Bosnu i
fior. 5.50

na go-

TA svo ostale zemlj

g e na i
anaka 15 u zlatu. A dini :

Za Dubrovnik na godinu flor. 5

> Na pć godine i na

četvrt i
urazmjerno, | x maps

Pojedini broj lista 10 novčića,

"Broj LR

o oHrvati i Srpske kulturne proslave

E. Pošto se još PO novinama produžava koš

bi lemika o proslavi Zmajeve pedesete oObljetni-
2 i pošto se 9 gorućijem dnevnijem doga-

. BRJIMA ne smije pisati onako kako istina

de srpski i slavenski osjećaj to zahtijeva, i mi

, ćemo da obilježimo svoje stanovište prema,

postupanju hrvata na srpskijem kulturnijem
proslavama.

Posljednjijeh godina Srpski je narod sla-

vio i proslavio četiri kultu»ne proslave, biva:

= Četiristogodišnjicu opstanka prve srpske štam .-

> parije na Obodu u Ornoj gori, otkriće Gun-

lićeva spomenika, prenos Vukovijeh samrtni-

jeh ostanaka iz Beča u Beograd i
podesetu obljetnicu književnoga rada.

, Kad se piše i govori o gadnijem hrvat-
skijem demonstracijama proti Srbima prigo-
dom Zmajeve proslave u Zagrebu, ne treba
zaboraviti na držanje hrvata prema  pregja-
švjijem kulturnijem proslavama, srpskoga na-
roda. Kad se jedno s drugijem dovede u
vezu i objasni, onda će stoprvo u potpunom
svijetlu izbiti na površinu ponašanje naše
»braće“ prema srpskomu narodu.

Na Obodskoj proslavi, kojoj je cio sla-
venski i neslavenski svijet učestvovao  oso-
 bitijem izaslanicima, hrvata nije bilo; hr-
Vatska kulturna znanstvena društva
nijesu se pozivu odazvala.
> Poznato je, da je podizanje spomenika
Dživu Gunduliću potakla prva Dubrovačka
Omladina; računima je dokazano da su Srbi
najviše novaca priložili za sam spomenik;
> poznato je, da je ondašnja srpsko-autonomna
Općina u Dubrovniku dovršila djelo oko po-
dizanja spomenika i priredila svečanost Gun-
dulićevu; poznato je, da se hrvati u početku
nijesu htjeli odazvati svečanosti i da su u
= zadnji čas dovrvjeli u Dubrovnik, da napra-
ve one poznate škandale.
> Prenosu samrtnijeh ostataka» Vuka St.
= Karadžića iz Beča u Biograd učestvovale su
> Manstvene hrvatske ustanove, ali veliko-hr-
vatska štampa taj korak jugoslavenske aka-
demije i zagrebačkog sveučilišta nije odobra-
vala, šta više osudila ga je.
= Što se dogodilo na Zmajevoj proslavi
U Zagrebu svakomu je poznato. Kako je od-
bor za Zmajevu proslavu postupao i koje su
ga misli vodile priregjivanjem te proslave,
predsjednik odbora Dr. Bogdan Medaković u
pozdravnom govoru jasno i bistro istakao je
i naglasio. Taj smo govor naročito prenijeli
U prošlom broju našega lista, da se čitaoci
osvjedoče o čestitom i korektnom postupanju
Mibara za proslava, a 0 ništavosti hrvatski-
optužaba i pravdanja. Dr. Bogdan Me-
Ković kazao je: ,Danas je Zagreb centar
“maše otadžbine, srce njeno, u kojem
ba da pulsira i kulturni život srp-
oga naroda, koji u njoj živi, a o
Pregorio mnogo, založio sve da bude ova :
odio našeg naroda nije velik brojem, i
jak u gvijesti i ponosu svome, da ga sd
0 živa pregaziti neće.“ Ovomu DA
oru Međakovićevu prethodio je drugi: >"
VA ili su Srbi (u Ugarskoj
Svoj centar traži Sao slije. ga
iskoj i Slavoniji) u Pešti s PRI,
Orili u Novom Sadu, nekada  SIpsk?,
E . dan Medaković,
“. Ovijem je Dr. Bog io javno
jek trijezan i umjeren, proglasto Je?
Srbima u Trojednici treba

3

Zmajevu

da bude Zagreb.

U Dubrovniku 30. Jula 1899.

Pretplata i oglasi >

Salju se administraciji Dubrovnik
Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se se vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
šća i slične objave plaća se 10 novč.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankirana pisma ne pri-
maju se.

Izlazi svake Nedjelje.

Godina VIII.

kulturni i politički centar. Ovijem značajni-
Jem korakom Srbi u Trojednići izašli su na
Susret _hrvatima proglasivši Zagreb i svoji-
jem središtem. Mjesto da Hrvati oduševlje-
No pozdrave ovaj srpski korak, koji vodi k
izmirenju ji priznanju Zagreba kao/i Srpskog
Središta, oni gu odgovorili enjilijem jajima i
kamenjem iza busije.

Ovako postupanje u  takoj prigodi ne
da se ničijem opravdali, kao što ne će Srbe
odvratiti, da rade i dalje da Zagreb postane
središtem javnoga života srpskoga u Trojed-
nici. Takijem radom Srbi će najbolje pobija-
ti hrvatske denuncije, da teže preko grani-
će. Ko proglašuje Zagreb svojijem središtem,
taj ne teži preko granice. Hrvati onakijem
prljavljem demonstracijama pobili su  sa-
mi sebe; oni su Srbe odbili od sebe i po-
kazali svoju pravu namjeru, biva: uništenje
Srba. :

Eto, kakvi su se pokazali Hrvati na
kulturnijem srpskijem proslavama: svojijem
nedolaskom na čisto kulturnu proslavu na
Obodu i svojijem ponašanjem na Gunduliće-
Voj i Zmajevoj proslavi pokazali su i doka-
zali, da ne će ni pod kakovu cijenu sloge i
zajedničkoga rada sa Srbima ni na kulturnom
polju, pa ni onda kad jedan dio Srba hoće
da stvori u Zagrebu svoje središte.

Obodska i Zmajeva proslava pokazala
je Hrvate u njihovoj pravoj svjetlosti. Ova-
kijem ponašanjem Hrvati su dokazali, da ni-
jesu narod već jedna politička stranka na
službi tugjina proti srpskomu narodu.

Ž mi i
Zenidba knjaza nasljednika Danila
Cetinje 26. jula.

"Vrebalo je doći na Cetinje, vidjeti sve
pripreme za sutrašnji svečani dan, ocijeniti
učešće gotovo cijele Evrope i dolazak toliko
članova carskijeh i kraljevskijeh kuća, pa
stoprvo razumjeti svu onu poganu  pisaniju
zakutnijeh i plaćenijeh listova prigodom vje-
ridbe knjaza nasljednika crnogorskoga. To je
ne samo velika narodna svečanost već i do-
gagjaj od značaja.

Značaj i važnost ovoga dogagjaja dosta
umjereno naglasio je ,,Glas Ornogorca“ u
izvanrednom današnjem broju; ističući, da
čista i sveta ljubav vodi na vjenčanje uzvi-
šene mladence, i da je taj važan korak uči-
nio knjaz Danilo sa blagoslovom ruskoga
cara, nastavlja ovako:

,Na ovo veselje na Cetinju ne dolaze
samo prestavnici crnogorskoga naroda; ne
dolaze samo Visoki Srodnici našeg Vladalač-
kog Doma: Knjaz Petar Karagjorgjević sa
svojom Djecom, unuk sa: praunučadi besmrt-
noga Karagjorgja; Nj. Nj. K. K. V. V. Knjaz
Viktor Emanuil'i Kniaginja Jelena, Nasljed-
nici Prestola slavne Savojske Kuće, koja je
oslobodila i ujedinila Italiju; Nj. Nj. V. V.

Knjaz Franz Josif i Knjaginja Ana Batem- |

berg iz jedne od najuglednijih Vladalačkijeh
Kuća njemačkijeh, tijesno skopčane srodnič-
kijem vezama sa ruskom i ingleskom Vlada-
lačkom Kućom; nego evo Visokijeh prestav-
nika krunisanijeh glava, koji zvanično dolaze
da prisustvuju srećnome vjenčanju Uzvišeni-
jeh Mladenaca, da čestitaju Uzvišenijema Im
Roditeljima, ovo najviše Njihovo familijarno
veselje. Z dd

.Nj. V. Car Nikola, koji se primio kum-
stva vjenčanoga, šilje Svoga Btrica, Nj. 0
V. Velikoga Knjaza Konstantina  Konstanti-
a ga zastupa. Dolazak tako ugled.
Garske Kuće Romanova, pjesnika
a Akademije Nauka u pohode
dovoljan bi bio i u prosti

novića, d
nog člana
i presjednika
Knjazu-pjesniku,

dan da elektriše radošću unakrst Crnu Goru,
da joj ulije nove snage u teškoj borbi za
svoj napredak, a kamo li još kao izaslanik
moćnog slovenskog Cara, na ovaj radosni
dan, koji otvara Crnoj Gori i njenoj Dinastiji
nove vidike u srećniju joj budućnost.

»Nj. V. Sultan Abdul-Hamid, moćni su-

| sjed Crne Gore, kojega prijateljstvo traže i

velike carevine, da posvjedoči i svečano svo-
ju naklonost prema našoj Dinastiji, koju je
naš Uzvišeni Gospodar znao steći i uzdržati,
šilje svoga najvišega vojenoga velikodostojni-
ka, sa bogatijem darovima, da uveliča sjaj,
koji ogrijeva ovaj radosni dogagjaj u erno-
gorskoj Vladačkoj Porodici.

»Njihova Veličanstva grčki Kralj Gjor-
gje i Kraljica Olga šilju svoga_sina_ Nj. K.
V. Knjaza Nikolu na veselje Doma Petrović-
Njegoša. Simpatije prema grčkome narodu
mnogostruke sui duboko ukorijenjene u srpsko-
me narodu. Staro klasičko doba grčko sav
svijet prosvijećeni očarava. Junaštvo  erno-
gorsko sravnjuju sa špartanskijem junaštvom.
A zar imena Bočarisa i Mijaulisa iz novoga
doba izostaju iza slavnijeh imena Leonide i
Milcijada? Zajednica vjere pravoslavne u do-
ba zajedničkog robovanja; zajednica proživje-
le iste istorijske sudbine; zajednica _istijeh
težnja i aspiracija današnjijeh: tijesno su

zbratila srpski i grčki narod. I za to pojava
mladog grčkog Knjaza na ovom veselju Cr-

ne Gore, u ovom zboru Knjaževa, još više
raxdragava svako crnogorsko srce.

»Nj. K. V. Ferdinand 1, Knjaz i Go-
spodar_ bratskoga nam bugarskog naroda, ši-
lje g. generala Nikolajeva, starješinu glavnog
Štaba bugarske vojske, da bude tumač brat-
skijeh osjećaja i dobrijeh želja, koji ovom
srećnom prilikom oduševljuju N. K. Viso-
čanstvo i bratski nam narod bugarski prema
našoj Knjaževskoj Kući i prema Crnoj Gori.

»Nj. Nj. V. V. ingleska Kraljica Vikto-
rija, austro-ugarski (Car-Kralj Franz Josif,
italijanski Kralj Umberto i Presjednik Fran-
Guske Republike g. Loubet, naročito su opu-
nomoćili ovdašnje svoje diplomatske prestav-
nike, da ih zastupaju na svadbi  Prestolona-
sljednika Crne Gore.

»Poslije zlatnog doba Nemanjićskog, ovo
je prva ženidba srpskog Knjaza, kome u
svatove dolaze toliki Knjaževi i toliki presta-
vnici krunisanijeh glava; a mogli bi smo re-
ći, da srpski narod još nije doživio sjajnije
Svatove u svojijem vladalačkijem Kućama, i
mi smo uvjerevi, da je dušom s nama cio
Srpski narod iz svijeh krajeva.“

“E G, ca

Cetinje se obuklo u svečano ruho, do-
sta lijepo i ukusno. Ulice vrve predstavnici-
ma naroda iz Crne Gore i strancima. Ima
Srba iz Boke, Dubrovnika, Bosne i Hercego-
vine, Plevlja i Ugarske. Ima dosta  izvjesti-
telja novina. Da ne brojimo Srbe, spomenu-
ćemo, da je veliki, svjetski list Times“ po-
slao na Cetinje svoga. naročitoga dopisnika,
još ima izvjestitelja (dopisnika) talijanskijek,
njemačkijeh, ruskijeh i poljskijeh listova.

Prošlog petka preko Kotora stigli su na

Oetinje: veliki knjaz Konstantin Konstantino-

vić, knjaz Karagjorgjević sa djecom, knjaz i
knjaginja Battemberg. U subotu noću prispio
je general Nikolajev, naročiti izaslanik  bu-
garskog kneza. U ponedjenik oko podne sti-
gao je prino Nikola, najmlagji sin kralja gr-
ćkoga. Dolazak grčkog princa na vjenčanje
tumači se kao znak priznanja i zahvalnosti
grčke dinastije i vlade prema knjazu Nikoli,
što je ovaj bio otklonio od svojeg doma kan-
didaturu za guvernera Kandije i tijem  ola-
kotio izbor i imenovanje princa Gjorgja za
guvernera.

Knjaz Danilo otputovao je u petak u
Bar. U nedjelju u jutro veliki knjaz Kon-

stantin, knjaz Mirko, vojvoda Sako Petrović

i vojvoda Gjuro Petrović otputovali su u. Bar,
da tamo kao djeveri čekaju nevjestu. U to-
liko je veliki knjaz Konstantin pohodio i raz-
gledao Ocinj, Bar; u ponedjenik je i vojvoda
Božo Petrović kao djevec krenuo u Bar. Oče-
vidci pripovijedaju, da je veliki knjaz Kon-
stantin, stupivši na crnogorsko zemljište bio
od ushićenja veoma tronut, što je prvi put
stupio na zemlju toliko junačku, mučeničku
i slavnu.

U utornik u 8 ura u veče Lloydovijem
parobrodom , Wurmbrand“ stigla je iz Trsta
princesa Juta, vjerenica nasljednika Danila,
sa majkom i bratom. Knjaz Danilo izišao im
je na susret na jachtn. Dolazak u luku bio
je pozdravljen grmljavom topova, a vrhovi
okolnijeh brda i glavicA bili su divno  osvi-
jetljeni. Umjetne vatre ispunjale su čarobnu
sliku tog rijetkog osvijetljenja.  Nevjestu je
dočekalo mnoštvo naroda i Srpska Muzika iz
Kotora. i

Kad je na Cetinje stigao glas, da je
princesa Juta, buduća knjaginja nasljednica
Milica, stupila nogom na crnogorsko zemlji-
šte, stali su pucati topovi sa tablje. Na prvi
metak narod gdje se našao po gostionicama
i krčmama za trpezom, u velikijem društvi-
ma, stade napijati za sreću i veseliti se. Od
jednom po svoj varoši nasta oduševljeno ve-
selje narodno. Vojena muzika obašla je va-
roš svirajući. I od toga časa obustavljena je
korota, koja je bila. naregjena usljed smrti
presumptivnog nasljednika prijestola ruskog.

U srijedu na 11 ura u jutro nevjesta
sa djeverima došla je u Bar, te u hramu
sv. Nikole primila je pravoslavnu vjeru, koji
je čin izvršio mitropolit Mitrofan u prisustvu
velikog knjaza Konstantina. Pri obredu pre-
laženja u pravoslavnu crkvu  princesa Juta
dobiva srpsko ime Milica. Prine i princesa
Napuljska stigli su danas u barsku luku, a
sa nevjestom, djeverima i drugijera stići će
sutra na Cetinje,

Koliko je knjaz Nikola ljubljen od na-
roda, to se moglo vidjeti ovijeh dana. Knjaz
Nikola silazi sim megju narod danju i u ka-
snu večer, razgovara, šeta sa narodom, pa
kad i kad iz općega smijeha razumiješ, da
se knjaz šali. Nije ni čuda što svaki (Crno-
gorac voli Gospodara, jer se i ovaj stara sa
njih. Za ovu svečanost pozvano je u  svato-
ve na Cetinje mnogo naroda iz cijele. Crne
Gore, a da sam svojijem očima vidi, u
utornik po podne sa knjaginjom obišao je
sve stanove, gdje je odbor razmjestio goste
iz unutrašnjosti. U srijedu u veče pred dvo-
rom odigrao se doista, barem za strance,
zanimiv pojav. Pred dvorom udarala je mu-

žika i pjevačka su društva pjevala razne srp-

ske kompozicije. Tu se bješe sleglo naroda
na stotine. Knjaz side niz stepenice, zagje
megju narod i stane šetati. Prostor pred
Dvorom dosta je velik, a vas narod tu sa-
kupljen šetao sa gospodarom u istom  prav-
eu; gori doli. To je za oko bio neobičan
prizor, ali ujedno i poučan, kako treba s na-
rodom postupati. Ovakijeh i sličnijeh primje-
ra mogli bismo nekoliko navesti.

U utorak i srijedu stizali su svatovi iz
unutrašnjosti. Spomenućemo samo svatove iz
novooslobogjenijeh strana. U utorak po podne
dojahalo je tri stotine konjanika, Pivljana, a
iz brigade vojvode Lazara Sočice. Na čelu
im jezdijahu barjaktar i vojvoda Lazar So-
čica i sa vojenom muzikom odoše pred dvor
da čestitaju gospodaru. Knjaz ih Nikola sa
balkona pozdravi: ,Zdravo sokolovi“. Doista,
ko ih je gledao, sve soko do sokola, junak
do junaka. Po podne stigoše Podgorićani sa
barjakom a predvodio ih je Bećir beg Osman-
begović. Podgorićani pred dvorom igrali su
zetsko kolo. Primivši čestitanja, knjaz Nikola
side megju narod i ostade podulje ispitujući.
i razgovarajući se. U to se doveze u dvor
prine grčki Nikola, a knjaz Nikola mu pred-