U Dubrovniku 8. Januara 1899.

Cijena listu

7 Austro-Ugarsku, Bosnu i
Hercegovinu na godinu fior. 5.50

Za Srbiju i Crnu goru na go-
dinu fior, 6,

Za sve ostale
o onika 15 u zlatu.

zemlje na godinu

: Za Dubrovnik na godinu fior. 5,

A POsgodine i na četvrt godine
gasanijerap.

AI Pojedini broj: lista 10 novčića. | I

NIA

Pretplata i oglas
Šalju se administraciji , Dubrovnika

Dopisi se šalju uredništvu.

Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase, priposlano, izjave
javne zahvale, računska izvje
ća i slične objave plaća se 10 novč
od retka (sitnijeh slova). Ako se viče

puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankirana pisma ne pi-
maja se

“Boj 2

Izlazi svake Nedjelje.

Godina VIII.

Ea

Dubrovnik 6. januara.

* Svakomu porazu, ma bilo u kojem pogledu,
slaba ljudska narav obično traži uzrok gdje
ga nema i ne može biti. Malo ih je, koji u
takijem. prilikama, ne izgube prisebnost, te
povod i uzrok nedaćama ne traže samo u
izvanjskome svijetu već u sebi samijem, u
nestašici elemenata koji pobjedu osiguravaju.

Hrvati u Dalmaciji u većini slučajeva
naučni pomoću vlade i svećenstva ići od po-
bjede do pobjede, i ne ispitavši nikada uzro-
ke tijem svojijem lakijem pobjedama, kad
naigju na otpor koji ni vlada ni svećenstvo
ni oni ne mogu slomiti — mjereći vas svijet
svojijem laktom — izmišljaju što se vragu
ne bi snjelo, drsko i podlo podvaljuju, samo
da ikoliko svoju golotinju prekriju.

Taki je slučaj bio i sa posljednjijem
izborom u našemu gradu. Uzrok hrvatskomu
porazu » Crvena: Hrvatska“ pripisala je ništa
no manje već Crnoj Gori i dvorskomu savje-
tniku Nardelli. U Dubrovniku svak je ostao
preneražen tom drskošću i podlošću zavidni-
k&.i podlac4. Pošto  ,Crvena Hrvatska“ od
dana, kad je počela izlaziti, nije prestala oba-
sipati desno i lijevo svakoga, ko ne vjeruje
u dogmu Starčevićevu, sličnijem infamijama;
uza svu žestinu denuncije ipak se drželo, da
nije ni dostojno ni pristojno onakomu listiću
dati velike važnosti, i ako su mu inspiratori,
kako se govori, neki viši državni činovnici. Ali
kad zadarski ,Narodni List“, čiji urednik,
časni Biankini, nosi na kažiprstu prsten da-
tovin mu od knjaza Nikole, prenosi onu
krajnju glupost i perfidiju i širi je kao isti-
nit dogagjaj, red je da i mi koju progovori-
mo, i da svaki obzir na stranu metnemo.

Gospoda u redakciji , Narodnoga Lista“
kad su ono iz ,Orvene Hrvatske“ prenijeli,
doista biće pojmili svu težinu odgovornosti,
koju pristojni i pošteni novinari, u koje ubra-
jamo i one ,Narodnoga Lista“, ne smiju ni-
kada iz vida izgubiti. Podna i denuncija
onake vrste dovoljna je da za uvijek pokopa
i veću stranku no:što je srpska stranka u
Dubrovniku, koja se vedra čela i zakonitijem
sredstvima bori za svoj opstanak i napredak.
S toga prisiljeni i pod težinom onake denun-
cije molimo uredništvo ,, Narodnoga Lista“,
da nam kaže-i dokaže: kad je dolazio iza-
slanik knjaza Nikole u Dubrovnik; kad,
LJ Kijem i gdje se sastajao i dogovarao
u svrhu da srpska stranka sklopi iz-
borni kompromis sa autonomnom stran-
kom. Ovo su prosta i jasna pitanja bez ,ako“
i ,da“, Na ova pitanja očekujemo odgovor,
a u isto vrijeme* pružamo Hrvatima priliku,
da nas za uvijek kao političku stranku  po-
kopaju, jer gospoda denuncijanti i nitkovi
treba. da znadu, da srpska stranka u velike
cijeni poštenje i lojalnost.

.Mi u neku ruku razumijemo ovu sra-
motnu i podmuklu “borbu protivu srpske
stranke u pokrajini, a osobito protivu. Srba
u Dubrovniku i Boki-Kotorskoj. Došli ljudi
do uvjerenja da se srpski pokret u ovijem
stranama. ne da slomiti nikakvijem  sredstvi-
ma, i da se on, kao što je niknuo iz naroda,
širi i grana. Vjerujemo, da ovaj pokret, po-
šten i neustrašiv, zadaje dosta brige nekijem
visokijem ličnostima, koji su na krivome putu
odnosno Srba i srpskoga pitanja. Sijanje
vjerske mržnje i nesloge megju Srbima, po-
dupiranje a tvut prix hrvatske propagande

školama i novinama, ne daju onog  rezul-
tata i uspjeha, što su očekivali. Držanje Srba
na Primorju u pitanju uprave Bosne i Her-
cegovine osobito draži gospodu u Sarajevu.
Savremena i liberalna načela, za koja se
naša stranka bori, osobito su trn u oku ne-
kijem administracijama i upravama, koje baš
protivnijem načelima hoće da utuku srpsku
misao. Sve ovo zajedno ne da izvjesnoj go-
spodi mira, pa kad im ni srpski renegati
nijesu mogli pomoći, da dadu neki prividni ra-
zlog svojoj protivnosti protivu srpske stranke,
njihovi agenti po hrvatskijem listovima stali su
bijediti Sibe: da teže preko granici, da su
u dogovoru sa Crnom Gorom, da sad Orna
Gora sad Srbija podupiru naše listove, štam-
parije, kalendare i t. d. Eto_ dobra izgovora
da se s jedne strane. prestraši narod, i da
ge s druge strane na višem: mjestu opravda
protivnost Srbima.

Kad smo već u ovaki posao zagazili, mi
sa svijem ozbiljno iznašamo još jedan pred-
log Hrvatima i visokoj vladi. Svaki posao što
su ga Srbi Dubrovčani preduzeli i preduzi-
mlju, vodi se u potpunom redu, da mogu
svakomu svakoga časa podnijeti čiste račune.
S toga neka izvole Hrvati izabrati dva
najžešća pravaša a visoka vlada dva
najokretnija polcajca, pa neka zajedno
dogju u administraciju Srpske Š tam-
parije i lista ,Dubrovnika“, te najstro-
žoj istrazi i pregledu podvrgnu sve
knjige i račune administracije. Ljudima
vještijem administraciji ne može ništa izbjeći,
njima se ne može dati rog za svijeću. Oni
će u administraciji naći svaku izdutu ili pri-
mljenu malu ili višu sumu potkrijepljenu  is-
pravama nedvojbene vrijednosti, i tada bi se
stoprvo uvjerili, koliko je rodoljublje i požr-
tovnost Srba Dubrovčana.

Mi svoju rekosmo a pozvana gaspoda
imaju riječ.

ao mi
Cponom BparoTey !

Csa Bezugu nojasa y uoBjeuujem  pa3BuTky,
eBaku Nokper y up:suy nupoeBjere, nujecy_6ypmo
iypumaja CBOMe Iu2y, Hero 6y ce o6uuHo ms ne-
anarinjex Ioweraka save, rnocrojao u HeozoJu-
BO Kopanalu, upuBrasveliu g ce6u jegnocrasne u
UeCTO NpOTABHE eZeMEHTE, H _C BD MeHOM OjHHjejin
ey najejamnjy moćjeny m mocramu cy og majorpo
muujera samamaja sa moBjecunny uoBjeuamerBa,

CaBjecT mapoga y cBome npoeBjeraom uy
pasBuja ce nprujem m samjerenujem nmyrem, a
yaapuu, koje joj rjiynooT u ce6nuHocT, Ta rJaBHH
ysjeru narpaxibaukujex Teiba, uecro sazajy, Ty-
pajy je uasag Koja muyT sa BjekoBe, saryule u upa-
Tueny je ca HoBum okosama Og Kojajex Hakaza
nuje 6u1o ockynane y 6oraroj TBOpH&uu  Harpa
IBRUKC NIKOJe. V ume pena H TAKO Ha3BATOr ZaK0-
Ha, y ume Bjepe u apyrujex sByumujex pujeuu, ma-
ponu cy ce upuraekaju, Tjaunju u gaBaljazu a
ysujek msa Te s7arie saBjece yopeliuBama Hapoja,
Epuza ce upocra ce6aunoeT jezgue ocoće maiu mije
Muuujex pByngu u gyx Kaore.

Anu mro je seli Guo nupurucak, To je m ja
uu 6uo ornop, jep, No mpasaay upapoze, rBosnena
TOXKIGA K PAZBHTKY H CABPIIeHCTBY IITO CO HAJAJH
Y GBaKOM sKABIy Hapoza, OGapa jynaukom .cuarom
eBAKY Upenpeky nyrem npasa u npaBune. —
nosmaneTBy ny6okom woBjeuuje mpupoge m npasnsa
mTO om Blanajy jecr Teme 3HAHCTBA CBHjeeHor
pygoBoljea napoga, Ko To ne ysnlja mraha Temko
eBoje Inorpa;emke.

Cpnegu Hapog, u od ce 6opmo Kpos Bjekose
3a CBOj OICTAHAK, 34 CBOja NpaBa, BNIIe Hero uga
KaB Apyru napog, y Toj 6op6ću ygasao je zy6oky

eBnjecr eBora mapojaor oKuBoTa,

e
V qroKy pasBHTKa 6pueku napon erurao je,

KAO (PUTeHHR, y onaj Pnjex, nekymar u paernerer,
HA TAYKH ZAHAINIBET CBOTA PAJBHTKA, TE CE BHIIE HerO
ukaza nocjerno u mnogueo wuBo ocjelara  Bezmu-
Ky uorpe6y meljyco6ue myćaBu, omopasyma a om-
le erere y napony, 6e3 uera o 60moj 6ynylinocrn
He moe GuTH HH TOBOpA.

OG6sraualia u Bjerpuha nanjecruTesu  noBujex

| norpeća m npeHnaga y Bvljeby cpuekora napoja,

XOJAJH H NyBAJH Cy Ca CBHjy CIpAHa, uaCOBH €y
Guju snamenuTu, mog je 6uo spmo. cBa uyBcrBa u
CBe MHCJIH IpeJlnile ce ozymeBibeno y jegao uyB-
cTBO y jenay mucao, naljome ce ;synu Koju nponn-
KHyBIIH NOJOKAj m OKOJHOGTH, NocTAJONIE cBOjnjem
upegnorom rymau onhinjex oxea, onlinjex norpeća,
H O36HIBHH H IIOZKDTBOBAHH  CPIICKH HApOA  CTBOPH
» Opmeko BpaTeTBo“,

Kao mupneHo u eBujeske npnjelie mro yemez
Tpajue H nNemnjie skere IOTABHH, HATH& Ce BeM/BH
a usry6u cjajae 6oje, a nocluje  6zarorBopne u
o6ujaTe KHIIE Npyoka G6BOj K]AC, Henpasu ce m“
GuueTa noBujem suBoTom u 6yjamjem Ćojuma, TaKo
u epueka uapog y lazmanuja 6uo je mocanje ecmp-
Tu bjezamoBnliee MAO KJIOHyO H GyeTa0 y napa-
3y CBOT HapojHOr 2KHBOTA, AJIH OCHHBAĐEM Cpnekor
PBparcrTBa noge noBujum H TOIJIMjHM 2KABOTOM  ZH-
Caru, 6Be care cBoje, KyluTu H y HoBom O8ćuip-
HOoM pany zpaxu eBoje ermacewe, cBojy mapozguy
GyuyhuoerT.

IlremeHurTa MEHCAO NpHXBATH CBA GPIICKA CPIA,
on jemuor zo gpyror kpaja name imokpajune npe-
JEeTH CDETHA BH,ECT KAO MyibeBHA CTpyja; ZAMeTAy-
TH KJAC pacre H NpaRjauu K ce6u  opneky omza-
NuHy, rJaBHH CTyn Hammera uwapoza, koja, kao IIpo-
Teye, ymuoxaBa ce ca eBnjex erpana.

Jom ma7o gama nujeza mac og onor uaca_y
Kome Cpneko BpaTerBo naBpniyje roguuy nana
CBOTA ZAKOHHTOTA OIIGTAHKA.

V 0B) KparTkO Bpujeme KOJHKO Ce CTOKIO 34
Hall mapog, uosmaTo je eakom Cp6udy, u cauu-
IBABA TEMEJB /OBO/BHH, ZA MOXKEMO ONpABJAHO y
6ynyfimocra jomi Belier m znogunjer yenjexa oue-
KHBATH.

Ogynure ce 6pahio Cp6u, cBa oko Cpmexor
BparerBa! OBaj neka Bam Gyge eroxep xkojer ce
umare upuxBaruru y Bamem HapognoM  sKaBoTy,
camujre y w epe Bame mne u Bame ocjekaje.

O OBOM KODOM HAZAXHYT, HEGTHTAM CBOj MH-
noj 6palia 6peTay Hoy roguHy, ga Hac m oBa na-
lje ezoxHe u noxprosne oko Cpiuekor Bparersa,
za mocrememo u ca najseliam narnopom namujex eH-
na Gynemo nogarayra y najBeliem cjajy omy mo-
paiiy srpaay mapogaor ysroja u yepeliesa ky1
mac mopa Baru uzeaz nammnjex pogumy6anjex
TOKEbA.

V TOM TOME/BATOM y381AIbY KJIHYeM H3 1y6u-
He Mor cpna:

"KuBje1o Cpneko BparerTBo!
sKuBuo Cpresu Hapo1!
Y llućenuky 27. zevem6pa 1898.
lip. Epero KoBaueBnli.

E saa

Još o čudnovatom natpisu

Kad smo u prošl:m broju odgovorili ,Smotci
dalmotinskoj“ na njezine opaske u pogledu naslova,
što smo ga dali govoru poslanika dra Buljaka, ni-
jesmo imali pred očima nego samo stenografske bi-
lješke večernje sjednice poslaničkog doma u Beču
cd 14 Dećembra p. £., u kojoj je izrečen onaj go-
or. Danas, imajući pri ruci zapisnike i te sjednice
i one, koja se o istom predmetu držala u večer 13.
Decembra, te odnosne vladine podneske i izveštaje
željezničkog odbora o njima, u stanju smo pružiti
našijem čitaocima priliku da se uvjere, kako ,Smo-
trina“. premuđrost ne dopire ni do granica službe-
nog znanja, pod kojim razumijemo ono znanje što
ge meže steći čitajući službene spise, kao što su
predlozi vladini podneseni zastupničkoj kući, mini-
starsko naredbe, izvještaji raznih odbora zastupničke
kuće i stenografski zapisnici o njezinim sjedni-
cama.

O čemu je ko govorio, to najbolje može po-
kazati sadržina njegova govora. Dr. Baljak govorio
je najviše o željeznici od Gabele u Boku, a pošto

j egend strategisehe Interessen,

je u razlozima odnosnog vladinog predloga rečeno
da-su za gradnju
imućstveno strategijski interesi (— es sind vorwi-
welehe deren Bau
als unabweisliche_ Nothwendigkeit erseheinen las-
sen —); to smo mi, pogledom na takovu  sadržinu
njegova govora i na službenu ocjenu one željeznice,
pravom i razlogom mogli reći da je poslanik dr.
Beljak govcrio o gradnji strategijske željeznice u
južnoj Hercegovini.

Što rekosmo to je stvarna istina.

Nego mi, kojima je kao svakome poznato po
rijeklo, kumstvo, svojta i rodbina ,Smotrina“, zna-
mo da povrh stvarne istine ,Smotri“ je svetinja
službena istina, premda istina nije i ne može biti
nego jedna. U ime te službene istine baba ,Smo-
tra“ razvalila je nad nama od smijeha svoja kre-
zuba usta i čudi se čudnovatom natpisu, što smo
dali tom govoru i u kom se natpisu kaže da je go-
vor izrečen ,pri pretresu zakona za građuju stre-
»tegijske željeznice u južnoj Hercegovini“ dok ,Smo-
tra“ naprotiv znade da je taj govor izrečen ,pri
»pretresu zakonske osnove o predjelnim gvozlenim
»putevima.“

Hoćemo danas dakle da poslužimo neznalicu
u službenim stvarima ,Smotru“ službenom istinom
i, pokazavši joj granice službenog neznanja, koje
ona nije imala prekoračiti, hoćemo da joj zapjeva-
mo uprav onako kako se, po onoj njenoj opasći na
adresu bokeških čitalaca, vidi da bi ,Smotra“ od
Svega srca bila nama zapjevala:

»Stani vlaše, ne prel.zi mea e!
Stani malko, da te poodmorim!“

Buba ,Smotra“, premda baba, ni to još nez-
na da bez muke nema rauke i da se bez čitanja
službenih spisa ne meže doznati ni službena istina.

Njoj, koja je htjela dijeliti lekcije a da nije
prije ni pročitala ono što je trebalo, mi, koji smo
gore pomenute službene spise čitali, danas ćemo
kazati šta se raspravljalo i pretresalo u večernjoj
sjednici zastupničke kuće 14 Decembra p. g., kad
je dr. Baljak govorio, pak da vidimo, ne kako
e ,Smutra“ smije i nama rvga, nego da vidimo
kome ću se svijet grehotom nasmijati i koga će se
prije sjetiti, kad mu na um padne ona narodna
riječ: stala ruga na sred puta...

U sjednici 24 Marta 1898 vlada austrijska
podnijela je zastupničkoj kući u Beču zakonski
predlog (prilog br. 153), kojim se ovlašćuje zemalj-
Ska vlada za Bosnu i H.rcegovinu da uzme zajam
od 11 milicna fisrina za gradnju željeznice od Ga-
bele do Boke, a isti predlog u isto doba ugarska
vlada podnijela je i ugarskom saboru. Ugarski sa-
bor primio je predlog, koji je tim postao tamo za-
konom. A jer je zasjeđanje carevinskog vijeća lje-
tos zatvoreno )rije nego je u istom ovaj predlog
došao na pretres, vlada austrijska, na temelju ču-
venog S 14. izdala je carsku naredbu 7 Jula 1898
DZL br. 122 sa provizornom moći zakona, i tako
je i s austrijske strane ovlašten zajam od 11 mi-
liona za gradnju gvozdene pruge cd Gable do B ke.

Kad se 26 Septembra 1895 opet sastalo ca-
reviusko vijeće na XY. zssjedanje, vlada je po za-
konskoj dužnosti podnijela istom na ustavno  pre-
treganje onu carsku naredbu za nužlu (Nothiervr-
dnune), eda ta naredba, izdana  provizornom moći
zakona u otsustvu čarevinskog vijeća, uz njegovo
naknadno odobrenje, postane zakonom, Vladin pod-
nesak upućen je bio željezničkom odboru zastupni-
čke kuće, koji je, pošto je o njemu vijećav i zaklju-
čak stvorio, podnio presjedništvu svoj izvještaj (pri-
log br. 363), u isto doba sa izvještajem o drugom
vladinom podnesku, dostavljenom istom odboru, glede
25 različitih predjelnih željeznica nižeg reda. Pre-
sjedništvo stavilo je na dnevni red sjednice, koja
go držala u večer 13 Decembra, pak u večer 14
Decembra :

»Izvještaj željezničkog odbora

»l. o vladinom podnesku glede predjednih žlje:
»Zaica nižeg reda, što se imaju osigurati u godi-
»Ni 1898.;

»2. 0 carskoj naredbi 7. Jula 1898. DZL. br. 122,
»za gradnju djelomične pruge u okupiranoj zemlji
,0d Gabele u Boku. s ograncima do Trebinja i
»Gruža. (prilog br. 363.)“

U večernjoj sjednici 13. Decembra, po odre-

“to-željeznice mjerodavni bili“ pre“

A