Cijena listu, Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior. 5.50 Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu fior, 6. Za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu. Za Dubrovhik na godinu fior. 5. Na pć godine 1 na četvrt gođino surazmjerno. Pojedini broj lista 10 novčića. U Dubrovniku 26. Marta 1899. Bk Pretplata i oglasi Salju.e administraciji Dubrovnik: Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se no vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, , javne zahvale, računska izvje : šća i slične objave plaća se 10 novš. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampsju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pii- maja se. : Broj 18. Izlazi svake Nedjelje. Godina VIII. Sa bratskog dogovora “U utorak u podne zatvoren jo: dalma- tinski sabor. Naši srpski poslanici, pošto su svoju patriotsku zadaću izvršili, razišli su se i vra- tili svojijetu kućama. Milo nam je, što ovom prilikom možemo javiti našijem čitaocima i ostalijem prijateljima naše stvari, da su se, u bratskom i iskrenom dogovoru i sporazumu izmegju srpskijeh poslanika, a ujedno povje- renika ,Srpskoga Bratstva“ i ostalih vigje- nijih ljudi, sasvijem izgladile one nesugla- sice, koje su u posljednje vrijeme u nekoliko potrzavale pašu stranku. Uvjereni smo, da će ovaj sjajni i sasvijem opravdani uspjeh bratskog zbora i dogovora, s kojijem su Srbi na Primorju pokazali toliko svijesti i solidar- nosti, potpuno stišati strasti i jednodušnu braću odvesti opet putem stare sloge i zaje- dnice u korist srpske stranke i u slavu srp- skog. imena. Bilježeći s patriotskijem zadovoljstvom ovu radosnu vijest, radi znanja i utjehe svega našega naroda, mi je s naše strane popra- ćamo srdačnijem usklikom: neka je sretno i berićetno. Interpelacija poslanika D.ra Vlaha Matijevića i družine Vladi Nj. Ćes. Kr. Veličanstva o gimnazijskoj zgradi u Dubrovniku. Poznato je i dokazano statističkim podacima da izmegju svijeh činovnika najveće pate u svom zdravlju pri vršenju svoga zvanja gimnazijski pro- fosori, tako da im je služba snižena na sami- jeh 30 godina, ali usprkos toj olakšici malo koji od njih doživi sve godine službe. Obzirom na tu žalosnu činjenicu, nastaje ele- mentarna dužnost da se tijem činovnicima koji, budi mimogred rečeno, vrše u društvu jednu od najvažnijih uloga, odstrane koliko je moguće svi oni uzroci koji njihov po zdravlje opasni položaj još opasnijim čine, . U tom pogledu treba im omogućiti da svoje teško zvanje vrše u shodnim zgradama, na zgodnom položaju. U Dubrovniku je nasuprot gimnazijska zgrada vrlo nezgodna i na nezgodnom položaju. Da je zbilja to tako ne treba da dokazujem jer je to za cijelo poznato organima Visoke C. K. Vlade. Napomenuću samo da je C. K. Gimnazija namještena u staromu, zapuštenomu manastiru — pravoj ledenici — s malijem sobicama, gdje se u vazduhu podižu obl,ci ed prašine koju izmoreni profesori i nejaka dječica moraju da dišu. Položaj pak zgrade posve je nezgodan jer je odveć na visoku, što je od velike štete zdravlju profesora, koji su zbog podučavanja i zbog sjednica primorani da više puta na dan uzagju to svoje ma- lo Kalvarije, Naravno je pak da ta stara zgrada puna pra- šine, i u moralnom pogledu deprimentno upliviše na mladež i na profesore. Prijeka je dakle nužda da se ovome zlu do- skoči, a država može da to postigne bez ekonom- skijeh žrtava, jer što potroši na zgradu prištediće na pensijama iznemoglijeh profesora i žalosnijeh udoviea. Na temelju gore navedenoga, častim se posta- viti Visokoj €. K. Vladi slijedeći upit: Kani li Visoka Ć. K. Vlada namjestiti što prije u zgodniju zgradu 0. K. Višu Gimnaziju u Dubrovniku ? nd Interpalicija poslanika Dra Antuna Pugliesi i družine Visokoj Vladi Njeg. Veličanstva glede gradnje mula i obale u Cavtatu. Godine 1897 6. k. Pomorska Vlada uvidjela je potrebu da se u luci Cavtat izvede radnja mula i obale koja bi osigurala od svakoga vjetra, a osobi- to od zapadnjaka, brodove koji se u luci nalaze, a . unoisto doba i pružila zgodnije mjesto za pristaja- 4 # B nje, iskrcavanje, ukrcavanje i okretanje parobrodima, koji u Cavtat stižu. Prama toj potrebi 6. k. Pomorska Vlada bila je obećala da će tu radnju dati izvesti na rtu »Prudijes“ kao na najprikladnijemu mjestu; ali evo je već na izmaku i druga godina a od obećane rad- nje nema ni priprave ni izvagjanja. Pošto bi ta radnja bila od zamašne potrebe u luci Cavtat, jedinoj tački izvoza većeg dijela plodnih i vinorodnih Konavala ; Pošto će ta radnja biti od potrebe i za nas- tajnu gradnju željeznice koja će prolaziti poviše samog Cavtata, te ne bude li čas prije izvedena moglo bi to biti od omete za prenos. materijala potre- bita za gradnju željeznice; potpisani se časte upra- viti Visokoj Vladi slijedeći upit: Da li je voljna 6. k. Vlada i kad, dati izvesti obećanu radnju mula i obale u luci Cavtat na rtu »Prudijes“ kao najprikladnijem mjestu za pristaja- nje i za svakojake operacije brodovima i parobro- dima. BocaHeKo-XepneroBadko upkBeno NHTaWGe Hajsag €y, KAKO ČMO HBBCILTeHH, NPHC- njemu ogroBopu u oGjanmisewa Bucokonpeo- eBeheHe rocnoge murponozara; zaG6po 6ocan- CKOT, 3BOpHHUKOT HP xepleroBa“KOr, Koje je Tpaxuna Bacemeia Iarpnjapnuja. Rao uro je nosnaro, Bacezgena Ilarpujapuuja rpa- ua Je HBJANIIBCIBE OZ = ILOMOHYTHX NOJuTA OZHOCHO ypeheia UPEBEHO-IIKOJEKOL IHTAIBA Y PEYeNHM BEMJBAMA, A HA OGHOBY lpegerasaka u upkBenor yeraBa, koju ey joj NO/HujeIu usacanuuu u mynomohumyu cBera QOCAHCKO-XCPIETOBAHKOT UPABOCIIABHOT HApO- Za u GBONITeHCTBA IOMOeMyTHX 6Napxuja. Y rum cBsojum ogroBsopuma 6ocaH.-xep- NETOBAUKH MHTPONOJKTU Npusnajy u camn, ga je norpeGan jegaH upaBniHuKk (yeqraB) mno KOMO 6H Ce TAUHO H HPABNJHO MOTJe HBBO- AIMUHHCTPATHBHE, MuTPO- Nuri u . pacnopehuBaru CYAČKO M YUPABHe UPKBEHE HM NIKOJICKE CTBA- pu. Hy, Bacezena Ilarpujapnuja, mono je Npoyuula Te OgroBope, T.r. MHTPONOJHTA KAO u najuoBuje NpegoraBKe r.r. HBaGIaHuKa na- poza u cBemireHerBa GocaHeKO-xepneroBauKor OrpaHnuuja 66, sa caga, y cBome pujenmeiy TOTA NHTAIBA, A HA OCNOBY OCBOLITAHOT poza u o6uuaja Bemuke IlpkBe, y zpokaBu Fbero- Bora Mmu. Benuuanersa Oyarana, za ce jom jeguom o6paru cBojum nueMmumMa u To oBora NyT& He CAMO HA T. 1. MHTPONOJHTE HETO H Ha HAPOX HUPABOCIABHH HP IBETOBO CBEIITEH- GTBO y peuenum enapxujaMa, y xkojuma he Za usjaBH CBOj NpuCTAaHAK M KOJBY, Za ce NOGOJBNIA HP HONPABH O IKAJOCHO NpKBeHO u IIKO.ICKO CTAIBO TAMO, MTO AKO HE Gyze, Om- ga he Bacemencka Ilarpujapmuja npegyseru fpyre mjepe, kako To saxujeBanjy pez u xa- HOHH NPKBOHM. Mehy Tum casnajeMo, #8 KpyroBa Koji Gaueko (Danapy eroje, za 6y rm. r. usacnaHn- nu GocaH.-xepneroBaukor Hapoga usjasuau Eberosoj Cseroera Bacesenom Ilarpujapxy, ga he omu u gaze ocraru osnje y Iapurpa- Hy u 6Be mro Mory u snajy ynorpe6uru, za B. Narpnjapmuja, kojoj kamomeku upunagajy noMeHyre enapxuje, pujeniu ipHXOBO NPEBEHO IHTAIC OMAKO KAKO TO KAHOHH, NPABIA H HApOg Ca CBOj4M CBEIITEHCTBOM THX TAMO enapxuja egu. OBe zok To ne Gype, a je- guom Guru mopa, omm he ocraru y Ilapn- Ipa1y, Za No Kpaja H8Be7y samouery eqrBap. Ilmema Ilarpujapmujeka y rope naBe- Kenom emMuHe1y, Kako uyjemo, 6ulie ormpaB;pe- ua y Bocuy u Xepuerosuiy sa MuTPONOTH- Te, CBEIITEHCTBO HM HAPOZ, IpeKO MHTPOIIO- Ehi € U JHTA, A HAPOZHH HsacJanminu um go6ujy Bje- psu upenue meTux us B. Ilarpujapmuje, zo- erasulie. mx Hapozy, mpeko omuruna, koje 6y um uszale ypegna nyuomohnja. OBaKo y ueruuu zanac eroju 6ocaneko- NOPUeTOBAYKO NPEBeHO IHTAE. i llapuepa jeku Tracnuk. Patrijarhove poslanice Na gornjem mjestu donosimo saopšte- nje ,Larigradskog Glasnika“ o bosansko- hercegovačkom crkvenom pitanju. Primili smo o istoj stvari izvještaj iz okupiranijeh zema- lja, iz kojega za sada prenosimo samo neke tačke, pridržavajući se da o tome opširnije progovorimo, kad se zvanično i poluzvanično veselje malo utiša i kad stignu iz Carigrada vijesti i iz drugog izvora, Naš izvještaj glasi: »Mogu Vam javiti, da su stigle tri po- slaniee od patrijarha. Jedna. je upravljena narodu, druga mitropolitima a treća vladi. Mi nijesmo još dobili tačnog izvještaja iz Carigrada o poslanicama, te Vam mogu sa- mo javiti o sadržini poslanica kako su izašle u ,Istošniku“. Po mitropolitskom ,Istočniku“ poslanicu su nepovoljne za narod. Tu se hva- le blagodati sadašnje vlade naše i zaštita koju ona pravoslavlju ukazuje. Dalje se osu- gjuje naš rad i zahtjeva se da narod pristu- pi ruci. vladika. Istina patrijarh nije udovo- ljio želji vladinoj ,da bi vlada bila gotova(!) kazniti nezadovoljnike“, pa ni molbi vla- dika ,da se anatemišu četvorica deputata“. Pored svega toga likuju vladini i hrvatski listovi, a ne znaju da će svak nepovoljno osjeniti poslanice, kad se pročitaju po orkva- ma i kad se čuje da patrijarh hvali Kalaje- vu vladu. — Poslanice sigurno nijesu u onako oštrom tonu napisane kao što su pre- vedene u ,Istočniku“, ali u brzo ćemo stvar potanko saznati.“ Dalje naš izvjestilao piše o nemoći fanarskoj, o težnji gdje svak hoće status quo i učenjenijem presijama na patrijar- Šiju, koje su tako bile velike da nije mogla ni sve tužbe, koje stignu iz zemlje, sačekati. Zatim izvjestilac dovodi u svezu patrijarhove poslanice sa makedonskijem pitanjem i grčki- jem aspiracijama u Makedoniji, o čemu pa- trijaršija vodi dosta računa, otkada joj na žalost stoji u prvom redu na sreu grčka narodna propaganda. Naše izvješće dalje glas: ,Pored svega loga, ako smo mi ovdje pretrpjeli jedan pri- vidni poraz, ovaj poraz, može nama da olak- ša pobjedu. Još prije godinu dana naša je crkva bila još samo vaučinom privezana za Carigrad i sve go više i više približavala Karlovcima; sad pak sama je vlada u svoji- jem novinama i u svojijem tužbama i izva- nama, koje je slala patrijarhu pokazala i pred svijetom posvjedočila, da je za naše zemlje Carigrad najviša vlast crkvena. Ovo će joj poslije, kad se promijene sadanje nepovoljne po naše stvari prilike, skočiti na nos, jer je patrijarh uvjeren u pravičnost naše stvari... Jasno je pak, da svako ,riješenje“ ne će moći ništa koristiti Kalajevoj vladi, jer gdje god stiže glas o poslanicama, tu se umnoža- va nezadovoljstv oprotiv vlade i vladika, Posla- nice će se pročitati u Mostarui Sarajevu zi- dovima, jer narod i od sada kao i do sada komesarijatstvo vladino u crkvi ne voli. Naš će se narod držati status quo-a, pa neka se Kalaj pohvali sa poslanicama i cr- kvenom uredbom.“ Dalmatinski sabor Školski proračun 7 Raspravu školskoga proračuna za god, 1899. otvorio je Zuko Zore. Zamjera zaključ- ku financijskog odbora, koji je predložio da se ukinu godišnje učiteljske skupštine, jer da se na njima tobože vode uzaludne rasprave, a zaključke, što se na tijem skupštinama pri- hvaćaju, više vlasti ne potvrgjuju. On ne mi- sli da bi shodno bilo ukinuti te skupštine, a radi razloga štednje neka se sazivaju svake šeste godine, i neka vlada povisi godišnji do- prinos za pučke učionice u Dalmaciji. I u tome smislu podnaša predlog. — Zatim su došli do riječi poslanici opozicija. Dr. Erco- lano Salvi u elegantnom i umjerenom govo- ru ističe, da brojke u školskom proračunu rastu strašnom brzinom, te s toga zemaljska zaklada srće u propast. Rastu potrebe a sred- stva ne dostaju. Govornik ističe nedosljednost zemaljskog zastupstva, kad s jedne strane da posluša zakon i znajući da će to bili od šte- te u ekonomskom pogledu, povisuje do po milijuna na godinu školski proračun; a s dru- ge strane briše mali iznos od 1500 for. za školu u Spljetu, koja potiče od druge zako- nodavne odredbe i od odluke nadležnih fak- tora, potvrgjene od vrhovnih državnih sudo- va. Nije on kivan na većinu što briše iz proračuna stavku za talijansku školu u Splje- tu. Sa praktične strane vrlo mu je malo do toga, da se ona talijanska škola podigne iz javnih sredstava. Njegovi će sumišljenici svo- Jim sredstvima podići u Spljetu mušku i žen- sku školu. Veli, da je nazad tri godine mi- nistarstvo naredilo da se podigne talijanska škola, a kroz te tri godine vlada je nije po- digla. Vlada se pravda, da nije mogla naći prostorije za školu; ali ako ih nije našla, znači da ih nije htjela naći. Glasovaće pro- tiv proračuna. -— Dr. Dušan Baljak izjavlju- je u ime svojih drugova, da Srbi ove godi- ne će glasovati za školski proračun. Kad se žalio što se u školskim knjigama zatajiva srpsko ime, časni mu je Milić opazio: vi na- pokon imate vaše zakladne škole, gdje se možete nazivati kako hoćete i odgajati vašu djecu u onom duhu koji vi hoćete. Ali ni to nije istina, jer se i protiv tijeh škola, što ih mi svojim novcem uzdržavamo, počinjaju atentati, preinačujući samovoljno školske knji- ge. Ove godine, kad se ponovo štampa srp- Ski bukvar, koji je uprav opredijeljen za na- še zakladne škole, izostavlja se riječ srpski. Naša je vlada pod uticajem našeg komšiluka. Preinaka u jednoj pjesmi Zmaja Jovana Jo- vanovića, u kojoj je riječ o srpskoj slavi i srpskim junacima, i koju je preinaku č. Bor- čić označio grdesijom, ove se godine uvela,i u čitanka za naše zakladne škole. Eto dakle gdje ni u konfesijonalniur školama ne smije- mo se nazivati Srbima. U toj se istoj čitan- Gi ispravio izraz hrvatskog istoričara Klaića, koji govoreći o Boki kotorskoj, navodio je kako je bila i pod srpskim vladarima, a taj ge izraz zamijenio sa drugim općenitim. U jednu riječ, ide se od zla na gore. Kninski kotar, pored jasne zakonske odredbe nema još svog školskog nadzornika. Za benkovački kotar koji ima manje škola, imenovan je nad- zornik, dok za kninski, koji ih ima više, ne će se da ga se imenuje; a to sve zato što su u tom kotaru učitelji većinom Srbi, te _u kotarskim skupštinam oni bi imali većinu. Govori o vjerskom uzgoju; u školam se do- pušta ikona sv. Luigja i kad ih pohagjaju djeca pravoslavna; ali se ne dopuštaju slike sv. Save ni u onim školama gdje su djeca Srbi pravoslavni do jednoga. U Hrvatskoj se naprotiv dopušta da se svetkuje dan sv. Sa- ve u školam što ih samo 15 pravoslavne djece pohagjaju dok se ostalima daje za taj dan praznik. Ako se toliko oteže da se do- pusti slika sv. Save u školama što ih samo pravoslavni Srbi pohagjaju, to znači da ljudi što sl u nas na vladi kvare se u rgjavu