slim U Dubrovniku 27 Oktobra 1900. Broj 43. i Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Bi Dopisi se šalju uredništvu. pa Rukopisi se ne vraćaju. il 1 Za oglase priposlano, izjave, i | : javne zahvale, računska izvje- Nia šća i slično objave plaća se 20 para. KiEK od retka (sitnijeh slova). Ako se. više lik puta štampaju, po pogodbi. II Nefrankirana pisma ne pri- , l maju ge. hl Izlazi svake Nedj elje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Cijena listu Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu Kruna 11] Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu Kruna 12. Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. Za Dubrovnik na godinu Kr. 10 ; Na pč godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris kutivni odbor od sviju poslanika stranke u Zadru [1 . ne nagju puta i načina za jedan trajan 1 ko- S sainei i bje . : strijski problem sa njemačko-nacionalnoga sta- Uje: g ristan_ kompromis u korist ove nesretne 1 1z- pujeiunk — Angpuja Oxerosuli, onh. sujehane —- Kroni ka novišta. Prenijećemo neke stavke u izvodu: 1 Me : mučene zemlje? Dosadašnji postupak, dosa- | + Sypa Crnagojepnlia, onli. pujelianka — Cumo I ako se sa ,Smotrom Dalmatinskom“ kad i Prošle jeseni, veli pisac, okrenula se politika hi dašnja vrst političke borbe, po našem skro- | Manpmli, onli. su,elinne — Baco Nejerkonuli, onli. | kad porječkamo, ipak u nekijen stvarima vjeruje- | u Bosni, jer je pritisak (!) zemaljske vlade na hr- ni mnom mišljenju, nema za temelj načelo već | snjeliume — JeeTo Byxacosnli, vuli sujelinuk u | pao njoj više nego ikomu. Ne treba zaboraviti, da | vatski elemenat popustio, ali je došla reakoija iz Pešte. Protiv ministra Kalaja ustadoše madžarski I Izbori Jedan bečki list veli: U Engleskoj par- lamenat bio je raspušten na 25. septembra, a izbori su već svršeni. Kod nas je parla- menat bio raspušten na 7. septembra, a izbori nijesu još uprav ni počeli, i trebaće nam da do polovine januara čekamo, ako hoćemo doživjeti njihovu svrhu. Izborna bor- | su lojalni; ako ne služe ili ako im se ima Bacugepsli — Illunpo Bpomani, «nes — JIee0 | koji je u svojoj ,Hrvatskoj Kruni“ napao »pečisto“ ba, dakle, traje kod nas po prilici pet puta | što oteti, tad su nelojalni II emupan, nes — ]lammzo Mnjajnopuli — Dypo | pravaše, koji su za izborni kompromis sa narod« : JO Ilasnopuli — Mapxo Ilanosali — Kpero Mu20- | njacima. nj rai koliko u Engleskoj. Dok se bečki list čudi tolikoj razlici u trajanju izborne borbe u Engleskoj i Austri- ji, mi se tomu ni najmanje ne čudimo, pače nalazimo, da je sasvijem prirodno. Austriji je toliko vrijeme izborne borbe potrebito za sve moguće i nemoguće, plodne i neplodne eksperimente i kompromise, koji, kao što Italijanac veli, ostavljaju vrijeme koje nalaze. Samo eksperimenti i kompromisi; to je austrijska unutrašnja politika od godine 1867. do danas, pa je s toga i jalova. Ko dobra želi narodima, ne će bježuti ni od eksperimenata ni od kompromisa, sa- mo da postigne narodni mir i intelektualni i materijalni napredak u zemlji. Kompromisi svijetom vladaju; ustav, ta najveća ljudska tekovina, kompromis je izmegju vladara i naroda. Eksperimenti su takogjer potrebiti, jer treba svaku sivar prije pokušati nego se stal- no zavede. Ali se ne smije politiku najrazli- čitijih i najnepodesnijih eksperimenata i kom- promisa podignuti do sustava, kao što se u Austriji učinilo. Zar je moguće pomisliti, da ge češko pitanje nije moglo u trideset godi- na pomaknuti ni jedan korak naprijed, već da o njemu još uvijek zavisi cijela unutarnja politika ? Vratimo se na izbore. Pogledajte Češku i Dalmaciju. U Češkoj ćemo imati veliki izborni boj. U Dalmaciji politika kompromisa potpuno uspjela umiriti zemlju, s toga da bi trebalo taj recept i dru- govdje upotrijebiti n. pr. u Češkoj, o kojoj zavisi napredak ili nazadak Austrije. Vara se, ko misli, da nije u Češkoj po- kušavan isti recept, ali tamo ljudi nijesu kukumari. Tamo nije moguće pomisliti, da će ge iste stranke kao kod nas u roku od malo više od godine dana i krvnički boriti i bratski grliti, a da se nije ikoliko sta- nje i položaj izmijenio. Kad su prvaci raznijeh stranaka spremni na izmjence i boriti se i grliti, kad znaju sklapati kompromise za izbore, zašto ličnosti, nema za temelj interese zemlje već interese i ambicije pojedinaca. Neka se ne zamjeri našoj iskrenosti. Ali je bolje biti iskren nego lažao. Istina je, da u politici nema iskrenosti; ali je položaj naše pokrajine takav, da joj danas treba više iskrenosti nego ičega drugoga. Prošle godine, pred općinske izbore, bješe se podigla kuka i motika na Srbe na Primorju kao na tobožnje velike izdajnike i antidinastičare. Posljedica je bila, da su iz- gubili dvije općine: Dubrovnik i Skradin. Ove godine, pred izbore za carevinsko vijeće, vladina stranka ili ti stranka većine sklapa izborni kompromis sa istijem Srbima na Primorju protiv kojijeh je onaku borbu vo- dila. Čemu ovako proturiječno i dvolično po- stupanje? Sad su Srbi na Primorju lojalni sad nelojalni, prama prilikama i prama vje- tru odakle duva. Ako Srbi čemu služe, tad Kogod će reći, da smo protivni ponu- gjenom kompromisu; to nije istina, mi samo ustajemo protiv politike, koja hoće da se ga Srbima na Primorju igra kao s nekom lut- kom, koja hoće da ih tiješti, dok ih sasvijem ne istiješti, i baci gdje je mjesto izažetijem lemunima. Mi smo iskreni zagovaratelji ne samo poštena kompromisa nego prave sloge i za- jedničkoga rada, osobito izmegju Srba i Hrvata. Ali želimo čiste račune; gdje su ra- čuni čisti, tu je duga ljubav. Srbi na Primorju primiće i ovoga puta ponugjeni izborni kompromis, ne zbog koristi, koja im se njim pruža, već da pokažu da ne bježe od bratskoga dogovora i sporazuma, i da su spremni raditi sa ostalijem stranka- ma na korist ove izmučene zemlje. Kad bi Srbi na Primorju pazili samo na korist, koju im ponugjeni kompromis pruža, zaista ne bi se smjeli njim oduševiti, jer nepravedno za- okruženje izbornijeh kotara u sjevernoj Dal- maciji i učinilo je, da Srbi tamo ne mogu sami sa svojijem kandidatom prodrijeti, i ako ti isli izborni kotari šalju u Dalmatinski sa- bor četiri i pet srpskijeh zastupnika. Ponu- gjeni izborni kompromis, po našem mišljenju, samo ispravlja nepravicu, učinjenu Srbima u sjevernoj Dalmaciji prepredenom izbornom geo- metrijom; da li ponugjeni broj mandata od- govara jačini srpske narodne stranke odlučiće prvaci Srba na Primorju. Huxe NornucaHu omirunapu xepnerHoB- cEu upnapyxyjy ce usjasama: mocnanuka cpnekor Kauy6a y 3agpy u ocramujex GoxelI- Kujex ONIITHHA NpPOTH NAMEPIOTA PadeTunor, koju je 6uo nanepeH Ha guuHor 1 IomTeHor namer sacryumuka /Ip. Pagoenasa KBekulia. Je&rTo Myonli, onlianekn upnojegank — Ilon Mapko IlonoBuli, onli. snjeliank — non Malio A6pa- mosnli, onli. sujeiane — Jlasap Jaxmimli, onli. Bu- jeliunu — Tauro Tojkopnh, onli Bnjeliunx — Byxo Manpuli, onli. Bnjelinuu — JIasap Iepuanosuli, onli. Bujelinuk — Mazom Ilonossli. onli Bujelinng — + Huxoze Dypljenuha, onli, Bujeiuuxa u knesa xnes — Iypo Jleneruli, onki. sujeiuuk — Illnupo Tojkosuli — Beko JlomGapnuli — Ilerap A6pa- moBuli, upora — Ip. CraBomup Pajosali — Ypom Jlom6apauli — % Illaupa Tynema — Kpero Keno- suli — Ilerap Dypuli — Huxoza MauxajnoBuli — Baco bypuli — bypo OranoBuli — Mulio_KBexali — + Dypa JangoBnlia — Fomro IlerpoBuli — Ja- xoB Jaxmuli — + Illuupa Komesuha — + Cuma fiypalia — Mupxo Komnenosnli — Mapko 'Tep30- puli — + Crevana Cymuhia — Ilerap ByGano — non Mapko Oramumuli — Haxo JankoBuli — ury- man Jeporej lopnau — oran MnmnyTun Pagyosnli — y Baca TpnnkoBnlia — uo O6pen JIasapepnli — Mako bypuli — Muxana Toxgeeruli — Joso Crannmuli, kues — Toman Tpuunosnli, Kues — Muzo Josanosuli — Jiparo Panosay — Boxo By- xoBuli — Nymau BnokoBuli — Cao BanokoBuli — Augpnja Pagosali — Hso Byxnzuna — Jby6o Mu- zosuli — Jlaso Illeposuli — # Josa Vimulia — Ko- cro Hanosuli — Kpero Manli — Joxo Tjenamuh, xues — Joso M. Maui — mon Mrwo 3nokoBnli — Nymann Bnokosnli — Dypo Bykosuli — + Jlyxe Bana6ymulia — Illaupo Cexyzosnli, knes — Cumo mepnli — Tomo Oserosuli, kuea — Vpom Manguli — Jepemuja Maunali — JoBo Maposuli — Pare Bana6ymak — Kpero BygoBnli — yea IlaBno- puli — Huxo Bujemui — Huxo Jlasapesuli — Manja JlasapeBuli — Joso IpnoropueBuli — Bza- namup Ilegjerkosuli — Crewo IIsjerkopnuli, KHe3 — + Borgana Byuernlia — Illanpo Byjmuuli — non Ilerap Ilomosui — non Joso Jlasapesuli —.Byxo OGpanosuli — | Josana Jlenernha — Mumja Ilpwar — Jlasap Jloxgeernli — JoBo CekyaoBuli — Ypom Munamunosnli — Caso Bauanosnli. $ Ivan kan. Stojanović . Pišu iz Orašea 28. 0. m.: Danas je amo bila misa mrtačka preč kanoniku dum Ivanu Stojano- viću dekanu kapitola dubrovačkoga, za kojom je slijedilo ,Libera“ za pokoj svijetle njegove duše. Tu je žalostivu svetu službu priredio mjesni parok dum Andro Murat, želeći se odužiti, sko i malo, onome, koji je na daleko za sobom lijepo ime osta- vio; a koga je on štovao kao ličnost jedinstvenijeh vrlina, i ljubio kako prerijetka, dragocjena prijate- lja, čigova će časna, životvorna uspomena ostati vječna. x U spomenicu Dum Ivanu Beč (na prolasku) 19/25. avgusta 1900. Mnogo prije nego što sam bio srećan da svo- jim očima vidim veleučenoga i visokoprečasnoga Dum Ivana Stojanovića, ja sam ga, čini mi se, znao kao nekog bliskog starijeg srodnika ili prvog učitelja svog. Njegov glas dubrovačkoga sveštenika staroga kova širio se posljednih godina po vjerski raskoma- danom Srpstvu kao glas pravoga narodnog apostola. rodne zgrade. Taj stub je u nas zaljuljan danas jako u sve tri vjere. Ako on oslabi i popusti, našoj će narodnosti odzvoniti. I katoličko, i pravoslavno, i muhameđansko gveštenstvo treba da čeliči naš narod vrlinama, koje će ga osnažiti u teškoj borbi za narodni opstanak. Ovu istinu kao da je instinktivno osjetila Srpska Du- brovačka Omladina, i s toga joj se može usrdno čestitati, što proslavom visokoprečasnoga Dum Ivana Stojanovića hoće da dovikne služiocima svih vjera u našem narodu: Ovaki nam učitelji trebaju! Ja se svim srcem i svom dušom svojom pri- družujem tomu pokliču, želeći uz to slavljeniku još mnoga sretna ljeta! Dr. Milenko Vosnić. je ona, pored sve svoje ,»nezavisnosti“, dodatak ,Objavitelju Dalmatinskomu“, a ovaj je, što je hva- la Bogu svakomu poznato, glužbeni list dalmatinske vlade. Dakle ,Smotra Dalmatinska“, pod natpisom : izborni konipromisi, donijela je: »Na 17. 0. mj. bio je u Zadru sastanak po- glanika hrvatske narodne stranke, pod predsjedniš- tvom gosp. Vrankovića. Sastanku je pristupilo 16 poslanika, dok svi ostali, kako javlja Jedinstvo, pismeno su opravdali svoju izočnost i u isto doba izrazili svoje mišljenje glede izbora. Svi su jednoglasno s priznanjem odo- brili upravi stranke, što je ponudila kompromis stranci prava i srpskoj stranci, te se izabrao ekse- nastanjenih, kojemu je povjereno, da izveda ovaj kompromis i u detaljima. Eksekutivni odbor će, po- što se sporazumije s općinama i vigjenijim osobama u pojedinim krajevima, odredit u svoje doba i kan- didate, a tada će stranka izdati i proglas.“ * Kao što smo se nadali, pop Biankini brani go u svome , Narodnom Listu“ od popa Prodana, Biankini, kao praktičan političar, veli, da se stranka prava nalazila pred ovom dilemom : ili osta- ti za 6 godina bez ikakva zastupnika u Beču ili prihvatiti izborni kompromis. Još jedan razlog na- vodi Biankini: ,... kad se k tomu još nadoda, da samo ovim kompromisom Dalmacija može od sebe odstraniti sramotu, da poslije blizu 40 godina bor- be, vidi da iz njezinog krila idju u Beč dva, a možda i tri iredentistička zastupnika — onda iz- gleda uprav čudnovatim zahtjev ,Hrvatske Krune“, da se je kompromis morao odbiti a limine.“ U ovaj drugi razlog ne vjerujemo, kao što ni sam pisac u nj ne vjeruje, već ga je napisao za opsjeniti pro- stotu. Napokon Biankini zbija svu svoju argumen- taciju za kompromis u ove retke: ,Ako je dakle stranka prava htjela nastaviti u Dalmaciji svoj rad na političkom i ekonomskom polju, morsla je pri- hvatiti izborni kompromis, ili za 6 dugih godina godina odreći se svake parlamentarne djelatnosti — jedine još nešto uspješne — i ograničiti se na be- zazlene disertacije u novinam i u godišnjim stra- načkim sastancim“. Kao što svaki psalam svršava sa gloria, tako oba članka ,Narodnoga lista“ ponavljaju: ali bez kompromisa ne bi postali zastupnicima ni Biankini, ni Perić. Budimo iskreni, i recimo, da bi bila ve- lika šteta, da parlamenat u Beču ostane bez mudre glavice popa Perića. Osim toga teško bi mu bilo, poslije tolikoga plandovanja, vratiti se na skromno profesorsko mjesto. Promislite opet, što bi ministar Goluchovski bez snašne pomoći Biankinijeve što se tiče riješavanja balkanske politike. A gdje je ta toliko razvikana pravaška snage, kad pravaši sami ne bi mogli ni s jednijem zastup- nikom prodrijeti ?! Čujemo, da će se 11. novembra ove godine držati u Zadru šira skupština srpske narodne stran- * Bočki ,Neues Wiener 'Tagblatt“, pošto je srp- sku narodnu stranku denuncirao, zagovara kompromis izmegju hrvatske narodne i autonomne stranke, ina taj bi se način, veli, bili odaslali sami umjereni ele- menti, te bi osamljenje srpske stranke bio gotov čin. Ovako je mal ne sigurno da će u parlamenat ući ne samo dva ili tri hrvatska radikalna zastupnika, nego čak i dva predstavnika radikalno-srpska, BLACK Iz domaćih i stranih listova. Berlinski list ,Die Gegenwart“ donosi članak pod natpisom: Bosansko pitanje i au- listovi zbog njegove hrvatske politike. Pisac tvrdi dalje, da madžarski otpor ne od- govara potrebama cjelokupne monarhije, ne odgova- ra njemačkim interesima ni zahtjevima evropske kulture. Nijemci u Austriji pak mjesto da su se za- uzeli svom: snagom za aktivnu istočnu politiku i tako osigurali sebi političko vodstvo u cijeloj mo- narhiji, pobijali su ,bosansku aždaju“, ne videći, da se time počinje ispunjavati nešto nepromjenlji- vo, jer je prirodno. Okupacije nisu mogli spriječiti, ali su nerazumljivim postupkom svojim uskorili to, da je poslije godine dana njemačka hegemonija le- žala u ruševinama. ze 3 naprotiv vladaće izborna idila. Ko stvari po- AIR Dao bi Bog, da putem, koji je on tako predano I vršno posmatra, reći će, da je u Dalmaciji Usj ABA krčio, pogju još mnogi njegovi posljednici po pozi- ko, kojoj će učestvovati srpski zastupnici i ostali j vu. I u XX. stoljeću vjera će biti glavni stub na- prvaci srpske stranke, radi općega zbora i dogovora. | one. osi es s oiNo ui KS