Cijena listu "78 Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fibr. 5.50 Za Srbiju i Crnu gotu na go- dinu fior, 6. Ž Za svo ostale zemlje na godi franaka_15 'u zlatu, mire Za Dubrovnik na gođinu“foi. 5,1 Na pl godine i na četvrt godine surazmjerno. : Pojedini broj lista. 10 novčića, — : 31. Jula 1898. U Dubrovniku ' šalju se administraciji »Dubrovnika Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave . Javne zahvale, računska izvješ- | ća i slične objave plaća se 10 novč: od retka (sitnijeh slova). Ako se više Puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pi- maju se. Broj 31. Izlazi svake N edjelje. Godina VII. Pošto se navršilo I.* pol odište molimo gg. predbrojnike, Di shua svoju pretplatu, a dužnike, da čim prije izravnaju svoje račune, Cijena je listu u mjestu na godinu . . . £5— » Austro-Ugarskoj . . . . £. » Crnoj Gori i Srbiji * . £ 6.— » tugjem svijetu... . £ 750 ili ti 15 fr. u zlatu Na po godine i na četvrt godine surazmjerno. »U inat ne ću“ Od inata nema gorega zanata, veli srp- ska poslovica. Ovom je izrekom karakterisao njemački publicista, Karlo Horn, držanje i postupak Austro-Ugarske u Srpskoj politici. Taj Nijemac u jednom velikom minhenskom listu napisao je niz članaka .pod natpisom : Naj novija faza istočnog pitanja, u ko- jima sa dosta znanja o tome raspravlja i kombinira, kako bi germansko-zapadnjački nad slavensko-istočnjačkim kulturnijem raz- vitkom održao pobjedu. On glavne protivnike pobjedi germansko-zapadnjačkog kulturnog razvitka, a mi velimo prevlasti, vidi u Ru- sijli a Crnoj Gori, a ovoj posljednoj ne pot- ojenjuje, poput hečkijeh i maejarskijeh“ listo va, moralnu snagu. Po njemu njemačko-na- cionalni interesi naj odlučnije zabranjuju, da se ruske ruke miješaju u srpsko pitanje; ne- oka se Rusija namjesti po svojoj volji u Bu- garskoj, na Bosforu, na Dardanelima, pa i u Grčkoj; ali Rusija ne smije preći liniju Ti- mok-Struma, taj njemački Rubikom, te po- moći ostvariti Veliku Srbiju, koja bi sa juga radila protiv njemačko-zapadnjačke prevlasti kao i Rusija s istoka. U slučaju kad bi Ru- sija prešla taj novi njemački Rubikon, pri- jeti pisac koalicijom od Finske do Crnoga Mora. Uspješnoj borbi protiv Rusije i protiv stvaranja moskovske Velike Srbije na jugu, po mišljenju piščevu, smeta dosta austro- ugarska politika, koja stvara nezadovoljstvo i ogorčenje u srpskoga naroda u monarhiji, a naročito u strategijski tako važnoj Herce- govini i Bosni. Dalje od riječi do riječi nastavlja: , Raz- oni uzroci izazvali su malo po malo ovo »tgjavo raspoloženje. Nije to davno bilo, pa »da se već moglo zaboraviti, kada je sva »Srpska inteligencija težila da postigne svoje »Ciljeve ne protiv, nego sa Austro-Ugarskom. »Pa za što to ne bi moglo biti i u buduć- »nosti opet, kao što je nedavno već jednom »bilo? Naravski treba pretpostavili, da bečki »kabinet već jednom uoči zajednički korijen »Svijeh pogrešaka, koje je on učinio u svo- »joj srpskoj politici za minulih 65 godi »Na, pa da ih onda odstrani. Ko se sjeća, »kako gu često svi Srbi već u prošlom sto- »ljećn gledali ša nezadovoljstvom na Rusiju »i s toga tražili tijesnu vezu s Austro-Ugar- »Skom, mogao bi može biti doći čak na tu »Misao, da bečkim i budimpeštanskim držav- »Nićima mogu barem naj očiglednije otvoriti »koliko toliko oči, n. pr. ta činjenica, da je »tek prije 18 godina opet gotovo cijela Sr- bija bila jedna velika »austrofilska« stran- »ka, a danas, bojeći se batina, niko . »Ne smije kazati da je »austrofil« makar: in »U duši svojoj. Na žalost, nigdje u Bike »ijesu poličari toliko tvrdoglavi kao u Au »stro-Ugarskoj, te ne će da uoče i poprave * »učinjene pogreške. S toga će dogagjaji »staromu, uobičajenom bečkom >u inat ne »ću« morati protivstaviti ozbiljni »memen- lok Na pitanje, da li treba nezadovoljstvo srpskoga naroda tražiti u potajnom stranom rovenju, što se s oficiozne strane često tvr- di, pisac odgovara: ,Zar bi zadovoljno sta- novništvo slušalo tugje došaptanje i podba- danje?! Pravu jasnu sliku Bosne i Hercego- vine daće nam nekoliko statističkijeh broje- vVa....“ Ovdje prekidamo radi osjetljivosti državnijeh odvjetnika. Providnost nas nije obdurila tako veli- kijem darom kao našega kolegu Karla Horna, da predvidimo velike buduće svjetske dopga- gjaje, i da o njima raspredamo kao o kakvom naj drobnijem pitanju. Velika politika ne spada u naš svagdašnji posao, to mi propu- štamo diplomatima, koji će bez nas i preko naše volje krojili prama sili i snazi u ime koje vode veliku riječ. Mi se radije bavimo sitnijim narodnim poslovima, koji s megju- narodnom politikom ne stoje ni u kakvoj svezi, te preko izlaganja Karla Horna prela- zimo a zaustavljamo se na njegov sud o austrijskoj i ugarskoj politici prama Srbima. I tu, po duševnosti, mora mu se priznati, (dw nije dutvirv—o dite I M4. Sna mjjesiNIH, jemaoc kazao i mi smo više puta. u ovom listu naglasili i izrekli: da bi bilo krajnje vrijeme mijenjati politiku prama Srbima i s njima kao s narodom postupati, a ne na svijem linijama potiskivati ih i stvarati .u masama nezadovoljstvo, koje i samijem Ni- jemcima u oči pada. Svaki broj našega lista pun je tužaba sa raznijeh strana, te mjesto da one postignu svrbu za koju su pisane, plijeni se list, dižu se optužbe i drže nas bez povoda i potrebe bog zna za kakvo revolu- Cionarce i bundžije Mi bi bili bundžije onda kad ne bi upozoravali nadležne faktore na zloupotrebe i nasilja, kad ne bi kazivali da se istijem stane na put, već kad bi nadležne vlasti hvalili i sokolili u dosadašnjem držanju, kako bi narod postajao sve ogorčeniji i nezado- voljniji, jer u svakom narodu ima toliko zdrava razuma da umije ocjeniti svačije dje- lovanje. Nema gotovo dana a da ne zabilježimo za nas Srbe po koju neprijatnost, koja pošto smo sazdani od mesa i od krvi kao i drugi ljudi, dira u najosjetljivije živce i izazivlje svakojaka tumačenja. Danas n. pr. spremalo se , Dubrovačko Radničko Društvo“, da priredi izlet u Krceg- novi i Savinu, jedino s namjerom da Srbi Dubrovčani nekoliko ur& provedu sa Srbima Bokeljima. Naravno braća u Hrcegnovomu spremali su se, da braću iz Dubrovnika bratski dočekaju. Pa vigjite čuda, ovaj ne- znatni izlet, jer ga Srbi priregjuju u srpsko mjesto, dao je povoda kotarskomu poglavaru u Kotoru da ga zabrani, dok je pravaški izlet u Kotor nazad petnaest dana dozvolio 3 blagoslovio. Vijest o zabrani izleta ,Dubrovačkog Radniškog Društva“ iznenadila je svakoga u Dubrovniku i u Boki, i izazvala veliko ogor- čenje. Pred nama su pisma i telegrami iz Boke, slušamo neprestano komente Srba Du- brovčana, i svi se u tomu slažu: ,Izlet je zabranjen, jer ga Srbi prave“. ,To znači da Smo Srbi“ itd. Mi, kad bi bili bundžije, trebalo bi da zahvalimo vladi na ovolikoj pažnji, i što srpskoj stranci u Dubrovniku i u Boki daju toliku važnost, u koju mi do dana zabrane izleta nijesmo vjerovali. Eto danas i preko naše volje moramo priznati, da nešto vrijedimo, te da smo pakosni, mo- ralo bi nas tomu veseliti. ga o ds h ' Dubrovnik, 30. jula. U br. 30. , Crvene Hrvatske“, t.j. u broju od prošle subote, čita se, da je poslanik Dr. VI. Trojanović, prigodom odlaska Srba Bo- kelja iz Dubrovnika, govorio »SVega i ,sva- česa, “kako prisutni svjedoci (1?) kažu, o doj- dućim kraljevima i carevima srpskim. Na to je imala uzeti obzir vlast, a kad je ona do- puštila, nami je pravo“... Na ovu podlu denunciju organa policije nijesmo se u pro- šlom broju ni osvrnuli, jer je to obična du- ševna hrana, kojom ,C. HL.“ pita svoje za- vedene pristaše i olakšava posao policiji. Danas pak primili smo ovo pismo iz Boko-Kotorske: ,Dr, Vladimir Trojanović op- tužen je, da je na polasku iz Dubrovnika, prilikom -izleta Srba Bokelja s parobroda, pozdravljajući Dubrovčane rekao: Mi ćemo se sjediniti su Srbijom.“ : : -* One večeri bilo je na obali u gradskoj luci više stotina naroda; svi koji su bili bli- že parobrodu čuli su pozdrav Dra VI. Tro- janovića, koji se običnijem riječima oprostio sa Srbima Dubrovčanima, što mogu svi po- šteni prisutni ljudi, osim plaćenijeh denunci- janata, svjedočiti, i što će eventualno na ras- pravi pod prisegom i svojom časti kazati. Mi upravo ne razumijemo, što se ovakijem pod- lijem i lažnijem denuncijama misli postići, jer svaki razborit čovjek može se unaprijed zakleti, da jedan poslanik naroda, jedan izo- braženi čovjek, pri zdravoj pameti, ne će što slično kazati, a kad bi doista kazao, ne bi mu trebalo na sudu suditi no ga u ludnicu poslati. Ova podla denuncija može biti da je imala.i još koju svrhu, biva: da se na 0s- novu toga zabrani izlet Srba Dubrovčana u Ercegnovi i Savinu; da se Srbe u pokrajini prostraši. Na ovaj način mogu se samo ma- lena djeca plašiti a ne zreli ljudi, koji preko takijeh gjavolskijeh mahinacija prezirom pre- laze, žaleći, da se u našoj pokrajini počeo praktikovali sve to više bosansko-hereegova- čki sistem, što ne služi dalmatinskoj vladi ni na korist ni na čast. Kad bi koji stranac, s jedno strano po ovakijem podlijem. denun- cijama i po podignutijem optužbama a s dru- ge strane po faktičnom raspoloženju srpskoga naroda u pokrajini i njegovom mirnom i korektnom postupanju, htio izreći sud, doista ne bi bio laskav za naše upravne vlasti, kao što nije ni onaj njemačkog publiciste, Karla Horna, o kome na prvom mjestu u današ- njem broju govorimo. 2 ADC > vo e * Naši dopisi Ma mogpajune 18. jyanja 1898. (lllupowe vpsacnoa Tomo ucoa). — Koja ey rasnu uuuGenanu sa miupeie xpBacrBa y JlaJ- manuja, raezaliy za mijum ozma6nm euzama To zo- Kaxem. Yuanpnjeg najasiyjev za uujecam erpyu- IBAK, HHTH PHJOJIOT, IA HH negaror, a uiujecam Hu upad yuuo, za ey mu nosnara sakonu. Mnak ly $6 OGBDHYTU HA ONO, ILTO MH Jo y ou naJo. Y Nazmanuju case Cp6a u Xpsara. 1 ao OTPYRE/II zokasyjy ga je ose jenam mapog ca gea HMeHa, Ha Ce mem uuu ga mma mely uma pasauke. Kog Cp6a ce cauysao uueru cpuoxu jes: 34K, ZOYHM KOJ XpBara jesux je HoKBapen, Cp6u u za- HAG CAYyBAIIIe CRoje napone oGuuaje, a camo Heru guo XpBaTa nu je mere Y3Apxao uu og Cpća upumno. Ceakako og Cp6a ozonjeBa, kao eBjermoer eymna, eBe OHO IITo je GpIleKO, HApOZEO, A KOJ XpBara YBYKIA C6 HeKAa omjeca, uu 6ome pelin 36pka, CBerA OHOrA IITO HADOJ He uHHH HApoJOM. 3 da y Nazmanuju oxuBe Cp6u u XpBaru, upn- sHaje m gajmaraaoka Braga. M oma ce omame ca oTpyuwanuma m y6paja Cp6e m Xpsare y jeman Hapoz, a je3Hx IBHXOB y jezan jesug. M ako je BAJMATEHOKA BIPAJA UpHsHaJa za uma y lazmanu-. ju Opća, m ako je GPIIeEH je3HK HA3BAJA CPIICKO- XPBATOKHM, XPBATCKHM NJ CpIICKHM, MAK Oda ce. Hnje y cBemy nokasaja NOCIBOJIHA. Mora je m ona ysnnjeza, kao m ja, ga nameljy Cpća u Xprara m IBHXOBA jes8HKa Huma pasnuke. Bucoka Paga npusnaja je na y Zlazmmanaju xmBe u Cp6u. Ibuxos jesnk maspaza je epnmeko- XPBATCOKHM, H y TOM morzeny mszgaza je u enoje napen6e. Ibesuuum napenćama Cpću ee nokopasajy, a oma To m saxrujesa, Baxrujepa og Opća, a og Xp- BATA uu ma10. /lanaue Xprarmma me ma pyky y mupery xpsarera y lammanuju. Zla gomasxem, yseliy caga sa npezgmeT- moze. Ocum ocnoBnux, rpaljanekux GPONIBHX IIKO- Ja, y Nazmanuja mamo u GoroezoBnja u zsuje upenapanzuje. KaxaB 1yx BJala y esum TIKOJIAMA Bolja, Nok. Casa Bjenanosnii, nepom u pujeujy 1o- KA34BA0, KAO MTO ere u Ba, roenogune ypezunue, y muzom nam /Z/y6posenuicy 0 TOM Nokase HaHOCHJIH. H pana Tora ce ne liy ja 0 rome Gasuru. Ciome- Hyliy camo To, ga us uperapanzuja usjase npaBu AYHTATOPH XPBATCTBA, KOjH — namjemirenu 3a na- pogue BacnurTave — napog ozaapoljyjy. MH ako je slaga y esojam napezćama upusna- za jeguaocT Hupniune u zarunnne, a epuenom je- 3UKY NAJA HAZHB CPTCKO-CPGAIĆKU, HAK APATATOPH XpBACTBA HH MAJO C6 HC OaJsupy Wa OBC Hapeće. llox xpsareku yuuregn-ne ne he na za snajy sa liupununy, (okraguo 6ux ce xa je eu m ne mos- najy) gorje epnoku yuaTe;u sopajy erporo uemy- waBaru napezće cpojux Bzucru. Tuegao cam jezuy miKOIy, raje ey njena npasocnasne Bjepe, a yum- TeX je Takoljep Cp6un uere Bjepe. Ka cam c1y- wajHo Buguo sagale, namao cam oBaj narnuo ua Kopunama: ,, Opneko-vpeameke sagahe“. Ipergegam mx u naljem lupuiunom m zarmanuom jeguaku 6poj sagala. Cuyuajuo sanuaram jegnor zjerera, Kora cam Buguo 6usy mome: ,Kojum jesnkom rosopnim?“ Jlujere myau. Ha moj nonoBmenu ynnr ogroBapa: ,Ja vosopum epneko xpsareku“. Hexa ce HHKO OBOME He wyzu. He uyzum ce uu ja. Ma rzegao cam ja m jeguy mxozy rije ey njena pumokaroznuke pjepe, a yaurep XpBar, Ilpe- rjegao cam m sagahe m cBe caceraBke zjernipe. Ha sagaliama osro nume: , Xpsareke paze us «pear cno2 jesuka“. V sanalama 6uzo je uspaljeaux XXVI. pana. Hu jegue nujećam namao liapnaunom na- nućane. Januram yuurea: sa koju y8pok nema uu jengue sagalie kapnjunom nanneane? Ogorosopno mu je: ,OBako mu eBn mmmeMo y oBom gorapy“. Nau pasroBop ueliy msnocuru, jep 6u ce umraonu »rly6poenuka“ uynuju. Ja muri Ce uyguM Hur ce Iyrum, jep smagem za oBo munje njezo yuuremai, nero Bracru. Ha epireke yuuTe;pe erporo iase eBe IBHXOBC BJIACTH, OCOĆHTO KOTADCKH IIKOJIEKH HA/I- soprana u najeroxmnje saxrujesajy za ce napenća- MA NOKOpe; ZOYHM HA XDBATCKC yuHTOC HC OCBD- by norjeza gamaue ozgoćpaBajy IBHXOB pan Koju He OJrOBApA IIKOJCKAM Hapenćama. Tako mopa za 6yne!? Cse ey mKOJCKe BJACIH cAMH Npenpezenu xpsara. Cpćun ema Komy ga ce Tyoxu. Oeranmen je camom ce6u. IlomoBuhiy pnjeuu njecnunoBe: ,Cu- pax Tyouu 6e3 nlje ukora.“ Ioljamo jom 7oe, ma nperzezajmo: ga zm je BHCOKA BJIAA NOCIBOJHA y HZBPIIHBAy CBOjUX HA- penaća. ša ee mkoje y mokpajunu Braza naća- BIGA NOKyleTO H NOYKOBHA CpeCTBA TDOIIKOM HAPO- Xa, Koju Te Imixoze yangpoxaBa. IIpergezgao cam go- ora mxoJi. Ha ue roBopm 0 Apyrum ,NoyKOBHEM Pretplata i na Z