Bosnu i fior. 5.50 na go- TA svo ostale zemlj g e na i anaka 15 u zlatu. A dini : Za Dubrovnik na godinu flor. 5 > Na pć godine i na četvrt i urazmjerno, | x maps Pojedini broj lista 10 novčića, "Broj LR o oHrvati i Srpske kulturne proslave E. Pošto se još PO novinama produžava koš bi lemika o proslavi Zmajeve pedesete oObljetni- 2 i pošto se 9 gorućijem dnevnijem doga- . BRJIMA ne smije pisati onako kako istina de srpski i slavenski osjećaj to zahtijeva, i mi , ćemo da obilježimo svoje stanovište prema, postupanju hrvata na srpskijem kulturnijem proslavama. Posljednjijeh godina Srpski je narod sla- vio i proslavio četiri kultu»ne proslave, biva: = Četiristogodišnjicu opstanka prve srpske štam .- > parije na Obodu u Ornoj gori, otkriće Gun- lićeva spomenika, prenos Vukovijeh samrtni- jeh ostanaka iz Beča u Beograd i podesetu obljetnicu književnoga rada. , Kad se piše i govori o gadnijem hrvat- skijem demonstracijama proti Srbima prigo- dom Zmajeve proslave u Zagrebu, ne treba zaboraviti na držanje hrvata prema pregja- švjijem kulturnijem proslavama, srpskoga na- roda. Kad se jedno s drugijem dovede u vezu i objasni, onda će stoprvo u potpunom svijetlu izbiti na površinu ponašanje naše »braće“ prema srpskomu narodu. Na Obodskoj proslavi, kojoj je cio sla- venski i neslavenski svijet učestvovao oso- bitijem izaslanicima, hrvata nije bilo; hr- Vatska kulturna znanstvena društva nijesu se pozivu odazvala. > Poznato je, da je podizanje spomenika Dživu Gunduliću potakla prva Dubrovačka Omladina; računima je dokazano da su Srbi najviše novaca priložili za sam spomenik; > poznato je, da je ondašnja srpsko-autonomna Općina u Dubrovniku dovršila djelo oko po- dizanja spomenika i priredila svečanost Gun- dulićevu; poznato je, da se hrvati u početku nijesu htjeli odazvati svečanosti i da su u = zadnji čas dovrvjeli u Dubrovnik, da napra- ve one poznate škandale. > Prenosu samrtnijeh ostataka» Vuka St. = Karadžića iz Beča u Biograd učestvovale su > Manstvene hrvatske ustanove, ali veliko-hr- vatska štampa taj korak jugoslavenske aka- demije i zagrebačkog sveučilišta nije odobra- vala, šta više osudila ga je. = Što se dogodilo na Zmajevoj proslavi U Zagrebu svakomu je poznato. Kako je od- bor za Zmajevu proslavu postupao i koje su ga misli vodile priregjivanjem te proslave, predsjednik odbora Dr. Bogdan Medaković u pozdravnom govoru jasno i bistro istakao je i naglasio. Taj smo govor naročito prenijeli U prošlom broju našega lista, da se čitaoci osvjedoče o čestitom i korektnom postupanju Mibara za proslava, a 0 ništavosti hrvatski- optužaba i pravdanja. Dr. Bogdan Me- Ković kazao je: ,Danas je Zagreb centar “maše otadžbine, srce njeno, u kojem ba da pulsira i kulturni život srp- oga naroda, koji u njoj živi, a o Pregorio mnogo, založio sve da bude ova : odio našeg naroda nije velik brojem, i jak u gvijesti i ponosu svome, da ga sd 0 živa pregaziti neće.“ Ovomu DA oru Međakovićevu prethodio je drugi: >" VA ili su Srbi (u Ugarskoj Svoj centar traži Sao slije. ga iskoj i Slavoniji) u Pešti s PRI, Orili u Novom Sadu, nekada SIpsk?, E . dan Medaković, “. Ovijem je Dr. Bog io javno jek trijezan i umjeren, proglasto Je? Srbima u Trojednici treba 3 Zmajevu da bude Zagreb. U Dubrovniku 30. Jula 1899. Pretplata i oglasi > Salju se administraciji Dubrovnik Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se se vraćaju. Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 10 novč. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju se. Izlazi svake Nedjelje. Godina VIII. kulturni i politički centar. Ovijem značajni- Jem korakom Srbi u Trojednići izašli su na Susret _hrvatima proglasivši Zagreb i svoji- jem središtem. Mjesto da Hrvati oduševlje- No pozdrave ovaj srpski korak, koji vodi k izmirenju ji priznanju Zagreba kao/i Srpskog Središta, oni gu odgovorili enjilijem jajima i kamenjem iza busije. Ovako postupanje u takoj prigodi ne da se ničijem opravdali, kao što ne će Srbe odvratiti, da rade i dalje da Zagreb postane središtem javnoga života srpskoga u Trojed- nici. Takijem radom Srbi će najbolje pobija- ti hrvatske denuncije, da teže preko grani- će. Ko proglašuje Zagreb svojijem središtem, taj ne teži preko granice. Hrvati onakijem prljavljem demonstracijama pobili su sa- mi sebe; oni su Srbe odbili od sebe i po- kazali svoju pravu namjeru, biva: uništenje Srba. : Eto, kakvi su se pokazali Hrvati na kulturnijem srpskijem proslavama: svojijem nedolaskom na čisto kulturnu proslavu na Obodu i svojijem ponašanjem na Gunduliće- Voj i Zmajevoj proslavi pokazali su i doka- zali, da ne će ni pod kakovu cijenu sloge i zajedničkoga rada sa Srbima ni na kulturnom polju, pa ni onda kad jedan dio Srba hoće da stvori u Zagrebu svoje središte. Obodska i Zmajeva proslava pokazala je Hrvate u njihovoj pravoj svjetlosti. Ova- kijem ponašanjem Hrvati su dokazali, da ni- jesu narod već jedna politička stranka na službi tugjina proti srpskomu narodu. Ž mi i Zenidba knjaza nasljednika Danila Cetinje 26. jula. "Vrebalo je doći na Cetinje, vidjeti sve pripreme za sutrašnji svečani dan, ocijeniti učešće gotovo cijele Evrope i dolazak toliko članova carskijeh i kraljevskijeh kuća, pa stoprvo razumjeti svu onu poganu pisaniju zakutnijeh i plaćenijeh listova prigodom vje- ridbe knjaza nasljednika crnogorskoga. To je ne samo velika narodna svečanost već i do- gagjaj od značaja. Značaj i važnost ovoga dogagjaja dosta umjereno naglasio je ,,Glas Ornogorca“ u izvanrednom današnjem broju; ističući, da čista i sveta ljubav vodi na vjenčanje uzvi- šene mladence, i da je taj važan korak uči- nio knjaz Danilo sa blagoslovom ruskoga cara, nastavlja ovako: ,Na ovo veselje na Cetinju ne dolaze samo prestavnici crnogorskoga naroda; ne dolaze samo Visoki Srodnici našeg Vladalač- kog Doma: Knjaz Petar Karagjorgjević sa svojom Djecom, unuk sa: praunučadi besmrt- noga Karagjorgja; Nj. Nj. K. K. V. V. Knjaz Viktor Emanuil'i Kniaginja Jelena, Nasljed- nici Prestola slavne Savojske Kuće, koja je oslobodila i ujedinila Italiju; Nj. Nj. V. V. Knjaz Franz Josif i Knjaginja Ana Batem- | berg iz jedne od najuglednijih Vladalačkijeh Kuća njemačkijeh, tijesno skopčane srodnič- kijem vezama sa ruskom i ingleskom Vlada- lačkom Kućom; nego evo Visokijeh prestav- nika krunisanijeh glava, koji zvanično dolaze da prisustvuju srećnome vjenčanju Uzvišeni- jeh Mladenaca, da čestitaju Uzvišenijema Im Roditeljima, ovo najviše Njihovo familijarno veselje. Z dd .Nj. V. Car Nikola, koji se primio kum- stva vjenčanoga, šilje Svoga Btrica, Nj. 0 V. Velikoga Knjaza Konstantina Konstanti- a ga zastupa. Dolazak tako ugled. Garske Kuće Romanova, pjesnika a Akademije Nauka u pohode dovoljan bi bio i u prosti novića, d nog člana i presjednika Knjazu-pjesniku, dan da elektriše radošću unakrst Crnu Goru, da joj ulije nove snage u teškoj borbi za svoj napredak, a kamo li još kao izaslanik moćnog slovenskog Cara, na ovaj radosni dan, koji otvara Crnoj Gori i njenoj Dinastiji nove vidike u srećniju joj budućnost. »Nj. V. Sultan Abdul-Hamid, moćni su- | sjed Crne Gore, kojega prijateljstvo traže i velike carevine, da posvjedoči i svečano svo- ju naklonost prema našoj Dinastiji, koju je naš Uzvišeni Gospodar znao steći i uzdržati, šilje svoga najvišega vojenoga velikodostojni- ka, sa bogatijem darovima, da uveliča sjaj, koji ogrijeva ovaj radosni dogagjaj u erno- gorskoj Vladačkoj Porodici. »Njihova Veličanstva grčki Kralj Gjor- gje i Kraljica Olga šilju svoga_sina_ Nj. K. V. Knjaza Nikolu na veselje Doma Petrović- Njegoša. Simpatije prema grčkome narodu mnogostruke sui duboko ukorijenjene u srpsko- me narodu. Staro klasičko doba grčko sav svijet prosvijećeni očarava. Junaštvo erno- gorsko sravnjuju sa špartanskijem junaštvom. A zar imena Bočarisa i Mijaulisa iz novoga doba izostaju iza slavnijeh imena Leonide i Milcijada? Zajednica vjere pravoslavne u do- ba zajedničkog robovanja; zajednica proživje- le iste istorijske sudbine; zajednica _istijeh težnja i aspiracija današnjijeh: tijesno su zbratila srpski i grčki narod. I za to pojava mladog grčkog Knjaza na ovom veselju Cr- ne Gore, u ovom zboru Knjaževa, još više raxdragava svako crnogorsko srce. »Nj. K. V. Ferdinand 1, Knjaz i Go- spodar_ bratskoga nam bugarskog naroda, ši- lje g. generala Nikolajeva, starješinu glavnog Štaba bugarske vojske, da bude tumač brat- skijeh osjećaja i dobrijeh želja, koji ovom srećnom prilikom oduševljuju N. K. Viso- čanstvo i bratski nam narod bugarski prema našoj Knjaževskoj Kući i prema Crnoj Gori. »Nj. Nj. V. V. ingleska Kraljica Vikto- rija, austro-ugarski (Car-Kralj Franz Josif, italijanski Kralj Umberto i Presjednik Fran- Guske Republike g. Loubet, naročito su opu- nomoćili ovdašnje svoje diplomatske prestav- nike, da ih zastupaju na svadbi Prestolona- sljednika Crne Gore. »Poslije zlatnog doba Nemanjićskog, ovo je prva ženidba srpskog Knjaza, kome u svatove dolaze toliki Knjaževi i toliki presta- vnici krunisanijeh glava; a mogli bi smo re- ći, da srpski narod još nije doživio sjajnije Svatove u svojijem vladalačkijem Kućama, i mi smo uvjerevi, da je dušom s nama cio Srpski narod iz svijeh krajeva.“ “E G, ca Cetinje se obuklo u svečano ruho, do- sta lijepo i ukusno. Ulice vrve predstavnici- ma naroda iz Crne Gore i strancima. Ima Srba iz Boke, Dubrovnika, Bosne i Hercego- vine, Plevlja i Ugarske. Ima dosta izvjesti- telja novina. Da ne brojimo Srbe, spomenu- ćemo, da je veliki, svjetski list Times“ po- slao na Cetinje svoga. naročitoga dopisnika, još ima izvjestitelja (dopisnika) talijanskijek, njemačkijeh, ruskijeh i poljskijeh listova. Prošlog petka preko Kotora stigli su na Oetinje: veliki knjaz Konstantin Konstantino- vić, knjaz Karagjorgjević sa djecom, knjaz i knjaginja Battemberg. U subotu noću prispio je general Nikolajev, naročiti izaslanik bu- garskog kneza. U ponedjenik oko podne sti- gao je prino Nikola, najmlagji sin kralja gr- ćkoga. Dolazak grčkog princa na vjenčanje tumači se kao znak priznanja i zahvalnosti grčke dinastije i vlade prema knjazu Nikoli, što je ovaj bio otklonio od svojeg doma kan- didaturu za guvernera Kandije i tijem ola- kotio izbor i imenovanje princa Gjorgja za guvernera. Knjaz Danilo otputovao je u petak u Bar. U nedjelju u jutro veliki knjaz Kon- stantin, knjaz Mirko, vojvoda Sako Petrović i vojvoda Gjuro Petrović otputovali su u. Bar, da tamo kao djeveri čekaju nevjestu. U to- liko je veliki knjaz Konstantin pohodio i raz- gledao Ocinj, Bar; u ponedjenik je i vojvoda Božo Petrović kao djevec krenuo u Bar. Oče- vidci pripovijedaju, da je veliki knjaz Kon- stantin, stupivši na crnogorsko zemljište bio od ushićenja veoma tronut, što je prvi put stupio na zemlju toliko junačku, mučeničku i slavnu. U utornik u 8 ura u veče Lloydovijem parobrodom , Wurmbrand“ stigla je iz Trsta princesa Juta, vjerenica nasljednika Danila, sa majkom i bratom. Knjaz Danilo izišao im je na susret na jachtn. Dolazak u luku bio je pozdravljen grmljavom topova, a vrhovi okolnijeh brda i glavicA bili su divno osvi- jetljeni. Umjetne vatre ispunjale su čarobnu sliku tog rijetkog osvijetljenja. Nevjestu je dočekalo mnoštvo naroda i Srpska Muzika iz Kotora. i Kad je na Cetinje stigao glas, da je princesa Juta, buduća knjaginja nasljednica Milica, stupila nogom na crnogorsko zemlji- šte, stali su pucati topovi sa tablje. Na prvi metak narod gdje se našao po gostionicama i krčmama za trpezom, u velikijem društvi- ma, stade napijati za sreću i veseliti se. Od jednom po svoj varoši nasta oduševljeno ve- selje narodno. Vojena muzika obašla je va- roš svirajući. I od toga časa obustavljena je korota, koja je bila. naregjena usljed smrti presumptivnog nasljednika prijestola ruskog. U srijedu na 11 ura u jutro nevjesta sa djeverima došla je u Bar, te u hramu sv. Nikole primila je pravoslavnu vjeru, koji je čin izvršio mitropolit Mitrofan u prisustvu velikog knjaza Konstantina. Pri obredu pre- laženja u pravoslavnu crkvu princesa Juta dobiva srpsko ime Milica. Prine i princesa Napuljska stigli su danas u barsku luku, a sa nevjestom, djeverima i drugijera stići će sutra na Cetinje, Koliko je knjaz Nikola ljubljen od na- roda, to se moglo vidjeti ovijeh dana. Knjaz Nikola silazi sim megju narod danju i u ka- snu večer, razgovara, šeta sa narodom, pa kad i kad iz općega smijeha razumiješ, da se knjaz šali. Nije ni čuda što svaki (Crno- gorac voli Gospodara, jer se i ovaj stara sa njih. Za ovu svečanost pozvano je u svato- ve na Cetinje mnogo naroda iz cijele. Crne Gore, a da sam svojijem očima vidi, u utornik po podne sa knjaginjom obišao je sve stanove, gdje je odbor razmjestio goste iz unutrašnjosti. U srijedu u veče pred dvo- rom odigrao se doista, barem za strance, zanimiv pojav. Pred dvorom udarala je mu- žika i pjevačka su društva pjevala razne srp- ske kompozicije. Tu se bješe sleglo naroda na stotine. Knjaz side niz stepenice, zagje megju narod i stane šetati. Prostor pred Dvorom dosta je velik, a vas narod tu sa- kupljen šetao sa gospodarom u istom prav- eu; gori doli. To je za oko bio neobičan prizor, ali ujedno i poučan, kako treba s na- rodom postupati. Ovakijeh i sličnijeh primje- ra mogli bismo nekoliko navesti. U utorak i srijedu stizali su svatovi iz unutrašnjosti. Spomenućemo samo svatove iz novooslobogjenijeh strana. U utorak po podne dojahalo je tri stotine konjanika, Pivljana, a iz brigade vojvode Lazara Sočice. Na čelu im jezdijahu barjaktar i vojvoda Lazar So- čica i sa vojenom muzikom odoše pred dvor da čestitaju gospodaru. Knjaz ih Nikola sa balkona pozdravi: ,Zdravo sokolovi“. Doista, ko ih je gledao, sve soko do sokola, junak do junaka. Po podne stigoše Podgorićani sa barjakom a predvodio ih je Bećir beg Osman- begović. Podgorićani pred dvorom igrali su zetsko kolo. Primivši čestitanja, knjaz Nikola side megju narod i ostade podulje ispitujući. i razgovarajući se. U to se doveze u dvor prine grčki Nikola, a knjaz Nikola mu pred-