Pa : ; poni: o s ii 'i id š s DUBROVNIK IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA Cjena je listu: za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu K 11; za Srbiju i Crnu Goru na godinu K 12; za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu; za Du- brovnik na godinu K 10; na po godine i na četvr- godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 Pretplata i oglasi šalju se administraciji ,Dubrovnika“. Dopisi se šalju uredništvu. — Rukopisi se ne, vraća- ju. — Nefrankovana pisma ne primaju se. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Za oglase, računska izvješća i slične objave plaća se 15 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po Pe — Za pripo- slana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. God. XVII. Broj 23. Dubrovnik 3. juna. Kad je Knjaz. Nikola namijenio da i malena ali junačka Crna Gora stupi upo- redo sa ostalim civilizovanim državama, dao joj je ustav, koji se temelji na tome, da se jedna :država kao tijelo razvija i vlada prama volji i želji naroda u spora- zumu sa vladom. Davajući narodu ustav, Knjaz se je «u isto vrijeme odrekao i svog apsoltitnog gospodstva vladanja, koje je do tada imao. Ovaj Knjažev korak, ako niko, a ono je u svoje vrijeme srpski svijet i srpska štampa primila sa oduševljenjem i pozdravila taj vladaočev dar narodu; ali se je i tada ipak moglo primjetiti, kako ova brza promjena vladanja može u Cr- noj Gori i da šteti. I u tom se nije pre- varilo. Patrijarhalni narod u Crnoj Gori, koji je bio vičan da mirno živi i misli samo na to je li mu oštro ubojito oru- žje, kojim će da osvjetla obraz sebi i Go- spodaru, našao se odjednom pred novim zakonima, koji ga meću u do sada mu nepoznatu borbu u svojoj kući. U samoj zemlji našlo se odmah ljudi, koji vrlo dobro znaju što je ustav, i razmilješe se po narodu, ne toliko da ga u stvari upute, koliko da se pojagme među so- bom. I na taj način uvukoše neupućeni narod u borbu, koja se za čas preokre- nula u veliku međusobnu mržnju. Ta je mržnja još više narasla, kad su u toj borbi neki vođe propali, ona se je tad počela protezati i na nove vlade i stizala je čak i do samog Knjaza Gospodara, a narod razdijelila u. dvije protivničke po- lovine. Prirodno je, kada se već dođe do toga stadiuma, da onda sa jedne ili druge strane počnu osvete, a tu se ne gledaju granice, već se preko njih prelazi. Knjazu Nikoli ne može se ništa pri- govoriti što je svome narodu darovao ustav, jer je on baš s time htio da ispuni jednu zadaću, koja je imala da ovjeko- vjeći njegovo dugogodišnje i junačko vla- danje ; jedino se može prigovoriti, da je to svoje veliko djelo dao svome narodu preveć brzo. Da se narod na ustav po- stepeno pripravljalo, ili da je sam Crno- gorac oskočio na toliku visinu, gdje bi sam počeo razumijevati i osjećati potrebu ustava, onda bi taj. Knjažev dar ovjeko- vječio ime Gospodarevo. A ovako, kad ndrod ne shvaća značenje ustava, ili ga prama uputama svojih vođa sasvim krivo shvaća, a s druge strane vlade, koje su N N U Dubrovniku 4. juna 1908. mnogo više držale do svog položaja nego očuvanja i držanja ustava, te došle u su- kob s narodom, sve je to moralo dotje- rati do neugodnih procesa, koji su evo doveli i do afere s bombama. Vratimo se malo natrag. Crna Gora i Srbija, to su dva klina koja mnogo od vremena smetaju invaziji njemačke ideje na naš istok. Te su zemlje s toga kroz dugo vrijeme jednako na udarcu, koji im ne može i ne će nikada nahuditi, ako nji- hovi odnosi budu i ostanu onakovi, kako im to i prirodni položaj, jednokrvnost i zajednički interes nalaže. Neprijatelji, ko- jim je samo do nasilnog prodiranja, to su odavna shvatili, i cio im trud leži u tome, na koji način da otuđe ove dvije slobodne srpske države među sobom, jer im je jedino na taj način mogućna akcij . I u tom su nekoliko puta uspijevali ali nijesu uspjeli. Današnje prilike razvile su se do tolikog stepena, da može lako da propane interes naših neprijatelja, ako se uzdrži tijesna veza između. dvije bratske | zemlje. Koliko pak naši neprijatelji imaju interesa u našoj kući, naj bolje ilustruju: razglašena veliko-srpska propaganda sa svim svojim mahinacijama i progonima, željezničko pitanje na Balkanu sa svim svim svojim diplomatskim doskočicama i previjanjima, a na svrhu i afera s bom- bama u Crnoj Gori. Sve je ovo iskrslo jednog te istog dana, proračunano, na štetu Srpstva i s njim Crne Gore i Srbije. Ustav, dat Crnoj Gori, kako rekosmo, krvno je zavadio narod. Ta svađa, razdor i mržnja došla je kao naručena neprijate- ljima Srpstva. Danas se sudi na Cetinju radi zavjere. I mi, prateći tok toga su- đenja, možemo sa sigurnošću da dođemo do zaključka, kako u cijeloj ovoj stvari neprijateljski prst sa strane umiješan. Teško nam pada na srce, kad čujemo, da su bombe na stolu ,bratski dar“ iz Srbije, steže nas kad čujemo, kako se na svaki način zvanična Srbija hoće da umetne kao aktivna udionica u ovoj gnjusnoj aferi: Sve to teško nas steže oko duše, ali ne steže one predstavnike naše nepri- jateljske štampe, što se sada nalaze na Cetinju te se na ovakovom suđenju osje- čaju vrlo ugodno, a ne čase časa da sa Cetinja razvesele: svoje gospodare. Zametnuta i prljava igra vrlo je pro- zirna. Srbiju i Crnu Goru treba pošto-poto svaditi i razdvojiti, jer smetaju velikoj akciji naših dušmana. Do sada su više puta uspjevali da zavrgnu kamen smutnje između dvije slobodne srpske države, ali nikada nijesu potpuno uspjeli, a hoće li ovom prilikom, to idemo da vidimo. — . Kako kazasmo, tuđa ruka spravila je ovaj kobni udarac Srpstvu, te mu ne treba tražiti početak i izvor u Crnoj Gori a još manje u Srbiji. A što se je cijela igra na ovaj način odigrala uzrok je, što se je našlo ljudi, koji su svemu ovome nasjeli ili s naivnosti ili s kojih drugih razloga. U toliko dušmani Srpstva taru od veselja ruke što im se čitav ovaj posao lijepo razvija, d da je tuđa ruka izvela sve ove intrige, dokazaćemo po- drobnije u narednom broju. Stanovište muslimana u Bosni i Hercegovini. U mostarskom .Musavatu“, koji je organ d muslimana u Bosni i Hercegovini, čitamo pod natpisom ,S kim ćemo?“ u 23. svom broju članak, koji zaslužuje pažnje, te ga ovdje u cjelini donosimo : .Bosna i Hercegovina su sastavni dio Turske carevine, kojima Austro- Ugarska, na osnovu mandata evrop- skih sila, upravlja.“ Program Srpske Nar. Organizacije. Bosna i Hercegovina jesu, koli po plemenu starosjedioca toli po drža- vnom pravu hrvatske zemlje. Usljed toga je prirodna težnja bo- sanskih Hrvata, da se B. i H. pri- ključe kralj. Hrvatskoj, a dosljedno tome Habsburškoj monarhiji. Bosanski muslimani jesu po naro- dnosti neprijeporni Hrvati“. Program Hrvaske Nar. Zajednice. Gore izloženim citatima ne bi bilo po- trebno ni jedne cigle riječi s naše strane pri- dodati, pa da bude svakome, koji iole poznaje muslimanski elemenat i njegovo političko uvjerenje, jasno, kakav odgovor slijedi od strane muslimanskog elementa na naslovno pitanje, koje je ovih dana istaknuto u bo- sanskoj vladi veoma blizu stojećim, organima javnosti, te se odatlen — dakako uz asisten- ciju mnogih laži, kleveta i podvala — preni- jelo i među naš neobaviješteni svijet. I ako predstavništvo našega milleta nije dalo ni jednoga znaka, koji bi mogao biti povodom ma kakvi principijelnih pro- mjena dosadašnjeg programa naše organiza- cije, ipak je svršetak pregovora Eksekuti- vnog Odbora sa zemaljskom vladom sa mno- gih strana označen svršetkom naše borbe uopšte i tendenciozno predstavljen našim po- vlačenjem sa opozicionog stanovišta. Dakako da je u vezi s time u prvom redu bilo po- trebno proglasiti naše prijateljsko držanje prama pravoslavnim sugrađanima za napu- I i |