ao Bosnu i
Hercegovinu na godinu fior. 5.50

a Dubrovnik na s očna fior. 5,

Na po godine i na dalek sina

pe

U Dubroviiku 21. Avgusta 1898.

2

Ž : zi
Pretplata i oglasi |
* alju ze administraciji ,Dubrovnika
Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.
Za oglase, priposlano, izjave
javne zahvale, računska izvješ“
ća i slične objave plaća se 10 novč“

od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankirana pisma ne pri-
maju se.

Ezlazi svake Nedjelje.

Godina VII.

Dubrovnik 19. avgusta,

Iz poluslužbenijeh listova teško je a
tadkad nemogućno razabrati pravu cijelj i
onačne namjere političke jednoga naroda.
njima se uvijek glavno krije i izbjegava,
ok u opozicionijem listovima ne samo da se
išta ne krije, već se više puta i pretjeruje.
iko je sa odnošajima izmegju Hrvaca i Ma-
gjara. Po poluslužbenijem glasilima interesi
hrvatski i magjarski nijesu baš toliko proti-
vni, da se ne bi mogli izmiriti. Ali opozicio-
e novine drukčije gude,
 Ljetos, kad je biskup Strossmajer išao
 Rojič na kupanje, zaustavio se u Zagrebu,
jetio je bana i ovaj mu je posjetu odvra-
Po tom su se u novinama o ovijem po-
sjetama raznosili razni glasovi, dok im nijesu
iz vladinijeh krugova u Zagrebu porekli svaki
politički značaj, uvjeravajući da izmegju vla-
dine i Štrosmajerove stranke ne može doći niti
do izmirenja niti do sporazuma, osim ako bi
štrosmajerovci htjeli pretopiti se u vladinov-
će. Tom je prilikom ,Magyarorszag“, list
nezavisne magjarske stranke, poslao jednoga
Svoga saradnika u Rojič, da biskupa upita
O značaju posjet. Ovaj mu je izmegju osta-
loga kazao, da je uzrok zašto se magjarski
i hrvatski narod jedan naspram drugoga
ohladnio, što državnici nijesu ideje i načela
od g. 1848. u onoj mjeri razvili, kao što je
trebalo; a valjalo bi da dogje jedan Bogom
agosloven državnik, koji bi pronašao način
kako da se izglade protivnosti.
Nato ,Magyarorszag“ pišući o izjavi
biskupovoj veli, da su sve drugi uzroci an-
tagonizmu izmegju Magjara i Hrvata. Po
me listu sudarile su se aspiracije hrvat-
ok ga naroda sa državotvornom snagom Ma-
ogjar4, te su Hrvati osjetili i razumjeli pra-
taro opredjeljenje magjarskoga plemena, da
; čvrste stijene razdijeli i rastavi valove
glavenskoga, i odatle u srcima Hrvata
na Magjare. Isti list ne bi mario da
atska odijeli od Magjarske, kad ju ona
spajala s morem. I tako se na odcijeplje-
pomisliti ne smije, pa ma se zemlje izme-
Drave i Save u pustinju morale prerušiti.
ome je ta grdna protivnost, koja tako
e sudare. izaziva. A gdje su ovako ve-
resi u pitanju, tu polovična politika
avdana. Tu su samo dva puta mo-
protivnika potpuno izmiriti, ili ga
om rukom  salomiti. Dalje isti list
Je li što učinjeno da se kori-
Srbima? Baš na protiv; taj ele-
7 žrtvovali smo mi hrvatskoj dr-
Ć misli i potčinili smo njegove
o lijena težnjama. |
to jedva ugrabismo priliku, da o ovo-
govorimo. Iznošenjem  ovijeh redaka
\ ovomu mjestu rukovodila su nas dva raz-
Prvo, da iznesemo pred. naše“. čitaoce
isle pravi Magjari o Hrvatskoj, i ka-
ina čeka Hrvatsku, ako Magjarima
Š ponarastu krila. Drugo, da sami-
m izvorom pobijemo hrvatske
da Magjari stvaraju i oto iss
Hrvatskoj i Slavoniji. Eto pravi Ma-
e lak m Srbe u Hrvatskoj i.
hrvatskoj državnoj misli,
otčinili AAN

jtičari danas na takoj

ski su poli
zbi die da ih odi

išta može zastavi:

Jedni čeznu za sve to većom i tješnjom uni-
jom sa Ugarskom “a drugi sanjaju o  Veli-
koj Hrvatskoj na račun Srba. Kad veliko-
hrvatima pak pukne pred očima, da nemaju
snago za ostvarenje Velike Hrvatske pozivlju
u pomoć Austriju t. j. Beč, a ovaj će i ovo-
ga puta u pitanju nagodbe morati kapituli-
rati pred Magjarima,

Pa nijesu li Hrvati bistri političari !?

m m
Knjaz bugarski na Cetinju

U prošlom broju donijeli smo opširni
izvještaj sa Cetinja. Ali nije bilo moguće u
jednom pismu iserpisti sve, s toga ćemo da-
nas nastavili, jer želimo naše čitaoce o do-
gagjajima na Balkanu svestrano -izvještiti.

Knjaz Nikola na svečanom objedu izgo-
vorio je sljedeću zdravicu:

Kraljevsko Visočanstro!
Moj dragi brate!

U sreu naroda srpskoga urogjena je“ bratska
liubav prema narodu bugarskome.

Ta urogjenost čustva i veza neraskidnijeh iz-
vor je radosti i oduševljenja, s kojim ja i moja
Crna Gora dočekasm) Tvoje Kraljevsko Visočanstvo.
I naše lično davnašaje prijateljstvo, Visočan-
moj i moga naroda mili Goste, razvilo se na
tom živom osjećanju srodstva našijeh naroda, u pra-
Vo bratimstvo naše.

stvo,

Ono je danas na novo. i svečano objavl,eno

ljubavlju, s kojom nam dogje i ljutavlju naroda
Tvoga, s koj:m Te namiisprati preko velike  brut-
ske Rusije, moćne i velikodušna, gdje smo te na

Sjajne carske gozbe i mi pratili radosno i srdačno,
kao što i ovdje dočekasmo.

S takijem iskrenijem osjećanjem pozdravljam
Te, Visočanstvo, moj dragi Brat», u mome Domu,
u sredini moga naroda, zahvaljam Ti na radosti i !
česti, koju si Tvojem milom nam posjetom učinio
Meni i Crnoj Gori, i podižem čašu za zlravlje,
ću, slavu i napredak Tebi, Tvojemu Domi1i
du 'Tvojemu.

Moj je glas i glas naroda moga. Da živi Ivo-
je Kraljevsko Visočanstvo!

Da živi Njezino Visočanstvo Kujaginja Mari-
ja Luiza!

D+ živi ljubezni Prestolonasljednik Kn'az Boris!

Da živi bratski nam narod bugarski!

Knjaz Ferdinand odgovorio je sljedećom
zdravicom: ;

Visočanstvo, moj dragi Brate!

Ja se rađujem iz sveg srea, dolaz:ći iz sve-
tijeh mjesta naše osleboditeljke Rwije, što me je
sreća poslužila da izvršim davnašnju moju želju i
prijutnu dužnost — da posjetim Tvoje Visočanstvo
i Tvoju Uzvišenu Kuću u prestonici hrabroga er-
nogorskoga naroda. :

Spojeni plemenskom vezom, utergjenom isto.
rijom, i blagosloveni zajedničkom vjerom, naši na-
rodi imaju jeduu dužnost i jedan cilj: da rađe za-
jedno u sporazumu za njihov intelektualni razvitak
i napredak. A nama njihovijem Gospodarima pada
u dužnost, njegujući t jesno iskreno megjusobno
prijateljstvo, da ih predvodimo ovijem putom nji-
hove sudbine.

Mi Bugari duboko poštujemo trudove, koje si
"Di, dost jan Gospodar tvega narođu, imao du pod-
neseš za postigauće goruje gvrha, i u Tvojoj osobi
gledamo preteču sobu i napretka Bulkanskog
poluostrva.

Ja sam srećan, te mogu da Ti lično izjavim
poštu i ljubav moju i moga naroda prema Teb',
moj dragi Brate, i prema hrabrijem Crnogorcima,
i ja kvrdo vjerujem da će ge ovi osjećaji učvrstiti
i da će sve više u budućnosti jačati.

Zahvaljujući Ti na srdačnom i sjajuom dočeku,
koji sam našao u vašoj sredini, i na davnom pri-
jateljstvu nepromjenjivom, koje si mi Ti vazda po-
kazivao, ja dižem čaša i pijem u Tvoje zdravlje,
Visočanstvo moj dragi Brate, u zdravlje Nj. V.
Knjaginje, Nj. V. Knjaza Nasljednika, u zdravlje

sre-

naro-

Knjaževske Kuće, i za napredak i slavu hrabroga
naroda crnogorskoga. Živjeli!

Trećega dana, poslije pregleda dva ba-
taljena mlade ernogorske ređovne vojske, sli-
jedila je zakuska, koju je vojnička komanda
priredila u čast knjaza Ferdinanda. 0 tome
»Glas Crnogorca“ ovako izvještava:

Nj. V. Gospodar tu je prvu čašu podigao u
zdravlje Nj. V. Cara Nikole, kao osnivača ovoga
Doma i kao Pokrovitelja Crne Gore i Bugarske.
Drugu čašu je Nj. V. Gospodar podigao u zdravlje
Nj. K. V. Knjaza Ferdinanda i bratinstva oružja
ornogorskoga i bugarskoga. N. K. Visočanstvo odgv-
vorio je zdravicom N. V. Knjazu Nikoli, i crno-
gorskoj vojsci, spomenuvši prošlu slavu njezinu i
njezin značaj, želeći joj i u buduće uspjehe u brat-
skoj zajednici sa bugarskom vojskom.

Istoga dana oba su knjaza posjetili tur-
skoga poslanika Fevzi pašu i ruskoga posla-
nika Gubastova. Tom je prilikom oba posla-
nika odlikovao knjaz Ferdinand  prvijem ste-
penom reda za gragjanske zasluge. Od diplo-
matskoga tijela još je knjaz Ferdinand odli-
kovao svoga poslanika na Cetinju Konstanti-
novića, poslanika Srbije potpukovnika  Maši-
na (drugijem stepenom Aleksandrova reda)
i grčkoga generalnoga konsula Logotetisa.

Knjaz Nikola podario je knjazu Ferdi-
nandu medalju Obilića i odlikovao je svu
pratnju Ferdinandovu i poslanika bugarsko-
ga Konstantinovića visokijem ordenima.

«Knjaz. Ferdinand. podario je knjazu Ni-
koli vojničku medalju, knjazu nasljedniku
prvi stepen Aleksandrova reda u briljantima
i vojničku medalju, knjazu Mirku vojničku
medalju; a odlikovao je vojvodu Gavra Vu-
kovića, ministra inost. djela, prvijem  stepe-
nom ordena za gragjanske zasluge u briljan-
tima; vojvodu Plamenca, ministra ratnog, pr-
vijem stepenom Aleksandrova ordena sa ma-
čevima; mitropolita Savu Kosanovića, vojvo-
du Sima Popovića, ministra prosvjete, Slava
Gjurkovića prvog adjutanta knjaževa i ser-
dara Sava Plamenca prvijem stepenom orde-
na za gragjanske zasluge.

Tršćanski list ,Piceolo“, koji je više
puta: dobro obaviješten javlja, da su prilikom
boravka bugarskoga knjaza na Cetinju  vije-
ćali bugarski i crnogorski viši oficiri, i da
je izmegju Crne Gore i Bugarske sklopljen

formalni savez pod ruskom zaštitom, kome:

pristupaju Rumunija i Grčka. Savez balkan-
skijeh država imao bi miroljubivi zadatak i
očuvanje sadašnjega stanja, te bi se odupro
eventualnoj ekspansivnoj politici jedne velike
sile.

Bugarski listovi, Mir“, ,Istok“, ,Le
Courrier des Balkans“ i drugi lijepijem član-
cime pozdraviše dolazak krijaza Ferdinanda
na Cetinje. Cetinjski i sofijski gradonačelni-
ci tom prilikom  izmjeniše srdačne telegraf-
ske pozdrave.

TPRO>

»Ldaomiky TpapocnaBne Magnarnnoke IpRBe“

Y _6p. 7. oBoroguuusera ,Dzaenuka IIpa-
Bocaasne /lazmaruueke Ilpkse“, koju uszasu
Y saapy, usamao je uzanak namujemen  ua-
meMy auery. Taj qJanak gocnoBne raacn:

Hexouko je seli nyra, ga ce onaj zmeT xsa-
Ta name jepapxuje. Tako zauu y esojem 18. 6p.
nomno je gomne ms ogozune pamuke, Kojum ce
Cymibiuuza nama  enapxujeka Baer uo uspuuno
CIOMIIBAO NpeoenemTenu  ermmekor Huxogum, Kao
da Tođoske om myuxku nomaxe, ga ce erapune jez-
NAH Apyre npaBcenasne upkse y enapxuju napu:
Bajy Xpsarekom erapunapekom apymrey y Kamny.
Besoćanpuu Ton, wojum je raj goune 6uo nanucan
OTEpuBao je TeHZCLuOJHy namjepy  AonueHnkoBy,
KONE je zo Tora Guao na Re eBojy erpacr, a

. npeBzamliy y oguocuna Kapakrepa uuero uprge« |

He ga meTuny axe m yame y o6pany oueTu
eBoje npkse. — J[pyrom NexoM upisnom, nono,
uuauga — ,IlarpuoTusam“ (Mucau na gan ca. Ca-
8), Koju je mramuan y osoroguuupem 1. 6p. oBor
guera, Dubrovnik namao je sa uorpećuo zgonnjeru
y jemuom enojem 6pojy sajegubuny 6mmemiky ua na-
Ny axpecy, a y nero Bpujeme yu oko Tora 1u-
cTa nopyuuzu ey mam, ga ce y uanpnjeg_ manumo
Teopuje: za cy IIpasocaasse u Cpnerso zva nojma,
Koja ce ne mory ogaojaru, ga cy gua gujeza jez-
ne mere ugeje, koju ce meljy co6om gomywyjy,
jep ee je osa Teopuja upexmmujesa, mra sume,
mreTna je 34 CPNCKY CTBAp, XOK Y NpomaocTH uma-
ga je caMo Heky peZaTusiy BaxnocT.

Ma nu caga ne 6u oBo osnje enomuwmazu, za
uujeemo 6uau no HoBo msasmanu. — ]la KAKO, ZbY-
zu oko Dubrovnik-a mory ezoćogao mneaura ca
csojera rgegumra kako rog xohe o snauijy upa
BOCJABIBA y 2KHBOTy m meropnjkoj cyn6u epuekora
napoza. Illro ce nac Tuye, HeMa THX zokaga, Koju
6u nac morzu ysjepurn, ga upasocnanxme uuje oc-
nosa epucko2 vampuonusma, — Azau Dubrovnik nema
upasa, za nac na onaj u onakas naumu nusasnBme,
Ha Kakan nac je usasnao enojum yBOZHHM WZAHROM,
mramnanum y 30. 6p. 0. r., Kaz je pekao, za y najuo-
Buje Bpujeme neunje pyge — yanjek mere — ma-
cr je kpagumune, za u Og npasoczasunux Cpća y
Zaamanuja ersope namehy jepapxuje u mapoga 6op«
Gy. Kagna ce seli og rozuko roguuna Bogu y Kap-
gosaukoj murponozuju, a og nekor Bpemena u y
Boena u Xepuerosuuu, na Bezugy mrery 6uraux
Hapoganx murepeca.

Menosnjezamo, za nac je oso yspjesBo nu+
came Dubrovnik-a yupas uanenaguzo. Heuwuwje py-
Ke — Bzagune — xohie za nocmjy upoxzero cjeme
necaore # Kog nac mameljy jepapxuje u napoga!
Ho xa Dubrovnik oo sa mac xaxe, y csesn ce
Onu imro ce zoralja y Kapaosaukoj murponozuju
u y Bocnu u Xepnerosuuu, Tag 6u uonjeg mopao
MUCIHT4, Za H KOJ mac nocroju onaj meru yspox
Koju cayau mosenrom 6opće y nomeuyram Kpaje-
puma, Mey Tnjem cagome je nosmaro, za Tora
yspoka kog mac nema. Daje je nama npanocaasnum
Cp6uma y Zlezmanuju NprBENO MKOJČKA ABTOHOMH
ja, oko koje 6u, 6uzo ma uuje pye, Morze nacTo-
jara, Tajuo mzu jasuo za sasaze jepapxnjy e na-
pogom? Hm Te Mu MOpaMO ZA KAMKEMO ZY/uMA
oko Dubrovnika, ga Mu HemamMO HuRakne  aBrono-
munje? Orkya ouga 6op6a? Jllra omga uma ga 6pa-
ua nama jepapxuja y nexsyuupom jepapxujekom mu -
Tepecy come? Hamra, nayame au ce oGpana me-
Hor yrzega u nozgoskaja og neosćamuax u 6eso6-
supiux nogsaja, kao mro je oma o gojoj je puje«
Hama jepapxnja uuje ce orumaza o upeszacr ua
HH OY TAKOBNM IHTAIGHMA NPRBCHOD SKABOTA, y KO-
juma je, no upupogu cammx ogaomaja, moraa say«
sera ca esajem zpyaunje cranopumre, nero mro ra
je 33yaeza: Kao mro 6u 6uao, na upamjep, marame :
Ko Tpeća za 6yge npezojeguuk upksene  onmmrane,
Zlox y Apyrum emapxnjama y Tom noraegy sau
napezća, uo kojoj je mjecau napox de jure nupez-
cjeguuk npksene omurune, gorae y nac, y_namoj
enapxuju na cnasu je ypexća enapxnjeke BJACTH,
no kojoj napox ue mopa ćuru upegejezuna nprne-
Hor canjera m NPEBeHOT TYTOPCTBA, HEFO CO OH OBE
dacTH mozxe za npumu jegano, Kaz ra msaćepe
npgsena ekynmrnaa. Je am m oso Kaepukazasam?
Je au u y OBaKOM CBeuanoM  upnsnamy  napozuux
upasa y upesu, nama jepapxnja nocrynnaa meuu-
jem mury, no ynyeTey ,meuujux pyuy*?

Hek nam ce ne samjepn ano gaxemo, za
Dubrovnik cnaćo, ama Bpao cnaćo eayau  epnekoj
ersapa y laxmanuju, Kag ma onakas nauuu  cym-
ibnan jezan samamnu ano namer napoga ua Ilpu-
mopjy, koju je esar/a, nope;r unere upenene esnje-
eru, rojuo najnece6nunnje Texwe uarpnoreke. Ha- |
ma jepapxuja, gao umro narga nuje rpamsuaa sa

nor, Tako mura nuje xrjeza uu ga namyje y paa-
um manneceranujam namer japnor seupora. Ona
ce mmrga nuje pasmeraza  enojum  pogozyćnen,
nprga ce nuje orumaja o Kaksa mapogna upen-
Mylicrna u nouaeTu, a csarzga ce y nupsun penosu-
Ma 6opuja sa napogaa npasa, gm ce

e onum, mro joj je gao Bor m a oi
by jepapxnje Hi napoga y nac ue moe 6u :
Kako mjecra, ocu ago je na ću xrjeau vje ra