Godina IX. Broj 52. , Cijena listu. Za Austro-Ugarsku, Bosnu 1 Hercegovinu na godinu Kruna 11) Za Srbiju i Crnu Boru na go- dinu Kruna 12. * Za sve ostale zemlj je na godi franaka 15 u zlatu. i Za Dubrovnik na godinu Kr. 10 Na po godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. U Dubrovniku 30 Dećembra 1900. NA Pretplata i oglasi Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 20 para. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nofrankirana pisma no pri- maju ge. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris a mn Izlazi svake Nedjelje. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pusarića Svršetak vijeka Ovo je devetndsti put od porogjenja Spasiteljeva, što. kršćanski narodi prisustvuju neobičnomu dogagjaju, biva, svršetku vijeka. Pokoljenje, kojemu je u dio palo, da dožive ovaj rijetki dogagjaj, ima o čemu misliti i razmišljati. Istina je, da su koliko početak toliko svršetak vijeka više ili manje neki konvencionalni znakovi, Oni sami po sebi ne stvaraju epohe, ako im kroz to vrijeme iz- vanredni dogagjaji nijesu dali važnosti i zna- čajnosti. Devetn&sti vijek, koji do nekoliko dana tone u more vječnosti, ne može se po- stiditi pred svojijem predšasnicima. Ako u mnogomu nije ispunio nade, koje su i poje- dinci i narodi u nj polagali, ipak je dosta i dosta posvršio, a mnogo i mnogo sto ne sa- mo načeo i uputio već i u sigurnu luku doveo. Obično se uzimlje i u školi se uči, da novi vijek počinje otkrićem Amerike u sa- vezu s otkrićima ostalijeh dijelova svijeta. To su doista bila i ostaju prevelika djela obzi- rom na teritorijalno šire poznanstvo, trgovi- nu i mnogo što drugo; ali obzirom na slo- bodu, prosvjetu i napredak čovječanstva ovaj naš vijek, koji umire, u savezu sa francuskom revolucijom, jest pravi novi vijekrili ti novo doba. Stoprvo u ovom vijeku“ koliko narodi toliko pojedinci, koji hoće i umiju, osjećaju da su svoji i da ne moraju biti robovi ni preživjelijeh -stališkijeh uredaba ni silnik4, pa bili oni i okrunjene glave. Stoprvo je ovaj , vijek dao svakomu pojedincu spoznanje svo- ga ja, svoje lične slobode i svojijeh prava i dužnosti. S toga smo u ovom vijeku doži- vjeli velikijeh i političkijeh -i društvenijeh prevrata. Uprav ovaj vijek nije nego predi- gra onoga što nastajni vijek ima da dovrši u onom pravcu, u kome je ovaj započeo na političkom i socijalnom polju, jer još ima milijuna ljudi, koji čeznu za političkom slo- bodom i za pravičnijim društvenijem uregje- njem. Devetnćsti je vijek u političkom pogledu vidio ujedinjenje njemačkoga i italijanskoga naroda, početak oslobagjanja balkanskijeh na- roda, rašćenje ruskoga carstva i vrhunac moći engleske države. Dvadeseti je vijek slavenski. To vele mnogi pisci zapadnijeh naroda. Tu skoro je jedan Englez to isto kazao. Da će se to zbi- lja obistiniti, za to govore mnoge činjenice, Osim za Ruse i rusku državu, koliko se“ je početkom ovoga vijeka znalo i poznavalo ostale slavenske narode? Pa i sama Rusija prama današnjoj, što je onda bila? Zapadni narodi do nedavno gledali su na Slavene kao na neke varvare, kao na inferiornu rasu, ko- joj je sugjeno robovati. Od onda do danas, koja li promjena! Rusija zaokupila velik dio zemaljske _kruglje; glavenstvo u Austro-Ugar- skoj, probudivši se od duga sna, bori so sa- da junački za ravnopravnost, 0 čemu je šez- desetijeh godina samo ganjalo; žilavi češki narod drma temeljima Austrije; Slaveni na Balkanima, u prvom redu Srbi, pregnuše za oslobogjenjem i ujedinjenjem. Danas na Bal- kanima opstoje tri slavenske države: Srbija Crna Gora i Bugarska. Slavenstvo je u ovom vijeku koraknulo dosta naprijed i u megju- narodnom saobraćaju učinilo je osjetiti svoju moć i silu. Danas srpske kćeri udomljuju se u carske, kraljevske i knjaževske domove; jedna je Srpkinja kraljica Italije. Ko bi to nazad pedeset godina bio smio i pomisliti? Ne samo na političkom već i na kul- turnom polju Slavenstvo je napredovalo. Pa- če u ovom posljednjem uprav orijaškijem ko- rakom naprijed krače. Slavenski kulturni rod, sa do tada Evropi nepoznatijem i od nje prezrenijem: moralnijem osobinama, uprav je osigurao Slavenstvu pobjedu. Blaga i mirna slavenska duša, prožmana velikijem moralni- jem vrlinama i sposobnostima, stupila je pred zapadnu Evropu u svijem oblicima znanja i umjeća, i prisilila ju, da joj prizna sve što joj je do tada nijekala, ne samo to, već mnogi izabrani sinovi zapadnijeh naroda sta- doše u Slavenstvu gledati svjetskoga refor- matora. Nabujalo i naraslo Slavenstvo, steklo je moćnoga protivnika u germanskoj rasi, te izgleda da je sudar ovijeh dvaju svi- jetova neizbježiv. Njemačko prodiranje na istok može se izvršiti jedino obaranjem sla- venskijeh slobodnijeh država na Balkanima i potiskivanjem Rusije u Aziju. U nastajnom dvadesetom vijeku riješiće se ovaj spor nje- mačko-slavenski. Do Nijemaca je, da se on mirno i bez krvi svrši. Slaveni, po urogjenoj im mirnoći, ne napadaju već traže svoje, te da u svojijem zemljama oni sami budu go- spodari. Proslijede li Nijemci svoju dosadaš- nju agresivnu politiku, idući vijek doživjeće veliko krvoproliće izmegju Nijemstva i slo- ' bodnoga Slavenstva. Da će iz te prolivene o krvi iskrsnuti potpuna slavenska sloboda, jamči povjest i slavenska pravedna stvar. | Opraštamo se s ovijem vijekom, kao . nosiocem slobode i prosvjete, i kao početni- kom krčenja socijalne pravičnosti. ADC Dubrovnik 29 dećembra Na 3. idućega mjeseca biraće se dva poslanika za carevinsko vijeće u kurijama gradova. Kandidati su hrvatske narodne stranke za sjeverne gradove A. vit. Šupuk, Za južne gradove Spljet-Dubrovnik-Kotor Lovro Borčić. Na 5. idućega mjeseca biraće se jedan poslanik iz kurije velikih poreznika, Kandi- dat je hrvatske narodne stranke Dr. J. Zafron. Po kompromisu uglavljenom izmegju srpske i hrvatske narodne stranke Srbi bi- rači dužni su poći na izbore i glasovati za rečene kandidate. Mi se nadamo, da će sva- ki Srbin birač ovu obavezu tačno izvršiti. TRAC Četrđesetgodišnjica knjaza Nikole Na pročitano izvješće državnoga savjeta, koje smo u prošlom broju priopćili, knjaz Nikola odgo- vorio je ovom besjedom: Gospodine Predsjedniče, Gospodo, Kada se iz Moga srca danas, kao i vazda, po- diže blagodarnost Bogu Svemogućemu, što Me je štitio i rukovodio u velikoj milosti Svojoj u punijeh evo 40 godina vladanja Moga, izlijeva se ujedno blagodarnost Moja i Mome vjernom i milom na- rodu za njegova neprekidna junačka pregnuća i požrtvovanja velika. đ S tijem vrlinama naroda Moga, u sreći i miru Moga domaćega života, koje vazda nahodih u mu- drosti i ljubavi nikad nepomućenoj Moje ljubljene Supruge, Ja sam Crnoj Gori mogao postići ovaj položaj ugledni, i mogućnost, da se danas odzovem želji naroda i da sa zadovoljstvom primim zajedno ga Knjsginjom za Nas i Naše prestolonašljednike naziv — Kraljevsko Visočanstvo. Ispunjen sam čustvom najdublje zahvalnosti visokijem vladarima i pretsjedniku velike republike i njihovijem vladama, koji u prijateljskom i blago- naklonom raspoloženju k Meni i Crnoj Gori ovaj Mi časni naziv odaju. I zadovoljstvo Mi je veliko, što u ovome svečanom času ova osjećanja pred nji- hovijem vrlo uvaženijem pretstavnicima izjavljujem. Hraneći ova čustva blagodarnosti i priznanja, Ja neću prestajati i unaprijed, dokle Bogu ugodno bude, da brižim očinske vladarske brige o Svome milom narodu, da postojano radim na dobru i na- pretku njegovu. Ja i mnogo ljubljena nam Knja- ginja, zadahnuta istijem težnjama, predaćemo i djeci Našoj amanet, da s primanjem časti, stečene radom, ostanu uvijek vjerni i predani dužnosti i radu, koji gu pravi put zadovoljstvu i slavi. Opšte, državno uregjenje Crne Gore, koje se postepeno razvijalo iz svoga prvobitnog oblika, ima da go ustanovi na savršenijoj osnovi prema današ- njijem i budućijem potrebama zemlje. Već sam dao naredbe Mome Državnom Savjetu, kojemu izjavlju- jem Svoje visoko zadovoljstvo i priznanje na vjer+ nosti i revnosti njegovoj, po kojima će novo ure- gjenje, ako Bog da, skoro stupiti u život. Bože daj, ovo današnje djelo i svako po danas, bilo u dobri čas i za sreću Našega naroda! — Knjaz Nikola primio je od suverena sljedeće telegrafske čestitke, koje d imo po azbuč redu dotičnih č:žava: Qd-Nj. XK. “era Kralja. Franca Josifa.iz Beča: Nj. Kr. V. Knjazu Crne Gore — Cetinje Povodom 40-godišnjice Vašeg vladanja na sreu mi je da upravim Vašem Kraljev- skom Visočanstvu moja najiskrenija čestitanja. Ja učestvujem najživlje u svim dogagjajima, koji su kroz ovo dugo vrijeme doprinijeli sreći Vašeg Kraljevskog Visočanstva i Knja- ; ževske Porodice kao i Vaše zemlje, i ja ga- | jim želje za zdravlje Vašeg Kraljevskog Vi- sočanstva i za trajanje Vaše vladavine. Franc Josif. Na ovu depešu knjaz Nikola odgovorio je slje- dećom: Njegovom Veličanstvu Caru Francu Josifu u Beču Milostiva čestitanja V. Veličanstva pri- likom današnjega dana postižu vrhunac Vašeg Visokog i dragocjenog blagovoljenja prama meni. Moje je srce punano najdublje zahval- nosti i ja Vam zahvaljujem, Veličanstvo. Kroz dugu i tešku periodu moga vladovanja ja nijesam prestavao sebi čestitati susjedstvo velikoga Carstva, koga visoka kultura i na- predak imali su najsrećniji i najblagotvorniji upliv na moralni razvitak moje države. Taj upliv, kao velikodušna dobrota viteškog i uvaženog Monarha, čijim sam se primjerima toliko puta divio i osjetio njihovo dobrotvor- stvo, i bile su od neocjenivog ohrabrenja u mom pozivu. Moja država, moja familija i ja biti će mo Vam, Veličanstvo, vječno blagodarni. Nikola. Od grčkoga kralja Gjorgja iz Atine: Nj. Kr. V. Knjazu — Cetinje. Molim Vaše Kraljevsko Visoč. da primite moje želje iskrene i tople. Gjorgje. Od engleske Kraljice-Carice Viktorije iz Vin- dsora : Nj. Kr. V. Knjazu Crne Gore — Cetinje. Povodom Vaše četrdesetogodišnjice uzlaska na presto ja Vam upravljam moje najiskrenije želje za sreću i napredak Vaš i Vašeg naroda. Viktorija K. C. Od Italijanske kraljice Margerite: Nj. Kr. V. Knjazu Crne Gore — Cetinje Ja želim da stignu moje čestitke megju prvi- ma na ovaj dan tako srećni za tebe i tvoj narod, u koji, osvrćući se na prošle godine, možeš sjetiti se ponosom izvršene dužnosti, svega onoga što gi ti učinio za tvoju zemlju, gledajući sa zadovoljstvom uspjehe. Tvoj narod mora nabrajati sa ponosom i priznanjem slave, koje je steko, rukovogjen toboma. Moje je srce uz tebe i uz Milenu, tvoju vjernu drugu i tvoju pomoćnicu umnu u tvom teškom po- zivu, i molim Boga, da vas uzdrži još dugo vrijeme za dobro otadžbine, ljubavi tvoga naroda, tvojih srodnika i tvojih prijatelja, megju kojima ti i Mi- “lena -nijeste-imali privrženijih od tvoje sestre i tvoje vjerne prijateljice Margerite. Od italijanskog kralja i kraljice: Nj. Kr. V. Knjazu Nikoli crnogorskom — Cetinje. Molimo te da primiš naša najbolja čestitanje ovom svečanom prilikom i najiskrenije želje, koje gajimo za sreću tvoju i predragih srodnika. Viktor Emanvel, Jelena. Iz Berlina od njemačkog cara: Njegovom Kraljevskom V. Knjazu Crnogorskom Cetinje Molim Vaše Kraljevsko Visočanstvo da primi moje iskrene čestitke prilikom četrdesetogodišnjice svog vladanja. Vilhelm C. K. Car ruski Nikola, kao što smo u svoje vrije- me javili, već je 15. avgusta čestitao knjazu Ni- koli jubilej svojeručnim pismom i rijetkim odliko- vanjem, a ovoga Nikoljdana upravio je sljedeći odgovor na čestitku povodom imen-dana : Nj. Kr. V. Knjszu Crne Gore — Cetinje Ja sam vrlo tronut, duboko priznatelan na željama, izraženim Vašim Kraljevskim Visočanstvoma i dobrim narodnome ornogorskim. Ja Vas molim ds primite moja čestitanja najiskrenija. Nikola. Od kralja Aleksandra iz Biograda: Nj. Kr. V. Knjazu:Crne Gore — Cetinje Srdačno čestitam: Vašem Kraljevskom Vigo- čanstvu današnji praznik sa željom da ga još dugo godina u najboljem zdravlju provedete. Aleksandar. Od Sultana iz Carigrada: Nj. Kr. V. Knjazu Orne Gore — Cetinje Dolazim da izrazim Vašem Kraljevskom Viso- čanstvu Moja najiskrenija čestitanja povodom Vašeg imendana, a koristeći se ovom srećnom prilikom, ponavljam vatrene želje, koje gajim za sreću Vašeg Kraljevskog Visočanstva, Abdul Hamid. Od presjednika francuske republike iz Pariza: Vrlo mi je ugodno da upravim Vašem Kra- ljevskom Visočanstvu povodom proslave četrdeseto- godišnjice Vašeg vladanja moja najiskrenija česti- tanja. Ja ovlašćujem naročito g. Souhart-a da nas pre- stavlja na tu svetkovinu i da ponovi Vašem Kra- ljevskom Visočanstvu želje što gajimo za sreću Vašu i Knjaževske Porodice i za napredak Crie Gore. | Emil Loubet. ROC Kronika Megju Hrvatima u glavnome postoje dvi- je vrsti stranaka: jedne, kao narodne stran- ke u Hrvatskoj i Slavoniji i u Dalmaciji po- državaju današnje sustave, te ih zovu vladi- “nijem strankama; druge t. 2. pravaške stran- ke, po našem mišljenju, služe svakomu su- stavu. Evo jednog primjera. Predsjednik hrvatske koalirane opozicije 14. 0. m. izrekao je u hrvatsko-slavonskom saboru govor, u kome se nalazi ova stavka: Hrvatska je i po narodu ipo jeziku i po čuv- stvu najbolji most, preko kojeg bi monarhija mogla osvajati terrain žamo, makar mnogi negiraju, da se to ima na temelju hrv. državnog prava izvesti. Gdje je to tamo ? Isti govornik odgovara : A taj joj terrain daje istok i — da budem kraći gasma koncizan — reći ću i onaj dio istoka, gdje nema konsolidiramih prilika, gdje nema samo- stalnih država. Ako i nisu tako konsolidirane, kao druge države, ipak mislim, da su Srbija, Bugarska i Crna Gora potpune države i da njihovi vladari i narod hoće, da živu vlastitim svojim državnim ži- votom. Voesi Hrvatska koalirana opozicija slovi me- gju Hrvatima kao idealna hrvatska stranka, kao pobornik političkih inarodrfih aspiracija. U gori navedenim riječima predsjednika te