> Cijena listi.
: Za Austro+-Ugrsku, Bosnu i
Hereegovinu na godinu fior. 5.50

ZA Srbiju i Crnu goru na p
dinu: flor. 6.

Za svo ostale zemlje na godinu
franaka 15 a zlatu.

Za Dubrovnik na godinu flor. 5.
Na p5 godine i na četvrt godine

DU

|

Pretplata i 0,
Salju ce administraciji Dub.

Dopisi se šalju uredništvu.

Rukopisi so no vraćaju i

: | Za oglasa priposlano, izjave,
javrie zahvale, računska izvje-
6a.i slične objave plaća se 10 novč.
"ud retka (sitnijeh slova). Ako se više
Zp štampaju, po Pavtu

ons.
Pojadini broj lista 19 novčića. / “lote Pisma ne pi-
<. Broj iL Izlazi svake Nedjelje. Godina: VIII,

, Velikosrpska propaganda “
u južnoj Dalmaciji

> Jedan francuski pisac, opisujući pariški
život, došao je do zaključka: o kojoj se obi-
telji u javnosti ništa ne govori, znak je da
članovi njeni živu mirno i uredno.

Obitelj, pleme, narod i država dovode
ge obično u uzročnu vezu i po analogiji
prave se zaključci, koji za sve ukupno ima-
ju apsolutnu vrijednost. Ipak se mišljenje
onoga francuskoga pisca ne može primijeniti
na narode. Za. jednu obitelj može podnijeti,
da se o njoj ne govori, a ipak da je sretna
i uredna, ali za jedan narod dandanašnji ona
izreka ne vrijedi. Kad se o jednom narodu
ne bi danas pisalo i govorilo, bilo dobro ili
zlo, isto bi bilo što i proglasiti ga mrtvijem
i nesposobnijem.

Srpski narod od: svoga dolaska na bal-
kansko poluostrvo pa do danas .u velike je
interesovao okolne narode i strani svijet. I
može se reći da to interesovanje ne stoji u
upravnome razmjeru sa numeričkom snagom
njegovom. Bilo je. naroda brojnijih od  srp-
skoga, ipak ni u prošlosti ni u sadašnjosti
nijesu se ni znamenitim djelima ni narodni-
jem osobinama istakli, i istorija je preko. njih
mučke prešla ili ih je samo spomenula. Na-
protiv srpski narod, osobito u ovome vijeku,
svojom herojičkom borbom i izvrsnijem na-
rodnijem umotvorinama i osobinama izazvao
je divljenje svega izobraženoga: svijeta i u
istoriji zabilježili su mu ime zlatnijem slovi-
ma prvi evropski istoričari i naučenjaci.

Srbi su naučni da se s njima strani
svijet bavi, jer: su narod čil i sposoban za
život i napredak. Tijem se kao narod, koji
vjeruje u svoju ljepšu budućnost, ponosimo,
jer.to dokazuje da se o nama“ vodi računa
i da nijesmo tugji izmečari i malenkost koju
se imože zanemariti u ćošak turiti. Ali koliko
smo ponositi i osjetljivi, opet, poznajući vrlo
dobro svoju snagu i moć, želinio da se ne
pretjeruje, što se tiče nas Srb4 u Austriji.

*“ Dubrovniku, negda slavnomu i moćno-
mu, po istorijskomu procesu došao je red da
kao Mleci žive o kapitalu ewoje prošlosti i
ništa više. Boka-Kotorska, koja takogjer ima
svoju znamenitu prošlost, danas životari i
bavi se svojim kućnijem poslovima. U Du-
brovniku i u Boki žive srpski narod, zaba-
vljen svojijem domaćijera nevoljama, koje mu
je vrijeme donijelo. A pošto mu je, na prav-
di Boga, nametnuta narodnosna i vjerska
borba, i ako malo kasno, jer uvijek i pleme-
nit i pošten prama svomu bratu, prihvatio je
srpski narod dobačenu rukavicu i bori se za
Svoj obraz protiv udruženijet moćnijeh ne-
prijatelja.

> Naša. braća, opijeni uspjesima lakijeh
pobjeda, koje im je više vlada nego oni
sami izvojevali, i našavši kod nas Srb& na
jugu, prirodni i jaki otpor, koji ni sa svoji-
jem moćnijem saveznikom nijesu mogli sa-
vladati — da so vladi više omile i da je za
svoje. nebulozne planove. pridobiju, stadoše
nag. Srbe. bijediti veleizdajničkijem težnjama.
Ovo. zastarjelo orugje pomagalo im je, koliko
je vladi. išlo u. prilog. Ove hrvatske nepošte-
ne denuncije. osobito se javljaju u oči izbora.
Ali su ovoga pak: puta prešle svaku granicu
i mjeru. Našlo: se sredstva i načina, da se

u. veliki dio. ZB dj djjj listova  pro-..

ture glasovi o ,velikosrpskoj propagandi“ u

F južnoj Dalmaciji, kojoj je, kako vele, Dubro-

vnik središte. Te se lažne vijesti turaju u
njemačke listove po Njemačkoj i Austriji, u
magjarske i naravski u hrvatske. Ovoga pu-
ta tijem je lažnijem glasinama glavni cilj:

 Obijediti dalmatinsko uamjesništvo, da potpo-

maže  ,velikosrpsku propagandu“ u korist
knjaza Nikcle i po mogućnosti oboriti ga.
Ovoga pula je ,velikosrpsku propaganda“
sredstvo, da na eventualno ispražnjena mje-
sta na namjesništvu zasjednu novi ljudi, ko-
ji obećavaju ,smrviti Srbe“. Drugi je cilj
ove kampanje općina u Dubrovniku i u Ko-
toru. Što će središnja vlada u Beču uraditi,
tv se nas ne tiče, jer nam gore ne može
biti, zasjednu li na meke stolice namjesni-
štva dalmatinskog general Varešanin, barun
Marojčić i Tončić, o čemu se već u hrvat-
skijem krugovima govori. Htjeli bi samo upitati
Hrvate, u čemu nam može biti gore, kad bi
ovi njihovi ljudi vedrili i oblačili u Zadru.
U sadašnje vrijeme pokvarenoga parlamenta-
rizma na političke uspjehe može sigurno ra-
čunati samo onaj, za kim stoji vlada; ko je
po sticaju prilik& u opoziciji mora se boriti,
ali mu je mala nada u uspjeh. S toga nas
danas teško išta može iznenaditi. Ali smo
sasvijem tijem daleko od ,smrvljenja“ Srba.
Srpski se narod ne da ,smrviti“. Ko to že-
li, neka pokuša. Pokušali su i moćniji od
spomenute slavne trijade, nije li istina g.
Tončiću? Vi dobro poznajete povjest Srba.
Vi ste ćak i jednom stradali za načela slo-
bode, prava i pravičnosti, i to u ono vrije-
me kad nije bilo pravaštva, i kad se veoma
malo znalo o Hrvatstvu.

O spomenutoj gadnoj pojavi, porodu raz-
vratnijeh ljudi, govorili smo do sada nekoli-
ko puta. Opet smo se na nju povratili, ne
što ona zaslužuje pomena, već što je znak
truleža i gada u kome se protivnici naši va-
ljaju. Kad su se ti gadi od ljudi drznuli da
metnu u sumnju vjernost i odanost jednoga
Feldzeugmeistera i njegove gospogje, pro-
mislite što nijesu kadri učiniti. Prama drsko-
sti take denuncije, one svagdašnje protiv nas
Srba iščezavaju. A kad još ima jedna stran-
ka, koja svu svoju nadu polaže u uspjeh
one gadne kampanje, sudite o njezinoj mo-
ralnoj niskosti. Ovako što nije se smjelo na-
zad 10-15 godina u Dubrovniku ni pomisli-
ti; eno živa svjedoka D.ra Pera Čingrije.

Koliko je Dubrovnik nisko spao u ovoj
hrvatsko-dalmatiskoj eri! Govore ljudi, da ne
dolazi svako zlo da škodi. Ako je zlo što
protivnici naši rade, a jest opačina da ne
može biti gora, svakako dokazuje, koliko mi
Srbi visoko stojimo, a koliko su Hrvati ni-
sko pali. Iz ove moralne prednosti crpimo
vjeru u našu bolju budućnost i pobjedu srp-
ske stvari i bez .velikosrpske propagande“,
jer je svpsko ime i suviše veliko prama
hrvatskom.

a di oi

He celure ce!

V Gpojy 8. moerapekora ,Cpirexora
Bjecnuka“, Ha upBome mjeoty, HAIITAMIA-
Ho je;

»JaBBajy mam us Henecuwa, za oy
HCKe NOpOZuNe Npenaje Mon6y pagu  ueege-
wa KorTapekoj slacra. Opa Bujeer mac je
BPIO Upenepasuja u Mu npenopyayjeMo 7o-

ruumujem koju xohe ga ce cele, za ogyeramy
on eBoje Te necpehine- Hamjepe u za ocramy
ca ocrazom Gpahom onaje, raje 6cy u naumu
upazjenosa 6uau. Ocrajre, palio, oBnje u
HemMojre GPIBHTH y OWHIJOZHy JPONACT, HerO
noGpunumo ce sajezuuuku 3a nany  60my
OynytiHocT!“

cuy sujeer y ,Cpmekom BjecuuEy“, zouupa -
ge ey go-mac Bujecru_ o namjepu  BeJukora
6poja HeBecuwana za ce uceJe, za 34 HaBj eg
manyere oo ueropujeko mjecro, ma xKojemy
je rog. 1875. mygna npBa nymka. Mu um y
nouerky uujecmo xrjemu. BjepoBarn, jep emo
Zpxam ga kog upasocnasunjex Cp6a uma
BH Y8/P"KIBHBOCTH, BHIIE OTILOpHe CH/1TE H
BHIIe pašsyMHjeBaia HeTO_y MyXamMezanana.
ATH“eT0: 6y, Ha >KAJOCT, IIPABOCIABHH. IOYE-
Ju ga uxy sa cromama eBoje 6pahe myxame-
ganeke Bjepe. OBoj .HoBoj epnekoj necpelin
Tpe6a 6am ga upegiasde ou Koj ey rog.
1875. psa nogurun 6apjag 3a 67m0607y.

Temxa cyn6uma nparu Hanr mapog y
Bocuu u Xepnerosuiu. O rome He rpeGa
Za CTONpBO HAC  HHTATEJBE . HSBJEeNIHHBAMO.
/lamac caMO GHJBO,KHMO OBY HOBY  Hećpeliy.
Ona neruia Huje HOBA y TOJHKO IITO CO ZO
JaHao.ucenuno npeko croruuy rueyha myxa-
MezaHana u MHOrH upaBsocTaBin Cp6uu. Mu
eMOo y cBoje BpujeMe NOJusaJu  rmae u upo-
THB ceewa name 6palie myxamezancke Bje-
pe, jep uceuBae ypoljeHora CTAHOBHHIITBA
HAHOCH INTETy ZEeM/BH HM HAPOZHOM KapakTepy
Bocme u XepneroBuHe, u rujem ce y Belioj
mjepu omakoliyje yee:paBawe crpanujex ezme-
MeHara, ITO KyuTyprperepu jeasa ouekyjy.
OBO ce/Bewe HeBecuwana HABHBIBEMO _HOBOM
necpehom, jep ce me cege mojezunnu 1upaBo-
claBuu Beli mapog-ceBag, u To je kog upa-
BocnaBuujex upsuna. /lo caza je IpaBocaBEu
CeBAK TPIHO H Myuao. Caga sume nehe za
TPIH a Mozuru je ysagyguo, ma xoke za ce
cenu. Nemo ce Hali CemBak Ha To ogryuu,
aIH Kag ce Beh HakaHHo, 3tauu za my je
NOTrOpHo Jyu go HoKaTa.

Kaxo na upumjep nocryna  KoTApeKH
npegerojauk y HeBeemwy, ueuucahemMo Heko-
IHKO pegaka u3 nyruujex GuIbexaka tenrkor
ny6auuuere J. Xomeueka: ,Y  HeBecuwy je
KoTapeku npegerojuuk neku Payx, uyBeH y
o6jema okviupanujem semama. Ilopujekgom
je no 6Boj upuiunu noseku  JeBpejum. Uyo
caM sa wera jom upuje mora zozacka y He-
BecHie, za ce oguukyje 6e8068upnomhiy. He-
BOCHIBCKOT je CBEIITeHHKA H. IP. ZATBOpHO
Ha NeT gana, iro je ograsehu og iwera mMe-
THyO 4HTy HA rJABY jONI KOX BpATA H Ipnje
Hero mMro je H34Ia0 y XOAHHE, KAO MITO TO
napehyje BABTA KPHBHY4HH 3AaKOH TOCIOJuHA
Payxa. Jegmom cy pBuje Gyae cjeme ma
ereneHune werose kyle. 4um ux je yrTegao
orjepao ux je y sarBop ua 24 ype. Jenna
je oz IBHX ysa1ya Momuna za je myeru jep
uma Rog kyhe ogojue Koje ueMa KO za Ba-
moju 3a Tako gyro spujeme. M ono je mopa-
Jo ruagoBaru, jep je Tako 6uo hee roemo-
Tuna Kamerana Payxa...... To je 6uo ne-
BeCHICKH KOTApCKH UpeXeTojHuK Payx, Koju
ce xBaora za je uBperoM pykom eBojom TaKo
yxporno Hesecnwe, koje je sa Typeke
BIAJE Ouro orwumure cBujex ormopa a y
kome je 1875. rog. NyKIA NPBA IylIKA, za
6u Ha iweroBy sanoBjeg CBaku oralm
TOTOB Guo eBora npsopoljenora cuua

IIpuje uero emo Npouuralu 0By 2Kago-,

zika, jer dobro poznaje hrvatsku većinu,

HsnujeTu na XKpTBONHE H Ty Ta saKTATA
KH emaguru.“

H s6uma HeBecuin, yerpajy u y
ee0j0j HAMHCIH,“ CEJBEHEM  NpHHOCE HajBeliy
ZpTBy, a 34 goMOBuuy jeguako Kao ga ux je
KO sakao miu onamo, jep mu eh kao za
BEAHMO rje Ce ua iuxoBo mjeero gocemyjy
Hujemnu uuu Maljapu, re đa TaKO HecTaHe
Hapoza, HeeTaHe ycnomene Ha roguuy 1875,

(Amu ce To ne emuje goroguru. OBaj
IOKpeT 3a HCe.BABaieM TpeĆa y KIHMIH yry-
muri, jep 6m morao umaru Henornegunjex
NOCIBEZMINA; CG TOTA HAPOZHH IpBANH HeKa
ynorpnjeće oBoj ymguB, noguruy eBoj rao,
Ipezode mapozy nmpomaer y kojy ce6e Bogu
u apyrujem myT x neroj nokasyje. Mu. ce

nagaMo ga le napoguu npBanu y Tome yo-,

njeru, jep je daciuje ua eBojoj poljenoj rpy-
HH 3eMJBe CBAKE  HEBOBO. IOJHOCHTH  HETO
je eBOjeBOJEHO OCTABHTH zA Ce IO Oj BAT4M
TyljuH_ mup,

M36opuu uMeHug sa rpag Capajepo | H
oiyka HeBeemsana sa  cemewem EPJEHIIY
ABageceTorogumisuny  ogynanuje Boeme u
XepueroBune.

m mi

Dalmatinski sabor
“Zadar 10. marča.

Kao što javih u posljednjem pismu i što ste
i sami mogli razabrati treća sjednica našega sabora
bila je dosta znamenita. Jednodušni prosvjed svijeh
stranaka protiv uvlačenja njemačkoga jezika u urede
bijaše potrebit i u zgvduo vrijeme glasovan. Bilo je
vrijeme da ge o tome čuje glas naroda, koji ne će
i ne može da se upregne pod kola njemačkoga
prodiranja na istok. Ima poslanika koji cjene da
vlada ne će odustati od uvlačenja njemačkoga je-
koja je
onijem glasovanjem došla donekle u sukob sa svo-
jijem  političkijem programom. Hrvatski politički
program, bilo svjesno bilo, nesvjesno, ide u prilog
njemačkomu prodiranju na istok. Ko očekuje ostva-
renje svojijeh težija od pobjede balkanske politike
trojnoga saveza, uzalud prosvjeduje protiv njemačko-
ga jezika. Oro će mnogijem izgledati paradokson,
ali je tako. Svakako bolje i ovako nego ništa. Valjda
će ge i naša braća Hrvati jednom osvijestiti i
uvjeriti se, da mrvice, koje im se sa bogate nje-
mačke gefre dubacuju, nanose doista štete Srpstvu
ali ni Hreutima ne koriste. — Rsjav je utisak
hrv. poslanik Milić učinio svojom  polemikom sa
Baljakom i Biaukinijem, te mu je pravom Dr. Tro-
janović doviknuo: ,Vi branite Nijemce! Vi govorite
kao predsjednik suda“.

Sabor je uzeo na znanje izvješće zemaljskoga
odbora o zaveđenju i poslovanju zemljišno-veresij-
skog zavoda kreljevine Dalmacije. — Od postanka
zemljišno-veregijskog zavoda t. j. od 1. jula 1898.
do 20. februara 1899. prikazato je istomu zavodu
3239 molbenica za dozvolu zajma u iznosu od
9,032.740 kruna. Riješeno je bilo 1466 molbeni-
ea; od kojijeh odbijeno 730, na 165 podijeljen je
zajam za jedan dio traženoga iznosa, a na 214 po-
dijeljen je čitav izncs. Broj zajmova dozvoljenih do
20. februara 0. g. dosiže 379 molbenica u ukupnom
iznosu od 1.586.000 kruna. — Zakonska osnova o
vrepjenju bujice ,Jabuke“ u području općine sinj-
ske, radi formalne strane bila je predata ekonomsko -
administrativnom odboru. — Sabor je usvojio iz-
mjenu $ 15 pokrajinskog zakona o postavljanju za-
kletih strežara nad ribanjem. Po toj izmjeni ribar-
ske straže, kad zaplijene zabranjena srestva za ri-
banje, imadu ih predati općinskoj upravi, a ova ih
ima dostaviti lučkom uredu dotične općine. —
Sabor je glasovao, da se ocijepi sudbeni kotar vrli-
čki od podrvčja okružnog suda spljetskog i pridruži
okružnom sudu u Šibeniku — Sabor je primio izvje-
štaj upravno gospodarstvenog odbora glede seoskih
blagajna, i glasovani su s neznatnom izmjenom svi
predlozi zemaljskog odbora, o čem sam u prvom
pismu izvjestio. Još je bio usvojen s malom izmje-