a K ž be u Ko S Cijena list 3 sI Dubrovnik nu godinu for. 4. | E “jlereegovnu ina godinu flor, 4.50 = garazmjerno. Za Austro-Ugarsk !, Bosnu | Za Srbiju i Crnu Goru na go dinu for. 5. pa sve ostalo zemlje na godinu franaka 15 u zlatu, Napo godine i na četvrt godine > Pojedini broj lista 10 novčića, Broj 36. TT S U Dubrovniku 8. Septembra 1895. . KA šalju se administraciji ,DUBROYNI KA“. s. Dopisi se šalju uredništvu, Rukopisi se ne vraćaju. * Za oglase, priposlano, A javne zahvale, računska izvje- šća i sličneobjave plaća se 10 novš. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne prima ju se. Izlazi svake N edjelje. IZBORNO KREŠEVO, Još od onoga dana, kad isto da izbijaju glasovi o nastajnijem izborim zastupnika za dalmatinski Sabor, još tada opazilo se je neko neobično komešanje e livo kretanje u redovima našijeh protivnika Razdor pak, koji je, krivnjom tako a nijeh pravaša“ nazad malo godina puknuo megju dulmatinskijem Hrvatima, Pooštrio je prilike još više, te doradio, da je dandanas općenita pažnja koncentrisana na rezultat Spo- menutijeh izbora, koji su jučer počeli i koji će do malo dana konačno dovršeni biti. I zbilja dandanas ne samo naša srpska i hrvacka, nego čak i tugjinska štampa gro- mičavom napetošću očekuje čas kada će na svršeni čin moći pogledati. A kako i ne bi? — Bjesomučna pole- mika, koja se je baš užasno razvila bila me- gju ,Jedinstvom“ organom narodne hrvacke stranke s jedne, a pravaškijem organima s druge strane, onaj nečuveni izborni aparat, kojega se latiše hrvacke stranke, da proture što više svojijeh kandidata u Sabor, ona di- vlja agitacija, koja se je osobito sa pravaške sirane vjerskijem putem megju prostotom na Nečuven način razmahala bila — sve to oda- valo je jasno očevidan čin, da megju dal- m stadoše . matinskijem Hrvatima nema političke svijesti. No dok su se hrvacke stranke na taj način pripravljale za izbore, dok su njihovi listovi puni i prepuni bili izbornijeh ,sgodo- Pisja“ i kronika“, uvodnijeh članaka, ,,di- o skorasa“, pa čak i podlistaka o izborima, dok gu hrvacke stranke hitro razaslale po Svoj Dalmaciji svoje bombastične , proglase ona birače“ — dotle je kod srpske stranke teklo to posve drugijem; daleko korekinijim : (litija razvića duhovnog života Crne Gore o Ta obratio je na sebi pažnju go . literaturnoj. Neobična sila uobrazi a Objeltivnost služi kao jasno ogled» > Dučkog srpskog ruba. Kroz sva njego > AŠ Nica au naturel, pjesnik traži 57 je Biševa se Melpomena pušta Pa oMMijeta bijela, te pozdravlja mi Putem. Tiho, mirno, dostojanstveno, složno kao uvijek mi Srbi očekivali smo i očekuje. mo čas kada ćemo pozvani biti da svoju du- žnost izvršimo, da jedno od najsvetijih gra- Kjanskijeh prava vršimo, i da na zgodnom Mjestu pokažemo ima li nas ili nema. Ne hvalimo se a još manje laskamo se-. bi i ikome! Eno vam našeg starijeg druga »Brpskog Glasa“, a evo vam našega lista, ; Preistajte ih s kraja na kraj od časa, kada ose je istom počelo ćukati o izborima pa do dana današnj deseti dio o ekijem, pa ega, i nagjete li i deseti i dva- : onoga, što ćete naći po hrva- a: čak i autonomaškijem listovima < izborima — evo Das, pa nas okrstite kakvi jem god imenom hoćete. To j "o Skoj svijesti ne treb Pa s iljeg da srp» : a podbadanja niti maganja; ona je uvijek ista kako u tako i u burno jek isti. I po dan jurio je tiho u bistar ž zaborava, pa je na pošljetku osvanuo i dan željno iščekivanijeh izbora. Hrvacke stranke razdvojene stupaju na izbor- zo Poprište — svaka o sebi i svaka sa svo- Jijem proglasom. Pa što vidimo? Zar djela gospode Hrvata odgovaraju njihovoj pisaniji i njihovijem obećanjima? Ni najmanje. Ne, spominjemo narodnu hrvacku stran- ku, jer je i ona, kao i svaki onaj, koji želi dobra svome narodu, prisiljena bila da u za- metku razmrska glavu onoj gjavolastoj guji, koja se pod obrazinom pravaštva šulia u naš nevini i dobroćudni narod u Dalmaciji, da mu otrovom svojijem razjede stablo njegova života. Ne spominjemo nju, ali spominjemo tako zvanu pravašku stranku, ili bolje sek- tarsku. Gdje su vam tek oni? A gdje vam je tek njihova pisanija pred izbore, gdje li je iek njihov jezuicki proglas na birače?! Od svega ioga ni spomena! Oni koji su i u »Katoličkoj Dalmaciji“ i u ,Narodnom Li- stu“ i u našoj skladnoj susjedi otvoreno izjavljivali, da stupaju samostalni na izbore, bez ičije pomoći i bez ičijeg saveza pod lo- zinkom: uzdaj se u se i u svoje kljuse, oni koji u svome proglasu predbacuju narodnja- cima ,moćno okrilje“, pod kojijem kao da ge ovi nalaze, a sami u ,Narodnom Listu“ i u skladnoj nam susjedi izjavljaju, da oni već ,iz načela“ nijesu protivni vladi, oni koji su svakom prigodom megju prostijem narodom isticali svoju samostalnost — oni vam sada idu na izbore rame uz rame sa pristašama autonomaške stranke u Dalmaciji, glažu se s nenaravnijem elementima, kako se je Srbima prije predbacivalo i što se je za Srbe prestavljalo smrtnijem grijehom... Čudnovato ali ipak na žalost istinito! Pogledajte izbore vanjskijeh općina zadarski- zapo- mirno doba, a uspjeh joj je uvi- jeh, pa ćete se istom tada uvjeriti, da mi golu istinu pišemo. No nije ni to dosta. Za- drite u 35. broj moše skladne susjede, pa ćete vidjeti da i sama naša samostalna(1) susjeda priznaje, ,da je u Nerežišću nekoli- ko autonomaša glasovalo za pravaške pre- dloženike“. No ni to još nije sve! Da gospoda pra- vaška okrune svoju poštenu političku ak- Giju, da dokažu najjasnije da su lagali kad su napisali bili, da će se samostalno boriti na izborima, oni — ako nas glasovi o tome ne varaju, ali crna kapa zlo obilježje — na- mjeravaju gdje god mogu i gdje su u ma- njini usteći se od glasovanja ili dati svoje glasove autonomaškom kandidatu, samo da ne izagje jedan Srbin ili Narodnjak. Ako se ovo obistini, a od takove sekte svemu se mo- žemo nadati, oni će djelom potvrditi da im je jedna od najsvetijih misija, da potkopaju na najbrutalniji način slavenstvo, koje za njih i tako ne vrijedi šuplja boba, samo da svo- joj srdžbi, svojoj proždrljivosti, svojoj \ ruše- ćoj sistemi oduška dadu i da se pokažu do- bre sluge boljijeh gospodara, koji tamo pre- oko Velebita u ipotekiranom Domu vedre i oblače i bdiju nad sudbinom pravaškijeh utopija. Ovaki su vam pravaši svi i svuda. A mi Srbi? Budimo što smo i do sada bili. Ustrajmo i dalje u svetoj borbi za milo nam srpstvo u ovoj našoj zemlji srestvima, koja nam državni zakoni pružaju. Borimo se pro- ti neslavenskijem Slavenima, borimo proti »plaćenijem mješinama“ a sve pod svetijem geslom : Bratu brat a nebratu rat. — > KE Poslanica iz gornje Dalmacije. Zloba je zemlju prikrila, s dana na dan ne- staje čista uzduha. Sviće dan, kada će se prevršiti mjera svakovrsnijem grijesima, nastaće općeniti po- raz, koji su ga baš i zaslužili. Zlo činiti a dobru se ne nadati nije nikako moguće, Jako se varaju oni kojićtako misle. Plemenitošću se razbacuju a tamo čistoću kr- pe. Pameti nemaju, ili je imaju, ali je hotimice sami gube. Svi uslovi savršenosti fale im, a tamo Godina IV. oni na vas glas viču, samo da prostotu opsjene: Mi sm6 sami savršeni! Oskvrnuli su pravdu, jer su sve u. bezcijenje prodali tugje tugjinu. Iz inata da rogjenoj braći naškode, strovalili bi sebe i braću u bezdan; vide sami da ga na ivici propasti, ali ipak neće da se pameti dozovu, nego naglo, očigledno k propasti tiče. Nije li zar u dobru svakome dobro? Poštenja je nestalo a ludost i zloća zavladala. Poslije poroda, kažu oni isti, prva vjera uči: krštenjem odričemo se gotona. Tako oni kažu, a 80- tonu vabe svaki čas, on ih prati do groba. Kako da se ovo shrati?!.... Druge uče i obećavaju im raj i svako dobro a pod najlakšijem uvjetima, a tamo oni sami sene drže tijeh pravila, šta viče u to i ne vjeruju. Na što su spali i šta su oni, sami nam kažu. Pod crnom mantijom crne misli kriju, križem u ru- ci divljaštvo šire, s oltara božijega propovijedaju mržnju, zavist, rat; crkvu božiju pretvoriše u leglo bratoubistva, nemorala, poganluka, Bucite g vas tu odoru, koja nije za take lju- de i koja kao srestvo služi za pogane smjerove. Ot- krite svoju dušu, da je gvak ugledati može. Pita- mo: može li naravno biti da vučije srce kuca u ja= gnječoj koži? Kakvi plod može dati tako patvore- no sree? Kad kucne čas, a to daleko nije, žeti ćete što ste posijali, a plod će odgovarati prama vašoj žetvi. Srce vam ja gledam. Pretvaraoci lažni, zašto ge u ime Stvoritelja svijetu natjeraste? Kukavica može samo kukavice zastrašiti. Nadmetati se bez zasluga mogu samo prokleti stvorovi, koji su za pravilo egoizam izabrali, a za put nasilje i be- zakonja. Pogledajte u naokolo pa vidite već plodove vašega rada. Zavaraste narod, pobuniste ga, na ko- mađe ga razdrobiste. Brat na brata mrzi, o glavi mu radi, a vi taj prizor užasni blagosivljete u ime Boga i Hrvastva poznatijem pozdravom: Bog i Hr- vati! Taj vaš Bog mora da je odveć tirjan, to vaše hrvastvo mora da je odveć sramotno, kad vas na taka zlodjela nagoni. Istiniti Bog, pravo Hrvastvo pred takvijem zločinima groze se i na vas prokle- stvo šalju. Orni pravaški mantijaši upamtite dobro da djela govore, djela hvale, djela kude, djela uzvisu- ju, djela ponizuju. Kakva gu vaša djela to već svak vidi. Za ista djela vi ćete sami odgovarati. Vrijeme podiže a i obara. Doće i za vas vri- jeme koje će vas po zaslugama osuditi. 1 pravedno je. Što prije to bolje. Srbin grozni. —>_ nej Podlistal. Meropnja paspurnja nyxoBnoj siu Yepnoj- Topu u Knjas-mojeT Hurozaj I. a i knjazepjesnik Nikola 1.). : : : . Visoki pjesnički genije Crnogorskog G05P9% ž adi tovo čitavog svije- pažnje i u sferi lja glivena 8 19 dljubivijem srcem pjesnikovijem odbija fakte isto- : 4 : trogu rije jaćanje njegovo uz SM J9 tako, da vatreno osjećanj lo njegovog ju- va djela glo- 8, njemu 89: j žice: ljubavi islenosti, u oči- a, to je postao predmetom opšte rasplijeta na 1] | taštine i lakom pristranost, % uće fila: Lovćen-planine, Nje krila lagana Širom li narod S na e. MoYoragjajuće go sunce — Sunce jee i ruku Tu skoro iz daleke Rusije dog) jesnički- Wa knjiga, koja nam širokom analizom P) Vi, njega. ubjegjuje, | mržnje, strasti i gnjevs, Dora ge njegova razvija besp Ma mu blista oganj pronicavaj .Gajeći ge pod podnožjem Knjaza Nikole, otkriva svu punoću a duše, svu silu Njegovog genija. Av- Dr. i prof. Kasanskog universiteta, jeh umotvora pjegove bogat tor knjige je glasiti u Tus Aleksandrov. Uvaženi se avtor u početku latio po- gla, da u kratkijem potezima naslika stanje Orne Gore od najprvog njenog postanka. Ta vam je stara Zeta doba Balšića i Crnojevića, doba vladika iz raznijeh plemena, pa postepeno prelazi na dinasti- ju slavne kuće Petrovića, koja započinje novu eru u istoriji Crne Gore. Svi vladari iz gnijezda Nje- goševa gaznavaše veličinu i značaj nauke, te raS- plijetaše pojedine žice svojeg umotvora, ali peru dževerdar ometaše. U orom opisivanju avtor se la- tio Crnogorske istorije, te nije baš mnogo intere- san ga naš narod, koji istoriju pamti, ali iz toga izbija njegova plemenita želja, da upozna ruski svi- jet s onijem, što jamačno ne znade o tome. Tu su iznešeni svi teški momenti, koje preživješe ornogor- ski vladaoci, čuvajući tri najveća obilježja srbin- gtva: ime, vjeru i jezik. — Prelazeći na Knjaza gospodin profesor u početku niže čitaocu one teške časove, koje prenese veliki vladar u po- četku svoje uprave, put, kojijem je išao, dok je iz- veo zemlju na gusret lijepoj budućnosti, Ja onda, ći sva njegova djela pred sobom, pristupa ši- Ja se neću puštati, da pjesnika, imaju va i : rokoj analizi u pojedinosti. kom. svijetu književnik gospodin A. 1, u detalji privodim refleksije velecjenjenog profesora, iznijeću tek njegov opšti resume. Pristupajući k skupljenijem pjesmama Knjaza, on veli; ,suština pojezije knjaza Nikole manje vi- še je specjalna, pa ne može baš ga svijem zanima- ti one, koji u stihovima traže raznolikost sadržaja. Ali su sve knjaževe pjesme uz blagorodni patriotski pravac odlične kako po duševnom izlaganju sižeta, tako i po ubavoj formi i našle su duboki odziv u srcima srpskog naroda, miješajući se sa pjesmama njegove originalne narodne muze“. Megju svima isti- če po duhu i sili izraza pjesmu knjaževu ,Onamo onamo“, koja ge širom srpstva pjeva. Prešav živo s ,potonji Abenseruž“ na treće knjaževo djelo ,Hajdana“, avtor govori: ,karakte- ran je zamisao proizvoda. Pjesnik je našao i orta ovgje dvije nesrećne crte u ljudskom karakteru: za- vist i kičeljivost običaja, koja najposlje izaziva bra- oku nesaglasicu i veoma opasne posljedice za ljude, što više i izdaju zemlje... . Tipičan je ovdje oblik Crnogoske, junakinje pojeme: njeno je srce puno teške pokornosti svoje sudbine, nerazdvojno vezano ga čvrstoćom, beskrajnom. privezanošću k dragoj do- movini vatrenom ljubavlju k staroj vjeri i svemu svome, a zajedno s tim oveje je i srdačan odziv sa pravednom blagodarnošću za, sve, što je blagorodno i dobro. (Hajdana na pr. vezira spasava od smrti)“. Bo A dodas Pjesnik i Vila ,po svom sadržaju i unutra- šnjijem vrlinama pojema se može sravniti s ona- kvijem proizvodima, kao znamenita ,Slavy Deera“, bdgen lyricko-epickć ve trech spčvich poznatog če- škog pjesnika Jana Kolara (1793-1852), u čijoj po- jeziji zajedno s odvojenijem patriotizmom izbija i vruća sveslovenska tendencija, ili poljska veoma po- pularna ,Piesn o ziemi muszej (pjesma o našoj ze- mlji) Vikentija Polja (1807-1872), kojima su ovi pjesnici stekli sebi besmrtnu slavu megju svoje saotačastvenike. : Rađoznali um Srbinov, težeči k savršenstvu, od najprvog momenta duhovnog razvića naroda, tra- žio je sebi objašnjenja svega lijepog i objašnjenja njegovog uzroka u svijetu. On je stvorio sebi ta- janstveno vječito biće, gizdavu krilatu vilu, u njoj oliči proizvor toga savršenstva, nagradivši je šta više nekijem dijelom božanstvene sile. U doenije vrijeme pjesnik, Kao tumač narodnijeh želja i te- "nja, javlja se drugom besmrtno vile i ona ga štiti i miluje, kao svoga druga miljenjaka i opaja sa svoga izvora pićem savršenstva ljepote, koju on u stihovima izlijeva svojemu narodu. 1 eto nadahnu+ ta lira avtora pojeme ,pjesnik i vila“, slično ugle- dnijim pjesnicima drugih naroda, koji oplakuju sud- binu svoje sabraće, srcem čezne za teški usud ugvji- jećenijeh slovenskijeh plemena, poziva ih na juna- Pretplata i oglasi vno Ž 2) | |