Godina IX. U Dubrovniku 19 Avgusta 1900. Broj 33. Cijena listu. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. Za Dubrovnik na godinu Kr. 10. Na po godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. Ub \N . Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglass priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova), Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju ge. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris Kzlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Redamdesetgodišnjica Na jučerašnji dan sve misli, sva osje- ćanja narod prostrane Austro-Ugarske pri- vukao je sebi Habsburški prijesto, na kome Sjedi naš uzvišeni Gospodar, Njegovo Veli- čanstvo Česar Franjo Josip I. Jučerašnji dan nije bio samo rogjendan Njegova Veličanstva, već on bilježi sedamde- setu godinu Ćesarova života, a pedeset i dru- gu otkada je sretno stupio na prijest& Svo- jijeh slavnijeh pradjedova. S toga su Njegovi vjerni narodi jučerašnji dan naj svečanije i naj oduševljenije proslavili, kako bi naš si- jedi, a još uvijek krepki i čili, Vladar iz dubokoga osjećanja, ljubavi i odanosti svoji- jeh podanika crpao novu snagu za Svoj uz- višeni vladarski poziv. Si fractus illabatur orbis impavidum ferient ruinae Ovi krasni stihovi velikoga latinskoga pjesnika mogu se veoma zgodno primijeniti na uzvišenu osobu Njegova Veličanstva. Ko- liko li nije On u svom dugom životu podnio i pretrpio, pa ipak nije ni časa klonuo, vrlo dobro pojimljući, da je On tu da svoje na- rode učini dionicima ljudskoga napretka i blagostanja, što je i u velike postigao. Za dokaz ove tvrdnje dosta je uporediti današnje stanje naše monarhije sa onijem od pedeset godina nazad. Koji napredak na svijem po- ljima ljudskoga znanja i umjeća, narodnoga napretka i blagostanja. Istina je da se ne može svaka zemlja naše monarhije jedrakijem napretkom podi- čiti, ali tomu su krive razne vlade i partaj- ske strasti. Ako naša pokrajina nije u onom razmjeru napredovala kao i druge zemlje, tomu su dosta doprinijele osobite političke prilike, a donekle i naša neumješnost, što je sve zajedno dosta puta jače i od najbolje volje pojedinaca. Izvan svake je sumnje, da Njegovo Ve- ličanstvo upravo očinskom ljubavlju jednako ljubi i jednako se stara za svaki narod, za svaku zemlju. Iz te dokazane ljubavi našega uzvišenoga Vladara, mi orpemo nadu i uvje- renje, da će pod Njegovom blagoslovenom vladavinom još bolji i ljepši dani sinuti na- šoj pokrajini. To se može naj uspješnije po- stići, s jedne strane obuzdavanjem pretjera- nijeh zahtjeva a s druge strane udovoljenjem opravdanijeh tužaba, pa tada, na temelju za- kona i pravice, neka svi dobromisleći posve- te sve svoje sile privrednomu uskrsnuću ove naše lijepe zemlje, bez koga se ne može ni na kulturnom ni na političkom polju ništa postići. Siromaštvo ubija. Ovo su naše skrom- ne želje prigodom jučerašnjega slavlja. Proslava jučerašnjega dana na prvom mjestu bila je namijenjena isticanju i utvr- gjivanju složno zajednice izmegju prijestola i naroda, Tomu uzvišenomu značaju neka i stvarnost i unaprijed odgovara kao što je i do sada odgovarala. U to ime mi se od sve- ga srca pridružujemo čestitkama, kojijem svomu Ćesaru izrazujemo naj toplije želje, da ga svuda i u svemu prati samo sreća i us- Pjeh, na spas i ponos vjernijeh Mu naroda. CE ssa. Opet srednje škole Pozabavićemo se su tri izjave, koje su poslije našijeh članaka o školama izašle u trima hrvatskijem listovima. Najprije je uhvatio prigodu upravitelj dubrovačke 6. kr. ženske preparandije, te je preko ,Crvene Hrvatske“ izjavio: ,Presv. gosp. Strčll (nadzornik) ni najmanje nije kriv, manje povoljnom uspijehu tih ispita (t. j. zrelo- sti), niti se isti može ikome drugome pripisati, nego samo lakoumnosti i nemarljivosti dotič- nih učenica. Za dokaz ovome neka vrijedi neprestano opominjanje sa strane, koliko moje, toliko svih ostalih nastavnika kroz čitavu go- dinu, te ne rijetke im naše izjave, da se mogu smatrati sretnim, ako ih polovica progje“. Ova se izjava e. Ukasa odnosi na ovo- godišnje ispite zrelosti, koji su bili upravo skandalozni. Od 47 kandidatica prošlo ih 18 a 29 ih je propalo. Ovaki ispadak g. Ukas nazivlje manje povoljnijem! On odbija svu odgovornost za taj manje povoljni uspjeh od g. nadzornika, od sebe i od učiteljskog zbo- ra, a svu krivicu svaljuje na /akoumnost i nemarljivost dotičnijeh učenica! Ovaka izjava mogla je izostati. Ona je učinila vrlo rgjav utisak na svakoga, jer je einična, osobito kad izlazi iz pera g. Ukasa. Gdje se to vi: djelo i čulo u svijetu, da su za neuspjeh u jednom zavodu samo krivi učenici! Što mi- | slimo u ulozi g. nadzornika pri ovogodišnji- | jem ispitima zrelosti, rekli smo u uvodnom i članku br. 30. našega lista, i pri tome osta- | jemo. Onda smo kazali, da strože postupanje | g. nadzornika nije moglo od zrelijeh kandi- | datica napraviti nezrele, jer da bi to bio barbarizam prve vrste; takogjer smo nagla- sili, da na ispadak ispita nije ni smjela ni mogla uplivisati okolnost što već ima suviše učiteljica. Ovo uči zdrav razum; a ne može- mo ni za čas pretpostaviti, da g. nadzorniku to fali, s toga je izjava g. Ukasa, u koliko se tiče obrane g. nadzornika, bila sasvijem suvišna, te pokazuje da joj je bila jedina svrha da svali svu krivicu na učenice, a da sebe i učiteljski zbor opravda. G. Strčll ne će biti ni najmanje zahvalan g. Ukasu. On, pročitavši onu izjavu, biće uskliknuo: čuvaj me bože ovakijeh branitelja! Učenice, njihovi roditelji i skrbnici biće se najviše začudili izjavi g. Ukasa, te će biti uskliknuli: Aonores mutant mores, i to mu od srca žele, ako je moguće. Da se oprovrgne izjava g. Ukasa, dosta je bilo reći: Na ovogodišnjijem ispiti- ma zrelosti propale su neke učenice odlikašice. Dakle, g. Ukase, barem ova istinita okolnost rječito govori, da je nešto truhlo u Danskoj, i da uprava i učiteljski zbor ne mogu, kao Pilato u evangjelju prati ruke, jer se njihova krivica i odgovornost prama onoj učenica ne može ni iz daleka uporediti. k Pregjimo na drugu izjavu, koju je na- dahnuo, kao ono Duh sveti apostole, jedan član učiteljskog zbora dubrovačke preparan- dije. Ona je izašla u br. 65. Jedinstva“. Po sastavu članka u spljetskom listu, vidi se da je inspirator osoba nervozna, plaha i osvetljiva. Tu se priznaje, da je uspjeh na preparandiji odviše slab. Glavni pak uzroci neuspjehu bili bi: pregjašnji upravitelj zavoda €. V. Buzoli: i pr, glavni učitelj g. Vid Vu- letić Vukasović. G. Buzolić je kriv, što je »objeručke primao u zavod svako djevojče, osobito siromašne obitelji, uživajući, da će postati učiteljica, obezbijediti sebi komad hljeba, a i obitelji pomoći“, što je ,u svojoj dobroj i čestitoj duši smatrao zavod ko njeki asilo di carita, te na taj način ,širom ras- tvorio vrata velikom broju učenica“ .... ,i nakon njega ostalo je u zavodu mnoštvo pi- tamkinja .,..“ »megju kojima ima sposobnih, i nesposobnih za nauk, sa srestvima i bez srestava.“ Mi ne ćemo odricati pregjašnjemu upra- vitelju g. V. Buzoliću plemenitost i čestitost srca, što više tvrdimo da je on daleko spo- Sobniji od današnjega upravitelja g. Ukasa: ovaj je izmegju 23 kandidata na mjesto upra- vitelja bio svakako najslabiji, što i sam u | četiri oka mora priznati. Presvijetli i prepo- štovani zauzeli su se za nj, kao i za g. Po- sedela, pa im se sreća nasmijala; zasjedoše na važna mjesta upravitelja dubrovačkijeh sred- njijeh škola, te odmah prve godine pokazaše, da nijesu svome pozivu dorasli. Neka nam oproste čitaoci ovu malu digresiju, ali je bila potrebita, jer se evo sada kroz »Jedin- stvo“ posljedice dugogodišnjeg sustava sva- ljuju na legja g. Buzolića, koji je bio samo dobar vojnik u službi istoga. Nekolegijalno i nepravedno je sada se prati sa g. Buzolićem. Jedan upravitelj, ma koliku imao vlast, ipak ne može preko volje svijesnog učiteljskog zbora činiti što hoće. Učiteljski zbor ima sredstva i načina, da prodre sa svojijem opravdanijem primjedbama. Kad to nijesu učitelji uradili, tijem su se izjavili solidarni sa sustavom, koji stvara od škol4, osobi- to od učiteljišta, ne astlo di carita već asilo hrvatstva i bigotisma. Priznanje spljetskog li- sta dragocjeno je. Mi i on razilazimo se u tumačenju i značenju riječi carta, a saglasni smo, da je dubrovačka preparandija asilo. Pa i ta razlika samo je prividna. ,Jedinstvu“ i njegovu inspiratoru carta može značiti hrvatstvo i bigotizam, a po iskustvu Srbi na Primorju vrlo dobro poznaju la carita croata. Da bi, dakle, dubrovačka preparandija ostala i unaprijed rasadnik ili ti asilo di carita croa- ta pobrinulisu se i presvijetli i prepoštovani. Zavodi temeljeni na tako slaboj osnovici, kao što je la carita croata, pri prvom sudaru sa propisanijem zahtjevima ruše se. — Ima li u preparandiji velik broj pitomkinja ili ne, imaju li one sredstava ili ne, to se pl. inspiratora »Jedinstva“ ne bi smjelo ticati. Dok ne do- bijemo više djevojačke škole, u preparandiji biće uvijek velik broj učenica, koje se ne siniju odbijati, dok odgovaraju školskijem zahtjevima. U tome zahtijevamo strogost i pravičnost. Slijedimo inspiratora ,Jedinstva“: ,Ali opet i ta činjenica, da su skoro i sve ove, i one, koje se povukoše i toliko druge slabe u geograliji, istoriji i hrvatskom jeziku, osim malo njih u matematici, potvrgjuje nam mi- šljenje učenica, da je krivica i do dičnog (valjda dotičnog) nastavnika.“ Taj nastavnik, po spljetskom listu, jest g. Vid Vuletić Vu- kasović.!) Da ispitamo ovu drugu tvrdnju. U trećem razredu dubrovačke prepa- randije poučavali su: S. Topić srpski jezik, V. Vuletić Vukasović istoriju i zemljopis, Smrkinić matematiku, 1. Ukas fiziku, Aug. Zuviteo pedagogiju. Po našijem obavijestima na ispitima zrelosti po prilici palo je: iz srp- skog pet, iz istorije četiri, iz zemljopisa osam, iz matematike šesnaest, iz fizike deset, iz pe- dagogije šest kandidatica. Još nas uvjerava- ju, da u istoriji i zemljopisu nije nijednoj učenici ponoviti ispita nakon dva mjeseca, i da takogjer nijedna kandidatica nije pala di- rektno na godinu dana u zemljopisu i povje- sti. Iz spomenutoga izlazi, da je najviše kan- didatica palo iz matematike i fizike. Učitelj matematike, g. Smrkinić, stoprvo je ove škol- ske godine nastupio službu na dubrovačkoj preparandiji, prije njega poučavao je mate- matiku sadašnji upravitelj g. 1. Ukas. Za neu- spjeh u matematici treba da podijele odgo- vornost i Ukas i Smrkinić, po našem mi- šljenju više prvi nego drugi, jer se ne d4 u jednoj godini popraviti, što se u dvije godi- ne propustilo učiniti. Kad bi se, dakle, htjelo govoriti o većoj ili manjoj odgovornosti go- spode učitelja, g. 1. Ukas bio bi na prvom mjestu, s toga on mudro u ,Orvenoj Hrvat- ') U br. 66. ,Jedinstvo“ se povlači. skoj“ veli, da se manje povoljan (sic!) uspjeh ne može nikomu drugome pripisati nego sa- mo učenicama!!! Njegov ga je kolega u ,Je- dinstvu“ utjerao u laž, ali tjerajući vuka istje- rao je lisicu. U svojoj plahosti i zloći po- mogao je podići zavjese sa astlo di carita croata, i tijem potvrdio naše pisanje i drža- nje. Hvala mu! e Sada je na redu treća izjava, štampana u ,Narodnom Listu“; nju je potpisalo dva- naest abiturijenata spljetske gimnazije. Ta izjava glasi: »Podpisani abiturijenti, u ime ciele hr- vatske mladeži splitske gimnazije izjavljuju, da njihov materinski jezik nije srbsko-hrvat- ski, kao što je i ove godine gospodin Kos u gimnazijskom izvještaju napisao, nego sa- mo i čisto hrvatski. Oni su svi u ,Nationa- lima“, pod rubrikom: materinski jezik napi- sali: hrvatski, pa ne će da im se sa koje- kakvim budalastim kompozicijama materinsko obilježje grdi.“ Abiturijenti spljetske gimnagije, poslije svijeh onijeh škandala, izgreda i napadaja, koji su se prošle školske godine desili pri spljetskijem srednjijem zavodima — nemaju što da zamjere g. Kosu već da im budalastim kompozicijama grdi materinsko obilježje. Iz gornje izjave izlazi logičan zaključak: da se većina spljetskijeh učenika bunila protiv g. Kosa samo za to; da je ona štrajkovala sa- mo za to; da je ona pravila barikade u raz- redima protiv upravitelja i profesora samo za to; da je ona napadala pojedine profesore samo za to; da je ona demonstrirala protiv g. nadzornika Zavadlala samo za to. Način umirovljenja g. Kolombatovića, spljetskijeh abiturijenata se ne tiče; proganjanje jednoga profesora radi ruskoga jezika, njih se ne tiče. Za njih najveći grijeh g. Kosa jest u tome, što je po zakonskijem propisima nazvao ma- terinski jezik učenika srpsko-hrvatskijem. Nji- ima je srpsko ime budalaština i grdnja! S to- ga i njihovi izgredi i napadaji imali su na- rodno-političko obilježje. Izgrednike spljetske Za sve ono nije ni glava zaboljela, a lažne denuncije proti dubrovačkoj gimnaziji imale su za posljedicu premještaj profesora Srba i izgon učenika Srba. Živjela pravica! Evo kako izgledaju srednje škole u eri hrvatskog preporoda. ie Ovijeh dana držaće se u Šibeniku po- krajinska učiteljska konferencija. Na njoj će se raspravljati i ova dva pitanja: 1. Što pučkoj školi u Dalmaciji smeta da se uspješno razvije? 2. Sto bi zemlja imala još da učini za uz- goj mladeži, da se što bolje obezbijedi druš- tveni poredak? Ovaj članak podastiremo učiteljskoj kon- ferenciji kao prilog za riješenje gornjijeh dva- ju pitanja. I ako se on bavi srednjijem ško- lama, ipak se direktno i indirektno tiče pučke škole i pučkijeh učitelja. — IR Promjena na italijanskom prijestolu Novi italijanski kralj Viktor Emanuel III. položio je pr. subote svečanu zakletvu na ustav. Tom prilikom držao je mladi kralj svoju prvu prijestonu besjedu, koja je učinila naj- bolji utisak ne samo u Italiji, nego i u cije- lom svijetu. Iz svake riječi te besjede vidi se, da ta besjeda nije prost Šablon, kao što je obično većina takih besjeda, već da je ona potekla iz srca jednog mladog kralja, koji hoće da ga njegov narod razumije. Pri- jestona besjeda, koju je kralj Viktor Ema- nuel držao poslije svoje zakletve, njegovo je djelo, jer on nije htio da mu prijestonu be- sjedu drugi sastavljaju. I onaj proglas, kojim