zloj KI
jena lista
“u poprovnik na godinu fior. 4.

 kustro-Ugarsk 1, Bosnu i
b k vnu i na godinu fior. 4,50,

po Srbiju i Crnu Goru na go-
a kor. Še

oštale zemlje na godinu
l ponsk iu zlatu.

psp godine i na četvrt godine
B guscanjern9+

pojedini broj lista 10 novčića,

U Dubrovniku

f

11. Avgusta 1895.

Pretplata i oglasi
šalju se administraciji ,DUBROVNI-
KA“.
Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase, priposlano, izjav
javne zahvale, računska ivi
šća i sličneobjave plaća se 10 nwć.
od retka (sitnijeh slova). Ako (se via
puta štampaju, po pogodbi. |

Nefrankirana pisma ne pita“:
ju se. u

Izlazi svake N edjelje.

Godina IV.

U oči izbora.

> Naregjeno je, da se 7. septembra o. g,
“moraju izabrati u Dalmaciji, Dubrovniku i
> Boki Kotorskoj zastupnici seoskijeh općina
omnš Sabor; 10. Septembra zastupnici gra-
> dova i trgovačkijeh i obrtničkijeh Komora,
,12 septembra zastupnici veleporeznika.
> Naši protivnici već su u velike počeli
oda rado Za ove izbore. Njihova je agitacija
 ugrozničavom stanju, jer premda se uvijek
t na puna usta hvale, da je vas narod uz njih,
da je narod svijestan svoga hrvaištva i svog
mlitičkog uvjerenja, oni veoma dobro znadu
 dasu to proste riječi koje faktičnom stanju
ne odgovaraju.

| Mismo Srbi uvijek molili, a to nam je
 ibila iskrena želja, da se pri svakom ja-
omom poslu tačno izvršuju zakonske odredbe,
da se prema svakome jednako postupa, da
& ne dopušta zakonom zabranjeno divlja agi-
kcija, pri kojoj se vrijegjaju najosjetljivija
stva cijeloga jednoga naroda, koji zaista
ze može da se stidi, već na protiv mora ne
malo da se ponosi svojom prošlošću i sa-

Te naše želje nijesu bile uvijek svugdje
mjene, i mi, iskreno da reknemo, sa stra-
om pristupamo novijem izborima za dalma-
Sabor, jer se osnovano bojimo da se
oipri novijem izborima ne ponove neki pri-
koji su se i prije pri izborima doga-
li i koji nijesu mogli da dovolje nas, koji
mo radi da se izborima prava želja na-
a pokaže.
Pri novijem izborima za naš Sabor ima-
ovoga puta jednu novinu, koju pri pro-
m izborima nijesmo imali. Našem  naro-
nije bilo dovoljno, što je bio rastrojen u
političke stranke, nego mržnja i pakost
tiv svega onoga, što je srpsko i što na
Wbi nosi srpsko obilježje, porodila je i če-
u stranku, kojoj je prva i glavna tačka
Njeinoga programa: proganjanje i utamanji-
ije srpskoga imena još jačijem i oštrijem
Mestrima, nego li se do onda radilo, jer
što ge je vidjelo i vidi srpsko se ime
e dalo još uništiti. S toga se mora pooštri-
borba protiv srpskoga imena, mora se na“

.

Prijeti od srpskoga imena
kae Za a Emo srestvo, pa će
i nosni Šu 2 Jepljen vjerskom strašću
a Sijivošću, raditi pokorno ono, što mu
: jepljeni narod gleda i gledaće
u srpskom imenu svoga najvećega dušmani-
na, a u Srbinu najljućeg krvnika, koji tobož
hoće da mu otme ono, što mu je najsvetije.
: Ta nova stranka, koju su ugledniji, raz-
boritiji, a može biti i lukaviji prvaci hrvacki
nazvali sektom, i koja je u svemu primila
razvratna načela stranke prava u Hrvackoj
i Slavoniji, stupiće, dakle, ove godine prvi
put na izborno poprište, da samostalno oku-
ša svoju snagu u prvome redu protiv srp-
ske stranke, a u drugome protiv Stare na-
rodne hrvacke, koja joj je i bila prava
majka.

Stranka prava .kod nas, čije su jedno-
mišljenike s one strane Velebita isti Hrvati
nazvali najpogrdnijim imenima, bijedeći ih
opravdano, da oni bacaju otrov gdje god se
nešto pametno i nešto dobro radi, da oni
mjesto da jačaju, podižu i stvaraju, samo
slabe, ruše i uništuju, da njihovo načelo ni-
je nego grdnja, prezir, surovost, smušenja-
štvo, azijatska tmica, vrtoglavlje, nezgrapnost,
noć, očajanje..... , taka stranka da je ne-
prijatelj hrvačkog naroda i rana na njegv-
vom i tako već slabom  istrošenom tijelu, a
da je ljudima iste nauka i istina što i vragu
tamjan; takova stranka sa tako lijepijem svoj-
stvima, koja su na njoj našla, ponavljamo,
njihova jednokrvna braća, bjesomučno je za-
villala svoju otrcanu zastavu, da pod nju
sakupi naš narod u onijem krajevima, koji
u svojoj iskrenosti i dobroćudnosti ne vidi
kuda ga vode ti vratolomni ljudi.

Stranka prava, osnovana je na neistini,
na izvrtanju istorije, u čije se prve redove
u pošljednje vrijeme uvukoše i takovi ljudi,
koji su tri vjere promijenili, i koji su spo-
gobni za sve i za svakoga, a stoje u nepo-
srednom doticaju s neprijateljima hrvackoga
naroda, uhvatila je korjena i u ovijem kra-
e mi moramo samo da od srca sar
ašega naroda, koji se
ećanjima novijeh svo-

» upotrebljavajući

jevima, t
žaljevamo onaj dio n
je zaveo praznijem ob
jijeh vogja. >

Prema tome naša stranka pri novijem
izborima imaće najljućega neprijatelja u no-
pveneimoj stranci prava, jer će njezini za-
* slijepljeni članovi nemilosrdno kidisati na naš
narod, koji je uz našu stranku. Ako doda-
mo još mnoge javne i tajne neprijatelje na-
še stranke nije teško zamisliti u kakvom li
ge nezgodnom i mučnom položaju nahodimo
mi Srbi. Mi moramo biti pripravni da za-
konom i istinom  odbijamo svaki nasrtaj,
koji ako je javan, neće nam biti težak, ali
ako je potajan moramo ga se stostruko više
bojati, jer nas može nepripravne zateći.

i Istina je, da mi skoro sa stalnošću mo-
žemo da računamo na neke predijele u ovi-
jem krajevima, koji su i do sada bilj uz na-
šu stranku, ali po srestvima našijeh nepri-
jatelja, koja su većijem dijelom nama dobro
poznata, moramo da budemo pripravni na
gve i da budnijem okom pazimo na svaki i
najmanji pokret našijeh protivnika. Srpska
poslovica kaže da vrag niti ore niti kopa,
nego samo o zlu radi, te moramo dobro
upamtili, da nam protivnici mogu mnogo
naškoditi, ako mi ne budemo na sve pripravni.

S toga je neophodno potrebito da gdje
nas god ima svi složno i zajednički  poradi-
mo, da se najprije bracki razgovorimo i do-
govorimo, da prama zaslugama  pojedinijeh
ljiidi istaknemo one, koji su radom svojijem «
i rodoljubljem svojijem zasvjedočili da su za-
ista. dostojni uzvišenoga položaja narodnog
prestavnika. Nikakvi lični obziri ne smiju u
tome da nas zavedu, da nas ocijepe, jer ja-
vni rad to ne trpi. Mnogo je zvanijeh, ali
malo izabranijeh, a od ovijeh potonjijeh da
bude: malo nas je al! smo ljudi.

Ako se naša stranka bude držala ovi-
jeh načela pri novijem izborima, mi ćemo
dajbudi u nekoliko biti zadovoljni s uspje-
hom istijeh, jer i ovom prigodom može se
primjetiti ona, da je svak kovač svoje sreće.

— > izi—
Mala Lotarija. -

1 ove godine zastupnik Dr. Roser ustao je u
gjednici 14. p. m. Carevinskog Vijeća, da govori
proti maloj lotariji, i pošto smo i prije donosili
njegove govore, ne propuštamo ni ovogodišnji, te

ga po stenografičkom izvješću iz njemačkoga preva-
gjamo na naš jezik: i
Zastupnik dr: Roger rađuje so gdje može kon-
statovati da su čisti državni prihodi od Lotarije od |
godine 1885. sa 8:1 milijuna spali u 1894. na 5:3
milijuna. Lijepo je da je puk najposlije počeo bi-
vati svijesniji od vlade. Lot, koji parlamenat trpi
a vlada protežira, nazvan je od jednog velikog en-
gleškog narodnog ekonoma porezom na prosjaštvo,
Cavour ga nazva porezom na ludost a velika fran-
cuska autoritat u financijskoj znanosti, Jean Bapti-
ste Say veli: Vlada, koja trpi i brani igru, te > 0r-.
pe svoje prihode iz tako gnusnijeh izvora, dekreti-
ra u isto doba mnoštvo svakovrsnijeh kragja i zlo-
činstava (odobravanje). Najveći broj žrtava pokazuje
nam godina 1885.; od 25:170 zločinstava počinje-
nijeh u okrugu bečkog zemaljskog Suda, ima ih
1708 što ih je prouzročio Lot. Bavarski ministar
Financija v. Riedel, koji se odreče četiri milijuna
i ukiđe Lot, priopći govorniku na njegovo pitanje,
da otada socijalne i ekonomne prilike prikazuju zla-
meniti boljitak. Dr. Max v. Proskovetz, putnik u
znanstvene svrhe, koji je prošle godine proputovao
Australiju, priča da u Sidney u kolonijama od
Neu-Siidwalćs ne samo što je Lot pod prijetnjom
kazne progonjen i Totalisateur zabranjen, nego se
pače i samo držanje lotarijskijeh ćedula iz skrovi-
tijeh Kinskijeh igraonica strogo progoni. Govornik
pokazuje jednu taku kinsku ćedulu od Lotarije (ži-
vahan smijeh). Neka nesrećna majka, koja je izgu-
bila sve svoje imanje u maloj Lotariji, molila je
govornika da poradi kod ministra financija, ne bi
li dobila kakvu potporu da ne skaplje od gladi iza
kako je državi toliko žrtvovala. Govornik pozivlje
miništra financija da pomogne ovoj sirotoj ženi. s
Ime joj je Anna. Kasehmanska, a stoji II,
Klosterneuburgerstrasse Nr. 36 2. pod. vrata 9.
(smijeh). Lotto-Collecture, uprava kojijeh kosta 10
Kkrvavijeh milijuna na godište dovode nevjeru čino-
vnika, eyankali, uže i nož. Igrati treba, ali najglu-
plju i najlugju igru ima Austrija, Kad bi se kome
predložilo da pogje u jednu tamnu sobu i da izme-
gju 4005 ernijeh zrna izvuče jednijem mahom je»
dno erno plavo, zaista bi mu to izgledalo smiješno,
te se niko ne bi dao na tu igru. Pored svega toga
ima take lude čeljadi koji veselo idu za tijem da
na taj način pogode ambo u Lotariji. (Zast. Dr.

mirno, kako se strigu lude ovce. Vlada ne smije
davat prva taki primjer, a upravo je smiješno i či-
sto apsurdno da se s jedne strane pedepše Hasard,
a s drugo da se Lotarija u prilog Fiseus-a zakoni-
to brani. Ja još ne očajavam i nadam se da će se
Lotarija ukinuti i da ću ja, uza svu svoju duboku
starost to dočekati. Ja imam ufanja i u puk koji
napokon počinje bit gvijesniji od mnogijeh našijeh
vlada a imam uzdanja i u Ugarsku, jer, kad jednom

u još življe pričati o opasnosti, koja mu

Podlistak.
KNJAZ ARVANIT

Dramski čin od
NIKOLE 1 o
"ej Arvanit — koji se upravo zvao GjuragJ;
Mdjenuše mu, ko zna kako i za što, arapsko me
še mlagji brat Ivana Crnojevića, gospodara
od god, 1471. do god. 1490., mletačkoga Por
h utemeljitelja grada i manastira Cetinjskoge>
malo govori o knezu Arvanitu, Jer Ba je
oMarijoga brata osjenila. On jo proživio i
0 Kao vojnik dužnosti, kao pokoran ! nježan
At — stvar tako rijetka u Srpstvu, da nam do-
Mi napast da ga ubrojimo u red narodnijeh ju-
ag Svetitelja. Jer naš narod, pun i prepun i
i % Ukazuje puno ličnosti poleta i genije na .
Ba Ivan-Bega koji, po zakonu ataviznie> de :
Teta i u miru zakriljen duhom Nemanjića. Ah

» Kneza opkoljena turskom silom
tm A, Srbije, Bosne i Moreje, i koj
Mtiro ama gebe da sačuva i slavu

ele to je tako rijedak  slu-
čaj u našoj istoriji, a osobito u dno ale
tnome stanju grpskoga naroda, da bi za to ..
imali bit blagodarni knjazu-Pjesniku što je Zi x
ime takvoga prerijetkoga kneza od zaborava, & 6:

TTomanoviću što je rukopis .. o
kli . spasio — jer se mi a ona.

naa što E nedostaje malo više na do
cije, i što kadgod pali i uništava Svoje rukop
E tine radio često sa gvojijem  pjesma-
da su one ,»sakupljene
je izdao Sima Matavulj
ma, da je on mnoge
to je teški prigovor
iku ,Selim-bego-

zemlju starijemu bratu,

zametnuo, & 4
što ge mi usugjujemo učiniti pjesu
pravi pravcati drara-
dramatski prikaza-
nata U književnostima drugi-
obito milujemo, jer nije
: ij j to par
ik narodnijeh pjesama, to

a vijesti naše. Nemojmo,
: eena la:

i :.iia. ni peripetije, Ni kata
it ni ekspozicije, *- E ho me
: imo je kako na-
u mnoštvo

i ije baš
ia Arvanit“ nije
,Knja SEE torijska šena

<.

u pjesmu, raza i
djdose Knjaz Je Arvanit po

vojskom. Tvrdi je grad u rukama Turaka. Valja ga
zauzeti prije nego se Ivan-beg vrati iz Italije.

Skadar, braćo moja i gospodo,

Svakojako uzeti se mora;

Moj brat Ivan knjaz je preko mora,

Novi savez sklapa sa Mletkama;

Zeta sprema sile Mehmedove

Kao do sad neće stati sama.

Svi ste Ivu kao i ja mili,

Ali Skadar da mu osvojimo,

Bi smo njemu i još miij' bili,

Zamislite njegovo veselje,

Radost našu i lijepu slavu,

Da u Skadar s čašću dočekamo

Vladajuću naše Zete glavu!

U gradu je Fatima poturčena Vojislava kći
zetskoga vlastelina vojvode Žarka koji, prigrlivši
Koran i nazvavši se: Odo-beg, dade kćer Fatimu
turčinu Ali-begu za ženu. Ali Fatima bješe nekađa
ljuba knjaza Arvanita, Sada je mori misao izgublje-
ne ljubavi, pogažene vjere. Pa dok se Arvanit Pri-
pravlja da juriši na Skadar, ona ga potajno zove
k gobi i hoće da zagrije u oženjenome knezu stari
plam ljuveni“ a da će ona predati grad u ruke
Srbima. On, dakako, odbija ljubav, a prima grad.
Fatima, prevarena u silnom nadu, bori se izmegju
atavistične sile krvi i vjere i želje za osvetom. I lijepo
je, na posljetku, vidjeti kako glas krvi nađbija glas
mržnje, Fatima truje bunare oko Skadra, grad pa-

da u šake kršćanske vojske, a junačka žena i otac
joj okajavaju slavnom smrću izdajstvo počinjeno na
praotačkoj vjeri. Mi smo u dvije riječi ispričali ga-
držinu ,knjaza Arvanita“ jer da smo malo više pro-
duljili ekspoziciju, bili bismo imali ispisati mnoštvo
onijeh stihova kojima knjaz Nikola tako vještački
vlada u srpskome jeziku. Ali osobito su značajna i
ne smijemo premučati mjesta u kojima se objavlja-
je filozofsko lice vzvišenoga vladara i koja su nama
najmilija, a umjetnički, držimo, najsavršenija u nje-
govijem pjesničkijem djelima. I Kazali je filozof i
te kakav, ali teško je pristupen narodu. Knjaz-pje-
snik, naprotiv, izlijeva u tako bistre stihove, u ta-
ko biljurne riječi neke istine Gli osjećaje apstraktne
naravi, da bi smo ga bez prestanka slušali upoko-
jeni u misli da je filozofija života tako prosta i
vedra stvar! Kako je n. pr. lijepa ona upostrofa
knjaza Arvanita o ženi i ženskoj ljubavi!

Bez žene je čovjek ka' panjina
Usred gore svemu izložena:

Ili struli, il je naložena, —

Kad drveća druga rasevjetaju,

Sa svog stabla niz grane spuštaju,
Golub ima svoju golubicu,

A ti, Kneže, niti kukavicu —

Pa ge mašaš tajni i svetinja.

"Ti da imaš što sretnji imaju,

Scheicher: Ali ima i Profesura, koji gu im pri ruci). <
Na žalost vladi fali moralne ozbiljnosti. Ona gleda

MOA MG NE