Godina IX, U Dubrovniku 14 Aprila 1900. Broj 15. Cijena lista. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11. Za Srbiju i Crnu Boru na go- dinu Kruna 12. : Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. , Za Dubrovnik na godinu. Kr..10, Na po godine i na četvit godine surazmjerno. Ak Pojedini broj lista 20 para. s i 3B | Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglas& priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma no pri maju se. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris Izlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Dalmatinski sabor Zadar, 8. aprila. Ministar pravde Gleispach 30. novembra 1895. godine upravio je na viša državna odvjetništva okruž- nicu, koja je bila štampana u srpskom prijevodu i u listu , Dubrovniku“, U toj okružnici ministar ge žali na premnoge zapljene listova, koje su, veli, narasle ,do potpune intolerancije“; pa nastavlja: ,ne može svaki nemio izraz, ne može svaka oštrija kritika... odmah donijeti soboma zabranu periodičnog štampa- nog spisa... i napokon ne može ge svaki i ako oštriji članak... . uzeti kao draženje na mržnju i ona prezir proti državnim ili općinskim vlastima ili proti pojedinim organima vlade obzirom na njihovu uredovnu službu, jer tako postupanje muti opću prsvnu svijest i osina toga je posve beskorisno i bez posljedica, jer se zamuknuta kritika kasnije opet i to obično u još oštrijoj formi čuje sred za- stupničkog tijela, koje stoji pod zaštitom imuniteta, # tad se može u periodičnoj štampi slobodno turiti u svijet.“ Što je uvigjavni ministar Gleispach u okruž- nici spomenuo, to se ovoga puta u dalmatinskom saboru dogodilo, jer naša državna odvjetništva kao da se ne slažu sa gornjom ministarskom naredbom, te od onda kao do onda jednako plijenili su i pli- jene srpske listove. Radi takog postupka poslanik Trojanović izabrao je jedan zgodan članak ,,Srpskog Glasa“, koji je bio zaplijenjen, te je interpelovao vladu: ,Namjerava li visoka vlada preduzeti zgodne mjere, da se stane na put samovolji ovakve censi- re, koja, osobito u pošljednje doba, na neopravdani način, uopće, ugušuje slobodu štampe u Dalmaciji?“ “— U interpelaciji naveden je od riječi do riječi žaplijenjeni članak: Kallay & Comp. Obzirom na prošlogodišnje općinske izbore u Dubrovniku i na takogjer prošlogodišnje veoma česte zapljene ,Du- brovnika“, što je jedno s drugijem u tijesnoj vezi stajalo, navešću dvije glavne stavke iz toga članka u interpelaciji navedena : : »U prošlome broju, osvrćući se na lažne do- opise u Vaterlandu i u N. Sl. Pressi, mi smo spo- »menuli kao dopisnike tih njemačkih novina dva »6. Kk. politička činovnika, dva njemačka aristokra- »ta, koji spadaju u kategoriju onijeh barona-skoro- njevića, što u Dalmaciju dolaze da se upućuju u »karijeru i da megju nama šire svoju ,visoku kul- »turu“. Spomenuli smo tu gospodu, bilježeći na- »prosto glas javnoga mnijenja, koji je na njih upi- * »fao prstom. Ali danas naše informacije o toj pr- »ljavoj denuncijatskoj raboti glase drukčije, t. j. :,ohe su potpunije. Protiv Srba u Dubrovniku i u »Boki — a tijem i protiv nas, njihove braće i je- : »dnomišljenika — sklopljena je, kako doznajemo, »čitava mahinacija, prava urota, u kojoj su znatnog »udjela imali, osim pomenutijeh barona, dva prvo- nSveštenika katoličke orkve, poznata sa svojih pro- »tusrpskih osjećaja, i — last not least — jedan pčuveni austro-ugarski državnik, koji se u srpskom »Rarodu i bez toga zloglasno proslavio kao veliki »srpski protivnik i ,bivši“ srpski istorik. Šta više, pako smo dobro obaviješteni, g. Benijamin Kalaj, »Vrhovni upravnik Bosne i Hercegovine — jer jo o»baš o njemu govor — bio je uprav duša ovoj ma- sloj zavjeri, onaj koji je svemu konce držao, i po čijoj su se inspiraciji one senzacionalne vijesti »proturivale.“ Dalje je u članku opisana uprava Kallay-eva u Bosni i Hercegovini, te zatim od riječi do riječi ovako: : »A to i jest upravo ono, što g. Kalaju nije . »po čudi; njemu ne može, naravno, goditi da se ta viteška borba na strani, pa još u najbližem susjed- “stvu, sa simpatijom prati; i s toga je na Dubrov- ' »nik i Boku trebalo primijeniti jedan specimen bo- “,sanskog režima, proganjanjem javne štampe i vi- »Sjenijih Srba, pa kad to nije pomoglo, stvoriti vizvještajnu agenciju“, koja će južnu Dalmaciju Prikazati kao ognjište veliko-srpske propagande, »odakle se agitacija širi po okupiranijem zemljama. »Naravno, da je u taj mutni posao trebalo uplesti i susjednu Crnu Goru, koja je g. Kalaju pravi tm ol oku, osobito kad izmegju ove balkanske državice i austro-ugarske monarhije vladaju, kao danas, »previlni i lojalni odnosi.“ o“ poma 2 Kao ustuk protiv prakse državnijeh odvjetni- ka, trebalo bi da poslanici bilo u zastupničkoj ku- ći u Beču bilo u dalmatinskom saboru u obliku interpelacije iznesu sve zaplijenjene članke, pa da ih tada listovi preštampaju. Drugog lijeka mi ne bi znali. Ovaj je veoma zgodan. —— # Zadar 9. aprila Proračun zemaljske poljodjelske zaklade za g. 1900. izračunat je ga kruna 32.600, a manji je od lanjske godine za kruna 3600. Prihode ovog proračuna sačinjavaju globe, koje nevoljni seljak plaća. Za rasprave vladin izvjestitelj Golf pročitao je podulje izvješće o radu pokrajinske vlade na promicanju privrede u svijem strukama. Prošle godi- ne potrošeno je 400.000 for. u privredne svrhe. Pro- met namjesništvene poljodjelske poslovnice iznosio je 369.904 kruna. Oko širenja poljodjelskog nauka radilo je šest putujućih učitelja poljodjelstva. Osim toga zauzimali su ge za širenje poljodjelskog nauka mnogi učitelji pučkih škola. Uz to držala su se re- dovita predavanja o poljodjelstvu u bogoslovijama, a ove godine uvesti će se taka predavanja i u sudbenim tamnicama. Odnosno vinogradarstva po- svetila se najveća pažoja suzbijanju neprijatelja loze, osobito filoksere. Konstatovala se filoksera u nekim mjestima kotara benkovačkog, šibenskog i zadarskog. Obzirvm na to odlučilo se ustanoviti veliki matič- njak za amerikanske loze u području presušenog blata Vranjskog. Da se doskoči potrebama vinogra- dara i da im se omogući obnovu vinograda na ame- rikanskoj podlozi, bilo je mukte razdijeljeno 2,172.900 komada amerikauskih loža. Odnosnu bia- slinarstva i uljarstva, spomenuo je izvjestitelj prvu modernu tvornicu stonog ulja Miha Buća u Orašcu, koja je podignuta uz obilatu državnu pomoć. Navijestio je, da se ozbiljno radi o osnivanju sličnjh predu- zeća u raznim predjelima. Uradilo se nešto na ople- menjivanju i gajenju domaće stoke i marve. U tu svrhu od prekolani opstoji na Glavici kod Knina živinarska postaja, gdje se broj životinja, osobito goveda, pomnožio. Za promicanje pčelarstva drže se na Glavici kod Knina tečaji o razumnom gojenju pčela. Za promicanje sirarstva i mljekarstva ure- dile su se dvije sirarnice: jedna u Jesenicama pod Velebitom i druga na imanju Glavici kod Knina. U objema sirarnicama napravilo se 905 kg. sira dobre vrste poput švajcarskog. Sve se rasprodalo za kratko vrijeme. Idućeg mjeseca držaće se sirarski tečaj na Glavici kod Knina. Pošto su se dosadašnje mjere preduzete za promicanje uzgoja stoke, te mlje- karstva i sirarstva pokazale nedostatne, namjera- va se na presušenom zemljištu bivšeg blata Vranj- skog osnovati veliko uzorpo gospodarstvo. Ministar- stvo poljodjelstva pristalo je, da se idućeg mjeseca sastane naročito povjerenstvo, da opredijeli, koji bi ge dio presušenog zemljišta Vranjskog imao pridr- žati za veliki državni amerikanski matičnjak i uzor vinograd, koji za veliki rasadnik voćaka, koji za uzorno gospodarstvo. Za pošumljivanje bilo je upo- trijebljeno 5000 kg. šumskog sjemena i preko tri milijuna biljaka. Za promicanje voćarstva služili su do sada 3 državna i 14 pokrajinskih rasadnika. Pokazala se potreba, da se osnuje jedan ili dva velika rasadnika za voćke: jedan, za krajeve okuže- ne od filoksere, na presušenom Vranjskom lenu; drugi, za neokužene krajeve, možda na državnom zemljištu u Neretvi. Gojenje duhana napreduje. Broj strukova dozvoljenih za gojenje ove godine iznosi 49 milijuna. Ukupni prihod od duhana bio je 1,831.982 krune. Još je izvjestitelj govorio o presušenju blata i uregjenju rijek4 i bujica. Iz ovoga izvještaja vidi se, da se pokrajinska vlada napokon uvjerila, da treba jednom početi na promicanju privrede i podizanju privredne snage, ali joj za to fale sredstva. Središnja vlada u Beču | gluha je prama vapajima i molbama bijednog i nevoljnog našeg naroda. Naše bijedno ekonomsko stanje daje na pretek gradiva za žaobe, ali ne na onaj neozbiljan i deklamatorski način kao što čini Biankini, koji se nešto malo od političke influence oporavio, obzirom na birače. Kad bi Biankini stvar- nije o privrednim, političkim i narodnim pitanjima govorio, činio bi mnogo bolji utisak; i kad bi g druge strane bio dosljedniji i ne tražio od vlade poznate darove za Srbe, a amo je napadao, Bian- kini je u svom govoru došao do zaključka, da na- rodnom zastupstvu- ne ostaje drugo-nego--se-g-yla-- dom raskrstiti, i ostaviti joj svu odgovornost za današnje nesnosno stanje, biva, abstinencija na svoj liniji. — Poslanik Zore preporučio je vladi, da po- digne u Dubrovniku zavod za gojenje. maslina i pravljenje ulja, što je već obećala. Predložio je, da se u pokrajini podigne tvornica duhana. Opazio je, da radnje oko uregjenja vodi u konavoskom polju ne će dobro uspjeti, dok se ne izdube veliki prorov, da se voda može izlijevati. — Vladin izvjestitelj Goli, te poslanici! Korlaet, Klaić i Milić polemizo- Vali su s Biankinijem. Klaić rekao je, da se naše vino ne prodaje ne samo radi klauzole, nego i radi velike kolikoće vina, što ga ima Francuska, koja je nekad kod nas kupovala vino. — Poslanik Vu- kotić u svom govoru kazao je, da se vidi da se pokrajinska vlada počela više starati za poboljšanje našega gospodarstva. Ako nije na tom polju bilo“ velikog napretka, tome je kriva središnja vlada. Ne slaže se s Milićem što se tiče tamanjenja koza, jer su u krševitim predjelima, osobito u Boki, koze na- rodu potrebite, s toga preporučuje vladi, da ostavi koze u krševitim predjelima. Govorio je o živinarskoj postaji u Boki i preporučio vladi, da je u djelo privede. Dobro su opazili poslanici Zore i Vukotić, da u izvješću vladinog izvjestitelja, što se tiče potreba Dubrovnika i Boke, nema ni jedne riječi, te su obojica i učinili odnosne prijedloge, biva, da se u Dubrovniku podigne zavod za gojenje maslina i pravljenje ulja, i da se u Boki podigne živinarska po- staja. Osim ovoga, čini mi se, da bi bilo zgodno i potrebito, da se drugi veliki rasadnik za voćke podigne bilo u Dubrovačkom bilo u Boki, jer u ovim krajevima . mogu uspijevati bolje mnoge i mnoge voćke, što je poznato i priznato. Uopće bih imao preporučiti pokrajinskoj vladi, da svoje milosti ili ti mrvice u jednakoj mjeri dijeli po cijeloj po- krajini. Biankini je prikazao prijedlog, po kome bi Sabor izjavio vladi želju da ustupi zemljarinu u korist zemaljske zaklade. Ovaj i drugi prijedlozi biće postavljeni na dnevni red. Zadar, 11. aprila. Danas je bilo odgogjeno ovogodišnje saborsko zasjedanje. Saborisanje bilo je kratko ali dosta ži- vahino. Uvodni članak u posljednjem ,Dubrovni- ku“ kao da je probudio iz mrtvila pravaške po- glanike, koji su od početka saborisanja pa sve do rasprave pokrajinskog proračuna bili mirni kao ja- gnjad. Dr. Trumbić prvi je oborio vatru na hrvat- sku narodnu stranku i na njezinu saveznicu visoku vladu, žaleći se i ističući nezakonitosti, koje je hrvat- ska narodna strauka u dogovoru s vladom počinila na štetu pravaške stranke u posljednjim općinskim izborima u Dalmaciji. On je prorekao hrv. narodnoj stranci neizbježivu propast, pokraj svega nastojanja 6. k. vlade da je na umoru galvanizuje. Poslije ovog oštrog pravaškog napadaja narodnja- čki klub držao je sjednicu, te izabrao poslanika Borčića da odgovori Trumbiću. Odgovor Borčićev nije najbolje ispao, te su narodnjaci poslali u vatru još Milića, Zoru, Čingriju i Ivčevića. Pop Biankini je iz reser- ve priskočio u pomoć svomu drugu Trumbiću, te je po običaju a bez potrebe napao i srpsku narodnu stranku tvrdeći, da Srbi nemaju razloga žaliti se na vladu radi općinskih izbora, jer da im je vlada na ruci bila. Odgovorili su Biaukiniju kako treba naši poslanici Dr. Kvekić i Dr. Trojanović, koji su op- širno opisali nepravde, koje je srpska stranka pre- trpjela pri općinskim izborima u Skradinu, Dubrov- niku i Boki Kotorskoj. Pobiše razne denuncije i podle mahinacije, kojima je svrha bila da Srbe na Primorju prikažu kao velike izdajnike. Tome za ilu- | straciju i za potvrdu poslužila je i interpelacija po- glanika Dra Trojanovića, odnosno zapljenA lista »Dubrovnika“ u vrijeme borbe protiv Srba na Pri- morju. Izmegju ostaloga Dr. Trojanović kazuo je, da su se Srbi razočarali o lijepim frazama na- rodnjaka, i misli, da do sloge izmegju Srba i Hr- vata u Dalmaciji ne će nikada doći, te je uzalud o tome i nastojati. Svršio je govor: ,Naš je polo- žaj težak, ali ipak ne zdvajamo; tješi nas uvjerenje da ima nešto, što nam niko oteti ne može, ni ugu- šiti, a to je naš srpski duh, naše srpske ideale“. Na Borčićevu tvrdnju, da je u politici dopušteno raditi sve u korist svoje stranke a proti svome po- litičkom protivniku, čim je hotio opravdati postu- pak Hrvata prema Srbima, odgovorio je Dr. Kvekić, da i politika ima svoj moral, pa je završio: da što se tiče progonstva Srba“u Dalmaciji, da je on do- šao do uvjerenja, da to progonstvo potiče od zajed- ničkog nam neprijatelja, te da se Hrvati ne bi imali povagjati za Madžarima za uništiti Srbe, jer ako bi pošlo Hrvatima za rukom da Srbe unište, onda bi došao red na Hrvate, jer nas Srbe proga- nja protuslavenska politika, koja ne će biti ni Hr- vatima u prilog, s toga bi so i Srbi i Hrvati ima- li složiti u borbi proti zajedničkom neprijatelju. — O dubrovačkim općinskim izborima govorili su Dr. Trojanović, Dr. Kvekić i Dr, Salvi, dočim je Dr. Čin- griji, pod stare dane, zapala zadaća, da brani dje- lo dubrovačkoga ,Informations-Bureau“, I Zore je polemisao sa D.rom Salvi o dubrovačkim općinskim izborima. Potražićemo, da li se poslanik Zore na- lazi u prvom dijelu ,Objavljenja“, jer ako sva pri- prema za dubrovačke općinske izbore nije bila naj- gnušnja i nsjpoganija.manovra, ne znamo onda što je. Treba će stavke iz govora Zore i Čingrije o du- brovačkim izborima poslati Milivoju Strahiniću, da ih upotrijebi, ako ,Objavljenje“ dočeka drugo izda- nje. Neka Milivoj Strahinić ne.zaboravi i onaj čla- nak u ,Neues Wiener 'Tagblatt-u“. A b Veoma zanimiv bijaše dvoboj izmegju narod- njak i pravaša. Zore je govorio o agitaciji popova i učitelja, što je pravaše uzbunilo a narodnjake po- plašilo. Zagovarao-je sjedinjenje s Hrvatskom, ali ne kao aspiraciju, već kao sredstvo. On (Zore) želio i bi više, biva, duhovnu zajednicu svijeh jugostaven- skijeh plemena. Pop Biankini oborio se svom že- stinom popovskom na Zoru, predbacujući mu nehr- vatstvo i ateizam. Iznio je pred sabor Strahinićevo nObjavljenje“, te kazao da ge je Zore hotio osvetiti svećenstvu, što je napalo taj steistički (1) spjev. Preko govora Biankinijeva došlo je u saboru do bučnijeh prizora. Zore je odgovorio Biankiniju, ozna- čujući ga kao denuncijanta i licemjerca. Na prigo- vor, da je počeo nauke kao seminarista, odvratio je Zore: ,Ne znam ko je poštenije učinio: ja, koji sam, ne osjećajući naklonosti za sveštenički čin, istoga se odrekao, ili Vi, koji ste u njemu ostali.“ Veoma zgodan odgovor. Poslanici hrvatske narodne stranke u daljem tijeku rasprave, počeli su uzmicati, ostavljajući svoga druga Zoru na cjedilu. Pobojali su se popovske vike. Borčić i Čingrija natjecali su se, ko će bolje da prekrije ranije nasrtaje na klerikalstvo. To nas ni malo ne čudi, ali će im malo pomoći, jer popovi pravaši hoće sve ili ništa. I tako narodnjačka kam- panja, koja je započela sa napadajima na pravaško klerikalstvo, svršila je sa povlačenjem. Ali Čingrija ne treba da zaboravi, da je njemu glavom Strahi- nić posvetio ,Objavljenje“, i da je on na to pristao. — Dr. Salvi zgodno je govorio o dubrovač- kim izborima i o pedosljednosti hrvatske narodne stranke. Pri raspravi pitanja o premještaju kotarskog suda iz Risna u Perast sabor je usvojio prijedlog poslanika Vukotića, da sud ostane i na dalje u Risnu. Pri ovoj raspravi od naših poslanika govorili su Vukotić, Dr. Trojanović i Dr. Kvekić, a od pro- tivnika Biankini i Milić. Poslanici Mrkušić i Smer- chinich govorili su za prijedlog Vukotićev. Kad je usljed poimenog glasanja bio s jednim glasom ve- ćine usvojen prijedlog Vukotićev, nastalo je u sabor- nici i na galerijama živo odobravanje s poklikom: Živjela pravica ! Zavedenju ratarske škole u Kninu na ostav- štini pok. Lovra Monti odlučno se protivio, jer je želio da se taka škola zavede u Sinju, pop Perić. Poslanik Kulišić sa temeljitim razlozima dokazao je potrebu i shodnost osnjvanja ratarske škole u Kninu, što je sabor na glasanju i usvojio. Naši poslanici u ovom zasjedanju junački su se podnijeli. Nijedno važno pitanje nijesu propustili a da ne reku što ih dužnost veže. Kako hrvatske stranke tako i vlada čule gu ove godine od naših poslanika dosta krupnih, kao što im je i nevolja bila. Ne smeta što srpsku narodnu stranku u ku- duće čeka još veća muka i stradanje, kao što je zgodno u saboru Vukotić naglasio, jer se nadamo da stradanje ne će biti vječito. Neka se u svakoj prigodi ističu naša prava, muke i nevolje, pa što Bog dade i sreća junačka,