> Godina VIII. jena listu, i “Za Austro-Ugarsku, : đ . . Hercegovinu na godinu Bosnu i fior. 5,50 Za Srbiju i Crnu Soru na go- . dinu fior. 6. Za a ostale zemlje na godin, franaka 15 u zlatu. X seu Za Dubrovnik na godinu fior, 5 Na PO godine 1 na Četvrt godine surazmjerno. : : Pojedini broj lista 10 novčića. V _ 1 Jovan Ristić > Usred. najvećega i najsudbonosnijega darmara u Srbiji umro je i izvan granica mlade kraljevine poznati i uvaženi srpski dr- žavnik Jovan Ristić. Ri Sa imenom i radom Jovana Ristića ve- zana je usko novija povjest Srbije. Što više on je bio njezin glavni rukovodilae, te uspjesi | i neuspjesi današnje Srbije potiču od pravca oioduha, koji je on dao mladoj državi koliko u unutrašnjoj toliko u spoljnjoj politici. U > najtežijem časovima srbijanskoga državnoga života ruka Ristićeva bila je na djelu, s to- ga punijem pravom evropejski listovi posve- ćuju duge članke ocjenjujući njegov držav- o“nički rad. fu " Ristić je igrao prvu ulogu u trima po Srbiju veoma sudbonosnijem dogagjajima. Njegova izvanredna diplomatska vještina iz- > gadila je, da je Srbija godine 1867. dobila | gradove i da ih je turska vojska osta- ovla Taj je sretni dogagjaj bio od ve. like znamenitosti s dvostrukoga gledišta: prvo, što je Srbija diplomatskijem pu- tem dobila jednu veliku tečevinu bez ookapi krvi, što je velika rijetkost u po- h. wjesti srpskoga naroda; drugo, što se zemlja = fijem riješila neprijatelja u vlastitoj kući. = Drugi važan dogagjaj, što ga je Ristić izveo, = poubijstvu glasovitoga i nikada dosta o- Plakanoga kneza Mihajla, bio je dovogjenje ; maloljetnoga Milana Obrenovića na srbijanski = oprijesto proti volji većine ondašnjega mi- : oNislarstva, i kako neki govore, i proti vo- = lji samoga pokojnoga kneza Mihajla. Treći i > najsudbonosniji dogagjaj, kojijem je takogjer # : Ristić rukovodio bio je rat za oslobogjenje od godine 1876., koji je izazvao veliku istoč- mu katastrofu godine 1878., i koja se svr- = šila berlinskijem kongresom. = Dovogjenje Milana Obrenovića na srbi- > janski prijesto i rat za oslobogjenje od go- = dine 1876., sa svijem posljedicama, ne mogu > se danas objektivno ocijeniti. Da je Ristić u prvom i drugom slučaju radio samo pod diktatom srpskoga rodoljublja, o tome ne može biti sumnje; a da li je mogao predvi- = djeti posljedice berlinskoga kongresa, i ako je mogao, da li je bio u stanju spriječiti ih, na to će neumitan sud povjesti odgovoriti, kao i na pitanje, da li je predvigjajući po- Sjedice berlinskoga kongresa, ipak bila neo- doljiva sila, da se godine 1876. stupi u rat a Turskom; ili je pak sve to bilo neizbjež- 0, pošto sama narav balkanskoga pitanje g sada nije mogla imati drugoga riješenja do sadašnjega. da i O svijem ovijem pitanjima kao što ve skosmo, teško je danas izreći presudu, a noći će dugi niz godina i nanizaće se mno: gi dogagjaji, dok se sve to raščisti i sva a“ jesto postavi. u M Brakako'je kaje Ristić neobična ika Ya u životu mlade kraljevine Srbije. Bio je Slaven i Srbin dušom i tijelom. Kadgod mu jebi ; ijek je upravljao brod je bila vlada povjerena, uvijet ] VR Gali štpske politike prama sjeveru, PFA ići Loa tome je bio _nepom ičan, E o ljubavi i Prama dinastiji Obrenovića, : u 4 odanosti prama srpskomu 2 z Nino Na grobu ovoga znaćajn o: ja ve 1 rodoljuba, uzdižemo toplo 29 ostane, s mu, da darmara iz Srbije što pr men p 1 1 zaga RR BRENA Bo oti Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris Broj 37. a 1 Pretplata i Urlasi Salju se administraciji Dubrogaf Dopisi se šalju uredništvu. > * ; Rukopisi se ne vraćaju. ha ': Za oglas» priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i slične objave plaća se 10 novš. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. E ne pri- . Nefrankirana pisma maju se. da se Srbija povrati u svoju prirodnu kolo- tečinu, i to onijem putem koji je knez mu- čenik Mihajlo bio označio, i s kojega je, na svoju veliku nesreću, u posljednje vrijeme sašla. ik ik * Jovan Ristić rodio ge u Kragujevcu godine 1881. Roditelji njegovi bili su reda Seljačkog i siromašni. Svršio je osnovne škole u Kragujevcu, a gimnaziju i licej u Biogradu. S proljeća 1849. godine bio je poslan kao državni pitomac u Njemačku radi izučavanja isto- rijske nauke, kojom je prilikom slušao filosofske i državne nauke na berlinskom i haidelberškom universitetu. Godine 1852. bio je na haidelberškom universitetu promoviran za doktora filozofije. Iz Njemačke ode Ristić u Pariz radi izučavanja fran-, Suskog jezika, gdje je ujedno slušao i predavanja na tamošnjoj velikoj školi Sorboni. Krgz ovo vrije- me napisao je više književnih radova. Godine 1854. vrati se Ristić u Srbiju i stu« Pi u državnu službu. Sa sveto-andrejskom Skupštinom stupa Ristić na političko polje. Godine 1860. bio je sekretar deputacije, koju je knez Miloš bio poslao u (Ca- rigrad. Godine 1861. postavi knez Mihailo Ristića za Svoga zastupnika u Carigradu. Radnju njegovu na ovom polju knez je svagda visoko čijenio i često mu je izražavao: zadovoljstvo. U vrijeme bombardovanja Biograda godine 1862. Ristić je neprestano predlagao srpskoj vladi, da zvanično i javno zahtjeva porušenje [gradova. Tako isto i docnije, a naročito kad se 1866-ta godi- na oglasila sa svojom ozbiljnošću, Ristić je predla- ao, da treba i tu priliku u korist Srbije upotrijebiti, paje prema tome i podnio spomenicu ruskom posla- niku u Carigradu, gdje je razložio stvar gradova. Vladanje srpskog zastupnika Ristića u svim tim pitanjima našlo je u opće puno odobravanje | kneza Mihajla, koji ga 1866. pozove u Biograd, da ga lično sasluša. Savjetovanja Ristićeva sa vladom o istočnim stvarima trajala su punu nedjelju dana. Ristić je predložio bio, da se gradovi formalno ištu od Porte. Rozlozi njegovi uvjere kneza. Ristić se vrati u Ca- rigrad te pokrene pitanje o ustupanju gradova, koje je 6. aprila 1867. godine sjajno svršilo predajom gradskih ključeva knezu Mihajlu. Novembra mje- seca iste godine knez imenuje Ristića ministrom spoljnjih posala. Usljed nesuglasja sa drugovima istupi iz ministarstva. Knez je poznavao Ristića, pa ga nije htio upustiti; i čim mu se pokazala potreba za ozbiljna diplomatska poduzeća, odmah bi ga prizvao k sebi. Pošto je Ristić zastupao kneza Mihaila pri krštenju kćeri ornogorskog kneza Nikole I., bude mu povje- rena odmah za tim druga znamenita misija. Va- ljalo je osloboditi Srbiju od konsularne jurisdik- cije. Za to odredi knez Ristića i pošalje ga na dvorove garantnih sila. Misija Ristićeva dobro je napredovala. Pošto je stvar u Petrogradu dobro urediv, dogje u Berlin gdje gu stigne glas o katastrofi topčiderskoj, o po- gibiji kneza Mihaila u Košutnjaku. + > Blaznavac 8 Ristićem dogovoriše se da pro- glase maloljetnog Milana Obrenovića nasljednikom. Ristić stigne s Milanom 12. juna 1868. u Biograd. Velika skupština u 'Topčideru proglasi Milana za nasljednog kneza, i izabere mu namjesništvo za vrijeme maloljetstva. U namjesništvu bude Ristić jednoglasno izabrat kao drugi po redu član. : Knez Milan — doenije kralj — stupio je 10. avgusta 1872. godine na vladu, i postavi Ri- gtića za ministra spoljnjih posala, a poslije neko- liko mjeseca bio je ministar-predsjednik. Godine 1873. dade ostavku. Kad su ustankom u Hercegovini počeli nastu- pati ozbiljni dogagjaji na istoku, narod u Srbiji zahtjevao je ljude od rada. Knez Milan pozove Ristića u ministarstvo, gdje je bio ministar spolj- s aa u Hercegovini i Bosni (1875) bio bi prošao bez daljih posljedica za istok, kao i svi pro- gjašnji, da ga Srbija i Orna Gora nijesu prihvatili, oglašujući "Turskoj rat. Izlazi svake Nedjelje. | noćno ua 19. t. mj. zatim doslovce nastavlja : Ma da je Srbija bila nadjačana, Ristić je energično odbio ne samo sve teretne no i prosto Za narodni ponos osjetljive uslove; te je zaključen častan mir za zemlju. i U to Rusija oglasi Turskoj rat. Kad: je tur- kofilska Evropa klicala neočekivanom snažnom ot- Poru Turske, Srbija opet oglasi Turskoj rati dosta pomogue ruskoj vojsci osvajanjem Niša, Pirota, Vranje. Dogje i berlinski kongres, i Ristić je kao knežev ministar spoljašnjih posala zastupao Srbiju na tom kongresu. Radnja i zauzimanje Ristićevo na kongresu bilo je od velike koristi za Srbiju. Godine 1880. odstupio je Ristić sa vlade, zbog spoljašnjega pitanja; a to s toga što nije mogao da primi uslove, pod kojima Austro Ugarska šćaše sa Srbijom da sklopi trgovački ugovor. Od to doba Ristić je radio: na uregjenju libe- ralne stranke; i pisao je svoje memoare, koje je izdao pod imenom: ,Spoljašnji odnošaji Srbije novi jeg vremena“, Kojiževni i istorijski radovi Ristićevi zauzimaju vidno mjesto u srpskoj književnosti. Kad se kralj Milan riješio, da sigje s prije- stola a prijesto da preda maloljetnomu sinu, Risti- ću predade namjesništvo. Godine 1893. nenadno se kralj Aleksandra proglasi punoljetnim, i namjesni- štvo bi uklonjeno. Tada< Jovan Ristić sigje s po- litičke pozornice. Poslija toga Ristić se bavio književnošću, te je napisao: , Diplomatsku istoriju Srbije“ u obadva rata, u dvije knjige. Slava Jovanu Ristiću! KTA Općinski izbori u Grblju Kotor 81. Avgusta. Odavna a navlastito u posljednje vrijeme u oči opštib općinskih izbora — hrvatske novine iz pokrajine donosile su, pak i sad donose o meni kojekakve tenđecijozne vijesti udešene prama sađaš« njim okolnostima i duhu vremena na koje, istinu da rečem, teško mi je bilo u nekim prigodama premučati, a još teže uzeti pero i kroz novine laži pobijati. Ne bih se ni sad osvrnuo ni na pošljednje izmišljotin hrvatskih listova kad bi se isključivo na moju ličnost odnosile, ali pošto je po srijedi zla namjera i pošto izmišljotine stoje u oduošaju Sa interesima mojih birača i pošto uvigjam, da visoka Vlada na žalost osobitu pažaju poklanja pi- sanju hrvatskijeh novina, navlastito u onom poli- tičkom dijelu gdje hrvati srpskom narodu u Boki podmeću protudržavne težuje, promjslio sam, da me dužnost pozivlje i kao zastupnika i kao tajnika op- ćine Grbaljske, da se na ustuk lažii moj glas čuje. Na prvom mjestu reći ću u najkraće: da je Visoka Vlada udarila krivim putem, kad je odlučila upotrijebiti proti Srbima u Boki takve izvanredne mjere, da se prilikom obavljenih općinskih izbo- Ta na više mjesta kroz Boku čuo teški poklič selja- ka: ,Za Boga jesmo li mi ćesarovi i u zemlji će- sarovoj!!!“ Kad se Visoka Vlada izbliže upozna sa poznatim špekulantima, koji su naviknuti u mutnoj vodi ribati i koji su je sa svakovrsnim lažima sklonili na ovakve iznimne mjere, ja sam tvrdo osvjedočen, da će se kajati za sve ovo što je u po- sljednje vrijeme protiv Srbima u pokrajini, a osobito u. Boki kotorskoj preduzela. Ali o ovom Pitanju biti će govora u drugoj prigodi i na dragom mjestu, a sada osvrnuću se na nešto drugo što ne da odmaka i sočim treba da odmah budemo na čisto. Kako već rekoh, u pokrajinskim hrvatskim listovima. nema broja, a da se moje ime tendecijoz- no ne spomene. Sve što se o meni pisalo i piše za sad na stranu, a ono što je objelodanio , Narodni List“ u 68. broju u dopisu iz Kotora 20, +. mj. na stranu. ć ž \: Pošto je dopisnik na svoj način objelodanio i komentirao kako je ured općine grbaljske izgorio * plzborne imenice Vukotić je sastavio kako je sam htio, recimo po zakonu. Nije ni sanjao što se može prije izbora sbiti. Pošto su obćinski prirezi u Grblju veliki, a u obćini se ništa ne radi, barem se taj rad ne može opaziti, ustali gu nezadovoljnici. Pojavila se dakle stranka, srbska, protiv velikogrb- Srpska Dubrovačka Štamparija A Pusarića Ki razvila, i na izborima no znamo kako bi se bilo svršilo. Zato smo ih znatiželjno očekivali. Kad izne- nada ko grom iz vedra neba, puče jutros po građu glas, da su u Grblju izgorele izborne Imenice i svi izborni spisi. ...! Do sad se nezna kako je nastala Vatra. A kako 6e ge sada obaviti izbori? — Reklo nam se je na dobrom izvoru, da se je gad Vukotić sjetio, da imade jedan prepis izbornih imenica, pak da će sad namjesništv. odrediti: hoće li se izbori obaviti po tom prepisu. Nama se čini da je to ne- moguće i protizakonito. Tko može jamčiti da je ovo pravi, točni prepis? Tko može posvjedočiti, da gu izborne imenice redovito bile' izlagane u obćin- skim odlomcima kad su svi dotični spisi izgorjeli ? »Mora se dakle počet iz početka sve. I ovo će jedino biti po zakonu. Tad je Vukotiću u Grblju odzvonilo i mandat je stalno odletio“. Na što smijeraju ovakve i slične izmišljotine lako je pogoditi. Hrvati bi htjeli, da vlada uništi zakonito obavljene izbore općine grbaljske, za koje tvrde, da su u moj prilog ispali kao vogji veliko- srpske stranke. Ovo je prvi put što se čuje, da u Grblju postoje dvije srpske stranke sa različitim političkim programom! Ali i ako u stvari ne po- stoje, neprijatelji“ u današnjim prilikama kušaju Sijati svakovrsno sjeme iz njihovog rasadnika ne bi li iolje plodom urodilo. No uzalud vam muka hrvat- ski političari — sto puta da bi se izbori općine grbaljske uništili i sto puta da bi novi izbori slije- dili, u općinsko zastupstvo ne mogu odabrani biti nego Srbi i ljudi kod kojih ja uživam neograničeno povjerenje, kao što su mi svi grbaljski glavari, sve- štenici i starješine na skupštini držatoj pred izbore 18. $. m. na svečani način očitovali i potvrdili. Isti predsjednik izbornog odbora — pop Ivo_Miki- jelj, koji rek bi da nije zadovoljan sa ispadkom obavljenih izbora, rekao je u prisustvu svijeh sve- štenika, seockih glavara i ostalih starješina, koji su bili na pomenutoj skupštini: ,Dokle god bude tajnikom u općini grbaljskoj Gjuro Vukotić Grblja- nima je lako, jer će se on i u buduće, kao što je i dosada, svojski brinuti za čast i korist općine grbaljske.“ Na to su svi prisutni kao jedan čovjek kliknuli: ,Tako je! Živio!“ Pošteni dopisnik , Narodnog Lista“ iz Kotora znao je dobro za ovaj sastanak grbaljski u oči iz- bora, pa ipak stidio se nije kroz stupce , Narodnog Lista“ objelodaniti da je protiv mene u Grblju ustala umjerena srpska stranka i da mi je ,odzvo- nilo“. Što se pak tiče izbornog imenika, koji se kod mene našao i na temelju kojega su se obavili op- inski izbori po odluci namjesništva, taj imenik nije kojekakvi moj prepia već pravi original, koji je bio proglašen u općini i odlomcima na 20. fe- bruara, 20. marta i 1. julija t. £. kako propisuju $S 18 a, 18 b izbornog općinskog pravilnika. Kao što je svaka općina u pokrajini “tako je i grbaljska sastavila i proglasila izborne imenike u dvostrukom egzemplaru (S 18 a Izb. Zakoniku) i jedan od tih egzemplara našao se slučajno kod mene kad je op- ćinski ured izgorio. Rekoh slučajno, jer kako su izbori bili urečeni za 21, 22, 23 t. mj. tako sam Sa znanjem upraviteljstva na 19. t. mj. bio sobom odnio iz ureda jedan egzemplar imenika, da iz istog kod kuće pregledam imaju li svi vijećnici, koji su se imali sjutra birati, aktivno izborno pravo, pošto Po $S 9 izbor. pravilnika ko nema pravo da bira ne može biti u vijeće ni izabran. Općinski stan bio je zapaljen noćno na 19. t. mj. a na 20. u jutro oko 7 sati, došao je kod mene u Kotor općinski pisar Nikola Tujković, da mi kaže za nesrećni dogagjaj. Kao obesviješćen odmah sam izašao iz kuće i javio Slučaj upravitelju poglavarstva, savjetniku Blešiću. Tom prilikom kazao sam mu, da se kod mene na- lazi jedan egzemplar izbornih imenika sa »Popisni- sem poreznog ureda“. Zatim oko 9 sati pr. pod. uputio sam se iz Kotora put Grblja sa sudbenim povjerenstvom i sa političkim komesarom D.rom Mahovecom i cio dan ostao sam u Sutvari radi istrage. Kroz to vrijeme gospodin Blešić javio je “Namjesništvu, da se kod mene spasio jedan egzem- plar izbornih imenika sa popisnicom poreznog ureda na temelju koje su sastavljeni ,Izborni imenici“ i u isto doba upitao Namjesništvo, da li ge izbori u sko . stranke Vukotićeve. Agitacija se je strašna općini grbaljskoj sjutradan mogu započeti, Pošto za 1