Godina IX. U Dubrovniku 18 Novembra 1900. Broj 46. Cijena lista = od f i SRE aV o š Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hčrcegovinu na godinu Kruna 11y Ža Srbiju i Crnu goru na go- : dinu Kruna 12. LIE Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. Za Dubrovnik na godinu Kr. 10. Na po godine i na četvrt godine ' surazmjerno. 5 . Pojedini broj lista 20 para. Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više “puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju ge. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića o Bosanske željeznice U ,Narodnosti“, listu s kojim .se mi u mnogo čemu ne slažemo, izašao je članak pod gornjim naslovom, na koji svraćamo pažnju čitalaca: go »S obzirom na ograničenost materijalnih sredstava i tehničkih snaga, kao i s obzirom na grdne terenske teškoće u brdovitim kra- jevima, odustalo se od toga, da se: sve tri pruge, u. pogledu kojih je postignut sporazum, sagrade odjedared, nego će se prije svega pristupiti gradnji one, koja je i po interese cjelokupne monarhije i sa strategiskih razlo- ga najvažnija: od Sarajeva kroz Limsku do- linu do granice novopažarskog sandžika, sa pobočnom .prugom preko Višegrada do srpske granice kraj Uvča. Ova željeznica, ako ne nastupe kakve nepredvigjene smetnje, treba da bude gotova za tri godine, u novac za nju nabaviće se posredstvom bosanskog zemalj- skog zajma. »Kad ova željeznica bude gotova, onda će obje vlade sporazumno podnijeti ravnoglas- ne zakonske predloge jednoj i drugoj posla- ničkoj kući o objema drugim željezničkim prugama, od kojih jedna ima da dovede Bosnu u svezu sa ugarskom željezničkom inrežom kod Samca, a druga s austrijskom kod Aržana. I za finansiranje obiju ovih pru- ga podnijeće obje vlade sporazumne zakon- ske predloge parlamentima tako, da se gradnja i jede i druge pruge u sročeno vrijeme uzmogne otpočeti i dovršiti. »Prema tome će dakle Austrija za svoje komercijalne i prometne interese u Bosni, dobiti s ovom svezu s mora od Spljeta preko Aržana i Bugojna na Sarajevo, a Ugarska preko Šamca i Doboja opet na Sarajevo. Ugarska pruga biće od sadanje pruge Brod- Sarajevo za 30-40 km. kraća. Obje ove pruge neće se graditi na teret zajedničkog budžeta austro-ugarskog, već po- moću gragjevinskog zajma, koji će se dići takogjer na račun Bosne i Hercegovine, kao što se takim zajmom gradi i sada pruga Gabela-Dubrovnik-Kotor. .Kako su dakle obje države napustile projekt ogulinsko-dalmatinske željeznice, to će Ugarska sa mnogo kraćom vezom u pruzi Šamac-Doboj dobiti taka preimućstva, koja će potpuno paralizovati one uštrbe, koji bi je mogli zadesiti sa pruge Spljet-Bugojno. Ako se ova potonja pruga i sagradi, Ugar- ska će po svom geografskom položaju, a pomoću sveze kod Samoa, ipak dominovati prometom. posjednutih pokrajina . . . . .,, Saobraćaj (Bosne) s Ugarskom i danas je i morem i na suhu mnogo kraći, nego s Austrijom preko Spljeta, i s toga magjar- ska štampa misli, da Ugarskoj ne prijeti ni sa novih željeznica nikakav uštrb, te sa za- dovoljstvom prima sporazum, što ga je naša vlada postigla, slaveći ga kao potpunu po- bjedu Ugarske. g pizgleda da su ovoga mnijenja i .Oesi, jer glas o postignutom sporazumu u pitanju bosanskih željeznica tako je ozlojedio Cehe, da će, kao što ,Nar: Listy“ javljaju, Mlado- ćesi- predložiti, da se austrijski ministar-pred- sjednik Kčrber i njegova tri druga, koji su pristali na ovo riješenje, na osnovu JI. članka zakona o ministarskoj odgovornosti, stave pod optužbu. ,Mi bismo pak na sve ovo primjetili, da ge i budimpeštanska štampa rano raduje i austrijska, odnosno češka, rano ljuti. Jer jedino, što je u cijelom ovom sporazumu od stvarne i konkretne važnosti, to je, da su obje vlade usvojile zahtjev zajedničkog ratnog ministra, da se sagradi strategiska pruga do granice novopazarskog sandžaka s jedne, i do srpske granice na Drini s druge strane. Ovo se hijelo postići pa se i postiglo, a da bi ge za taj isključivo strategiski smjer kap- tiviralo javno mnijenje 'i s ove i s one strane Leithe, bačen im je ovaj mamao sa želježnič- kim prugama na Spljet i Samac, što će ih tek onda moći i smjeti graditi, kad prvo bude gotova ova velika strategiska pruga, a to. drugim riječima znači: ako iznurena, Bosna i Hercegovina poslije dovršene gradnje ove velike i skupe strategiske pruge, koja danas nema nikakvog trgovinsko-prometnog znača- ja, — bude mogla podnijeti još i zajam za prugu Spljet-Bugojno-Sarajevo i Samao-Doboj- Sarajevo, onda vam je od volje graditi ih, a ako to Bosna i Hercegovina ne bi mogle podnijeti, onda ih mogu obje države graditi o svom trošku, a ako to ne bi hijele, to to- liko i čini, glavno je da zajedničko ratno ministarstvo dogje do pruge, koja njemu treba, a sve drupo bilo, kako bilo. I tako se kanda i ovom prilikom zasvjedočila otix nje- mačka: Mit Speck fingt man Miuse. Sto će pak na cio ovaj sporazum reći one strane sile, koje misle, da se ova stvar i njih malo može ticati, to, naravno, spada na drugi list. Za sada je postiguut — sporazum.“ Nepredvigjene smetnje zvaničnoga saop- ćenja (communiquć) kao da se već počimlju javljati. Sto se tiče pobočne pruge preko Vi- šegrada do granice Srbije kraj Uvča, opaža organ radikalne stranke u Srbiji: ,da ne bi trebalo da ističu toliko njenu strategijsku važnost, nego bi se morali postarati, da se stvori mogućnost trgovinskom saobraćaju iz+ megju Srbije i Bosne, koji je nekad za vri: jeme turske vladavine bio jak, a od okupacije sveden na nulu. Samo u tom slučaju bi ta pruga imala nekakva smisla, inače nikako.“ Petrogradski list ,Rossija“, ustajući proti gradnji željeznice Sarajevo-Mitrovica, dodaje, da bi bila jedna od prijekih potreba željez- nička veza od Crnog na Jadransko more, koja bi bila od velike koristi za ruske inte- rese i kao najkraći put, te s toga pozivlje rusku vladu da uzme učešća u što skorijem gragjenju te pruge. Beogradske ,Narodne Novine“ pozivlju srbijansku vladu, da učini sve moguće, da, uz pripomoć ruske vlade, pristupi gragjenju željeznice Niš-Skadar. Ovo su do sada novinarski glasovi, koje treba ozbiljno uzeti u obzir, jer se vodi borba o biti i ne biti. Ali je stvar već počela, da uzimlje i drugi ozbiljniji izgled. Skadarska mjesna vlast uputila je u Carigrad molbu, da se što prije pristupi gragjenju željeznice Skadar-Niš, preko Prizrena i Kosova. Turska vlada uputila je taj predlog kao prešan naročitoj komisiji za proučavanje. Odjek toga skadarskoga zauzi- manja za gragjenje željeznice, koja bi para- lisovala projektovanu željeznicu Sarajevo-Mi- trovica, opaža se i u drugim krajevima Tur- ske. Prizren i okolina obraćaju se ruskomu konsulu, da podnese ruskoj vladi izvješće o potrebi gragjenja željeznice Niš-Skadar. Prama ovomu gradnja bosanskih željez- nica probudila je već toliko puta iznošeni projekat pruge Niš-Prepolac-Kosovo-Prizren- Jadransko more. Pruge Sarajevo-Mitrovica- Solun i Niš-Kosovo-Prizren-Jadransko more predstavljaju dva nepomirljiva narodno-poli- tička pravca. GI Kronika Bosanska vlada izdala je najnoviju pu- blikaciju na francuskom jeziku pod natpisom : ,La Bosnie-Herzegovine a | Exposition de Paris 1900.“ U uvodu stoji crno na bijelo: ,Kod urogjenikć označuje, kao što je u ci- jelom istoku običaj, vjeroispovjed istodobno i narodnost. Od nekoliko godina megjutim počinje izobraženi dio muhamedanske mla- dosti sprijateljivati se s mišlju, da bosanski | muhamedanci kao i katolici, hrvatskoj narod- nosti pripadaju; pravoslavni naprotiv izdaju se za Srbe, ipak je ta razlika više vjerska nego narodna“. Na to nadodaje bečki list ,Der Siuden“, koji stoji dosta blizu bosanskoj Kzlazi svake Nedjelje. vladi: »Bosanska vlada izjavljuje, dakle, s ovim tiječima; da su Katolici i Muhamedan- ci Bosne i Hercegovine. Hrvati, kao u nekom smislu i oni, koji se Srbima nazivlju, ali se od: Hrvata samo vjerom razlikuju“. Ovo je jedan dokaz više za kvalifikaciju rada bosanske vlade; ovo potvrgjuje sve ono, što smo mi pisali o hrvatskoj propagandi u okupiranim zemljama na štetu srpskoga ha- raktera Bosne i Hercegovine; ovo dokazuje, da je bosanska vlada na strani te neprirod- ne propagande, koja izazivlje trzavice i nemire. Što se Muhamedanaca tiče, tu se bo- ganska vlada ljuto vara. Današnji muhamne- danski pokret u okupiranim zemljama baš je u prvom redu naperen protiv hrvatske pro- pagande. Iz ovoga je jasno, da bosansku vladu | nijesu skrenuli s njezinoga dosadašnjega pu- ta ni memorandumi ni deputacije, za kojima stoje svi Srbi pravoslavni i muhamedanci, dakle, četiri petine naroda. šk U javnom životu naše pokrajine nestalo je ozbiljnosti onoga časa, kad se zacarila na ovom kršnom primorju pretjerana hrvatska politika. Jedan primjer hrvatske neozbiljnosti pružio je prošle sedmice grad Spljet. Kroz dvadeset i četiri ure u Spljetu se prešlo s jedne skrajnosti na drugu. U srijedu u ve- čer muzika, -barjaei i-ovacije;-u--četvrtak ža. lost i tugovanje, a u petak izašlo je ,Jedin- stvo“ u crnom okviru. To sve radi željezni- će. — Jedan član spljetske deputacije prošle srijede javio je u Spljet: ,Hvala Bogu ima- ćemo željeznicu Spljet-Bugojno kroz najkraće vrijeme“. Općinska uprava ne čekajući dru- gih izvještaja, javila je gragjanstvu ovu su- mnjivu vijest osobitim oglasima. ,Od jednom, piše Jedinstvo, vas Spljet oživio, a dućani se u znak radosti počeli kititi ervenim sagovi- ma, društva barjacima .. . Možemo slobodno reći, da se u nas ne pamti radosniji dan...“ Hrvatska glazba istoga dana u večer sa ve- likijem mnoštvom naroda obašla grad udara- jući vesele koračnice. U četvrtak, kad je sti- gla prava vijest, da je željeznica Spljet-Bu- gojno zakopana, nastade drugi ekstrem, a u petak izagje Jedinstvo u ernom okviru sa tužbalicom i naricanjem. Jedna i druga po- java nije dostojna ozbiljnih ljudi: u dobru se ne ponesi, a u nevolji se ne ponizi, Pošto hrvatska politika na pozna ni na- roda ni njegovih interesa, s toga i ne razu- mije narodnu filozofiju izraženu u gornjoj izreci. Hrvatske političare jedan prosti ko- mesarčić i nepoznati agenat može na svaku nepromišljenost nagnati. Hrvatski zastupnici u Beču propustili su najbolje prigode, kad je o njihovim gla- sovima zavisio opstanak vlade. U tim kritič- nim časovima tražili su od vlade sad ovu gad onu općinu, sad ovaj sad onaj izborni kotar. A ekonomni interesi pokrajine? A ko bi se za to još brinuo! Dosta je bilo da se hrvatska trobojnica vije na ovoj ili onoj oće- toj općini. Eno izjava zastupnika Lechera i Krausa. Sto je prvi napisao, prenijeli smo u prošlom broju. Drugi na skupštini društva za narodnu ekonomiju u Beču kazao. je: , Treba da otvoreno izjavim, da ne mogu od svake krivice (zbog zapuštenosti Dalmacije) odrije- šiti dalmatinske (čitaj hrvatske) zastupnike. Kad sam jednom u parlamentu stao da za- govaram interese Dalmacije, uprav mi je pravio opoziciju pokojni Klaić“. šk Hrvatski političari u Dalmaciji, pa bili oni narodnjaci ili pravaši, čisti ili nečisti, uobrazili su se, da oni moraju stvarali pro- grame za Balkan. Pa sad traže ovu sad onu pokrajinu u ime ,hrvatskoga državnoga pra- va“, a po nagovoru komesarčića i agenata, a ne će da vide: kako im zemljište pod no- gama propada, kako tugjin malo po malo savija gnijezdo. Teško će njih išta opumetiti, oni će goniti svoju dalje. Ko ne priznaje bra- ta za brata, taj će tugjina za gospodara. U ovoj pustoši jediva je naša utjeha, što ne sudjelujemo kopanju jame, koju nama i njima tugjin sprema. KE sea Cpćuma y Jammanuju Tanac eBnjerom upmajy oma Hapojga, koja ey ekonomuuno najćorarnja. Kako ce mmawme crjeve, ominunu Ilpuspezuuk o Tom je mucao u name. 3a TAKH NOCAO y NpBOM peny ITejia je npsu msBop 6oracrBa. Ila samro mu Cp6u ue 6u mregujia m ysajamuo ce momarazu? Mameljy TOJIHKHX Hauuna KAKO ce moe mregaTu, naBemhy camo jenan. UecTO ce no Bapomuma u rpagosama Bnljajy Bujennu, Koju ce y 3HAK KAJIOBAĐA IMAJBY HA CIPO- BOJ. Ty ce yzaxy HoBuu, Koja mocnsje no cara nemajy HugakoBe BpujenguocrTH. Jep nog cnposog Tpaje, Bujeunu ce Hoce, uum cBpiu, Bujeunu ce Hau y rpoćunny crasmajy, uza ce y melis naje, Hau no rpo6osuma renjy. To je orpomHa Iirera, Koja će 6e3 HgakoBe KOpHCTH WHHH. Paga Tora y mjeero uacoBurux Bnjenana, 60me 6u 6no ga ce y BHAK >KAJIOBAĐA MPTBEMA NJeTy BjeKOBHTH Bnjeniu, Koju le CIyoKHTH HA KOPHCT POLY H HAPOJY, A HA NdKy H NOHOG NpBJarauuma. Kox nae cy y Jammanuju cnaću nsrjeu sa 6ynyliaocr Cp6a. Meljy co6om Huemamo goroBopa. Hapog- Coat. oePaPHJIH.CMO- HA MHJIOOT Oyu6uEE. He 6puuemo ce sa cupomamiHe Tesake. Togune us- najy, napon uponaga, jep ce sagyokuBaTa mopa. Haponguu nymmanu eHcajy My KpB Ha OuH eroBe. Kaz noljy kakse morpeće, napoji sazyokeH, y pyka- ma je epnokux aszorsopa. Tpeća ce sa napon 6pa- HyTH, Tpeća My OWu OTBApATE. Ero sarpećauku Cp6n nmogpenyme mucao m rpynom cBojam npamajy ngjeny ms eBujy cpuegHx seMa2a, "a ux y merpre yunyliyjy. To um CBAKH nameTuu Cp6uu ogo6pasa H mopa Hm Ha Tom sa- xBajan 6uru. M us name Jlanmanuje, ]ly6p R u Boke oramjo je njene u pasumo ce no eBsjery na yue pasne sanare. Ka msyue, mory ce oneT g nama noppakara u cBoj samar Rog mac qjeparn. Tako kemo no Bapomama, rzije GpiokH 2«HBQB HA- sanyje, creliu HoBux nopoguua, oćesćjenara cBojy Gyuyliaoer, ymaeuTu 6poj sanarjnja NpoT#BHBX Hama u namem pony. Mma y eBakom ce/y Baane u enocoćne jeme, azu je najselia myka ImTo — nokpaj majselio BOJe He mory y eBnjer sa sadarom. PogurTepu cupomanin, uemajy oxJe za njeny onpe- me. Xolie ce Baponiko oguje/o H NyTHH TPONIAK, A mamu rexanu Hoce cBoje ogujezno, koje sa uHocTpa- nu eujer uuje. M oBo cy rJaBuu ysponu, Roju 8a- upujeuyjy Hamoj njenu ga — mogpaj epe Bome m enoco6ćuocTa — mopajy kog kylie ocrajarn. A ga 6u u ou morju y cBujer li ga yue samar, ja Npek7uiem cBe Cpće y Jlazmanuju, ga ce y eBakoj upurogu, na 6uao y pagocra mj oxanocru, ejere epneke cupouazu, Ia ga sa Ty cBpxy ocuyjy eo; H ga TOMe &oH1y masy esoje upazore. /[poxcum ga 6u najkopuemnju vom 6uo sa merpre. šKema mo- ja, opueka je okema, a Ta je 9Ke/ba HAPOJIHA KOJA. 3a TO Hek ce ocdyje y 3arpe6y fon sa wezpure us Zlanmavuje, ZlyGposwuxa u Boxe, na neg ce o7- Max upazesa may. Bjemiru Bylu Hek To ypene umro upnje, jep spujeme me ueka. He Tpomumo ysa- nya cBoj noBan. Ilomaxumo jena npyrora, jep 6par 6pary nomolia mopa, ako xolie ga oćajBa 1o- 6po 2xuBe. Boxe zaj! ga ce 0BO OGIBApH. Jezan 07 ywwumeni Cp6đ. Je e e Naši dopisi Dubrovnik, 16. novembra. — (Još dvije o optužnici kapitola). — Kad sam u pregjašnjemu broju dičnog nam Dubrovnika pročitao onu protestu prepoštovanoga kapitola, nijesam mogao da vjerujem gvojijem očima, da se mogu ponašati tako oni, koji su je sastavili i potpisom potvrdili. Nikad za nikad nijesam se mogao nadati, da ona gospoda, zasljepljena strančarskom strasti, ne razlikuje do- bro od zla, istinu od laži, pravdu od nepravde, Da-