.DUBROVNIK “ Br. 7 mom | Str. 2. NOJIKTHUKH XODH3OKT O HOBOj TOJHHH TpanuuujouanHum 6unaHcuMa Ha kpajy roju- H€, Kala ce IITAaMIA TPYIH Na H3palu 34KIbyuK€ H XKEJbE, DPAHLECKH CE JIHCTOBH CJIAKY M3y36eB HE- KOJIHKO pujeTKkHXx H3y3eTaka na u3jaBe, na Ha uH- TEPHaLIjoHaJIHOM IIAXOBCKOM T1OJbY 4uFrpy je Bonu- na ucKIbyuuBo EHrnecka. Hak opraHu Haj onmy- UHHje NpoTHBHH = EHFJIECKEj = TOJIHTHLIH, KAO »L? Eclair“, npusnanu cy non yruuajeM oniurer MHLIJb€HA OBO MEJIAHXOJIHUHO TIpu3HAaH€: Tog. 1907 morna 6u ca pa31oroM HOCHTH HUME KPAJBA Ensapna. IlITo y Ppauuyckoj 6e3 pa3snuke nonu- TH4KOF MHLIJbeHA CJIABE TaKobep BeJIuuuHy EH- TJIECKE, M3FJIELA NIPHPOIHO, ILTO Ce y EHrneckoj ONJLIEBJEEH:E TIpeJIujeBa, ga 64H No3upaBHJio y ro- NHHH KOjy HMIIHe3ABA HETIPEKHJIHO TIPOLJIKEHE HA- uujonajiHHx noGjena. Iloqn OBHM HACJIOBOM FOBOp rocrn. XannaHa, Bojor MuHHCTpa Ha NonHOxjy cnomeHuKa EnBapna VIL. y nBOpMIITy HHCTUTyTA d? Hampstead-a. camnroMaTuuaH je u usspcraH NOKyMEHAT: OH C6€ H6& TPyIM CaMO La KOHCTaTyje HanMofiocT nonoxaja EHrJecke Ha CBMjeTy, oH npusnaje ouuTo, na je TO jenua moruuHa nper- NOCTABKA NOJIHTHUKOT pexuMa EHrmecke, jep ce HA HbeHOj ynpaBu Haja3u Bjanap, koju uma nap na ce pasymuje y cBoj noTrnyHocTu ocjehaja Ha- pona. 3aucTa, ca oće crpane la Manche, nana- 3H Ce aroreosa Kpamba EnBapna, H Ma KaKO ga je umuBua noxBana rocn. XarnaHa cBoMe BJIA LAP, npaBo je Npu3sHaTu Ty TJABHH M3pa3 NOJIHTKUKOF NuBJEeHA. Heka ce moHoBe oBe peueHune, y Ko- jama onjekyjy Tpy6e Tpuymba: ,Kan 6u ycrnjecu jenHor KPAJbA O3WAYABAJIH H>€TOBY BEJIH4HHY, HM jenaH Bnanap He 6u 6uo Beli no oHora Koju je Cana Ha IpecTOmBy“ ...... A 3a TUM TIpaKTH- “HHO paš3jalieswe oBux pesynrara: ITlorpe6uTa je cBakujnaliia 6op6a; Heyueuwhe je daranuo. Co- JIHZAPHOM PAJLy CBOTA KDAJbRA H HPETOBOF Hapona, Enrjecka je NyxnHa, ro NIOCIbELHOj AHAJIH3H, CBO- jy NOJIHTHUKY MOR. Npyram pujeuuma, EHrnecka je 3Haja u3- Byfi4 IpaBy KOPHCT, JIHUHY, ON TONuHE cBjeTeKo- ra MHPA, KOj4 Ce 3a4BPIIABA KDO3 HEKOJIHKO Nana. Ona napabpa3nHpajiH, CIIABHH H3p43, — Og MHPA CBOjy IIPABy HApOlHy HHnyCcTpHjy. OHa ce je KopucTuna MHPOM Kao EPjre CHJIE PATOM, CAMO ca Mame puckupama. Ila u Ha Kkondepennuju y Xaye-y, ona je ycnje- na na npeo6pasu Mupojky6uBe Teopuje y opyba cKpuBeHe 6opć6e. [larbe, ca jenuicTBeHOM ermeran- LiHjoM, KpaJb EnBapu pasnpjeniuo je cnopasym u pas- nBojuo caBe3 H3meby nBuje iuioje Teja. Kapra- VaeTa, Ilapu3, nouuuje Wilhemshodhe, je yuununa, ga 6ucmo reHa, Isehl, Marienbad Tonuko eTarna OBOr KPAJBOB cKor TypucTe Koje CMO y pedeHo BpujeMe rTpoy- uaBanu Ha oBoM MjecTy. IlpeMa TOM&€: Cnopa3yM WINAHOJICKH, CNOpa3yM dpaHuyCcKO-janaHCKH, yrO- BOP AHFJIO-PYCKH, HOBH CHCTEM KOHBEHLIHOHAJIHH ruje cy ce Espona u Aauja Halije aHrax«oBaHe nocjuje u3BjecHor OKOJIHILIIEE>A HOBE opujeHTaliH- je uanoxeHe y rmonuTuuu, 6e3 HKAKBOT BHIHOT Hanopa u 6e3 uKkakBe TIipolenype CYBHIIe OTIpaB- naHe, no kojoj ce nosHnajy on 3aHaTa rIoJI4TAHapH. OTyna Kpu3e riveBa, koje cy yasupmajie jaBHo MH- LIJbEHEe y Hbemaukoj npen TonuKkuM ycrnjecuma no6paHuM Kao uBujehe y NoJjby, C pa3JIoroM cy H3rJenaJe aHopMajHe u nonospuBe y EHryeckoj. Huko He 3amjepa y Hbemaukoj, FOoBOpnile, IiTO YNnopHo rjela y OBoj x«eTBH, CAaMO »XKETBY TPiba, Ny uHTepHauuoHanHy. NoucTa, Tuuano ce je ca MO NeQeH3HBHE TIOJIMTKKE, SlatuS QUO-a, M MH- Dar E HepBosa HbemMauke OTKPHBALIE JAKIIE BpJIO KO6Hy MaHHjy roewa. FPbe3suH arpecuBaH nojoxaj y cpeu EBpone nornyHo Mupojby6uBe; a no norpe6u u ymupyjyhe omaBame 3a EHrmese CACBHM IPOCTY IOJIHTHUKY nNaTOJIOTHJY. Barba npumjeTuTu, na je Hoemauka naHac ycnjeja ga u3Byue u3 oBe rpy6e mekuuje Heo- CIIOpHY KOpHCT. OHa je yuuuuna Kpaj jamoBumM TIoJIeMHKAMA, OHA H€& moKpehe Bulle opyxje Ha Haj Marsy npomjeHy NATJIOMATCKHX NOTIHCA. [Ipu- je 9 mjecena, yroBop aHrJo-pycku usa3Bao je 6ypy; a npuje 3 mjeceua, ou je npousBeo y Bep- JIHHY CAMO HOPMAJIH& yTHCKE. Illramna je yuu- HHJIa uaKk jenaH KOpaK Bmulle, ona je oTsopeHo usjasuna cBoja crapa ,leit-motifs“ ma ycTe3a- He Pbemauke. lluBaH npumMjep nojuTu4uKe nucuu- njuHe! Fbemauka, na 6u HeyTpajucaja yrunaje EHTJIECKE IMIIJIOMALHjE, CTABKJIA CE HA HCTH TE- peH Kao u EHrecka: HeMofila 34 TpeHyTaK, na | Y3ME ILPyTy yJOTy, OHA ce je monurna u cama Kao Gopau sa cBjeTcku Mup. Y oBoM cMuCry, nocJidje rmocjere on HekOJIMKO HacoBa Kpama E- nBapna y Vilhemshohe-y, nobe nyro 6opaBibere lapa BuibeMa y EHrneckoj, ymupyjyhu TOBOpH y Guildhall-y, naj uuTumuuje snpasuiie Bunncop- cKke jecy pemMek-njelo roJI4THuKe cTpaTernuje. Ca- Nareu nojmowxaj FbeMmauke He NO3BOJBABA Jiu joj na Nponyx«u cBoja cTpaxoBuTa rnoMopcka Haopy- *KAHA IIOL HCTOM MACKOM, KAO IITO je EHrJTecKa Nponyx«uJIa CBOjy NunjomMaTcky Bojuy? Byuer EeMauKe MapuHe je TauHo peBaHii, y ocTanom jom je ca mupna sa Kaprareny Taery, Ilapu3 u Cropa3yMe KOj4 CY E>HXOBE TIOCIBELHIIE. Ca Ipy- Te CTPaH€, AKO C6 y3M& HA yM na je y Xaye-y Fbemauka ocTana no6jenunau, na ona uyBa ca Anbesupa30M, HauuH_1a rnapajuiie yBujek akuujy Ppanuycke u Mapoky, na yroBop aHrJo-pycky, naneko on Tora na 6yne EsBporiu npujeTisa, ckpnu- Ba ua pujememe Barnanckor npoćnema, oHza he 6uT4 rmpaBo, na ce oKkapakTepniny 12 Mjecena MHpa, KaO MHpHH nBo6oj usmMeby EHrnecke yu FbemMauK€e, NpuupyKeHo H#MEHY KPAJBA EnBapna u ume napa BrujbemMa. Llujena cBjeTcka IITAMIIA KCIIYEeHA je cTpa- TerujcKHM IIOCMATpaeHMA, MOju 3AKIBYU4YJjY He- TpoMJeHIBHBHM HauuHOM HanMolHOCT JanaHa nag: cHaraMa CjenuieeHux JpxaBa. Ynopebyjy okmo- Tibaue, 6poje TOprinsbepe, HCIIATYjY H>HXOByY pa3- pyuaBajyiy moh u ncuxonornujy nocjyre. Noraba ce ma je oBa peBHOCT HEKH TIJT JIMIIEHA CBaKOr * onpeleHy na crsopu oko ce6e Heripeja3Hy orpa- mpakTuuHor uHTepeca. He Iipyxa JIM ce, ca pa. noliiy, Ha nyra ynopebema uak usmeby CHara cyxoseMHe Bojcke, Koje IaK TOTOBO Hujecy Hu nosBaHe, Ja pujerme neQuHuT4BHy Cyn6uHy Ilacu- buka? Ma Kako ga je M3 OBMX TexHuuKux moje. NMHOCTH, H3JIA3M 34 IITAMNJ CA HEOCIOpHOM ja- cHotufiy na je no6jeny y nanpnjen onuuo Jaman, | IuTo je y ocTajomM 3aroHeTKAa. | NoucTa, HHIITA Huje TauHuje. Y oBom "acy BeJuKu je mpo6JeM Mohiu npouujenuru Y Iuxo- Boj mpaBoj BpujennocTu CuMIITOME para umu mu- pa. Y rome je npasa Taja GynyfiHocTu, Taja KOjy Tpeća, npuje cera pacBujeTjuTu. H kako Gap, y Cjenurenum JipxaBaMa, roTOBO u Hemajy nojma o nHejenuakocTu mocrTojeliux_cHara, munje HUHHJIAL KOj4 HMJ& y KOPHCT OLpxkaBaHaA MuPA. Beh usBpjecHa je cTBap na je oBaj rmpo6nemM uu- CTO NOJIHTHUKH, OMO MCTO TAKO CJOKEH KAO H BOjHMUKH. Tlocnuje NpBHX HeMHpa y KanubopHnju, aMEpHUKA LITaMIA ce 6Ganuna y Ko6Hy HepBosy. Ona je ymHoxaBana ceHsalujosHne urmanke u Tje-. pana no Kap#KATypa numMeHsnje cBojux pykaBa. Y oBakKOM nonoxajy onasak djore npeo6pasno je, y ouma 3sanybene rny6jnuke, resuH nyT y lyra 4 omacna HTueKkuBata 6uTKe. HM Kao yBu- jek, sa Bpujeme Hohu koje cy npenxonnje 6u- TKAMA Haj MAH IIOKPET, y HelpujaTeIJbCKOM JO- ropy je HeorpaHuueHo noBehaBao ysHeMupeHo y- o6paxere. To je Tako Gunmo na je NOCIPONESH . MEMOPAHIJM, KOj4 Ce OLHOCH Ha NLOCEJBABAR-E Ja nanana, ynylieu BamuHrToHy on crpaHe Bane Tokujeke usasBao Haj TlecuMucTu4uHuje KoMeHTa- pe. A rTakobe ce 6am cana TOBOpy —PBH- KoHTa Aoku, Koju je onpebeH caMO ga ys6yn4 jaBHocT AmepukaHana, npunaje BaxHocT ucTOopuj- CKOT mipopoka. Ila au non yrunajeM Tako pa3- HpaxeHor cTama nponyxyje ce na nporymauH KAO 3HAK BPJIO O36HJEHE TIP4pOne BuKOHTA AokH ka = Kroz srpske zemlje, (Boravak Srpskog Novinarskog Udruženja u Dubrovniku.) Dubrovnik. VI. Na Pustijerni — Starina — Trešnje — Nepoštovanje prošlosti. Do podne smo imali još jedan sat vre- mena, te se vrlo rado odazvasmo pozivu na- ših domaćina, da dođemo vidjeti najstariji kraj Dubrovnika. To je Pustijerna odmah iza Gospe. To je najstariji, ali ujedno i naj- ljepši kraj Dubrovnika, najprivlačniji za one, koje interesuje prošlost Dubrovnika. Tu je puno impozantnih građevina ogromne arhi- tektonske vrijednosti, sa spoljnim ukrasima od kojih očiju ne možete odvojiti i ako su u većini slučejeva znatno oštećeni. Ljubazni naš stari Vice vodio nas jeod kuće do kuće po- kazujući na svakoj onaj dio na njoj, što je čini znamenitom. To su kuće nekada silne i moćne dubrovačke vlastele, koje svojom za- puštenošću pokazuju, da je moć vlastele na zaranku, potvrđujući znamenite riječi veliko- ga našega Meda: Svakome će s' moći nać lijeka, Vlastelinu nikad ni do vijeka ! 5 osobitim interesovanjem pratili smo razlaganja vrlih Dubrovčana i s pažnjom po- smatrali starinu, koja je meni svjedok veli- čine našega klasičnoga grada. Ovo je kraj, koji najbolje. predstavlja starinu Dubrovnika, jer je to jedini dio gra- da, koji veliki i česti potresi nijesu upropa- stili, dok su cio ostali Dubrovnik zemljotresi sa zemljom: sravnjivali. Zemljotresi, trešnje, kako ih naši Dubrovčani Zovu, neželjeni su i nemili, ali — čest gost. Svake godine po nekoliko puta se tlo Dubrovnika Zatrese i utjera samrtni strah u svoje stanovnike. Go- dine 1496., 28. oktobra, baš kada se dubro- vačka vlastela okupila u Veliko Vijeće, da između sebe biraju kneza, veliki zemljotres je porušio mnoge kuće u Dubrovniku. No mnogo strašniji zemljotres je bio na veliku srijedu, 6 aprila 1667. O njemu se i danas po predanjima pričaju strahovitosti, od kojih se čovjeku koža naježi. Dr. Lujo knez Voj- nović divno opisuje taj strašni momenat. ,U osam ura u jutro nebo bješe vedro i tiho. Gospoda se šetahu pred Dvorom čekajući, da ih zvono Velikoga Vijeća skupi na sijelo, gdje se imahu pomilovati zločinci u oči Us- krsenja Gospodinova. Knez Simo Getaldić bješe na službi božjoj u dvorskoj kapeli. U jedan se mah zatrese zemlja, i Dubrovnik ne bješe nego jedna velika gomila kamenja. Gor- nji dio Dvora razrušen. Gospa do dna poru- šena, Sv. Vlaho razvaljen, veći dio manasti- ra i najveći dio kuća sravnjen sa zemljom Gradski miri! pukoše od vrha do dna. Više 1 Bedemi.