U Dubrovniku 8. Januara 1899. Cijena listu 7 Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior. 5.50 Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu fior, 6, Za sve ostale o onika 15 u zlatu. zemlje na godinu : Za Dubrovnik na godinu fior. 5, A POsgodine i na četvrt godine gasanijerap. AI Pojedini broj: lista 10 novčića. | I NIA Pretplata i oglas Šalju se administraciji , Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave javne zahvale, računska izvje ća i slične objave plaća se 10 novč od retka (sitnijeh slova). Ako se viče puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pi- maja se “Boj 2 Izlazi svake Nedjelje. Godina VIII. Ea Dubrovnik 6. januara. * Svakomu porazu, ma bilo u kojem pogledu, slaba ljudska narav obično traži uzrok gdje ga nema i ne može biti. Malo ih je, koji u takijem. prilikama, ne izgube prisebnost, te povod i uzrok nedaćama ne traže samo u izvanjskome svijetu već u sebi samijem, u nestašici elemenata koji pobjedu osiguravaju. Hrvati u Dalmaciji u većini slučajeva naučni pomoću vlade i svećenstva ići od po- bjede do pobjede, i ne ispitavši nikada uzro- ke tijem svojijem lakijem pobjedama, kad naigju na otpor koji ni vlada ni svećenstvo ni oni ne mogu slomiti — mjereći vas svijet svojijem laktom — izmišljaju što se vragu ne bi snjelo, drsko i podlo podvaljuju, samo da ikoliko svoju golotinju prekriju. Taki je slučaj bio i sa posljednjijem izborom u našemu gradu. Uzrok hrvatskomu porazu » Crvena: Hrvatska“ pripisala je ništa no manje već Crnoj Gori i dvorskomu savje- tniku Nardelli. U Dubrovniku svak je ostao preneražen tom drskošću i podlošću zavidni- k&.i podlac4. Pošto ,Crvena Hrvatska“ od dana, kad je počela izlaziti, nije prestala oba- sipati desno i lijevo svakoga, ko ne vjeruje u dogmu Starčevićevu, sličnijem infamijama; uza svu žestinu denuncije ipak se drželo, da nije ni dostojno ni pristojno onakomu listiću dati velike važnosti, i ako su mu inspiratori, kako se govori, neki viši državni činovnici. Ali kad zadarski ,Narodni List“, čiji urednik, časni Biankini, nosi na kažiprstu prsten da- tovin mu od knjaza Nikole, prenosi onu krajnju glupost i perfidiju i širi je kao isti- nit dogagjaj, red je da i mi koju progovori- mo, i da svaki obzir na stranu metnemo. Gospoda u redakciji , Narodnoga Lista“ kad su ono iz ,Orvene Hrvatske“ prenijeli, doista biće pojmili svu težinu odgovornosti, koju pristojni i pošteni novinari, u koje ubra- jamo i one ,Narodnoga Lista“, ne smiju ni- kada iz vida izgubiti. Podna i denuncija onake vrste dovoljna je da za uvijek pokopa i veću stranku no:što je srpska stranka u Dubrovniku, koja se vedra čela i zakonitijem sredstvima bori za svoj opstanak i napredak. S toga prisiljeni i pod težinom onake denun- cije molimo uredništvo ,, Narodnoga Lista“, da nam kaže-i dokaže: kad je dolazio iza- slanik knjaza Nikole u Dubrovnik; kad, LJ Kijem i gdje se sastajao i dogovarao u svrhu da srpska stranka sklopi iz- borni kompromis sa autonomnom stran- kom. Ovo su prosta i jasna pitanja bez ,ako“ i ,da“, Na ova pitanja očekujemo odgovor, a u isto vrijeme* pružamo Hrvatima priliku, da nas za uvijek kao političku stranku po- kopaju, jer gospoda denuncijanti i nitkovi treba. da znadu, da srpska stranka u velike cijeni poštenje i lojalnost. .Mi u neku ruku razumijemo ovu sra- motnu i podmuklu “borbu protivu srpske stranke u pokrajini, a osobito protivu. Srba u Dubrovniku i Boki-Kotorskoj. Došli ljudi do uvjerenja da se srpski pokret u ovijem stranama. ne da slomiti nikakvijem sredstvi- ma, i da se on, kao što je niknuo iz naroda, širi i grana. Vjerujemo, da ovaj pokret, po- šten i neustrašiv, zadaje dosta brige nekijem visokijem ličnostima, koji su na krivome putu odnosno Srba i srpskoga pitanja. Sijanje vjerske mržnje i nesloge megju Srbima, po- dupiranje a tvut prix hrvatske propagande školama i novinama, ne daju onog rezul- tata i uspjeha, što su očekivali. Držanje Srba na Primorju u pitanju uprave Bosne i Her- cegovine osobito draži gospodu u Sarajevu. Savremena i liberalna načela, za koja se naša stranka bori, osobito su trn u oku ne- kijem administracijama i upravama, koje baš protivnijem načelima hoće da utuku srpsku misao. Sve ovo zajedno ne da izvjesnoj go- spodi mira, pa kad im ni srpski renegati nijesu mogli pomoći, da dadu neki prividni ra- zlog svojoj protivnosti protivu srpske stranke, njihovi agenti po hrvatskijem listovima stali su bijediti Sibe: da teže preko granici, da su u dogovoru sa Crnom Gorom, da sad Orna Gora sad Srbija podupiru naše listove, štam- parije, kalendare i t. d. Eto_ dobra izgovora da se s jedne strane. prestraši narod, i da ge s druge strane na višem: mjestu opravda protivnost Srbima. Kad smo već u ovaki posao zagazili, mi sa svijem ozbiljno iznašamo još jedan pred- log Hrvatima i visokoj vladi. Svaki posao što su ga Srbi Dubrovčani preduzeli i preduzi- mlju, vodi se u potpunom redu, da mogu svakomu svakoga časa podnijeti čiste račune. S toga neka izvole Hrvati izabrati dva najžešća pravaša a visoka vlada dva najokretnija polcajca, pa neka zajedno dogju u administraciju Srpske Š tam- parije i lista ,Dubrovnika“, te najstro- žoj istrazi i pregledu podvrgnu sve knjige i račune administracije. Ljudima vještijem administraciji ne može ništa izbjeći, njima se ne može dati rog za svijeću. Oni će u administraciji naći svaku izdutu ili pri- mljenu malu ili višu sumu potkrijepljenu is- pravama nedvojbene vrijednosti, i tada bi se stoprvo uvjerili, koliko je rodoljublje i požr- tovnost Srba Dubrovčana. Mi svoju rekosmo a pozvana gaspoda imaju riječ. ao mi Cponom BparoTey ! Csa Bezugu nojasa y uoBjeuujem pa3BuTky, eBaku Nokper y up:suy nupoeBjere, nujecy_6ypmo iypumaja CBOMe Iu2y, Hero 6y ce o6uuHo ms ne- anarinjex Ioweraka save, rnocrojao u HeozoJu- BO Kopanalu, upuBrasveliu g ce6u jegnocrasne u UeCTO NpOTABHE eZeMEHTE, H _C BD MeHOM OjHHjejin ey najejamnjy moćjeny m mocramu cy og majorpo muujera samamaja sa moBjecunny uoBjeuamerBa, CaBjecT mapoga y cBome npoeBjeraom uy pasBuja ce nprujem m samjerenujem nmyrem, a yaapuu, koje joj rjiynooT u ce6nuHocT, Ta rJaBHH ysjeru narpaxibaukujex Teiba, uecro sazajy, Ty- pajy je uasag Koja muyT sa BjekoBe, saryule u upa- Tueny je ca HoBum okosama Og Kojajex Hakaza nuje 6u1o ockynane y 6oraroj TBOpH&uu Harpa IBRUKC NIKOJe. V ume pena H TAKO Ha3BATOr ZaK0- Ha, y ume Bjepe u apyrujex sByumujex pujeuu, ma- ponu cy ce upuraekaju, Tjaunju u gaBaljazu a ysujek msa Te s7arie saBjece yopeliuBama Hapoja, Epuza ce upocra ce6aunoeT jezgue ocoće maiu mije Muuujex pByngu u gyx Kaore. Anu mro je seli Guo nupurucak, To je m ja uu 6uo ornop, jep, No mpasaay upapoze, rBosnena TOXKIGA K PAZBHTKY H CABPIIeHCTBY IITO CO HAJAJH Y GBaKOM sKABIy Hapoza, OGapa jynaukom .cuarom eBAKY Upenpeky nyrem npasa u npaBune. — nosmaneTBy ny6okom woBjeuuje mpupoge m npasnsa mTO om Blanajy jecr Teme 3HAHCTBA CBHjeeHor pygoBoljea napoga, Ko To ne ysnlja mraha Temko eBoje Inorpa;emke. Cpnegu Hapog, u od ce 6opmo Kpos Bjekose 3a CBOj OICTAHAK, 34 CBOja NpaBa, BNIIe Hero uga KaB Apyru napog, y Toj 6op6ću ygasao je zy6oky eBnjecr eBora mapojaor oKuBoTa, e V qroKy pasBHTKa 6pueku napon erurao je, KAO (PUTeHHR, y onaj Pnjex, nekymar u paernerer, HA TAYKH ZAHAINIBET CBOTA PAJBHTKA, TE CE BHIIE HerO ukaza nocjerno u mnogueo wuBo ocjelara Bezmu- Ky uorpe6y meljyco6ue myćaBu, omopasyma a om- le erere y napony, 6e3 uera o 60moj 6ynylinocrn He moe GuTH HH TOBOpA. OG6sraualia u Bjerpuha nanjecruTesu noBujex | norpeća m npeHnaga y Bvljeby cpuekora napoja, XOJAJH H NyBAJH Cy Ca CBHjy CIpAHa, uaCOBH €y Guju snamenuTu, mog je 6uo spmo. cBa uyBcrBa u CBe MHCJIH IpeJlnile ce ozymeBibeno y jegao uyB- cTBO y jenay mucao, naljome ce ;synu Koju nponn- KHyBIIH NOJOKAj m OKOJHOGTH, NocTAJONIE cBOjnjem upegnorom rymau onhinjex oxea, onlinjex norpeća, H O36HIBHH H IIOZKDTBOBAHH CPIICKH HApOA CTBOPH » Opmeko BpaTeTBo“, Kao mupneHo u eBujeske npnjelie mro yemez Tpajue H nNemnjie skere IOTABHH, HATH& Ce BeM/BH a usry6u cjajae 6oje, a nocluje 6zarorBopne u o6ujaTe KHIIE Npyoka G6BOj K]AC, Henpasu ce m“ GuueTa noBujem suBoTom u 6yjamjem Ćojuma, TaKo u epueka uapog y lazmanuja 6uo je mocanje ecmp- Tu bjezamoBnliee MAO KJIOHyO H GyeTa0 y napa- 3y CBOT HapojHOr 2KHBOTA, AJIH OCHHBAĐEM Cpnekor PBparcrTBa noge noBujum H TOIJIMjHM 2KABOTOM ZH- Caru, 6Be care cBoje, KyluTu H y HoBom O8ćuip- HOoM pany zpaxu eBoje ermacewe, cBojy mapozguy GyuyhuoerT. IlremeHurTa MEHCAO NpHXBATH CBA GPIICKA CPIA, on jemuor zo gpyror kpaja name imokpajune npe- JEeTH CDETHA BH,ECT KAO MyibeBHA CTpyja; ZAMeTAy- TH KJAC pacre H NpaRjauu K ce6u opneky omza- NuHy, rJaBHH CTyn Hammera uwapoza, koja, kao IIpo- Teye, ymuoxaBa ce ca eBnjex erpana. Jom ma7o gama nujeza mac og onor uaca_y Kome Cpneko BpaTerBo naBpniyje roguuy nana CBOTA ZAKOHHTOTA OIIGTAHKA. V 0B) KparTkO Bpujeme KOJHKO Ce CTOKIO 34 Hall mapog, uosmaTo je eakom Cp6udy, u cauu- IBABA TEMEJB /OBO/BHH, ZA MOXKEMO ONpABJAHO y 6ynyfimocra jomi Belier m znogunjer yenjexa oue- KHBATH. Ogynure ce 6pahio Cp6u, cBa oko Cpmexor BparerBa! OBaj neka Bam Gyge eroxep xkojer ce umare upuxBaruru y Bamem HapognoM sKaBoTy, camujre y w epe Bame mne u Bame ocjekaje. O OBOM KODOM HAZAXHYT, HEGTHTAM CBOj MH- noj 6palia 6peTay Hoy roguHy, ga Hac m oBa na- lje ezoxHe u noxprosne oko Cpiuekor Bparersa, za mocrememo u ca najseliam narnopom namujex eH- na Gynemo nogarayra y najBeliem cjajy omy mo- paiiy srpaay mapogaor ysroja u yepeliesa ky1 mac mopa Baru uzeaz nammnjex pogumy6anjex TOKEbA. V TOM TOME/BATOM y381AIbY KJIHYeM H3 1y6u- He Mor cpna: "KuBje1o Cpneko BparerTBo! sKuBuo Cpresu Hapo1! Y llućenuky 27. zevem6pa 1898. lip. Epero KoBaueBnli. E saa Još o čudnovatom natpisu Kad smo u prošl:m broju odgovorili ,Smotci dalmotinskoj“ na njezine opaske u pogledu naslova, što smo ga dali govoru poslanika dra Buljaka, ni- jesmo imali pred očima nego samo stenografske bi- lješke večernje sjednice poslaničkog doma u Beču cd 14 Dećembra p. £., u kojoj je izrečen onaj go- or. Danas, imajući pri ruci zapisnike i te sjednice i one, koja se o istom predmetu držala u večer 13. Decembra, te odnosne vladine podneske i izveštaje željezničkog odbora o njima, u stanju smo pružiti našijem čitaocima priliku da se uvjere, kako ,Smo- trina“. premuđrost ne dopire ni do granica službe- nog znanja, pod kojim razumijemo ono znanje što ge meže steći čitajući službene spise, kao što su predlozi vladini podneseni zastupničkoj kući, mini- starsko naredbe, izvještaji raznih odbora zastupničke kuće i stenografski zapisnici o njezinim sjedni- cama. O čemu je ko govorio, to najbolje može po- kazati sadržina njegova govora. Dr. Baljak govorio je najviše o željeznici od Gabele u Boku, a pošto j egend strategisehe Interessen, je u razlozima odnosnog vladinog predloga rečeno da-su za gradnju imućstveno strategijski interesi (— es sind vorwi- welehe deren Bau als unabweisliche_ Nothwendigkeit erseheinen las- sen —); to smo mi, pogledom na takovu sadržinu njegova govora i na službenu ocjenu one željeznice, pravom i razlogom mogli reći da je poslanik dr. Beljak govcrio o gradnji strategijske željeznice u južnoj Hercegovini. Što rekosmo to je stvarna istina. Nego mi, kojima je kao svakome poznato po rijeklo, kumstvo, svojta i rodbina ,Smotrina“, zna- mo da povrh stvarne istine ,Smotri“ je svetinja službena istina, premda istina nije i ne može biti nego jedna. U ime te službene istine baba ,Smo- tra“ razvalila je nad nama od smijeha svoja kre- zuba usta i čudi se čudnovatom natpisu, što smo dali tom govoru i u kom se natpisu kaže da je go- vor izrečen ,pri pretresu zakona za građuju stre- »tegijske željeznice u južnoj Hercegovini“ dok ,Smo- tra“ naprotiv znade da je taj govor izrečen ,pri »pretresu zakonske osnove o predjelnim gvozlenim »putevima.“ Hoćemo danas dakle da poslužimo neznalicu u službenim stvarima ,Smotru“ službenom istinom i, pokazavši joj granice službenog neznanja, koje ona nije imala prekoračiti, hoćemo da joj zapjeva- mo uprav onako kako se, po onoj njenoj opasći na adresu bokeških čitalaca, vidi da bi ,Smotra“ od Svega srca bila nama zapjevala: »Stani vlaše, ne prel.zi mea e! Stani malko, da te poodmorim!“ Buba ,Smotra“, premda baba, ni to još nez- na da bez muke nema rauke i da se bez čitanja službenih spisa ne meže doznati ni službena istina. Njoj, koja je htjela dijeliti lekcije a da nije prije ni pročitala ono što je trebalo, mi, koji smo gore pomenute službene spise čitali, danas ćemo kazati šta se raspravljalo i pretresalo u večernjoj sjednici zastupničke kuće 14 Decembra p. g., kad je dr. Baljak govorio, pak da vidimo, ne kako e ,Smutra“ smije i nama rvga, nego da vidimo kome ću se svijet grehotom nasmijati i koga će se prije sjetiti, kad mu na um padne ona narodna riječ: stala ruga na sred puta... U sjednici 24 Marta 1898 vlada austrijska podnijela je zastupničkoj kući u Beču zakonski predlog (prilog br. 153), kojim se ovlašćuje zemalj- Ska vlada za Bosnu i H.rcegovinu da uzme zajam od 11 milicna fisrina za gradnju željeznice od Ga- bele do Boke, a isti predlog u isto doba ugarska vlada podnijela je i ugarskom saboru. Ugarski sa- bor primio je predlog, koji je tim postao tamo za- konom. A jer je zasjeđanje carevinskog vijeća lje- tos zatvoreno )rije nego je u istom ovaj predlog došao na pretres, vlada austrijska, na temelju ču- venog S 14. izdala je carsku naredbu 7 Jula 1898 DZL br. 122 sa provizornom moći zakona, i tako je i s austrijske strane ovlašten zajam od 11 mi- liona za gradnju gvozdene pruge cd Gable do B ke. Kad se 26 Septembra 1895 opet sastalo ca- reviusko vijeće na XY. zssjedanje, vlada je po za- konskoj dužnosti podnijela istom na ustavno pre- treganje onu carsku naredbu za nužlu (Nothiervr- dnune), eda ta naredba, izdana provizornom moći zakona u otsustvu čarevinskog vijeća, uz njegovo naknadno odobrenje, postane zakonom, Vladin pod- nesak upućen je bio željezničkom odboru zastupni- čke kuće, koji je, pošto je o njemu vijećav i zaklju- čak stvorio, podnio presjedništvu svoj izvještaj (pri- log br. 363), u isto doba sa izvještajem o drugom vladinom podnesku, dostavljenom istom odboru, glede 25 različitih predjelnih željeznica nižeg reda. Pre- sjedništvo stavilo je na dnevni red sjednice, koja go držala u večer 13 Decembra, pak u večer 14 Decembra : »Izvještaj željezničkog odbora »l. o vladinom podnesku glede predjednih žlje: »Zaica nižeg reda, što se imaju osigurati u godi- »Ni 1898.; »2. 0 carskoj naredbi 7. Jula 1898. DZL. br. 122, »za gradnju djelomične pruge u okupiranoj zemlji ,0d Gabele u Boku. s ograncima do Trebinja i »Gruža. (prilog br. 363.)“ U večernjoj sjednici 13. Decembra, po odre- “to-željeznice mjerodavni bili“ pre“ A