Pa
: ;

poni: o s ii 'i
id

š

s

DUBROVNIK

IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA

Cjena je listu: za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu
K 11; za Srbiju i Crnu Goru na godinu K 12; za sve
ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu; za Du-
brovnik na godinu K 10; na po godine i na četvr-
godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20

Pretplata i oglasi šalju se administraciji ,Dubrovnika“.

Dopisi se šalju uredništvu. — Rukopisi se ne, vraća-

ju. — Nefrankovana pisma ne primaju se.
Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Za oglase, računska izvješća i slične objave plaća se

15 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se
više puta uvršćuju, onda po Pe — Za pripo-
slana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

God. XVII.

Broj 23.

Dubrovnik 3. juna.

Kad je Knjaz. Nikola namijenio da i
malena ali junačka Crna Gora stupi upo-
redo sa ostalim  civilizovanim državama,
dao joj je ustav, koji se temelji na tome,
da se jedna :država kao tijelo razvija i
vlada prama volji i želji naroda u spora-
zumu sa vladom. Davajući narodu ustav,
Knjaz se je «u isto vrijeme odrekao i svog
apsoltitnog gospodstva vladanja, koje je do
tada imao. Ovaj Knjažev korak, ako niko,
a ono je u svoje vrijeme srpski svijet i
srpska štampa primila sa oduševljenjem
i pozdravila taj vladaočev dar narodu;
ali se je i tada ipak moglo primjetiti, kako
ova brza promjena vladanja može u Cr-
noj Gori i da šteti. I u tom se nije pre-
varilo. Patrijarhalni narod u Crnoj Gori,
koji je bio vičan da mirno živi i misli
samo na to je li mu oštro ubojito oru-
žje, kojim će da osvjetla obraz sebi i Go-
spodaru, našao se odjednom pred novim
zakonima, koji ga meću u do sada mu
nepoznatu borbu u svojoj kući. U samoj
zemlji našlo se odmah ljudi, koji vrlo
dobro znaju što je ustav, i razmilješe
se po narodu, ne toliko da ga u stvari
upute, koliko da se pojagme među so-
bom. I na taj način uvukoše neupućeni
narod u borbu, koja se za čas preokre-
nula u veliku međusobnu mržnju. Ta je
mržnja još više narasla, kad su u toj
borbi neki vođe propali, ona se je tad
počela protezati i na nove vlade i stizala
je čak i do samog Knjaza Gospodara, a
narod razdijelila u. dvije protivničke po-
lovine. Prirodno je, kada se već dođe
do toga stadiuma, da onda sa jedne ili
druge strane počnu osvete, a tu se ne
gledaju granice, već se preko njih prelazi.

Knjazu Nikoli ne može se ništa pri-
govoriti što je svome narodu darovao
ustav, jer je on baš s time htio da ispuni
jednu zadaću, koja je imala da ovjeko-
vjeći njegovo dugogodišnje i junačko vla-
danje ; jedino se može prigovoriti, da je
to svoje veliko djelo dao svome narodu
preveć brzo. Da se narod na ustav po-
stepeno pripravljalo, ili da je sam Crno-
gorac oskočio na toliku visinu, gdje bi
sam počeo razumijevati i osjećati potrebu
ustava, onda bi taj. Knjažev dar ovjeko-
vječio ime Gospodarevo. A ovako, kad
ndrod ne shvaća značenje ustava, ili ga
prama uputama svojih vođa sasvim krivo
shvaća, a s druge strane vlade, koje su

N
N

U Dubrovniku 4. juna 1908.

mnogo više držale do svog položaja nego
očuvanja i držanja ustava, te došle u su-
kob s narodom, sve je to moralo dotje-
rati do neugodnih procesa, koji su evo
doveli i do afere s bombama.

Vratimo se malo natrag. Crna Gora
i Srbija, to su dva klina koja mnogo od
vremena smetaju invaziji njemačke ideje
na naš istok. Te su zemlje s toga kroz
dugo vrijeme jednako na udarcu, koji im
ne može i ne će nikada nahuditi, ako nji-
hovi odnosi budu i ostanu onakovi, kako
im to i prirodni položaj, jednokrvnost i
zajednički interes nalaže. Neprijatelji, ko-
jim je samo do nasilnog prodiranja, to
su odavna shvatili, i cio im trud leži u
tome, na koji način da otuđe ove dvije
slobodne srpske države među sobom, jer
im je jedino na taj način mogućna akcij .
I u tom su nekoliko puta uspijevali ali
nijesu uspjeli. Današnje prilike razvile su
se do tolikog stepena, da može lako da
propane interes naših neprijatelja, ako se

uzdrži tijesna veza između. dvije bratske |

zemlje. Koliko pak naši neprijatelji imaju
interesa u našoj kući, naj bolje ilustruju:
razglašena veliko-srpska propaganda sa
svim svojim mahinacijama i progonima,
željezničko pitanje na Balkanu sa svim
svim svojim diplomatskim doskočicama
i previjanjima, a na svrhu i afera s bom-
bama u Crnoj Gori. Sve je ovo iskrslo
jednog te istog dana, proračunano, na
štetu Srpstva i s njim Crne Gore i Srbije.
Ustav, dat Crnoj Gori, kako rekosmo,
krvno je zavadio narod. Ta svađa, razdor
i mržnja došla je kao naručena neprijate-
ljima Srpstva. Danas se sudi na Cetinju
radi zavjere. I mi, prateći tok toga su-
đenja, možemo sa sigurnošću da dođemo

do zaključka, kako u cijeloj ovoj stvari

neprijateljski prst sa strane umiješan.
Teško nam pada na srce, kad čujemo,
da su bombe na stolu ,bratski dar“ iz
Srbije, steže nas kad čujemo, kako se na
svaki način zvanična Srbija hoće da umetne
kao aktivna udionica u ovoj gnjusnoj
aferi: Sve to teško nas steže oko duše,
ali ne steže one predstavnike naše nepri-
jateljske štampe, što se sada nalaze na
Cetinju te se na ovakovom suđenju osje-
čaju vrlo ugodno, a ne čase časa da sa
Cetinja razvesele: svoje gospodare.
Zametnuta i prljava igra vrlo je pro-
zirna. Srbiju i Crnu Goru treba pošto-poto
svaditi i razdvojiti, jer smetaju velikoj

akciji naših dušmana. Do sada su više
puta uspjevali da zavrgnu kamen smutnje
između dvije slobodne srpske države, ali
nikada nijesu potpuno uspjeli, a hoće li
ovom prilikom, to idemo da vidimo. — .

Kako kazasmo, tuđa ruka spravila
je ovaj kobni udarac Srpstvu, te mu ne
treba tražiti početak i izvor u Crnoj Gori
a još manje u Srbiji. A što se je cijela
igra na ovaj način odigrala uzrok je, što
se je našlo ljudi, koji su svemu ovome
nasjeli ili s naivnosti ili s kojih drugih
razloga. U toliko dušmani Srpstva taru
od veselja ruke što im se čitav ovaj
posao lijepo razvija, d da je tuđa ruka
izvela sve ove intrige, dokazaćemo  po-
drobnije u narednom broju.

Stanovište muslimana
u Bosni i Hercegovini.

U mostarskom .Musavatu“, koji je organ d

muslimana u Bosni i Hercegovini, čitamo pod
natpisom ,S kim ćemo?“ u 23. svom broju
članak, koji zaslužuje pažnje, te ga ovdje u
cjelini donosimo :
.Bosna i Hercegovina su sastavni
dio Turske carevine, kojima Austro-
Ugarska, na osnovu mandata evrop-
skih sila, upravlja.“
Program Srpske Nar. Organizacije.
Bosna i Hercegovina jesu, koli po
plemenu starosjedioca toli po drža-
vnom pravu hrvatske zemlje.
Usljed toga je prirodna težnja bo-
sanskih Hrvata, da se B. i H. pri-
ključe kralj. Hrvatskoj, a dosljedno
tome Habsburškoj monarhiji.
Bosanski muslimani jesu po naro-
dnosti neprijeporni Hrvati“.
Program Hrvaske Nar. Zajednice.

Gore izloženim citatima ne bi bilo po-
trebno ni jedne cigle riječi s naše strane pri-
dodati, pa da bude svakome, koji iole poznaje
muslimanski elemenat i njegovo političko
uvjerenje, jasno, kakav odgovor slijedi od
strane muslimanskog elementa na naslovno
pitanje, koje je ovih dana istaknuto u bo-
sanskoj vladi veoma blizu stojećim, organima
javnosti, te se odatlen — dakako uz asisten-
ciju mnogih laži, kleveta i podvala — preni-
jelo i među naš neobaviješteni svijet.

I ako predstavništvo našega  milleta
nije dalo ni jednoga znaka, koji bi mogao
biti povodom ma kakvi  principijelnih pro-
mjena dosadašnjeg programa naše organiza-
cije, ipak je svršetak pregovora Eksekuti-
vnog Odbora sa zemaljskom vladom sa mno-
gih strana označen svršetkom naše borbe
uopšte i tendenciozno predstavljen našim po-
vlačenjem sa opozicionog stanovišta. Dakako
da je u vezi s time u prvom redu bilo po-
trebno proglasiti naše prijateljsko držanje
prama pravoslavnim sugrađanima za napu-

I

i

|