zloj KI jena lista “u poprovnik na godinu fior. 4. kustro-Ugarsk 1, Bosnu i b k vnu i na godinu fior. 4,50, po Srbiju i Crnu Goru na go- a kor. Še oštale zemlje na godinu l ponsk iu zlatu. psp godine i na četvrt godine B guscanjern9+ pojedini broj lista 10 novčića, U Dubrovniku f 11. Avgusta 1895. Pretplata i oglasi šalju se administraciji ,DUBROVNI- KA“. Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjav javne zahvale, računska ivi šća i sličneobjave plaća se 10 nwć. od retka (sitnijeh slova). Ako (se via puta štampaju, po pogodbi. | Nefrankirana pisma ne pita“: ju se. u Izlazi svake N edjelje. Godina IV. U oči izbora. > Naregjeno je, da se 7. septembra o. g, “moraju izabrati u Dalmaciji, Dubrovniku i > Boki Kotorskoj zastupnici seoskijeh općina omnš Sabor; 10. Septembra zastupnici gra- > dova i trgovačkijeh i obrtničkijeh Komora, ,12 septembra zastupnici veleporeznika. > Naši protivnici već su u velike počeli oda rado Za ove izbore. Njihova je agitacija ugrozničavom stanju, jer premda se uvijek t na puna usta hvale, da je vas narod uz njih, da je narod svijestan svoga hrvaištva i svog mlitičkog uvjerenja, oni veoma dobro znadu dasu to proste riječi koje faktičnom stanju ne odgovaraju. | Mismo Srbi uvijek molili, a to nam je ibila iskrena želja, da se pri svakom ja- omom poslu tačno izvršuju zakonske odredbe, da se prema svakome jednako postupa, da & ne dopušta zakonom zabranjeno divlja agi- kcija, pri kojoj se vrijegjaju najosjetljivija stva cijeloga jednoga naroda, koji zaista ze može da se stidi, već na protiv mora ne malo da se ponosi svojom prošlošću i sa- Te naše želje nijesu bile uvijek svugdje mjene, i mi, iskreno da reknemo, sa stra- om pristupamo novijem izborima za dalma- Sabor, jer se osnovano bojimo da se oipri novijem izborima ne ponove neki pri- koji su se i prije pri izborima doga- li i koji nijesu mogli da dovolje nas, koji mo radi da se izborima prava želja na- a pokaže. Pri novijem izborima za naš Sabor ima- ovoga puta jednu novinu, koju pri pro- m izborima nijesmo imali. Našem naro- nije bilo dovoljno, što je bio rastrojen u političke stranke, nego mržnja i pakost tiv svega onoga, što je srpsko i što na Wbi nosi srpsko obilježje, porodila je i če- u stranku, kojoj je prva i glavna tačka Njeinoga programa: proganjanje i utamanji- ije srpskoga imena još jačijem i oštrijem Mestrima, nego li se do onda radilo, jer što ge je vidjelo i vidi srpsko se ime e dalo još uništiti. S toga se mora pooštri- borba protiv srpskoga imena, mora se na“ . Prijeti od srpskoga imena kae Za a Emo srestvo, pa će i nosni Šu 2 Jepljen vjerskom strašću a Sijivošću, raditi pokorno ono, što mu : jepljeni narod gleda i gledaće u srpskom imenu svoga najvećega dušmani- na, a u Srbinu najljućeg krvnika, koji tobož hoće da mu otme ono, što mu je najsvetije. : Ta nova stranka, koju su ugledniji, raz- boritiji, a može biti i lukaviji prvaci hrvacki nazvali sektom, i koja je u svemu primila razvratna načela stranke prava u Hrvackoj i Slavoniji, stupiće, dakle, ove godine prvi put na izborno poprište, da samostalno oku- ša svoju snagu u prvome redu protiv srp- ske stranke, a u drugome protiv Stare na- rodne hrvacke, koja joj je i bila prava majka. Stranka prava .kod nas, čije su jedno- mišljenike s one strane Velebita isti Hrvati nazvali najpogrdnijim imenima, bijedeći ih opravdano, da oni bacaju otrov gdje god se nešto pametno i nešto dobro radi, da oni mjesto da jačaju, podižu i stvaraju, samo slabe, ruše i uništuju, da njihovo načelo ni- je nego grdnja, prezir, surovost, smušenja- štvo, azijatska tmica, vrtoglavlje, nezgrapnost, noć, očajanje..... , taka stranka da je ne- prijatelj hrvačkog naroda i rana na njegv- vom i tako već slabom istrošenom tijelu, a da je ljudima iste nauka i istina što i vragu tamjan; takova stranka sa tako lijepijem svoj- stvima, koja su na njoj našla, ponavljamo, njihova jednokrvna braća, bjesomučno je za- villala svoju otrcanu zastavu, da pod nju sakupi naš narod u onijem krajevima, koji u svojoj iskrenosti i dobroćudnosti ne vidi kuda ga vode ti vratolomni ljudi. Stranka prava, osnovana je na neistini, na izvrtanju istorije, u čije se prve redove u pošljednje vrijeme uvukoše i takovi ljudi, koji su tri vjere promijenili, i koji su spo- gobni za sve i za svakoga, a stoje u nepo- srednom doticaju s neprijateljima hrvackoga naroda, uhvatila je korjena i u ovijem kra- e mi moramo samo da od srca sar ašega naroda, koji se ećanjima novijeh svo- » upotrebljavajući jevima, t žaljevamo onaj dio n je zaveo praznijem ob jijeh vogja. > Prema tome naša stranka pri novijem izborima imaće najljućega neprijatelja u no- pveneimoj stranci prava, jer će njezini za- * slijepljeni članovi nemilosrdno kidisati na naš narod, koji je uz našu stranku. Ako doda- mo još mnoge javne i tajne neprijatelje na- še stranke nije teško zamisliti u kakvom li ge nezgodnom i mučnom položaju nahodimo mi Srbi. Mi moramo biti pripravni da za- konom i istinom odbijamo svaki nasrtaj, koji ako je javan, neće nam biti težak, ali ako je potajan moramo ga se stostruko više bojati, jer nas može nepripravne zateći. i Istina je, da mi skoro sa stalnošću mo- žemo da računamo na neke predijele u ovi- jem krajevima, koji su i do sada bilj uz na- šu stranku, ali po srestvima našijeh nepri- jatelja, koja su većijem dijelom nama dobro poznata, moramo da budemo pripravni na gve i da budnijem okom pazimo na svaki i najmanji pokret našijeh protivnika. Srpska poslovica kaže da vrag niti ore niti kopa, nego samo o zlu radi, te moramo dobro upamtili, da nam protivnici mogu mnogo naškoditi, ako mi ne budemo na sve pripravni. S toga je neophodno potrebito da gdje nas god ima svi složno i zajednički poradi- mo, da se najprije bracki razgovorimo i do- govorimo, da prama zaslugama pojedinijeh ljiidi istaknemo one, koji su radom svojijem « i rodoljubljem svojijem zasvjedočili da su za- ista. dostojni uzvišenoga položaja narodnog prestavnika. Nikakvi lični obziri ne smiju u tome da nas zavedu, da nas ocijepe, jer ja- vni rad to ne trpi. Mnogo je zvanijeh, ali malo izabranijeh, a od ovijeh potonjijeh da bude: malo nas je al! smo ljudi. Ako se naša stranka bude držala ovi- jeh načela pri novijem izborima, mi ćemo dajbudi u nekoliko biti zadovoljni s uspje- hom istijeh, jer i ovom prigodom može se primjetiti ona, da je svak kovač svoje sreće. — > izi— Mala Lotarija. - 1 ove godine zastupnik Dr. Roser ustao je u gjednici 14. p. m. Carevinskog Vijeća, da govori proti maloj lotariji, i pošto smo i prije donosili njegove govore, ne propuštamo ni ovogodišnji, te ga po stenografičkom izvješću iz njemačkoga preva- gjamo na naš jezik: i Zastupnik dr: Roger rađuje so gdje može kon- statovati da su čisti državni prihodi od Lotarije od | godine 1885. sa 8:1 milijuna spali u 1894. na 5:3 milijuna. Lijepo je da je puk najposlije počeo bi- vati svijesniji od vlade. Lot, koji parlamenat trpi a vlada protežira, nazvan je od jednog velikog en- gleškog narodnog ekonoma porezom na prosjaštvo, Cavour ga nazva porezom na ludost a velika fran- cuska autoritat u financijskoj znanosti, Jean Bapti- ste Say veli: Vlada, koja trpi i brani igru, te > 0r-. pe svoje prihode iz tako gnusnijeh izvora, dekreti- ra u isto doba mnoštvo svakovrsnijeh kragja i zlo- činstava (odobravanje). Najveći broj žrtava pokazuje nam godina 1885.; od 25:170 zločinstava počinje- nijeh u okrugu bečkog zemaljskog Suda, ima ih 1708 što ih je prouzročio Lot. Bavarski ministar Financija v. Riedel, koji se odreče četiri milijuna i ukiđe Lot, priopći govorniku na njegovo pitanje, da otada socijalne i ekonomne prilike prikazuju zla- meniti boljitak. Dr. Max v. Proskovetz, putnik u znanstvene svrhe, koji je prošle godine proputovao Australiju, priča da u Sidney u kolonijama od Neu-Siidwalćs ne samo što je Lot pod prijetnjom kazne progonjen i Totalisateur zabranjen, nego se pače i samo držanje lotarijskijeh ćedula iz skrovi- tijeh Kinskijeh igraonica strogo progoni. Govornik pokazuje jednu taku kinsku ćedulu od Lotarije (ži- vahan smijeh). Neka nesrećna majka, koja je izgu- bila sve svoje imanje u maloj Lotariji, molila je govornika da poradi kod ministra financija, ne bi li dobila kakvu potporu da ne skaplje od gladi iza kako je državi toliko žrtvovala. Govornik pozivlje miništra financija da pomogne ovoj sirotoj ženi. s Ime joj je Anna. Kasehmanska, a stoji II, Klosterneuburgerstrasse Nr. 36 2. pod. vrata 9. (smijeh). Lotto-Collecture, uprava kojijeh kosta 10 Kkrvavijeh milijuna na godište dovode nevjeru čino- vnika, eyankali, uže i nož. Igrati treba, ali najglu- plju i najlugju igru ima Austrija, Kad bi se kome predložilo da pogje u jednu tamnu sobu i da izme- gju 4005 ernijeh zrna izvuče jednijem mahom je» dno erno plavo, zaista bi mu to izgledalo smiješno, te se niko ne bi dao na tu igru. Pored svega toga ima take lude čeljadi koji veselo idu za tijem da na taj način pogode ambo u Lotariji. (Zast. Dr. mirno, kako se strigu lude ovce. Vlada ne smije davat prva taki primjer, a upravo je smiješno i či- sto apsurdno da se s jedne strane pedepše Hasard, a s drugo da se Lotarija u prilog Fiseus-a zakoni- to brani. Ja još ne očajavam i nadam se da će se Lotarija ukinuti i da ću ja, uza svu svoju duboku starost to dočekati. Ja imam ufanja i u puk koji napokon počinje bit gvijesniji od mnogijeh našijeh vlada a imam uzdanja i u Ugarsku, jer, kad jednom u još življe pričati o opasnosti, koja mu Podlistak. KNJAZ ARVANIT Dramski čin od NIKOLE 1 o "ej Arvanit — koji se upravo zvao GjuragJ; Mdjenuše mu, ko zna kako i za što, arapsko me še mlagji brat Ivana Crnojevića, gospodara od god, 1471. do god. 1490., mletačkoga Por h utemeljitelja grada i manastira Cetinjskoge> malo govori o knezu Arvanitu, Jer Ba je oMarijoga brata osjenila. On jo proživio i 0 Kao vojnik dužnosti, kao pokoran ! nježan At — stvar tako rijetka u Srpstvu, da nam do- Mi napast da ga ubrojimo u red narodnijeh ju- ag Svetitelja. Jer naš narod, pun i prepun i i % Ukazuje puno ličnosti poleta i genije na . Ba Ivan-Bega koji, po zakonu ataviznie> de : Teta i u miru zakriljen duhom Nemanjića. Ah » Kneza opkoljena turskom silom tm A, Srbije, Bosne i Moreje, i koj Mtiro ama gebe da sačuva i slavu ele to je tako rijedak slu- čaj u našoj istoriji, a osobito u dno ale tnome stanju grpskoga naroda, da bi za to .. imali bit blagodarni knjazu-Pjesniku što je Zi x ime takvoga prerijetkoga kneza od zaborava, & 6: TTomanoviću što je rukopis .. o kli . spasio — jer se mi a ona. naa što E nedostaje malo više na do cije, i što kadgod pali i uništava Svoje rukop E tine radio često sa gvojijem pjesma- da su one ,»sakupljene je izdao Sima Matavulj ma, da je on mnoge to je teški prigovor iku ,Selim-bego- zemlju starijemu bratu, zametnuo, & 4 što ge mi usugjujemo učiniti pjesu pravi pravcati drara- dramatski prikaza- nata U književnostima drugi- obito milujemo, jer nije : ij j to par ik narodnijeh pjesama, to a vijesti naše. Nemojmo, : eena la: i :.iia. ni peripetije, Ni kata it ni ekspozicije, *- E ho me : imo je kako na- u mnoštvo i ije baš ia Arvanit“ nije ,Knja SEE torijska šena <. u pjesmu, raza i djdose Knjaz Je Arvanit po vojskom. Tvrdi je grad u rukama Turaka. Valja ga zauzeti prije nego se Ivan-beg vrati iz Italije. Skadar, braćo moja i gospodo, Svakojako uzeti se mora; Moj brat Ivan knjaz je preko mora, Novi savez sklapa sa Mletkama; Zeta sprema sile Mehmedove Kao do sad neće stati sama. Svi ste Ivu kao i ja mili, Ali Skadar da mu osvojimo, Bi smo njemu i još miij' bili, Zamislite njegovo veselje, Radost našu i lijepu slavu, Da u Skadar s čašću dočekamo Vladajuću naše Zete glavu! U gradu je Fatima poturčena Vojislava kći zetskoga vlastelina vojvode Žarka koji, prigrlivši Koran i nazvavši se: Odo-beg, dade kćer Fatimu turčinu Ali-begu za ženu. Ali Fatima bješe nekađa ljuba knjaza Arvanita, Sada je mori misao izgublje- ne ljubavi, pogažene vjere. Pa dok se Arvanit Pri- pravlja da juriši na Skadar, ona ga potajno zove k gobi i hoće da zagrije u oženjenome knezu stari plam ljuveni“ a da će ona predati grad u ruke Srbima. On, dakako, odbija ljubav, a prima grad. Fatima, prevarena u silnom nadu, bori se izmegju atavistične sile krvi i vjere i želje za osvetom. I lijepo je, na posljetku, vidjeti kako glas krvi nađbija glas mržnje, Fatima truje bunare oko Skadra, grad pa- da u šake kršćanske vojske, a junačka žena i otac joj okajavaju slavnom smrću izdajstvo počinjeno na praotačkoj vjeri. Mi smo u dvije riječi ispričali ga- držinu ,knjaza Arvanita“ jer da smo malo više pro- duljili ekspoziciju, bili bismo imali ispisati mnoštvo onijeh stihova kojima knjaz Nikola tako vještački vlada u srpskome jeziku. Ali osobito su značajna i ne smijemo premučati mjesta u kojima se objavlja- je filozofsko lice vzvišenoga vladara i koja su nama najmilija, a umjetnički, držimo, najsavršenija u nje- govijem pjesničkijem djelima. I Kazali je filozof i te kakav, ali teško je pristupen narodu. Knjaz-pje- snik, naprotiv, izlijeva u tako bistre stihove, u ta- ko biljurne riječi neke istine Gli osjećaje apstraktne naravi, da bi smo ga bez prestanka slušali upoko- jeni u misli da je filozofija života tako prosta i vedra stvar! Kako je n. pr. lijepa ona upostrofa knjaza Arvanita o ženi i ženskoj ljubavi! Bez žene je čovjek ka' panjina Usred gore svemu izložena: Ili struli, il je naložena, — Kad drveća druga rasevjetaju, Sa svog stabla niz grane spuštaju, Golub ima svoju golubicu, A ti, Kneže, niti kukavicu — Pa ge mašaš tajni i svetinja. "Ti da imaš što sretnji imaju, Scheicher: Ali ima i Profesura, koji gu im pri ruci). < Na žalost vladi fali moralne ozbiljnosti. Ona gleda MOA MG NE