1 B i dopuštavam eventualnom utoku odgodive moći. > kotarskoga poglavarstva utok > Cijena listu >» Za Austro-Ugarsku, Bosnu |" Hergegovinu na godinu fior, 5.50 SEK Srbiju i Črnu Boru na go. B dinu fior. 6. BS I k , Š Za svo ostale zemlje na godin franaka 15 u zlatu, is Za Dubrovnik na godinu fior, 5, PL) U Na po godine i na četvrt godine surazmjerno. > Pojedini broj lista 10 novčića. Broj 34. o Rađo iđe Srbin u vojnike I. Globa Na 30. jula pred večer, Srpska Muzika, * kao obično, udarala je pred kafanom na Br- galjama. Kad je program bio odsviran, pri- gutna: publika burnijem pljeskanjem tražila je, da muzika odsvira koračnicu »Rado ide Sr- bin u vojnike“. Predvoditelj muzike, da za- dovolji publiku, naredi, da muzika udara zah- dtjevanu koračnicu. Na to je nastalo sa stra- ne publike burno pljeskanje i odobravanje, kao uvijek, kad bilo koja muzika svira tu Dubrovčanima omiljelu. koračnicu. Izgleda, da ovo nije prijalo onijem koji mogu. 1 zbilja redarstvenijem putem bio je oglobljen predvoditelj Srpske Muzike su de- set fiorina, što je preko programa muzika udarala koračnicu ,Rado ide Srbin u vojni- ke“. Mimogred spomenućemo, da je ohbičaj u malijem i velikijem gradovima, da muzike, poslije pljeskanja i odobravanja, ili opetuju isti komad ili odsviraju jednu koračnicu, ko- ja, naravski, ne može biti predvigjena u pro- gramu kao što se ne može predvidjeti plje- skanje i odobravanje. Ovaj je običaj toliko star i toliko čest, da, biti kažnjen radi nje- ga, malo-je neobično: Kad se. obiknemo na ovaj novi običaj, biće nam običnije; samo molimo, da se sa svakijem jednako postupa, biva, da Srbi i hrvati u Dubrovniku budu uživali jednaka prava i jednake dužnosti. II. Zabrana Prošle subote po podne poslužitelj ko- tarskoga poglavarstva predao je upravi Srp- ske Muzike ovu odluku: Ad Br. 462 Dubrovnik, 12. Avgusta 1899. TB. , Uglednom Ravnateljstvu Dubrovačke Gragjanske Muzike 3 u Dubrovniku Prigodom koncerta što ga je priredila Dubro- vačka Gragjanka Muzika dne 30. Jula pred kafa- .nom na Brsaljam zbile su se bučne, ovsudljive de- monstracije. > Tim demonstracijama dao je povoda glazbeni komad ,Rado ide Srbin u vojnike“, što ga je re- čena glazba svirala preko programa prikazanog na- dležnoj vlasti. : A da se ne bi dalo u buduće povoda sličnim demonstracijama, nalazim da na temelju $ 7. car- ke naredbe 20. Aprila 1854. D. Z. L. Br. 96 za- branim glazbi kojem To Ravnateljstvo upravlja Mvitati pri javnim produkcijam, pa bilo: i samo udarati na bubnje, glazbeni komad ,Rado ide Srbin U vojnike“. na i : Ova zabrana ima ostati u kri&posti do opoziva & proti istoj prost je utok na Visoko 6. k. Namje- mištvo u Zadru putem pišućega, u roku (d 14 dana od dana gusljednog dostavi, ali na temelju $ 98. ministarske naredbe 17. marta 1899. no “ Svaki prekršaj ove zabrane mogao bi, i. posljedica providjenih po $$ Ti 81 ia he Carske naredbe, imati i tu, da bi ge glazbi zibra Ijo. ge ia amjesništveni Savjetnik Upravitelj Kotarskog Poglavarstva mA 'Tončić m. P. II. Utok A) u zakonom odre- ko ovdašnjega zadarsko mje i ioj i. U utoku Namjesništvo proti gornjoj oo Ma uprava veli, da se burno pj? mo Odobravanje ne može nazvati »bu 2 ši ij više Šš oudljivom demonstracijom“, (ijem > Uprava Srpske Muzike gjeno vrijeme prikazala je pre na Pretplata i oglasi i Salju se administraciji Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se se vraćaju. : Za oglase priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 10 novš. od retka (sitnijeh slova). Ako se više. puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju se. $ Izlazi svake Nedjelje. Godina VIII. je',Rado ide Srbin u Vojnike“:čisto austrij- Ska i vojnička koračnica, koju udaraju sve vojničke muzike. Dalje se u utoku veli: da je koračnicu ,Rado ide Srbin u vojnike“ spjevao i komponovao Srbin Živković godine 1848., kada su Srbi pod ćesarskijem zasta- vama a uz svirku i pjevanje te koračnice krv prolijevali za Habsburšku monarhiju; da koračnica takoga značaja i znamenitosti ne može dati povoda demonstracijama osobito ondje gdje se njezino patriotsko značenje znade i poznaje. Koračnica ,Rado ide Srbin u vojnike“ navršila je prošle godine pedesetu obljetnicu, a Srpska Muzika udara je od svoga postan- ka, biva, punu četvrtinu vijeka. 1V. Tekst koračnice ,,Rado ide Srbin u vojnike“ Rado ide Srbin u vojnike, Gdje zelene bere lovorike; Borba njemu zabava je dragu, Još milije galomiti vraga, Jer pušćani prah. — Ne zadaje njemu strah! Njega na boj mati I nevjesta prati, Otac želi sjedi, Da vraga pobjedi! Napijeđ ide s oružanom Srbiu rukom, A zimzelen vije mu se za klobukom ; Pjeva, kliče srpski sin, Pred njim strepi dušmanin ! Puška puca, a topovi riču, A junaci oružani viču: Ajd'te Srbi, ajd'te u vojnike, Gdje se kupe otadžbine dike! Kivni gazi vrag, Našeg doma mili prag! Na bojnomu polju, Gdje s' junaci kolju, Slave ber'te ovljeće, Što uvenut ne će! Dok se naša suažna miče desna ruka, Dopasti će ljuti dušman trista muka ! Kad zaželi svijetli Car, U smrt skače Graničar! Posljednja dva stiha nedvojbeno karak- terišu postanak i značenje ove patriotske koračnice, koja u Austriji ne smije dati povoda neprijatnijem demonstracijama, kao što do sada, hvala Bogu, nije ni dala. V. Epilog za sada Prošle nedjelje, kad je Srpska Muzika svršila svoj obični koncerat pred kafanom na Brsaljama, nekoliko Srba radnika stalo je pjevati pjesmu ,Rado ide Srbin u vojnike“; u to se pojaviše kotarski povjerenik Lassota i policajski nadpovjerenik Mahkovec su ne- koliko žandara. Osobito se jedan od žandara odlikovao riječima, koje ne ćemo ponovili, da se ne bi izložili zapljeni. Zandari su ustavljali pojedine Srbe i popisivali njihova imena. Jedan je žandar tom prilikom dovi- knuo: Zar ne znate, da je zabranjena ta pjesma. To je ono baš što ni mi, ni Srbi rad- nici, niti iko u Dubrovniku još ni danas ne zna, da je zabranjeno pjevati tekst korač- nice ,Rado ide Srbin u vojnike. Znamo, da je po gornjoj poglavarstvenoj odluci zabra- njeno. Srpskoj Muzici ,svirati pri javnin produkcijama, pa bilo i samo udarati na bubnje, glazbeni komad ,Rado ide Srbin u vojnike“. Da se ukloni svaki nesporazum, a u in- teresu javnoga reda i mira, bile bi željeti, da upravitelj kotarskoga poglavarstva protu- mači svomu osoblju sadržaj gornje odluke, da se ne ponove onaki prizori kao prošle nedjelje; ili neka putem javnosti oglasi, da je zabranjeno i pjevati pjesmu ,Rado ide Srbin u vojnike“. Dok ta zabrana ne postane javnom, cijenimo, da je dopušteno pjevati srpsku pjesmu, koja svršuje sa sti- hovima: š Kad zaželi svjetli Car, U smrt skače Graničar! ROC Njemačko-hrvatski sporazum o Dubrovniku i Boki-Kotorskoj Zaklela se zemlja raju, da se svačije tajne znaju, veli srpska narodna poslovica. Da je hrvatska politika most preko kojega nijemština prodire na jug, io svi pravi Sla- veni znaju, i to za njih nije tajna. Ali ima svijeta, koji se zanosi frazama, koji, kao ono nevjerni Toma, ne vjeruje, dok rukom ne opipa. Vaj rukopipateljni dokaz iznijeli smo, u kratko, u prošlom broju; a evo ga sada u ojelini donosimo, da se i nevjerni Tome uvjere u istini (našijeh tvrdnja. U br. 217. večernjega izdanja , Neues Wiener Tagblatt-a“, veliko-njemačkoga lista, ugledao je svijetlo božije jedan veoma zani- mivi članak o općinskijem izborima u Du- brovniku, u obliku dopisa iz Dubrovnika. Zbog njegove znamenitosti priopćujemo ga u cjelini, u srpskom prevodu. Ogobito su važne one stavke u dopisu, koje smo krupnijem slovima štampali. Taj članak bečkoga njemačkoga liste glasi : Općinski izbori u Dubrovniku dovršeni su. Višemjesečni pokret, koji je bio sve zaokupio, svršio je sa bučno udešenim uzmicanjem srpske stranke, tako da su hrvati bez udarca mača posjeli napu- štenu tvrgjavu.') Najprije odrekoše se članovi pre- gjašnjeg općinskog predstavništva, Srbi i Autonomi, Sa načelnikom barunom Gondolom, općinskih časti i prisiliše yladu da raspusti općinu“) i postavi vla- dinog povjerenika; zatim je srpska stranka odlučila. — a s njom i saveznici Autonomi — da se ne upušta u ižbore i izdala je tom prilikom pompozni proglas xojim je tu svoja udluku narodu proglasilu.*) S početka ge to držalo za manovru, da bi se hrvat- sku stranku uspavalo i u zadnjem času ipak održalo pobjedu (majorisiren).“) Ovo mišljenje pokazalo se netačnim. Budnost hrvatske stranke bila bi taki udešeni napadaj u svakom slučaju zapriječila.5) Srpsko odstupanje vd izbora (ubstiuencija) nije ni- pošto prouzrokovalo pobjedu hrvatske stranke, ono ju je samo olakotilo i potpunom učinilo,5) Sada sjedu 36 hrvata u općinscem zastupstva u Dubrov- niku, megju njima samo deset oštrijega pravca?) ') Srpska“štranka nije uzmakla sa megdana, već je pustila na volju onijem koji mogu, da nasele u općinu koga hoće i žele. Da je pametno uradila, dokazuju pisanija Informations- bureau-a i svagdašnji dogagjaji. Proglas srpske i autonomne stranke na birače ne može se nazvati bučnim, a to je jedino bilo uragjeno, gospodo“ bez gospodskog lica! — Ured. »Du- brovnika“, *) Pošto se cijela općinska uprava i većina općinskog vijeća odrekla općinskijeh časti, vladi nije ostalo drugo do imenovati svoga komesara, da općinom upravlja. — Ured! ,D«“. *) Vjerujemo, da su gospoda od Informations-Bureau-a oče- kivali zbilja kakav pompozni proglas, e da bi mogli aplicirati paragrafe kažlienog zakonika; ali se nijesmo ni mi jučer rodili. — Ured ,D*. B ije “) Ova nehotična ispovijest očito potvrgjuje našu tvrdnju, da je većina na grpskoj i autonomnoj strani. — Ured, ,D“. 5) Fraze! Hraze! Fraze! — Befehl! Befehl! Befehl! — Ured, , DY *%) Pa to i vrapei znanju. O ,napuštenu tvrgjavu“ valjda nije teško ući. '— Ured, ,D«“, 7) Ovo potvrgjuje našu tvrdnju, da su pravaši bili stidno izi- grani. — Ured, ,D“, | S \ si Gotovo tri četvrtine: izabravijeh pripadaju dakle najumjerenijoj struji i megju njima ima više čino- vnika, koji su naravski vladini pristaše, pak tako- gjer grof Caboga, jedan od najuglednijih i najob- ljubenijih gragjana, koji je uvijek na čelu gvijem austrijsko-patri.tičnijem manifestacijama i pred ne- koliko mjeseca pripadao je još autovomuoj stranci, ali je istu napustio, jer je on» iz slabo shvaćene težuje za samoodržanjem: sklopila defensivni i ofen- sivni savez sa Srbima, što on nije mogao dovesti u vezu svojim načinom mišljenja.#) U ostalim zem- ljama austrijsko monarhije ne pozna se očito ni smisao ni zaačenje velikosrpskog pokreta, i kao da da se ne zna, da u Južnoj Dalmaciji hrvatska strauka predstavlja pravi austrijski živalj,") da ova stranka znamenitost njemačke kulture i nje- mačkog niroda za Austriju dobrovoljnije prizuaje nego ostala slavenska plemena, i da usljed toga narodnih i političkih oprijeka sa Nijemcima nema ili ne u tolikoj mjeri, da nebi (izmegju Nijemaca i Hrvata) bilo gdje- koje dodirne tačke. Nadati se je da će općin- sko zastupstvo voditi baš energičnu općinsku upravu i da će se izabrani načelnik, a to bi imao biti Dr. Čingrija, svom snagom posvetiti općinskim po- slovima. !") Ma kako velikom se činila pobjeda nad srp- skom strankom, bilo bi samoobmama misliti, da 6e se ova tako žilava, dobro vogjena stranka, koja Sa velikim srestvima raspolaže, smatrati za uvijek pobijegjenom"'). Konci srpskog pokreta, koji se da- leko preko naših granica pružaju, u prevelikom broju stiču se u Dubrovniku; zuamenitost. koja se u izvjesnim inostranim tačkama i pravom pripisu- je posjedu Dubrovnika sa strane srpske stranke, prevelika je a du bi se moglo misliti, du će se Ova stranku za dugo smatrati potučenom.!'?) Ona ću su svim slabim: stranama protivnika lukavo ko- ristiti, podmuklu dosadašnju radnju nastaviti!?), Ona (f. j. srpska stranka) nije se bila pripravila na postavljenjene vladinog povjerenika za vogjenje općinskijeh izbora i terorizirsla je činovnike to- božujim iz najboljeg izvora potičućim vijestima, da će biti kažnjeni u Slučaju, kad ne bi izbori is- pali u smislu pregjašnje općinske većine. Sada je pak svemu svijetu jasno, da su ta nastojanja, u čemu je bio pokojni barun Gondola osobito jak, bila prazna slama'“). Ali ništa ne bilo pogibelnije, nego se nemaru predati. Nadati se je da vlada ne će popustiti od sada započete i dokazane energije!'?, i da će hrvatska stranka mudrom i ne- pristrancm !$). uporabom izvojevane (!) vlasti znati Sebi osigarati trajnu simpatiju odozgo i odozdo. Tako, i samo na taj način, izvojevana(!) znameni- ta pobjeda austrijske stvari!) u Dubrovviku doni- jeće trajnih plodova. Potrebito je, da se ta pobjeda izrabi, jer su se ga sve većom objesti i rastućom neobuzdanosti u Južnoj Dalmaciji sa strane Srba isticale simpatije za velikosrpsku misao — konkret- *) Načelni smo protivnici personalne polemike, s toga ovaj pvanegjirik g. Cabogi ne ćemo pretresati; uvjereni smo, da se je i sam g. Caboga smijao, kad je gornje retke čitao. Svakomu je u nas poznato, da je g. Caboga, do dolaska baruna Chlu- metzkog u Dubrovnik, odobravao srpsko-autonomni kompromis i bio prisjednihk prve srpsk općine. — Ured ,D“. *) Ne znamo, koliko je ovo isticanje po državu korisno; po ovome ,pošteni“ Znformations-bureau denuncira veliku većinu dubrovačkog gragjanstva, koja nije dala nikada povoda, da se u njezine podaničke dužnosti posumnja; a suviše pak visoko stoji, da bi od Informationg-bureau-a tražila svjedodžbu pona- šanja. — Ured. ,D“. '") Ovdje su gospoda denuncijanti malko nejasni, pa bismo željeli, da nam protumače, u čemu sastoji ,energisehe Commu- nal-verwaltung“, kojoj bi se Dr. Čingrija ,svom snagom“ imao posvetiti. Mi razumijemo prekriveno značenje, ali ne vjerujemo, da će Dr. Čingrija totalno u ambis pasti. — Ured ,D“.| '') Hyala na komplimentu! — Ured. ,D“. '") Baš pravi kancelarijski stil! Samo tako naprijed! — Ured. ,D“. j "") Srbi su uvijek pošteno i otvoreno bore, a podmukla rad- dnja svojina je hrvatskih stranaka i drdga im Znformations-bu- reau-a. — Ured. ,D“. i "4) Bezobrazluk nevigjeni! Srbi da teroriziraju činovnike! A nije bilo dana, da Klimali, Gluhonje i slični nijesu oblijetali | oko činovnika, tumačeći im želju onijeh Zoje mogu; te smo doživjeli, da je dvaestak činovnika ne-hrvata glasalo za hrvate. Zašto i kako, ne treba tumačiti. — Ured ,D“. a '5) Hvala na ispovijesti! Ovo valja zlata! — Urod ,D“, '*) Lueus a non lueendo. — Ured. ,D“. ") S ovakijem patagonskijem pojmovima ne ćete da država napraduje! — Ured ,D“. I 4