> Godina VIII.

jena listu,

i “Za Austro-Ugarsku,

: đ . . Hercegovinu na godinu

Bosnu i
fior. 5,50

Za Srbiju i Crnu Soru na go-
. dinu fior. 6.

Za a ostale zemlje na godin,
franaka 15 u zlatu. X seu
Za Dubrovnik na godinu fior, 5

Na PO godine 1 na Četvrt godine
surazmjerno.
: :

Pojedini broj lista 10 novčića.

V

_ 1 Jovan Ristić

> Usred. najvećega i najsudbonosnijega
 darmara u Srbiji umro je i izvan granica
mlade kraljevine poznati i uvaženi srpski dr-
žavnik Jovan Ristić.
Ri Sa imenom i radom Jovana Ristića ve-
zana je usko novija povjest Srbije. Što više
on je bio njezin glavni rukovodilae, te uspjesi
| i neuspjesi današnje Srbije potiču od pravca
oioduha, koji je on dao mladoj državi koliko
u unutrašnjoj toliko u spoljnjoj politici. U
> najtežijem časovima srbijanskoga državnoga
života ruka Ristićeva bila je na djelu, s to-
ga punijem pravom evropejski listovi posve-
 ćuju duge članke ocjenjujući njegov držav-
 o“nički rad. fu
" Ristić je igrao prvu ulogu u trima po
Srbiju veoma  sudbonosnijem dogagjajima.
Njegova izvanredna diplomatska vještina  iz-
> gadila je, da je Srbija godine 1867. dobila
| gradove i da ih je turska vojska  osta-
ovla Taj je sretni dogagjaj bio od ve.
like znamenitosti s dvostrukoga gledišta:
prvo, što je Srbija diplomatskijem  pu-
tem dobila jednu veliku  tečevinu bez
ookapi krvi, što je velika rijetkost u po-
h. wjesti srpskoga naroda; drugo, što se zemlja
= fijem riješila neprijatelja u vlastitoj kući.
= Drugi važan dogagjaj, što ga je Ristić izveo,
= poubijstvu glasovitoga i nikada dosta o-
 Plakanoga kneza Mihajla, bio je dovogjenje
; maloljetnoga Milana Obrenovića na srbijanski
= oprijesto proti volji većine ondašnjega mi-
: oNislarstva, i kako neki govore, i proti vo-
= lji samoga pokojnoga kneza Mihajla. Treći i
> najsudbonosniji dogagjaj, kojijem je takogjer
# : Ristić rukovodio bio je rat za oslobogjenje
od godine 1876., koji je izazvao veliku istoč-
mu katastrofu godine 1878., i koja se svr-
= šila berlinskijem kongresom.
= Dovogjenje Milana Obrenovića na srbi-
> janski prijesto i rat za oslobogjenje od go-
= dine 1876., sa svijem posljedicama, ne mogu
> se danas objektivno ocijeniti. Da je Ristić u
prvom i drugom slučaju radio samo pod
diktatom srpskoga rodoljublja, o tome ne
može biti sumnje; a da li je mogao predvi-
= djeti posljedice berlinskoga kongresa, i ako
je mogao, da li je bio u stanju spriječiti ih,
na to će neumitan sud povjesti odgovoriti,
kao i na pitanje, da li je predvigjajući po-
Sjedice berlinskoga kongresa, ipak bila neo-
doljiva sila, da se godine 1876. stupi u rat
a Turskom; ili je pak sve to bilo neizbjež-
0, pošto sama narav balkanskoga pitanje g
sada nije mogla imati drugoga riješenja do
sadašnjega. da i
O svijem ovijem pitanjima kao što ve
skosmo, teško je danas izreći presudu, a
noći će dugi niz godina i nanizaće se mno:
gi dogagjaji, dok se sve to raščisti i sva
a“ jesto postavi. u
M Brakako'je kaje Ristić neobična ika
Ya u životu mlade kraljevine Srbije. Bio je
Slaven i Srbin dušom i tijelom. Kadgod mu
jebi ; ijek je upravljao brod
je bila vlada povjerena, uvijet ] VR Gali
štpske politike prama sjeveru, PFA ići
Loa tome je bio _nepom ičan, E o ljubavi i
Prama dinastiji Obrenovića, : u 4
odanosti prama srpskomu 2 z Nino
Na grobu ovoga znaćajn o: ja ve
1 rodoljuba, uzdižemo toplo 29 ostane,
s mu, da darmara iz Srbije što pr men

p
1
1

zaga RR BRENA

Bo oti

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris

Broj 37. a

1

Pretplata i Urlasi
Salju se administraciji Dubrogaf

Dopisi se šalju uredništvu. > * ;
Rukopisi se ne vraćaju. ha ':

Za oglas» priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
šća i slične objave plaća se 10 novš.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više

puta štampaju, po pogodbi.

E
ne pri-
.

Nefrankirana pisma
maju se.

da se Srbija povrati u svoju prirodnu  kolo-
tečinu, i to onijem putem koji je knez mu-
čenik Mihajlo bio označio, i s kojega je, na
svoju veliku nesreću, u posljednje vrijeme sašla.

ik
ik *

Jovan Ristić rodio ge u Kragujevcu godine
1881. Roditelji njegovi bili su reda Seljačkog i
siromašni. Svršio je osnovne škole u Kragujevcu,
a gimnaziju i licej u Biogradu.

S proljeća 1849. godine bio je poslan kao
državni pitomac u Njemačku radi izučavanja isto-
rijske nauke, kojom je prilikom slušao filosofske i
državne nauke na berlinskom i haidelberškom
universitetu. Godine 1852. bio je na haidelberškom
universitetu promoviran za doktora filozofije. Iz
Njemačke ode Ristić u Pariz radi izučavanja fran-,
Suskog jezika, gdje je ujedno slušao i predavanja
na tamošnjoj velikoj školi Sorboni. Krgz ovo vrije-
me napisao je više književnih radova.

Godine 1854. vrati se Ristić u Srbiju i stu«
Pi u državnu službu.

Sa sveto-andrejskom Skupštinom stupa Ristić
na političko polje. Godine 1860. bio je sekretar
deputacije, koju je knez Miloš bio poslao u (Ca-
rigrad.

Godine 1861. postavi knez Mihailo Ristića za
Svoga zastupnika u Carigradu. Radnju njegovu na
ovom polju knez je svagda visoko čijenio i često
mu je izražavao: zadovoljstvo.

U vrijeme  bombardovanja Biograda godine
1862. Ristić je neprestano predlagao srpskoj vladi,
da zvanično i javno zahtjeva porušenje [gradova.
Tako isto i docnije, a naročito kad se 1866-ta godi-
na oglasila sa svojom ozbiljnošću, Ristić je predla-
ao, da treba i tu priliku u korist Srbije upotrijebiti,
paje prema tome i podnio spomenicu ruskom posla-
niku u Carigradu, gdje je razložio stvar gradova.

Vladanje srpskog zastupnika Ristića u svim

tim pitanjima našlo je u opće puno odobravanje |

kneza Mihajla, koji ga 1866. pozove u Biograd, da
ga lično sasluša.

Savjetovanja Ristićeva sa vladom o istočnim
stvarima trajala su punu nedjelju dana. Ristić je
predložio bio, da se gradovi formalno ištu od Porte.
Rozlozi njegovi uvjere kneza. Ristić se vrati u Ca-
rigrad te pokrene pitanje o ustupanju gradova, koje
je 6. aprila 1867. godine sjajno svršilo predajom
gradskih ključeva knezu Mihajlu. Novembra mje-
seca iste godine knez imenuje Ristića ministrom
spoljnjih posala. Usljed nesuglasja sa drugovima
istupi iz ministarstva.

Knez je poznavao Ristića, pa ga nije htio
upustiti; i čim mu se pokazala potreba za ozbiljna
diplomatska poduzeća, odmah bi ga prizvao k sebi.
Pošto je Ristić zastupao kneza Mihaila pri krštenju
kćeri ornogorskog kneza Nikole I., bude mu povje-
rena odmah za tim druga znamenita misija. Va-
ljalo je osloboditi Srbiju od konsularne jurisdik-
cije. Za to odredi knez Ristića i pošalje ga na
dvorove garantnih sila.

Misija Ristićeva dobro je napredovala. Pošto
je stvar u Petrogradu dobro urediv, dogje u Berlin
gdje gu stigne glas o katastrofi topčiderskoj, o po-
gibiji kneza Mihaila u Košutnjaku.

+ > Blaznavac 8 Ristićem dogovoriše se da pro-
glase maloljetnog Milana Obrenovića nasljednikom.
Ristić stigne s Milanom 12. juna 1868. u Biograd.
Velika skupština u 'Topčideru proglasi Milana za
nasljednog kneza, i izabere mu namjesništvo za
vrijeme maloljetstva. U namjesništvu bude Ristić
jednoglasno izabrat kao drugi po redu član. :

Knez Milan — doenije kralj — stupio je
10. avgusta 1872. godine na vladu, i postavi Ri-
gtića za ministra spoljnjih posala, a poslije neko-
liko mjeseca bio je ministar-predsjednik. Godine
1873. dade ostavku.

Kad su ustankom u Hercegovini počeli nastu-
pati ozbiljni dogagjaji na istoku, narod u Srbiji
zahtjevao je ljude od rada. Knez Milan pozove
Ristića u ministarstvo, gdje je bio ministar spolj-
s aa u Hercegovini i Bosni (1875) bio bi
prošao bez daljih posljedica za istok, kao i svi pro-
gjašnji, da ga Srbija i Orna Gora nijesu prihvatili,
oglašujući "Turskoj rat.

Izlazi svake Nedjelje.

| noćno ua 19. t. mj. zatim doslovce nastavlja :

Ma da je Srbija bila nadjačana, Ristić je
energično odbio ne samo sve teretne no i prosto
Za narodni ponos osjetljive uslove; te je zaključen
častan mir za zemlju. i

U to Rusija oglasi Turskoj rat. Kad: je tur-
kofilska Evropa klicala neočekivanom snažnom ot-
Poru Turske, Srbija opet oglasi Turskoj rati dosta
pomogue ruskoj vojsci osvajanjem Niša, Pirota,
Vranje.

Dogje i berlinski kongres, i Ristić je kao
knežev ministar spoljašnjih posala zastupao Srbiju
na tom kongresu. Radnja i zauzimanje Ristićevo na
kongresu bilo je od velike koristi za Srbiju.

Godine 1880. odstupio je Ristić sa vlade, zbog
spoljašnjega pitanja; a to s toga što nije mogao da
primi uslove, pod kojima Austro Ugarska šćaše sa
Srbijom da sklopi trgovački ugovor.

Od to doba Ristić je radio: na uregjenju libe-
ralne stranke; i pisao je svoje memoare, koje je
izdao pod imenom: ,Spoljašnji odnošaji Srbije novi
jeg vremena“, Kojiževni i istorijski radovi Ristićevi
zauzimaju vidno mjesto u srpskoj književnosti.

Kad se kralj Milan riješio, da sigje s prije-
stola a prijesto da preda maloljetnomu sinu, Risti-
ću predade namjesništvo. Godine 1893. nenadno se
kralj Aleksandra proglasi punoljetnim, i namjesni-
štvo bi uklonjeno. Tada< Jovan Ristić sigje s po-
litičke pozornice.

Poslija toga Ristić se bavio književnošću, te
je napisao: , Diplomatsku istoriju Srbije“ u obadva
rata, u dvije knjige.

Slava Jovanu Ristiću!

KTA

Općinski izbori u Grblju
Kotor 81. Avgusta.

Odavna a navlastito u posljednje vrijeme u
oči opštib općinskih izbora — hrvatske novine iz
pokrajine donosile su, pak i sad donose o meni
kojekakve tenđecijozne vijesti udešene prama sađaš«
njim okolnostima i duhu vremena na koje, istinu
da rečem, teško mi je bilo u nekim prigodama
premučati, a još teže uzeti pero i kroz novine laži
pobijati. Ne bih se ni sad osvrnuo ni na pošljednje
izmišljotin hrvatskih listova kad bi se isključivo
na moju ličnost odnosile, ali pošto je po srijedi
zla namjera i pošto izmišljotine stoje u oduošaju
Sa interesima mojih birača i pošto uvigjam, da
visoka Vlada na žalost osobitu pažaju poklanja pi-
sanju hrvatskijeh novina, navlastito u onom poli-
tičkom dijelu gdje hrvati srpskom narodu u Boki
podmeću protudržavne težuje, promjslio sam, da me
dužnost pozivlje i kao zastupnika i kao tajnika op-
ćine Grbaljske, da se na ustuk lažii moj glas čuje.

Na prvom mjestu reći ću u najkraće: da je
Visoka Vlada udarila krivim putem, kad je odlučila
upotrijebiti proti Srbima u Boki takve izvanredne
mjere, da se prilikom obavljenih općinskih izbo-
Ta na više mjesta kroz Boku čuo teški poklič selja-
ka: ,Za Boga jesmo li mi ćesarovi i u zemlji će-
sarovoj!!!“ Kad se Visoka Vlada izbliže upozna sa
poznatim špekulantima, koji su naviknuti u mutnoj
vodi ribati i koji su je sa svakovrsnim lažima
sklonili na ovakve iznimne mjere, ja sam tvrdo
osvjedočen, da će se kajati za sve ovo što je u po-
sljednje vrijeme protiv Srbima u pokrajini, a osobito
u. Boki kotorskoj preduzela. Ali o ovom Pitanju biti
će govora u drugoj prigodi i na dragom mjestu, a
sada osvrnuću se na nešto drugo što ne da odmaka
i sočim treba da odmah budemo na čisto.

Kako već rekoh, u pokrajinskim hrvatskim
listovima. nema broja, a da se moje ime tendecijoz-
no ne spomene. Sve što se o meni pisalo i piše
za sad na stranu, a ono što je objelodanio , Narodni
List“ u 68. broju u dopisu iz Kotora 20, +. mj.
na stranu. ć ž

\: Pošto je dopisnik na svoj način objelodanio i
komentirao kako je ured općine grbaljske izgorio

* plzborne imenice Vukotić je sastavio kako je
sam htio, recimo po zakonu. Nije ni sanjao što se
može prije izbora sbiti. Pošto su obćinski prirezi u
Grblju veliki, a u obćini se ništa ne radi, barem
se taj rad ne može opaziti, ustali gu nezadovoljnici.
Pojavila se dakle stranka, srbska, protiv velikogrb-

Srpska Dubrovačka Štamparija A Pusarića

Ki

razvila, i na izborima no znamo kako bi se bilo
svršilo. Zato smo ih znatiželjno očekivali. Kad izne-
nada ko grom iz vedra neba, puče jutros po građu
glas, da su u Grblju izgorele izborne Imenice i svi
izborni spisi. ...! Do sad se nezna kako je nastala
Vatra. A kako 6e ge sada obaviti izbori? — Reklo
nam se je na dobrom izvoru, da se je gad Vukotić
sjetio, da imade jedan prepis izbornih imenica, pak
da će sad namjesništv. odrediti: hoće li se izbori
obaviti po tom prepisu. Nama se čini da je to ne-
moguće i protizakonito. Tko može jamčiti da je
ovo pravi, točni prepis? Tko može posvjedočiti, da
gu izborne imenice redovito bile' izlagane u obćin-
skim odlomcima kad su svi dotični spisi izgorjeli ?
»Mora se dakle počet iz početka sve. I ovo će
jedino biti po zakonu. Tad je Vukotiću u Grblju
odzvonilo i mandat je stalno odletio“.

Na što smijeraju ovakve i slične izmišljotine
lako je pogoditi. Hrvati bi htjeli, da vlada uništi
zakonito obavljene izbore općine grbaljske, za koje
tvrde, da su u moj prilog ispali kao vogji veliko-
srpske stranke. Ovo je prvi put što se čuje, da u
Grblju postoje dvije srpske stranke sa različitim
političkim programom! Ali i ako u stvari ne po-
stoje, neprijatelji“ u današnjim prilikama kušaju
Sijati svakovrsno sjeme iz njihovog rasadnika ne bi
li iolje plodom urodilo. No uzalud vam muka hrvat-
ski političari — sto puta da bi se izbori općine
grbaljske uništili i sto puta da bi novi izbori slije-
dili, u općinsko zastupstvo ne mogu odabrani biti
nego Srbi i ljudi kod kojih ja uživam neograničeno
povjerenje, kao što su mi svi grbaljski glavari, sve-
štenici i starješine na skupštini držatoj pred izbore
18. $. m. na svečani način očitovali i potvrdili.
Isti predsjednik izbornog odbora — pop Ivo_Miki-
jelj, koji rek bi da nije zadovoljan sa ispadkom
obavljenih izbora, rekao je u prisustvu svijeh sve-
štenika, seockih glavara i ostalih starješina, koji
su bili na pomenutoj skupštini: ,Dokle god bude
tajnikom u općini grbaljskoj Gjuro Vukotić Grblja-
nima je lako, jer će se on i u buduće, kao što je
i dosada, svojski brinuti za čast i korist općine
grbaljske.“ Na to su svi prisutni kao jedan čovjek
kliknuli: ,Tako je! Živio!“

Pošteni dopisnik , Narodnog Lista“ iz Kotora
znao je dobro za ovaj sastanak grbaljski u oči iz-
bora, pa ipak stidio se nije kroz stupce , Narodnog
Lista“ objelodaniti da je protiv mene u Grblju
ustala umjerena srpska stranka i da mi je ,odzvo-
nilo“.

Što se pak tiče izbornog imenika, koji se kod
mene našao i na temelju kojega su se obavili op-
inski izbori po odluci namjesništva, taj imenik
nije kojekakvi moj prepia već pravi original, koji
je bio proglašen u općini i odlomcima na 20. fe-
bruara, 20. marta i 1. julija t. £. kako propisuju
$S 18 a, 18 b izbornog općinskog pravilnika. Kao
što je svaka općina u pokrajini “tako je i grbaljska
sastavila i proglasila izborne imenike u dvostrukom
egzemplaru (S 18 a Izb. Zakoniku) i jedan od tih
egzemplara našao se slučajno kod mene kad je op-
ćinski ured izgorio. Rekoh slučajno, jer kako su
izbori bili urečeni za 21, 22, 23 t. mj. tako sam
Sa znanjem upraviteljstva na 19. t. mj. bio sobom
odnio iz ureda jedan egzemplar imenika, da iz istog
kod kuće pregledam imaju li svi vijećnici, koji su
se imali sjutra birati, aktivno izborno pravo, pošto
Po $S 9 izbor. pravilnika ko nema pravo da bira ne
može biti u vijeće ni izabran. Općinski stan bio je
zapaljen noćno na 19. t. mj. a na 20. u jutro oko
7 sati, došao je kod mene u Kotor općinski pisar
Nikola Tujković, da mi kaže za nesrećni dogagjaj.
Kao obesviješćen odmah sam izašao iz kuće i javio
Slučaj upravitelju poglavarstva, savjetniku  Blešiću.
Tom prilikom kazao sam mu, da se kod mene na-
lazi jedan egzemplar izbornih imenika sa »Popisni-
sem poreznog ureda“. Zatim oko 9 sati pr. pod.
uputio sam se iz Kotora put Grblja sa sudbenim
povjerenstvom i sa političkim komesarom D.rom
Mahovecom i cio dan ostao sam u Sutvari radi
istrage. Kroz to vrijeme gospodin Blešić javio je

“Namjesništvu, da se kod mene spasio jedan egzem-

plar izbornih imenika sa popisnicom poreznog ureda
na temelju koje su sastavljeni ,Izborni imenici“ i
u isto doba upitao Namjesništvo, da li ge izbori u

sko . stranke Vukotićeve. Agitacija se je strašna

općini grbaljskoj sjutradan mogu započeti, Pošto za

1