Srbi ne kaju, rekao je |

Vukotić, ali će se kajati vlada i saborska
većina, što pravedni srpski zahtjevi u nekim
Pitanjima nijesu bili uvaženi. Pa je zatim
spomenuo školske bruke po Dalmaciji, Du-
brovniku i Bokikotorskoj, što je većinu i vladu
strašno ujelo. Vukotić se još dotakao jedne
stvari, koja bengalskom svjetlošću osvijetljuje
naš školski sustav. Rekao je: ,Na gimnaziji
u Dubrovniku vidjeli smo, da je ove godine
bilo otvoreno nekoliko mjesta nastavnika i
poznato. mi je, da su nekim profesorima, koji
su prosto premještaj na tu gimnaziju pitali,
molbe bile odbivene, a naprotiv da je visoka
vlada udijelila jedno mjesto nekom strancu,
koji se kao uhoda skitao kroz otomansku
državu uz opredijeljeni honorar, i da je ne-
kom prigodom od turskih vlasti uapšen bio.
Kad se fakva vrst ljudi postavlja za nastav-
nike u našim srednjim zavodima, ja ne znam
kakvom se dobru i napretku možemo od
naše mladeži nadati.“ Svoj je govor  bokelj-
Ski poslanik završio: ,Ja sam sve ovo u
najkraćim potezima naglasio jedino u svrhu
da opravdam ovogodišnje naše glasovanje
protiv školskog proračuna a nipošto u na-
mjeri, da bi moje riječi mogle imati kakvog

praktičnog uspjeha za ndšu stranku. Izjavlju- |

l
I

jem na svršetku, da srpski poslanici ne će
moći ni u buduće glasovati za školski: pro-
račun, doklegod školska pitanja ne budu na
pravi put svedena.“ Izjave  Trojanovića i
Vukotića u ime srpskog kluba teške su, ali
istinite, i &Nimnom položaju srpskoga naroda
odgovarajuće. Vladi je slobodno i dalje pro-
dužiti svoj stari zanat, ali neka znade kako
Srpski narod jednoglasno o njoj misli. Ako

joj to godi, na zdravlje joj! — Protiv škol-
skog proračuna glasovali su srpski i auto-

nomni poslanici, a za proračun narodnjaci
i pravaši

Što se tiče povišenja plate učiteljima,
od toga ovoga putu nema ništa. Izvjestitelj
Borčić izjavio je, da se od države ne može ni-
kakvoj pomoći nadati odnosno povišenja dr-
žavnog doprineska, a da saborska većina ra-
di da se prama sredstvima zemlje urede pla-
te učitelja.

Gradnja jedne bdnice u  Bokikotorskoj

opet je odložena. Financijski je odbor pred-
J JSKI J I

ložio: neka se uvrsti u pokrajinske proraču-
ne za pet podina svake godine svota od
1000 kruna, koja će se nadostavljati već op-
stojećoj glavnici od kruna 80.000. — Vuko-
tić je na to odgovorio, da će se pučanstvo
u Boki iznenaditi, što se toliko oteže grad-
njom, jer se nadalo da će ove godine zapo-
četi gradnja. On je predložio, da se od g.
1900. do 1904. uvrsti u proračune po 2000
kruna svake godine. Na taj način, brojeći i
temeljnu glavnicu, imalo bi se u pet godina
oko 120.000 kruna i stvar se ne bi više ta-
ko otezala. — Većina je odbila ovaj predlog,
a usvojila onaj izvjestitelja financijskog odbo-
ra. — Jučer se svršila rasprava  poljodjel+
skog proračuna. Govorili su Zore, Biankini,
Milić i Klaić.

Klub narodnih srpskih poslanika, na
svojoj trećoj sjednici, uzeo je u pretres mi-
sao o osnivanju ,Srpske Skolske Matice“, te
je u načelu pristao da Srbi na Primorju pri-
stupe ostvarenju te zamisli, i u tu svrhu da
se sazove skupština, koja će pretresti i utvr-
diti matičine statute. U svoje vrijeme odre-
diće se mjesto, u kome će biti sastanak.

ROC >
Nepristojna polemika ,,Jedinstva“

U br. 25. ,Jedinstva“, glasila_hrvatske
narodne stranke, čitamo ove retke:

Nego u  pošljednjem »D ubrovnika“,
pišući o Arbaniji i o drugim zapletima nu Balkanu
žigoše Milana, staroga kralja Srbije, dok izmegju
redaka ističe slavensku politiku  bugarskoga kneza
Ferdinanda i crnogorskoga Nikole“.

Dalje je ,Jedinstvo“ na temelju ove
podvale nastavilo onako kako on umije, ali
što se nikako ne pristoji organu hrvatske
narodne stranke.

U br. 12. našega lista napisali smo čla-
nak pod naslovom , Arbanasi i austro-ugar-
ska diplomacija“. Taj članak svršava ovako:

Mi još ne možemo vjerovati, da austro-ugar-
ska diplomacija sprema take planove, izvršenje ko-
jijeh bio bi veliki udarac zu Srpstvo i Slaveustvo
na Balkanu, koje je tamo predstavnik i nosilac
kulture i civilizacije evropske. Ne vjerujemo, da
prosvijetljena Evropa želi tamo stvoriti zvaničnu i
nezavisnu kasapnicu za Srbe, i to pod svojim  tu-
torstvom. Najmanje bi pak naša država, kao veći-
jem dijelom slavenska, imala tomu sudjelovati, a
još manje biti prva u kolu. Austro-ugarskijem Sla-
venima su slaveukoga stanovišta arbanaško pitanje ne
smije biti indifereutno. Ako kod austro-ugarske diplo-
macije zbilja postoje onaki-planovi kakve ,Kčlnisehe
Zeitung“ javlja, dužnost bi bila slavenskijeh posla-
nika i delegata, upozoriti naše diplomate na to
njihovo neslaveusko i nekulturno nedonošće, te ka-
zati da nema biti zadaća njihova suživati već ši-
riti oblast srpskoga jezika na Balkanu, obzirom
na slavensku većinu u samoj državi i obzirom na

broju

+

kulturnu misiju srpskoga naroda na Balkanu.

Sto se tiče kulturne misije srpskoga naroda
na zapadnom dijelu balkauskoga poluostrva, naveš-
ćemo mnijenje talijanskoga naučnika prof. Buldacci,
koji je više puta u naučne svrhe proputovao Arba-
niju. Oa veli, da je grpski narod po svojijem 0so-
binama pozvan, da bude nosiocem kulture i civili-
macije megju divljijem  arbanaškijem plemenima i
da bi Erropa_u tome pravcu imala potpomagati
nezavisne srpske države. T jem više što megju
Arbanasima nije sasvijem nestalo starijeh uspome-
na, i što gu mnoga muslomanska arbanaška pleme-
na porijeklom Srbi.

oIumegju kulturnoga srpskoga i nekulturnoga
arvanaškoga elementi, Evropa bi trebalo da bira
onoga, koji je nosilac njezine civilizacije, kojom se
ona toliko razmeće i u ime koje toliko zahtijeva
od manjih naroda.

Kao što u ovijem trima stavkama, u
kojijem“ je istaknuta glavna misao našega
članka, nema spomena ni o Milanu ni o Ni-
koli ni o Ferdinandu, tako ni u ostalom di-
jelu članka, a nije o tome ni moglo biti go-
vora, jer smo odmah u početku članka na-
glasili:

Ne namjeramo o ovom pitanju govoriti sa me-
gjunarodnog političkog stanovišta, već sa kulturno-
ga 1 narodnoga srpskoga stanovišta, u koliko ono za-
Sijeca u oblast srpskog jezika.

ie

Naš članak bavio se je srpsko-arba-
naškijem prilikama u prošlosti i u sadašnjo-
sti. Za naše misli i istaknuta mnijenja  po-
zvali smo se na učene radnje Stojana No-
vakovića i Antonija Baldacci. Naš članak
napisan je u prilog srpskijeh nezavisnijeh
država, biva, Srbije i Crne Gore, kao pred-
stavnić4 Srpstva na Balkanu, o čemu se
svak iz navedenijeh stavaka može uvjeriti.

Ovo nedostojno i nepošteno podvaljivanje
glasila hrvatske narodne stranke neka služi
za primjer, koliko je riaš list trn u oku go-
Spođarima  ,Jedinstva“. Ovi, nemogući mu
poštenom i otvorenom borbom odoljeti, pri-
bjegavaju kukavičkijem podvalama. Ovo je nji-
hov stari zanat.

Čestitamo hrvatskoj narodnoj stranci na
moralnoj visini njezina ,glasila“.

Ovo još ne dovršismo, kad primismo
iz Zadra od predsjednika srpskoga kluba
ovu izjavu, koja je poslata uredništvu ,Je-
dinstva“:

Poštovanom Uredništvu ,Jedinstva“

Spljet

Uvodni članak posljednjeg ,,Jedinstva“
(br. 27) donosi, megju ostalim, i jednu
krupnu neistinu: da je srpski poslanik Gju-
ro Vukotić, prilikom ovogodišnje rasprave
školskog predračuna, zagovarao ustanovljenje
talijanske škole u Spljetu, i da su srpski po-
slanici s Vukotićem u tom pitanju bili sa-
glasni.

Na ustuk takove neistine, dužnost mi
je, u ime srpskog saborskog kluba izjaviti,
da poslanik Vukotić u svom govoru nije ni
spomenuo talijansku školu u Spljetu, niti su
srpski poslanici njezino zavedenje zagovarali,
pa ni za nju glasali.

Izvolite, g. uredniče, ovu izjavu  objelo-
daniti u vašem listu.

U Zadru, 4 aprila 1900.
J. Kulišić
predsjednik srpskog saborskog kluba.

Čestitamo hrvatskoj narodnoj stranci!

a ae)

EKonomna budućnost Dalmacije

Kad smo pročitali predavanje industrijalca
Aleksandra Kčuiga, koje je on pod gornjim naslo-
vom držao 2. marča 0. g. u donjo-austrijskom in-
dustrijskom društvu, mi smo ono kao iza sna stali
da trljamo oči, da se osvjedočimo, da li sanjamo ili
smo na javi. Valjda je ovaj utisak posljedica nezna-
nja. Objasnimo. Mi doista ne spadamo u one
koji vjeruju da je Dalmacija od prirode siromašna,
da uvijek mora kuburiti kao danas i pomoć moljaka-
ti. Mi smo znali i znamo, da Dalmacija može po-
boljšati svoje nevoljno ekonomno stanje, da krije u
sebi dosta bogatstva osim onoga što svak vidi. Ali
da Dalmacija obiluje onolikijem rudnijem bogat-
stvom nijesmo ni iz daleka pomišljali, a to sada
Aleksandar Kčuig sa matematičnom sigurnošću tvr-
di, a Za svoju tvrdnju navagja izjave stručnjaka.

Da pohvatamo glavne tvrdnje Kčnigove,

Glavni proizvodi Dalmacije jesu: Asfalt i ka-
meni ugalj. Već su Mlečići kod Vrgorcai na Ne-
retvi kopali asfalt, kojijem su bili pokaldrmisali
Markov trg. Četrdesetih godina ovoga vijeka firma
Rothsehild u Beča poče kopati ugalj i asfalt; ali
odmah zatim prestane raditi, valjda zato što posao
nije dobro išao. Zatim je Konig prihvatio taj po-
Sao. Pod nadzorom najodličnijih stručnjaka ustano-
Vilo se ga sigurnošću, da velike dijelove kopna pri
moru ispunjavaju golema ležišta asfalta. Našlo se
asfalta koji ima 82% bitumena. To je dakle jedna
vrst asfalta koja se do sada nije nigdje kopala. Prednost
dalmatinskog asfalta navela je engleske i njemačke
firme, da g« kupuju i da ga upotrijebe za usavršenje
svoga asfalta. Pokaže li ge, da ove vrsti asfalta ima
isto onoliko koliko drugijeh vrsti ili još više, onda
će Dalmacija u rudarskoj industriji asfalta zauzeti
prvo mjesto na svijetu. Asfalt, koji se u Vrgorcu
kopa, može se upotrijebiti, a da kroz vatru ne pro-
Sje. Raznovrsna je poraba asfalta. Služi ne samo za
kaldrmo već se upotrebljava i u industriji. Dalmatin-
ski asfalt radi obilja bitumena zgodniji je od nje-
mečkog i talijanskog, te je asfalt od predmeta uvo-
Za za Austriju postao predmetom izvoza. Osim u Vr-
gorcu asfalt« ne kopaju nigdje u Austriji.

Proučavanje i hemično istraživanje asfalta
upravo goni čovjeka, da traži srodni petroloj. Ali za to
treba državne potpore. Što bi se moglo, veli Kš-
nig, veličanstvenije zamisliti, nego u Evropi naći
kod mora izvore petrolja i tijem osnovati jednu
veliku industriju?

Ma kolika bila perspektiva, koju Dalmaciji daje
asfalt, ipak je težište njene budućnosti u ležajima
kamenog uglja. Sjevero dalmatinska doljača puna je
uglja. Geološki je ustanovljeno, da u njoj ima sloj
nad slojem uglja i da su mu izdanci poznati. Ti
predjeli imaju skoro 1500 km2. Stručnjaci raznijeh
narodnosti vele, da tu ima uglja u ogromnijem masa-
ma i da je lako do njega doći. Sa sjevera plače taj
predio Novigradski i Karinski zaljev, na jugu nije
daleko Jadransko more. Dalmatinski ugalj jednako
izgleda kao skupi engleski, te gu talijanski trgovci
upotrebljuju, da ga s engleskim miješaju. U dalma-
tinskom uglju našle su se neke partije boljih vrsti.
Spojenje dalm. željeznica sa državnijem, jevtinoća,
neznatni prevozni troškovi  navešće razne velike
industrije, da se namjeste u blizini majdana. Kad
je Konig naveo neke izjave stručnjaka, s enfazom je
uskliknuo: ,Do jedne ili dvije godine ne će se više
govoriti o stručnjačkim izjavama već o faktima“.
Što se količine uglja tiče, stručnjaci se ne slažu. >
Jedni postavljaju milijone tona, drugi milijarde.
Ovim je konstatovano, da u Dalmaciji ima vrlo
jevtinoga uglja i asfalta kod mora.

U Dalm+ciji se nalazi u ogromnim masama
boksit, prvobitni elemenat aluminija. Upotrebom
vođenijeh snaga, kojijeh ima na pretek, i jevtinoga
uglja mogla bi se i ovom rudom razviti razna in-
dustrija. Čak je vrlo vjerojatno, da će prva indus-
trija, koja će se u Dalmaciji razviti biti industrija
aluminija! Iz boksita dobivaju se i aluminijeve soli,
kocelj i drugi razni produkti. Francuska, Belgija i
Eugleska imaju veliku industriju tijeh predmeta.
»Tako leži banbadava naše blago u Austriji“, veli
Kšnig. ;

U Dalmaciji ima gvozd g ih ruda.
Tim se otvova perspektiva, da se na jadranskom
moru mogu namjestiti topionice. Dalmacija ima li-

ih i ma