> Cijena listi. : Za Austro+-Ugrsku, Bosnu i Hereegovinu na godinu fior. 5.50 ZA Srbiju i Crnu goru na p dinu: flor. 6. Za svo ostale zemlje na godinu franaka 15 a zlatu. Za Dubrovnik na godinu flor. 5. Na p5 godine i na četvrt godine DU | Pretplata i 0, Salju ce administraciji Dub. Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi so no vraćaju i : | Za oglasa priposlano, izjave, javrie zahvale, računska izvje- 6a.i slične objave plaća se 10 novč. "ud retka (sitnijeh slova). Ako se više Zp štampaju, po Pavtu ons. Pojadini broj lista 19 novčića. / “lote Pisma ne pi- <. Broj iL Izlazi svake Nedjelje. Godina: VIII, , Velikosrpska propaganda “ u južnoj Dalmaciji > Jedan francuski pisac, opisujući pariški život, došao je do zaključka: o kojoj se obi- telji u javnosti ništa ne govori, znak je da članovi njeni živu mirno i uredno. Obitelj, pleme, narod i država dovode ge obično u uzročnu vezu i po analogiji prave se zaključci, koji za sve ukupno ima- ju apsolutnu vrijednost. Ipak se mišljenje onoga francuskoga pisca ne može primijeniti na narode. Za. jednu obitelj može podnijeti, da se o njoj ne govori, a ipak da je sretna i uredna, ali za jedan narod dandanašnji ona izreka ne vrijedi. Kad se o jednom narodu ne bi danas pisalo i govorilo, bilo dobro ili zlo, isto bi bilo što i proglasiti ga mrtvijem i nesposobnijem. Srpski narod od: svoga dolaska na bal- kansko poluostrvo pa do danas .u velike je interesovao okolne narode i strani svijet. I može se reći da to interesovanje ne stoji u upravnome razmjeru sa numeričkom snagom njegovom. Bilo je. naroda brojnijih od srp- skoga, ipak ni u prošlosti ni u sadašnjosti nijesu se ni znamenitim djelima ni narodni- jem osobinama istakli, i istorija je preko. njih mučke prešla ili ih je samo spomenula. Na- protiv srpski narod, osobito u ovome vijeku, svojom herojičkom borbom i izvrsnijem na- rodnijem umotvorinama i osobinama izazvao je divljenje svega izobraženoga: svijeta i u istoriji zabilježili su mu ime zlatnijem slovi- ma prvi evropski istoričari i naučenjaci. Srbi su naučni da se s njima strani svijet bavi, jer: su narod čil i sposoban za život i napredak. Tijem se kao narod, koji vjeruje u svoju ljepšu budućnost, ponosimo, jer.to dokazuje da se o nama“ vodi računa i da nijesmo tugji izmečari i malenkost koju se imože zanemariti u ćošak turiti. Ali koliko smo ponositi i osjetljivi, opet, poznajući vrlo dobro svoju snagu i moć, želinio da se ne pretjeruje, što se tiče nas Srb4 u Austriji. *“ Dubrovniku, negda slavnomu i moćno- mu, po istorijskomu procesu došao je red da kao Mleci žive o kapitalu ewoje prošlosti i ništa više. Boka-Kotorska, koja takogjer ima svoju znamenitu prošlost, danas životari i bavi se svojim kućnijem poslovima. U Du- brovniku i u Boki žive srpski narod, zaba- vljen svojijem domaćijera nevoljama, koje mu je vrijeme donijelo. A pošto mu je, na prav- di Boga, nametnuta narodnosna i vjerska borba, i ako malo kasno, jer uvijek i pleme- nit i pošten prama svomu bratu, prihvatio je srpski narod dobačenu rukavicu i bori se za Svoj obraz protiv udruženijet moćnijeh ne- prijatelja. > Naša. braća, opijeni uspjesima lakijeh pobjeda, koje im je više vlada nego oni sami izvojevali, i našavši kod nas Srb& na jugu, prirodni i jaki otpor, koji ni sa svoji- jem moćnijem saveznikom nijesu mogli sa- vladati — da so vladi više omile i da je za svoje. nebulozne planove. pridobiju, stadoše nag. Srbe. bijediti veleizdajničkijem težnjama. Ovo. zastarjelo orugje pomagalo im je, koliko je vladi. išlo u. prilog. Ove hrvatske nepošte- ne denuncije. osobito se javljaju u oči izbora. Ali su ovoga pak: puta prešle svaku granicu i mjeru. Našlo: se sredstva i načina, da se u. veliki dio. ZB dj djjj listova pro-.. ture glasovi o ,velikosrpskoj propagandi“ u F južnoj Dalmaciji, kojoj je, kako vele, Dubro- vnik središte. Te se lažne vijesti turaju u njemačke listove po Njemačkoj i Austriji, u magjarske i naravski u hrvatske. Ovoga pu- ta tijem je lažnijem glasinama glavni cilj: Obijediti dalmatinsko uamjesništvo, da potpo- maže ,velikosrpsku propagandu“ u korist knjaza Nikcle i po mogućnosti oboriti ga. Ovoga pula je ,velikosrpsku propaganda“ sredstvo, da na eventualno ispražnjena mje- sta na namjesništvu zasjednu novi ljudi, ko- ji obećavaju ,smrviti Srbe“. Drugi je cilj ove kampanje općina u Dubrovniku i u Ko- toru. Što će središnja vlada u Beču uraditi, tv se nas ne tiče, jer nam gore ne može biti, zasjednu li na meke stolice namjesni- štva dalmatinskog general Varešanin, barun Marojčić i Tončić, o čemu se već u hrvat- skijem krugovima govori. Htjeli bi samo upitati Hrvate, u čemu nam može biti gore, kad bi ovi njihovi ljudi vedrili i oblačili u Zadru. U sadašnje vrijeme pokvarenoga parlamenta- rizma na političke uspjehe može sigurno ra- čunati samo onaj, za kim stoji vlada; ko je po sticaju prilik& u opoziciji mora se boriti, ali mu je mala nada u uspjeh. S toga nas danas teško išta može iznenaditi. Ali smo sasvijem tijem daleko od ,smrvljenja“ Srba. Srpski se narod ne da ,smrviti“. Ko to že- li, neka pokuša. Pokušali su i moćniji od spomenute slavne trijade, nije li istina g. Tončiću? Vi dobro poznajete povjest Srba. Vi ste ćak i jednom stradali za načela slo- bode, prava i pravičnosti, i to u ono vrije- me kad nije bilo pravaštva, i kad se veoma malo znalo o Hrvatstvu. O spomenutoj gadnoj pojavi, porodu raz- vratnijeh ljudi, govorili smo do sada nekoli- ko puta. Opet smo se na nju povratili, ne što ona zaslužuje pomena, već što je znak truleža i gada u kome se protivnici naši va- ljaju. Kad su se ti gadi od ljudi drznuli da metnu u sumnju vjernost i odanost jednoga Feldzeugmeistera i njegove gospogje, pro- mislite što nijesu kadri učiniti. Prama drsko- sti take denuncije, one svagdašnje protiv nas Srba iščezavaju. A kad još ima jedna stran- ka, koja svu svoju nadu polaže u uspjeh one gadne kampanje, sudite o njezinoj mo- ralnoj niskosti. Ovako što nije se smjelo na- zad 10-15 godina u Dubrovniku ni pomisli- ti; eno živa svjedoka D.ra Pera Čingrije. Koliko je Dubrovnik nisko spao u ovoj hrvatsko-dalmatiskoj eri! Govore ljudi, da ne dolazi svako zlo da škodi. Ako je zlo što protivnici naši rade, a jest opačina da ne može biti gora, svakako dokazuje, koliko mi Srbi visoko stojimo, a koliko su Hrvati ni- sko pali. Iz ove moralne prednosti crpimo vjeru u našu bolju budućnost i pobjedu srp- ske stvari i bez .velikosrpske propagande“, jer je svpsko ime i suviše veliko prama hrvatskom. a di oi He celure ce! V Gpojy 8. moerapekora ,Cpirexora Bjecnuka“, Ha upBome mjeoty, HAIITAMIA- Ho je; »JaBBajy mam us Henecuwa, za oy HCKe NOpOZuNe Npenaje Mon6y pagu ueege- wa KorTapekoj slacra. Opa Bujeer mac je BPIO Upenepasuja u Mu npenopyayjeMo 7o- ruumujem koju xohe ga ce cele, za ogyeramy on eBoje Te necpehine- Hamjepe u za ocramy ca ocrazom Gpahom onaje, raje 6cy u naumu upazjenosa 6uau. Ocrajre, palio, oBnje u HemMojre GPIBHTH y OWHIJOZHy JPONACT, HerO noGpunumo ce sajezuuuku 3a nany 60my OynytiHocT!“ cuy sujeer y ,Cpmekom BjecuuEy“, zouupa - ge ey go-mac Bujecru_ o namjepu BeJukora 6poja HeBecuwana za ce uceJe, za 34 HaBj eg manyere oo ueropujeko mjecro, ma xKojemy je rog. 1875. mygna npBa nymka. Mu um y nouerky uujecmo xrjemu. BjepoBarn, jep emo Zpxam ga kog upasocnasunjex Cp6a uma BH Y8/P"KIBHBOCTH, BHIIE OTILOpHe CH/1TE H BHIIe pašsyMHjeBaia HeTO_y MyXamMezanana. ATH“eT0: 6y, Ha >KAJOCT, IIPABOCIABHH. IOYE- Ju ga uxy sa cromama eBoje 6pahe myxame- ganeke Bjepe. OBoj .HoBoj epnekoj necpelin Tpe6a 6am ga upegiasde ou Koj ey rog. 1875. psa nogurun 6apjag 3a 67m0607y. Temxa cyn6uma nparu Hanr mapog y Bocuu u Xepnerosuiu. O rome He rpeGa Za CTONpBO HAC HHTATEJBE . HSBJEeNIHHBAMO. /lamac caMO GHJBO,KHMO OBY HOBY Hećpeliy. Ona neruia Huje HOBA y TOJHKO IITO CO ZO JaHao.ucenuno npeko croruuy rueyha myxa- MezaHana u MHOrH upaBsocTaBin Cp6uu. Mu eMOo y cBoje BpujeMe NOJusaJu rmae u upo- THB ceewa name 6palie myxamezancke Bje- pe, jep uceuBae ypoljeHora CTAHOBHHIITBA HAHOCH INTETy ZEeM/BH HM HAPOZHOM KapakTepy Bocme u XepneroBuHe, u rujem ce y Belioj mjepu omakoliyje yee:paBawe crpanujex ezme- MeHara, ITO KyuTyprperepu jeasa ouekyjy. OBO ce/Bewe HeBecuwana HABHBIBEMO _HOBOM necpehom, jep ce me cege mojezunnu 1upaBo- claBuu Beli mapog-ceBag, u To je kog upa- BocnaBuujex upsuna. /lo caza je IpaBocaBEu CeBAK TPIHO H Myuao. Caga sume nehe za TPIH a Mozuru je ysagyguo, ma xoke za ce cenu. Nemo ce Hali CemBak Ha To ogryuu, aIH Kag ce Beh HakaHHo, 3tauu za my je NOTrOpHo Jyu go HoKaTa. Kaxo na upumjep nocryna KoTApeKH npegerojauk y HeBeemwy, ueuucahemMo Heko- IHKO pegaka u3 nyruujex GuIbexaka tenrkor ny6auuuere J. Xomeueka: ,Y HeBecuwy je KoTapeku npegerojuuk neku Payx, uyBeH y o6jema okviupanujem semama. Ilopujekgom je no 6Boj upuiunu noseku JeBpejum. Uyo caM sa wera jom upuje mora zozacka y He- BecHie, za ce oguukyje 6e8068upnomhiy. He- BOCHIBCKOT je CBEIITeHHKA H. IP. ZATBOpHO Ha NeT gana, iro je ograsehu og iwera mMe- THyO 4HTy HA rJABY jONI KOX BpATA H Ipnje Hero mMro je H34Ia0 y XOAHHE, KAO MITO TO napehyje BABTA KPHBHY4HH 3AaKOH TOCIOJuHA Payxa. Jegmom cy pBuje Gyae cjeme ma ereneHune werose kyle. 4um ux je yrTegao orjepao ux je y sarBop ua 24 ype. Jenna je oz IBHX ysa1ya Momuna za je myeru jep uma Rog kyhe ogojue Koje ueMa KO za Ba- moju 3a Tako gyro spujeme. M ono je mopa- Jo ruagoBaru, jep je Tako 6uo hee roemo- Tuna Kamerana Payxa...... To je 6uo ne- BeCHICKH KOTApCKH UpeXeTojHuK Payx, Koju ce xBaora za je uBperoM pykom eBojom TaKo yxporno Hesecnwe, koje je sa Typeke BIAJE Ouro orwumure cBujex ormopa a y kome je 1875. rog. NyKIA NPBA IylIKA, za 6u Ha iweroBy sanoBjeg CBaku oralm TOTOB Guo eBora npsopoljenora cuua IIpuje uero emo Npouuralu 0By 2Kago-, zika, jer dobro poznaje hrvatsku većinu, HsnujeTu na XKpTBONHE H Ty Ta saKTATA KH emaguru.“ H s6uma HeBecuin, yerpajy u y ee0j0j HAMHCIH,“ CEJBEHEM NpHHOCE HajBeliy ZpTBy, a 34 goMOBuuy jeguako Kao ga ux je KO sakao miu onamo, jep mu eh kao za BEAHMO rje Ce ua iuxoBo mjeero gocemyjy Hujemnu uuu Maljapu, re đa TaKO HecTaHe Hapoza, HeeTaHe ycnomene Ha roguuy 1875, (Amu ce To ne emuje goroguru. OBaj IOKpeT 3a HCe.BABaieM TpeĆa y KIHMIH yry- muri, jep 6m morao umaru Henornegunjex NOCIBEZMINA; CG TOTA HAPOZHH IpBANH HeKa ynorpnjeće oBoj ymguB, noguruy eBoj rao, Ipezode mapozy nmpomaer y kojy ce6e Bogu u apyrujem myT x neroj nokasyje. Mu. ce nagaMo ga le napoguu npBanu y Tome yo-, njeru, jep je daciuje ua eBojoj poljenoj rpy- HH 3eMJBe CBAKE HEBOBO. IOJHOCHTH HETO je eBOjeBOJEHO OCTABHTH zA Ce IO Oj BAT4M TyljuH_ mup, M36opuu uMeHug sa rpag Capajepo | H oiyka HeBeemsana sa cemewem EPJEHIIY ABageceTorogumisuny ogynanuje Boeme u XepueroBune. m mi Dalmatinski sabor “Zadar 10. marča. Kao što javih u posljednjem pismu i što ste i sami mogli razabrati treća sjednica našega sabora bila je dosta znamenita. Jednodušni prosvjed svijeh stranaka protiv uvlačenja njemačkoga jezika u urede bijaše potrebit i u zgvduo vrijeme glasovan. Bilo je vrijeme da ge o tome čuje glas naroda, koji ne će i ne može da se upregne pod kola njemačkoga prodiranja na istok. Ima poslanika koji cjene da vlada ne će odustati od uvlačenja njemačkoga je- koja je onijem glasovanjem došla donekle u sukob sa svo- jijem političkijem programom. Hrvatski politički program, bilo svjesno bilo, nesvjesno, ide u prilog njemačkomu prodiranju na istok. Ko očekuje ostva- renje svojijeh težija od pobjede balkanske politike trojnoga saveza, uzalud prosvjeduje protiv njemačko- ga jezika. Oro će mnogijem izgledati paradokson, ali je tako. Svakako bolje i ovako nego ništa. Valjda će ge i naša braća Hrvati jednom osvijestiti i uvjeriti se, da mrvice, koje im se sa bogate nje- mačke gefre dubacuju, nanose doista štete Srpstvu ali ni Hreutima ne koriste. — Rsjav je utisak hrv. poslanik Milić učinio svojom polemikom sa Baljakom i Biaukinijem, te mu je pravom Dr. Tro- janović doviknuo: ,Vi branite Nijemce! Vi govorite kao predsjednik suda“. Sabor je uzeo na znanje izvješće zemaljskoga odbora o zaveđenju i poslovanju zemljišno-veresij- skog zavoda kreljevine Dalmacije. — Od postanka zemljišno-veregijskog zavoda t. j. od 1. jula 1898. do 20. februara 1899. prikazato je istomu zavodu 3239 molbenica za dozvolu zajma u iznosu od 9,032.740 kruna. Riješeno je bilo 1466 molbeni- ea; od kojijeh odbijeno 730, na 165 podijeljen je zajam za jedan dio traženoga iznosa, a na 214 po- dijeljen je čitav izncs. Broj zajmova dozvoljenih do 20. februara 0. g. dosiže 379 molbenica u ukupnom iznosu od 1.586.000 kruna. — Zakonska osnova o vrepjenju bujice ,Jabuke“ u području općine sinj- ske, radi formalne strane bila je predata ekonomsko - administrativnom odboru. — Sabor je usvojio iz- mjenu $ 15 pokrajinskog zakona o postavljanju za- kletih strežara nad ribanjem. Po toj izmjeni ribar- ske straže, kad zaplijene zabranjena srestva za ri- banje, imadu ih predati općinskoj upravi, a ova ih ima dostaviti lučkom uredu dotične općine. — Sabor je glasovao, da se ocijepi sudbeni kotar vrli- čki od podrvčja okružnog suda spljetskog i pridruži okružnom sudu u Šibeniku — Sabor je primio izvje- štaj upravno gospodarstvenog odbora glede seoskih blagajna, i glasovani su s neznatnom izmjenom svi predlozi zemaljskog odbora, o čem sam u prvom pismu izvjestio. Još je bio usvojen s malom izmje-