= Za Dubrovnik nu godinu fior. 4. A Austro-Ugarsk 5 Bosnu i ia govnu ina godinu fior, 4.50. > XSrbijui Crnu Goru na, go- > dinu for. 5. Be rale a pi > franaka . ka Na po godine i na četvrt godine > gurazmjerno, Pojedini broj lista 10 novčića, TT : — Ša BE Cijena ij "Broj 41. ju a U Dubrovniku 15. Oktobra 1895. Pretplata i oglasi“ šalju se administraciji ,D iv KA“. Dopisi se šalju uredništ Rukopisi se ne vraćaju. Za oglase, priposlano, izjave, javne zahvale, računska izvje- šća i sličneobjave plaća se 10 novš. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne prima ju se. £ Izlazi svake N edjelje. Godina 1V. . CONSUMATUM EST. Afera trgovca Munka i njegova odvje- oma Zoja je Ovijeh dana pobudila veliku > senzaciju u Beču, dosta je po > Munk bijaše napadnut od če jednoj od najživljijih ulica bečkijeh, njegov odvjetnik podnese tužbu na ratno ministar. stvo, u kojoj je takogjer kazao da je kukav- no djelo napadaj četvorice oružanijeh ofigi- TA na jednog neoružana gragjanina. Radi Ovoga izraza pomenuta četiri oficira tužiše sudu trgovca Munka i njegova odvjetnika za uvrijedu poštenja. Sud je našao krivijem od- vjetnika i kaznio ga je su 100 fiorinti globe, & trgovca riješio optužbe. Sličnijeh slučajeva dogagja so na svi- jetu mnogo, ne zato da ovijem fali Pravni- čka podloga, ne za to da se slični pojavi g formalne strane ne mogu opravdati, već su tobože i osnovani po shvaćanju opstoje- ćijeh prilika. Ali se ipak buni ljueka savi- jest koja neće da zna za formalnost neke = okolnosti i obzire, ili ti konvencionalne laži, kako ih nazivlje Max Nordau. Budna sgavi- jest ne može da shvati: kako se tužilac mo- že pretvoriti u optuženika ili ti kako se ošte- ćenik može proglasiti krivcem. > U slične pojave može se ubrojiti i afe- Ta dubrovačkog gimnazija, koja je za sada konačno svršila. > Konačni svršetak ove afere značajan je Po prilike u kojijem živemo. Čitajući u ,Smo- tri“ broj 79. o. g. članak pod naslovom Školske stvari“, ko na prvi mah ne bi dao pravo, Zemaljskoj Školskoj Vlasti“ zbog »Prihvaćenijeh mjer& i odredab4..... jedi- NO u svrhu da se obezbiedi redoviti tijek i . poslovanje zavoda“. Učiteljski zbor predložio oje mjesni izgon sedmerice učenika, megju kojijem šestorica Srba, Pokrajinsko Školsko Vijeće je taj prijedlog prihvatilo a Ministar- Sivo uvažilo. Nije li to s formalne strane u redu? Premješteno je četiri profesura, od ko- jijeh tri Srba i jedan (Hrvat, ,sa službenih obzira“, pa i to je s formalne strane u redu jer s 6. k. Profesurima raspolaže i zapovije- oda jedino 6. k. Školska Vlast. Ovako ,Smo- tra“; još kad joj priznamo da je zbilja pro- "čle godine II. tečaja bio poremećen redoviti tijek i poslovanje Zavoda, onda su ,prihva- ćene mjere“, pred neobavještenom publikom opravdane. : »Smotra“ ne kaže krivce, ali ako je m bodno po udarenijem kaznama uoci. ode Tegjenijem premještajima profesora suditi, iz- lazi da gu Srbi izazvali, iskrivili one a nerede“ i ,nemile dogogjaje“, kako ih ,'mo- tra“ nazivlje. Da vidimo. : i s nn na dubrovačkom gimnaziju su AA : dogodili takovi bilja prošle školske godine dog! DE oK Neredi i dogogjaji, da ih se M095 ana tanična Smotra“ čini, nazivati »te 1 onemilima“? — Ne. — Oni neredi i dogogjaji 0 jesu teški“ i ,nemili“ ako o Ma pri i da se, ako i privlor“: kadgod 'neobavještenom ne ž dati prihvaćene mjere“ i da 17v mogli + h Jer kako su Prava svrha i namjera. «#7 tako rekuć obični prekršaj! . ripadali, PO- dia i djece, ma kojoj strano! P esti tolike dići toliku buru i za sobom 1 učna. Trgovac tiri oficira_na dnosno učenikć a žele takovi- uzmogu prav- ezrelijeh mla- > ubitačne Posljedice?! I na Jem zavodima naše pokraji i dogagja se sličnijeh i još dex; L dog: jeh i još težijeh mrekrti. Ja, ali gotovo od to ; dnje: i Sa nije nikoga ni pglav sm oo se ix dubrovačkog kroj . da sedam učenika od kojijeh šest i podine njebi a 0 Pao » an pr. Spljeskom dru- Komu nijesu poznati neredi Spljecki- o srednjijeh Zavoda, ne uračunavši ono za- Nje poznato nedjelo, koji zbilja bijahu ,teš- ki“ i »nemili“ ; Pa jesu li učenici i profeso- Ti stradali?| Je li zvanična ,Smotra“ ikada podigla svoj glas i Zemaljska Školska Vlast prihvatila mjere da obezbijedi redo- Viti tijek i poslovanje onijeh zavoda? Da li u ovom različitom postupanju tre- ba tražiti uzrok, što u Dubrovniku ima Srb? Kao što ,Smotra“ bijaše netačna u na- Zivu dogogjaja na dubrovačkom gimnaziju, tako i u ovom ona veli: ,iz polemike me- gju nekijem našijem novinama, koje su htje- le da svaka u korist svoje stranke izrabi one nemlile dogogjaje, i da obrani svoje sumišljenike, izbilo na površinu takijeh i takvijeh činjenice. ..... * Dugo bi bilo sve redom ponovo kazati, što bješe već pretreseno. Samo ćemo spome- nuti da je ,C. H.“ prva u broju 22. 0. g. započela novinarski rat, i to razumije se na svoj način, a Dubrovnik“ i ,Srpski Glas“ bijahu se ograničili na svoju obranu i onu svojijeh sumišljenika. Hrvacke novine regbi po udešenom planu i po dogovoru na svoj način prikazaše dogogjaje, izmisliše denuncije i u djelo ih privedoše s namjerom: prvo, da zavedu javno mnijenje, drugo, da prikriju hrvacku propagandu ili da je prikažu kao reakciju proti srpskoj, što je ,Dubrovnik“ u izvanrednom prilogu nepobitnijem činjeniea- ma pobio, ali uzalud. Odlaskom baruna Ma- rojčića misljelo se je da je zaključena era Oarokij4 i njemu po duševnijem sposobno- stima slične gospode, ali se teško i u tom prevarismo. Trebalo je podleći laživijem hr- vackijem denuncijama, i ako je jednom polu- zvanička bečka ,Pressa“ podigla svoj glas proti neprestanijem lažnijem hrvackijem de- nuncijama na štetu njima protivnijeh strana- ka, nazvavši to srestvo zargjalijem orugjem. U Zadru se misli drukčije: Hrvati su lojal- ni, a Srbi i Autonomaši iredentiste; ergo mazzuchentur. Pravaške novine kad vla- du napadaju i njezina djela strogoj kritici podmeću, onda ih »Bmotra“ naziva pretje- ranicima, ali kad te iste novine istijem to- nom napadaju na Srbe i izmišljaju svako- vrsne denuncije, onda se ,Smotra“ i njezi- ni patroni na njih pozivlju. Ovom prilikom pada nam na pamet oštroumna primjedba jednoga staroga borca, koji govoraše: ,Pra- vaši i narodnjaci to je komedija i vladino maslo. Prvi treba da viču na Srbe i razgla- šuju da Srb& nema, da na taj način pri- ječe pravilno riješenje srpskog pitanja; dru- drugijem srednji- ne dogagjalo se je gi tobože umjereni treba da upravljaju ze-. mljom i medenijem riječima drže Srbe u škripcu“. : Malo zastranismo ali bijaše potreba. Jesu-li dogogjaji i neredi odnosno pro- fesora bili ,teški“ i ,nemili“? e Na ovo pitanje je teško odgovoriti, jer nam nije poznat tijek sjednice, a koliko je o ovijem na javnost prodrlo i koliko se mo- že suditi o pojedinijem profesorima, većina učiteljskog osoblja bila bi u prave granice Svela učeničke prekršaje, kako to školski za- «soi i propisi zahtijevaju, da je upravitelj | | znao obuzdati nekolesijalno i nečovječno po- Stupanje prof. Kušara i Posedela, ali ne sa- mo da ih nije obuzdao, već je prvomu slo- bodne ruke pustio da žari i pali, te na ne- ki način prestraši učiteljski zbor sa denun- Cijama, koje su ili on ili drugi, kako se pri- povijeda, po njegovu neputku iznosili. Dobro je opazio ,S. G.“ u jednom dopisu ,da se je svak pobojao za svoju kožu“, i tako je. Ko bi se bio n pr. usudio prof. Kušaru kazati da ,Srpska Književna Zadruga“ ne izdaje knjige neprijateljske našoj državi, da je podla kleveta da su učenici klicali Alek- sandru L, a da na sebe ne navuče sumnju nelojalnosti u onakovijem prilikama? S toga odaslani članovi Pokrajinskog Školskoga Vi- jeća po našem skromnom mišljenju, nijesu baš razmrsili potku, koju su stranačke stra- sti bile razaplele nad ovim zavodom“, jer gosp. Vuković, ako nam je slobodno suditi po svršenom činu, valjda je cijelu aferu motrio kroz bosanske naočale, — u kojoj zemlji budi mimogred rečeno, zabranjen je ulaz srpskijem knjigama i novinama i gdje ime Srbin nije osobita preporuka — pa pošto consuetudo est altera natura biće i preko svoje volje stvorio zaključke nepovoljne po dubrovačke Srbe. Ne bi se zakleli da je baš to tako, ali ne znamo na drugi način naći ključ onomu omjeru od 6:1 i 3:1. Što se tiče profesor dubrovčan4 osva- gjenijeh od hrvackijeh novina radi srpskog imena, to najbolje znaju starije vlasti da su oni uzor-profesori koliko po svojoj spremi, toliko po svom ponašanju. Nema jednog, ci- jenimo, poštenog čovjeka u Dubrovniku i izvan njega, koji bi im mogao išta javnog u lice prigovoriti. Pa što se je dogodilo? Da su bili uporegjeni sa jednim Kušarom i Po- gedelom, kojima je zanat politika a ne ško- la. U kojem razmjeru stoje premještaji Ca- revića, Katića i Matijevića prema premje- Štaju Kušara? Jer ,Smotra“ može ćucima pripovjedati da su premještaji slijedili sa služ- benijeh obzira a ne u ime kazne. Kad se je već povela riječ o profesorima, neka nam »Smotra“ odgovori: kad će Pokrajinsko Škol- sko Vijeće ,prožeto ozbiljnošću“ uzeti na pretres skandalozno ponašanje profesora Po- sedela prema svojijem kolegama u prisutno- sti učenika za vrijeme istraga, i to ,jedino u svrhu da se obezbijedi redoviti tijek i po- slovanje zavoda, ? Ako prof. Posedel ostane na svom mjestu i nekažnjen, neka se ne ču- di ,Smotra“ ako onda uzbudemo ponoviti da su tužitelji postali optuženici i krivci. Po ,Smotri“ prihvaćene mjere i izdane odredbe u poslu dubrovačkog gimnazija ima- le su ,jedino za svrhu da postave onaj za- vod u takove prilike, u kojijem će moći bo- lje odgovoriti uzvišenoj svojoj zadaći“. Iz ovoga moglo bi se zaključiti da dubrovački. gimnazij do sada nije odgovarao uzvišenoj svojoj zadaći. ; Oikada opstoji dubrovački gimnazij, ko- liko je nama poznato, dva puta je dao po- voda da se o njemu javno govori: prvo, po- vodom onog ludog ponašanja njekijeh uče- nika Hrvata prilikom dolaska pokonjeg na- sljednika prijestola u Dubrovnik, i to bija- še prvi plod hrvacke propagande ondašnji- jeh profesora Hrvata; drugo, ovogodišnja afera, koju je opet izazvala hrvacka propa- ganda, ponovljena dolaskom prof. Kušara u Dubrovnik. Inače dubrovački gimnazij bijaše uzorom napretka i rada, tako da ga je sva- ki nazornik a osobito gosp. Glavinić isticao kao prvi zavod pokrajine, a neko doba bi- jaše dika i ponos pokrajine, kada je u nje- mu poučavao gosp. Pero Budmani i drugi učeni profesori Dubrovčani, a ne napuhane prazne mješine poput prof. Pogedela i dru- gijeh. S toga ,Smotra“ da je htjela istinu pisati; morala je izričito spomenuti: kada du- brovački gimnazij nije odgovarao svojoj uz- višenoj zadaći? Da je htjela savjesno istra- živati, bila bi našla ova dva izolirana sluča- ja, a što je pak najčudnovatije oba izazvana hrvackom propagandom. Pa da su Srbi krivci? Razumijemo mi ,Smotru“. Dubrovački gimnazij nije do sad odgovarao svojoj uzvi- šenoj zadaći, jer se još ne bijaše popeo do onog stupnja, do kojeg je dospio spljecki: uzornijem radom koji u njemu vlada, korek- tnijem ponašanjem upravitelja i profegora i t. d. S toga se je nadati da će i dubrovački gim- nazij poslije ,prihvaćenijeh mjera“ i ,izda- nijeh naredaba“ poći onom stazom i odgo- varati bolje uzvišenoj zadaći, koja ima do- sta godina da usrećuje ovu nesretnu pokrajinu Još nešto. Molili bi ,Smotru“ da bude u naprijed manje bezobrazna, te da ne ci- jeni da je vas svijet lud a ona sama pamet- na, jer se je Orlando rodio nekoliko godinA. prije nje, te zna da ,tamošnja (t. j. dubro- vačka) politička oblast“ koja bješe ,takogjer sa svoje strane zametnula istragu, da se dogje na čisto o ovom (t.j. gimnazijalnom) poslu, veoma je malo mogla, kao savjesna oblast na čisto izvesti, pošto je opstojao je- dan od impedimenta dirementia, koji vjen- čanje u svakom slučaju spriječava, pa i vo- gjenje istraga. Sapienti pauca Ako bi nas ,Smotra“ ikad htjela po- častiti svojijem odgovorom, molimo je da nam odvrati na slijedeće pitanje: jesu li Srbi izazivali, iskrivili one ,teške nerede“ i ,ne- mile dogogjaje“, kao što opću sablazan po udarenijem kaznama i odregjenijem premje- štajima zaključiti treba? Kako god ,Smotra“ odgovorila, popra- vit se više ne može ništa, jer eonsumatum est; ali ako se ovijem ,prihvaćenim mjera- ma“ i ,izdanim naredbama“ namjerava ime srpsko unistiti, čemu sumnje nema, varaju se, jer nije dosta više stoljetnom hrastu osje- ći granu da pogine, već ga treba sa žilama izguliti, a to je teško. Tako je i sa srpstvom u Dubrovniku. Izgoni i progonstva mogu ča- govito pokolebati naše redove, ali kao što hrastu osječene grane na novo bujnije izra- stu, tako će i Srpstvo u Dubrovniku iz ove nejednake i nepoštene borbe, jače, krepče i Sa više pouzdanja izaći, te konačno pobijediti. Orlando. | eh io Na odgovor. »Dalmata“ u broju 79. nosi dopis iz Dubrov- nik», pod naslovom ,A. rettifica“, kojijem tobož od- govara na naš članak o izborima njemu upravljen. Gosp. dopisniku moglo bi ge primjetiti: ,si tacuisseg“ sa onijem što slijedi. Kad su bile objelodanjeno izborne listine dne 12. Avgusta 0. g., autonomna stranka je odma prikazala utoke, a ne tobože kako hoće ,Dalmata“ kad je bio proglašen izborni proglas naše stranke. O TE I s To o" ik. 2 ke ZRELE ika