|

o :
Cijena listu,

gs Austro-Ugarsku, Bosnu i
gercegovinu na godinu fior. 5.50

Za Srbiju i Crnu goru na go-
dinu flor. &

Za svo ostale zemlje na godinu
* granaka 15 u zlatu. |

Za Dubrovnik na godinu: fior. 5,

Ž No pd godine i na četvrt godine
> gurazmjerno,

Pojedini broj lista 10 novčića.

1

U Dubrovniku 18 Septembra 1898.

B

V

Pretplata i oglasi

Šalju se administraciji , Dubrovnika
Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase, priposlano, izjave
javne zahvale, računska izvješ-
ća i slične objave plaća se 10 novč:
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

 Nefrankirana pisma ne pri-
maju se.

"Broj 38.

-———

Izlazi svake Nedjelje.

Godina VII.

+ ČESARICA ELIZABETA

Nad prostranijem carstvom lebdi andio
luge. Do jučer se narodi raznijeh jezika spre-
mahu kako će što sjajnije dočekati rijetku
slavu svog. Cesara, a danas pomeću tu ugod-
nu skrb, pa zaboravljajući megjusobne opre-
Ke slažu porušeni srca u općenitome  žalo-
manju za. svojom  Ćesaricom. Provede Ona
gotovo po vijeka s carskom dijademom Hab-
iburgovaca na glavi, ali se s te vrtoglavne
visine neprestano oglašavaše djelima pleme-
nita sreoa i milostiva. Za vedrijeh dana bo-
gali um znanjem i štedro prilaže na tar
flntropije, nauke i umjeća; u časima  žalo-
glisloji kao andio utjehe o bok Svog Uzvi-
šemog Druga. U nizu od malo godina troji
Je zadese jadi. Izgubi brata, pa jedinca sina
ol zakletve, te sestru. I dok iznemogla od
dalosti i obrvana opasnom srčanom bolesti
draži u gostoljubnoj tugjini odoljen nemoći
duše i tijela, živina u čovječjem obliku za-
mahne nožem i ugasi život najkreposnije
Vladarice, uevijelivši duboko Njegovo  Veli-
danstvo, Carski Dom, sve narode carevine. |
No Ćesaričina prijeka smrt nije zavila
figom samo srca Njenih podanika. Nož ubo-
jie zgodio je u srce svakoga do koga do-
prije strahovita vijest. Nedjelo je osim toga
ovi simptom života one otrovne biljke koja
ako niče iz kala moralnog ništavila, nova
iskra one pogubne vatre što se neobično
tmahala u pošljednje vrijeme, i koju pire
rdvito tamni bezdušni individui da u njoj
Miše gve što je i društvu i pojedincu milo
laveto: etični i pravni red.
> Pred tragičnim završetkom CČesarice ne
Nožemo do poniknuti nikom i zavapiti dvoje
U Gospodina: da udijeli dospjeloj Ćesarici

——

— Dok su se narodi monar-
Nj. Veličanstva,
tih dana mjeseca jula iznenadila je svakoga 2
dada je carica ozbiljno oboljela, pa de
gula po gavjetu li,ečaika poči u na do
M. Carica je već od duž» vremena bo me o
, e, koja se zbog upale živaca nd
8 dugotrajnom besanicom, prošle zim eje?
a, pa je s toga nastupilo prilično .
KB toga je bilo potrebno, da carica P
uto liječilište. i a.
os pošla je carica 15. ME '
ljiio Dr. Sehott. Odmah se carica Po

: < derhofer na-
M ju je 20. avgusta s 30. avgusta

i * TTerritet 18 ženev-

kod
ru, gdje je stanovala u hotelu .Caux

Bolest carice. nA
bd tpremali da proslave jubilej

i " . ži u
Ubijstvo carice. — Carica )> Ženevi,
+0 i

podne — veli gro
— došli u Ženevu.

\ J8 kao i lani razgledati Ženevu-

Oro i razgledali vilu rudi

 gubotu o podne htjeli 0

preko 'Territeta U pm

Šetali smio
olfa Rot-
ge vratiti
ko 2 sata

imao je parobrod krenuti. Carica je bila vrlo dobre
volje i pri najboljem zdravlju. U 1%, sat ostavismo
hotel te pogjosmo k parobrodskoj stanici. Igjasmo
mirno, kad opazih, kako nam se od luke približiva
brzim korakom neki čovjek, Približavao se carici i
prolazio pokraj drveta, koje je stajalo izmegju njega
i nas. Posve u blizini carice činilo se kao da je
posrnue. Mahnuo je rukom, i meni se činilo da se
to dogagja, da se pri gpoticanju održi. Zatim otrči
naprijed. Carica se trgne natrag i klonu. Ja sam
je prihvatila u naručje. ,Zar je pozlilo Vašem Ve-
ličanstvu?“ — ,Ne znam!“ odgovori carica. —
nBiće valjda jer se Vaše Veličanstro uplašilo. Ne
bi li se htjelo Vaše Veličanstvo skloniti na moju
ruku?“ — ,Zahvaljujem“, reče carica. Ja je poku-
šah podeprijeti, no jedva je bilo potrebno. Popesmo
Se na parobrod. Carica me upita: ,Jesam li blije-
da?“ — ,Jest, Veličanstvo, no to je od uzrujanog-
ti“, rekoh ja. Na to klonu carica po drugi put te
se onesvijesti. Ja i nekoje gospogje na parobrodu
pomagasmo Visokoj Gospogji. Ja sam  nesvjesticu
smatrala prolaznom, o kakvom atentatu nijesam ni
mislila, nijesam ga mogla ni pomisliti, jer se do-
gagjaj na obali bio u tren oka dogodio. U ruci
onog čovjeka nijesam vidjela oružja. Kad smo rag-
kopčali haljine Njez. Veličanstva, da joj omogući-
mo laglje disanje, opazila sam tragova krvi. Carica
se malo osvijestila i rekla jasno: Što se to uprav
dogodilo?“ To bijahu njezine posljednje riječi. Vi-
soka gospogia na to se opet oresvijestila, smrtao
blijedilo osu joj lice, ona disaše teško, dihanje joj
ge pretvori u hroptanje. Parobrod je bio megjutim
Već krenuo, no ja zamolih kapetana, da So vrati i
mi se vratismo u luku. Carića je bila u potpunoj
nesvjestici, te tako i odnesena u hotel, gdje je ne-
koliko čagaka kasnije preminula, a da nije ni doz-
nala, da je postala žrtvom atentata“. I sama grc-
fica Setaray dozaala je za to stoprvo, kad je carica
već bila mrtva i svučena.

Izvještaj o autopsiji mrtvog tijela carice do-
nosi: Orugje, kojim je zločin počinjen, bilo je ši-
ljasto, trobridno zaoštreno željezo. Prodrlo je kod
četvrtoga rebra u tijelo, te je ovc rebro od sile
udarca prelomljeno. Rana je široka dva i po mili-
metra. Orugje (lima) probilo je pluća i cijelo srce.
Smrt je nastala usljed izlijeva krvi u srčanu kesu,
Rana je osam i po centimetara duga.

Na upit, kako je carica mogla s ovakom oz»
ledom još kakovih 50 koračaja do lagje pješke po-
ći, odgovorio je liječnik dr. Golay : Zaista je orugje
potpuno probilo srce, no pošto je to orugje bilo
vrlo zaoštreno, krvarenje je bilo slabo i polagano.
Krv je samo na kapi iz srca prodirala u srčanu
kesu te ju napunila. Kroz to vrijeme, što je krv
na kapi prodirala, csrica je išla. Kad se srčana
kesa krvlju napunila i obustavila djelovanje  srea,
carica je morala umrijeti.

Ubojica. — Kad je razbojnik počiniv zločin,
stao je bjež .ti. Jedan 25-godišnji električarski rad-
nik Chammartin zatrčao se za njim i uhvatio ga.
Ubojica se nije ni malo protivio. Usljed glasnog
govora Chammartin-ova  dotrčaše još drugi ljudi,
najprije dva kočijaša, a zatim policija, kojoj preda-
du lopova. Ali ni Chammartin ni kočijaši ni poli-
cija nije znala, što je taj lopov upravo uradio,
Ohammartin je kazivao, da je zlotior gospogju u
prsa tukao, Stoprvo u kočiji ubojica je ispovidio
žandarima što je uradio.

Ubojica zove se Lueeheni. Kao nezakoniti sin
Luize Albarata iz Borgotaro kod San Donnino u
Parmi i nepoznatog oca rodio se u Parizu, odakle
je g. 1874. prenesen u sirotište u Parmu. G 1884.
pošao je na zanat kamenarski. G. 1894. služio je
u italijanskoj vojsci. Bio je u Eritreji, gdje se do-
bro ponašao. Kad je svršio vojničku službu išao je
od mjesta do mjesta tražeći radnje. 3

Lucocheni je pred sudom otvoreno, bez kaja-
nja, nekim osobitim cinizmom priznao grdni zločin.
Te kaže, da je potpuno zadovoljan što mu je uspio,
i da bi svi anarhisti imali jednako postupati. Reče
da je njegova namjera bila ubiti princa Orleansko-
ga, no pošto ma to nije bilo moguće, i kad je do-
znao, da je carica austrijska stigla u Ženevu, odlu-
čio se na nedjelo. Pri ispitivanju neprestano ge
smiješi, anarhistička načela brani i ZBBOVBIA, U
razgovoru je još kazao, da bi, da je bio u Italiji,
bio ubio. kralja Humberta.

Lima kojom je ubio caricu duga je 16//, cen-
timetara, od kojih 7 centimetara otpada na drvenu
ručic1. Kad mu pokazaše limu, priznao je da je
S njem caricu probć.

Lueeheni je u zatvoru pisao pismo izdavaocu
lista ,Don Mareio“ u Napulju. Pismo je pisano
rgjevom francuštinom, ali ne sadrži ni najmanje
traga, da pisac nije pri zdravoj pameti. Ironičkim
riječima moli Luceheni izdavaoca ,Don Marcia“,
neka oprovrgne sve one, koji bi kušali od njega
stvoriti zločinca, na koga pristaje Lombrosova teo-
Tija. Ko bi što tako ustvrdio, ljuto bi se varao.
Ubojica traži još, neka. bi isti list pobio tvrdnje,
da je počinio zločin iz nužde. Zatim dodaje, da
valja odstraniti sve vlade i da daljni udarci bo-
dežima moraju slijediti u kratkom razmaku.

Istražni sudac na preslušivanju spomenuo mu
je pisano pismo, na to je Lueeheni odgovorio: , Moja
je namjera da pokažem, da nijesam lugjak ni nit-
kov.“

Luečhsni-ju sadiće po svoj prilici u oktobru
izvanredno zasjedanje porote u Ženevi. Bude li su.
gjen u Ženevi, ne će ga osuditi na smrt, jer je u
ženevskom kantonu ukinuta smrtna kazna.

Novine ipak raspravljaju o izručenju ubojice
austrijskim sudovima, i javljaju da je poslanik au-
strijski u Bernu zatražio izručenje, o kome će sa-
vezno vijeće odlučiti.

U Lausanne, anarhističkom gnijezdu u Švaj-
carskoj, uapšena su dva radnika, Gualdueci i Bar-
betti, za koje se misli da su učesnici u varičinu
ubijstvu.

«U carskom dvoru. — U subotu po podne
nekoliko minuta iza 4 sata stigla je u Beč za Nj.
V. Cesara prva depeša o strašnom dogagjaju. Gro-
fica Setaray opremila ju je na generalnog adjunta
careva, grof+ Paara. Ovaj se odvezao u Sehčabrun,
gdje je boravilo Nj. Veličanstvo. Kad je prine
Liehteustein došio pred Nj. Veličanstvo, rekao mu
je ćesar duboko potresen: ,Nije moguće pojmiti,
kako je mogao čovjek položiti ruku na ženu, koja
u svome životu nikomu nije ništa na žao učinila,
već je činila samo dobro.“

B čki listovi javljaju, da se je Nj. Veličanstvo,
primivši od grofa Puara vijest o smrti kraljic», po-
treseno moralo spustiti na stolcu, gdje je stenjući
kliknalo: ,Meni zaista ništa na tom svijetu ne ostaje
prištegjeno !“

Cesar je bio cijele godine pun ernih i žalo-
snih slutnja, te je češće govorio: ,Samo da bi ta
jubilarna godina prošla!“

Usljed strašue nesreće, koja je zadesila Nj.
Veličanstvo, sa svijeh strana monarhije i Evrope
dolazila su pitanja o zdravlju vladera. Česar je, 8o-
koleći sebe i svoju okolinu, rekao: ,Moji će živci
to podnijeti!“

Cesar ge nalazi fizički tako dobro, kako to
samo mogu dopustiti potresne i žalosne takove
okolnosti. Ćegar je mnogo plakao, ali u općenju sa
osebama, koje je morao primati, znao se uvijek
gvladati. Or je rekao: ,Niko ne moža dokučiti ve-
ličinu moga gubitka.“ Sutra dan po atentatu, kad
ge okolina raspitivala za njegovo zdravlje teče mo-
narh: ,Osjećam se razmjerno dobro, ali bojim se
da će mi kasnije živci popustiti.“

Saučešće. — Svi vladari i vlade civilizova-
noga svijeta izrazili su Cesaru i vladi duboku žalost
i saučešće u ovoj velikoj nesreći. Svi narodi mo-
narhije takme se u iskazivanju žalosti i gaušešća,
koje se na razne nučine iskazuje. Sve zabave, bilo
u pozorištima bilo u javnim lokalima bilo na jav-
nijem mjestima, svojevoljno su u znak žalosti obu-
stavljene do pogreba caričina.

Sprovodu i ukopu u Beču učestvovaće car nje-
mački Vilim, kralj rumunski, Aleksandar kralj Sr-
bije, saski kralj Albert, Luitpold princ-regent  ba-
varski, knjaz bugarski, ruski veliki knez Aleksij kao
zastupnik cara Nikole, vojvoda od Cambrigda kao
zastupnik kraljice engleske, general Faure-Biguet kao
zastupnik predsjednika francuske republike, knjaz
Danilo kao zastupnik knjaza Nikole, nasljednik pri-
jestola Grčke, prijestolonasljednik Italije i td.

Sprovod. — U srijedu, 14. o. mj., izvršena
je u Ženevi ceremonija prevoza mrtvog tijela cari-
čina u najvećem redu, jednostavno ali veličanstveno,
uz sudjelovanje predsjednika švajearskog saveznog

dii
Lav

vijeća i još četvorice saveznih vijećnika, zastupnika
stranih vlasti, i cjelokupnog gradskog pučanstva,
Neizmjerno, mnoštvo ljudi napunilo je i ulice i
okolna mjesta. Sve javne i mnoge privatne zgrade
urešene su bile zastavama na po koplja a zastrtim
ornim velom. Svi dućani bijahu zatvoreni.

Sprovod je krenuo iz hotela ,Beaurivage“ u
8 ura u jutro. Na čelu povorke jašio je odio oruž-
nika, pa mrtvačka kola za koja bijahu zapregnuta
četiri konja, dvoje kola punih vijenaca, pratnja ca-
ričina, pa kola u kojima se vožahu državni vijećni-

L

ci i ženevska vlada. Na lijesu bijaše vijenac u ba« |

varskim bojama a mrtvačka kola gotovo se nijesu
vidjela od vijenaca.

Kad je povorka došla do željezničke stanice,
lijes je položen u vagon, gdje je jedan svećenik
blagoslovio mrtvo tijelo.

U četvrtak u deset ura u veče dvorski vlak
ga mrtvom caricom stigao je u Beč. Na bečkoj že-
ljezničkoj stanici dočekalo je Nj. Veličanstvo Cesar
mrtvo tijelo svoje blagoupokojene uzvišene supruge.

Jučer u + ure po podne bio je veličanstven
sprovod u Beču.

CoorpaMa CpnriisaMa

Ha upBom CaeTaHky nupeerasuuka nujeoRyi-
HOT CPICTBA ZAJMATHHCKOT, ONpRAHA y CneTy 4.
aBrycTa TI. r., Ha Koja cy 6uiu zomau Haj6osu
ponozy6u epncrsa npumopekor, ocuoBano je HoBo
upymrBo ,Cpueko BpareTBo“. Onza ce uyme ca
MHOTO CTPAHA OJYIIEeBIBEHH NOBAPABH, CpNauHe ueC-
Turke, Gyjue ee za ce Imro ckopnje ocrsapu
TA TOJIHKO NJeMEHHTA H KOpHeHA šamucao. Oco6u-
Ty PagocT Irak, y MHOrO IpHroja, HekasnBalie ce-
crpe Cpikae, ITO €y u OHe more, 10 gpyniTBe-
nujem cTaryTAMA, NpHApyskaTa ce pazin 6palie eBo-
je. Aja, Ha KAJOCT, TA HOBHHA CpICKA pALOCT,
koja je o6ysumaJa ceerpe name, cupaza ce. Jecr,
emp3a ce ajn cy cpua oeraza unak sarpnjana.

Jleneua epa omux, kojima ce mOpaJo nogua-
jeru na ogo6peee IpyliTsena npaBna, ms6pucaJa
ey jom zegemnjom pyKOM H IJABOM OJOBKOM  pH-
jeu: ,u Cpngmiwa“. EbuxoBo zezemo epne uuje mo-
Tao pasymjeru, na je cesakom Cp6any u Cpuxaiu,
opreku Hapog jegua Benka saapyra, raje rpeća
na cy esu 6paka u ceerpe.

EBo Beli cy cKopo Tpu mjecena og Kako emo
upamuna norspljema a7 rpiuo ocakakena gpymTBe-
HA npaBuja. Cp6u ce Ha. cse crpane yuneyjy y
»Cpneko BparerBo“. A Cpugnee? 3a bux ce He uy-

je. Za ux sanmuramo Kako um je? Mosza meke.

HMATH 1OBOBHO pujeuu na nam Hekaxy eBoje ocje-
laje; mosga je erpaman 601? /la erpaman je 6oz
BAI, MHJe CecTpe, mH Bac pasymujemo; jep epneka
my6a Ć6uga yBnjek Bjepuu canuyTHHk Bojma €B0-
ra, KaKO y 10o6py Tako u y 8371y; cpueka je ceja sa
Gpara eBora me camo ljepgan memo Bpara, Hero u
oGjeouu eBoje gaBama, a ganac uu y Gpareko Kojo
NpueryuarTa Bam He zay.

Muze cecrpe! — Gpalia Bama Hiuak KOJO
urpajy, azu je ono cakaro 6es Bac. 3aT0, Kag He
MOSKETe Y KOJO Ce yXBATHTH, A BH ĆapeM HAKHTH-
Te Gpaliy cojy, Heka ce kuliemu y 6pareko KoJo
xBarajy. A]IH HX H& KHTHTe CMH/BOM HH ĆOCHIBOM,
Hero eBaka, mo morylinocru, UpngoskuTe cBoj Ka-
MAuak na srpany y kojoj sama 6palia, gusno, po-
NOJByOHBO KOJO nrpajy. To moxeTe na pasne na-
uuue: y Becemy, sa6aBu, xajocru cjeraTe ce yBu-
jek noBanum nprzvrom ,Opnuekora Bparersa“, Ba-
mu upujosu 6uhe najsennmu makar: 6 wam he ce
6pala Bama nonocuru. Tum here 6paha csojoj Bpa-
TATH MHJO 34 Zparo, KOja BaC y Hu jenBoj uparo-
nu ne 3a60paBajy.

Ha saBpimeTky OBO HeKOJHKO TOIJIHjeXx pnje-
uu, koje Bam mae Bani nekpenu 6par, joni jeguom
Bam upenopyuyjem: Cpuxuwe, cjemuwae ce swe Twy-
wa ,Cpuckoea Bpacusa“,

Omlaannan.

Domaće vijesti

Obustavljene svečanosti. Bečke novine
donose, da je Cesar obustavio sve svečanosti koje
su bile odregjene za proslavu jubileja i koje gu izi-
skivale njegovu prisutnost. Usljed čega ne će bi

nikakve svečanosti u dvoru, a po .Fremdenblatt-u“, |

bile bi obustavljene sve pripreme, — Po ,Vater-