KU

= IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA

K

erepem:oa
o ia
o: ramenom

Cjena je listu: za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu

K 11; za Srbiju i Crnu Goru na godinu K 12; za sve
ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu: za Du-
brovnik na godinu K 10; na po godine i na četvr-
godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para.

Pretplata i oglasi šalju se administraciji ,Dubrovnika“,
Dopisi se šalju uredništvu. — Rukopisi se ne vraća-

ju. — Neirankovana pisma ne primaju se.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.
Za ogiase, računska izvješća i slične objave plaća se

15 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se
više puta uvršćuju, onda po pogodbi. — Za pripo-
slana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

God. XVIL

U Dubrovniku 15. oktobra 1908.

Broj 42.

MyTHa Bpemena.
| :

Ha AHeBHomM je pey 3amu zorofaj,
nauMe aHekcuja Bocue u XepneroBune
Ayerpuju. Oso naj nosuje aycrpujcko u
XHCTOPHUHO LjeJo, Koje uuje usBeneHo ca
nposujesaieM KPBH, Beh mpocro ca je-
AHOM zeKJapanujoM, y TozuKo je jauer
3mauaja, IITO HMje M3BEJEHO HEKHM HOp-
MAJIHHM HauuHOM, ruje Gu CBAK MOpao ma
Cyle, aKO H NPHBHIHO, 3A4OBOJbAH, Bek
 KPileteeM jezHOT yroBopa, koju je, kako
TAKO, 3H40 KPO3 TPH ZeNeHuja za y31pxKu
jemuy paBHoTexy mupa nHa GaJIKAHCKOM
NOJVOCTPBy u usmetjy EBPONCKHX CHJA
KOje CY KPO3 34/U6HX TPHJLECET roguHa y
cBaKOj HesrouHoj npuinuu snaze za y3-
IPIKE MHP ca oHum HMIIEDATHBHHM: A4 H
y HcTO Bpujeme oGuuHumM H nosnaTum sfa-
tus quo.
“ IIpama GepuuucKOoM YTOBOpy, Tipe-
MATE Cy ZOjvuepaniie Typcke npoBunuuje
I NpuBpeMeHy okyranjy Aycrpuju, e
JA OHa y HHMA yBele MHP H pez. TIpo-
uuwo je Tpugecer roguma og «ana je Ta
oKynanuja y3 jako upoJujeBaie KpBu npo-
BCLeHA, 4 KDO3 TO BpujeMe, Hapouuro y
NOCbeJIbeM zeneHujy uckpcaBao je mo-
oHEKAJA IIMTAHE AHeKCHjE OKYNHPAHHX 3€-
MAJBA, H _CBAKH TIVT OHaj sfafusS quo umao
je TOJIHKO CHATE, Ja TO MOMEHTAJIHO TIH-
 Tdibe, — koje je, 6y1u mumorpen peueno,
« 6uao jena BpcT COHJIHpAibA KOJIHKO CTA-
HOBHHLITBA BocHe u XEePUETOBHHE TOJIHKO
jom Buie  pacnoJoxea cuga KOje cy
GePIIHECKH YTOBOP NOTIIHCAJIE, — /ZMTHE
.C4 ]IHEBHOT peza 6e3 HKAKBHX IIOCIBE/IHILA.
KakBO je napojido pacmooxeie KPO3
. imjeno Bpujeme oz TpueceT rozuna Guo
npaMa cBojoj OkynaTopku, oBjije se emo
ZaHac za H3HOCHMO, jep CMO O TOME MHOTO
H MHOTO muCama Kpo3 uujero spujeMe
OL KAZA HANI JIHCT H3JIA3ZH, A Harpaza 34
Hailie IIHCAH€, IITO CMO HBJAZMJIH CAMO
ca «akruma 6uao je To, za nam je oza-
BHA IHIHYT NOCT-ne6HT 34 TE 3eM.be.

. Pacnosowxewe cuga u IOKP2j CBHX
MEMOPAHAYMA ILITO HX je VTEBeTABAHH HA-
poz Aepuer6ocHe y HeKOJHKO Npuiuka
Ha dOpyM imupe jaBHocru u3nocuo, anje

OMO y CTAaHY 1A u MaIO u3MHjeHu crTa-

ie, jeD eBponcku konuepar, Koju je sa

Ce6e npuBujerucao ssase nuBmiusanuje
H 3AIMITHTy VTEb€eTeHHX, HHje Ce XTHO O-
CAZHPATH HA ,CHTHHULE“, HEINTO PAAH IIO

'>HX HE3TOJIHOT PA3BOja NONUTHUKHX CBjeT-
CKHX NPMJIHKA 4 HEIITO M H3 cTpaxa, Te
je nara3uo jegunu H3JA3 Y OHOME sfađus
quO, CAMO JA Ce H3BYyue H3 MyTHOr H
HesroiHor nmojowaja. M Ha Taj ce uauuu
HMKAKO HHje MOFAO ZOHW NO ykuHyha
OHOT NIPHBPEMEHOT CTAHA OKYIIHPAHHX 3€-
Maba, jep cy To cnpjeuaBau jauu un-
Mepecu BEJIMKUX CHJIA.

KakO Ka34CMO, IIHTAHbe aHekcuje u3-
HOCHIO Ce je HEKOJIHKO IyTa, a NoHeKaJA
K4O FOTOBA CTBap. To rnuTaie uuje HuKAaJI
HHKOTA MOTJIO Za VY3HeMHPH NIPOCTO 3ATO,
INTO je OHO OBHCHJIO OL OHHX TE Cy Gep-
JIHCKH YTOBOP NOTIHCAJIH a He OJ NO-
jemuuux cula. C Te crpane, GapeM 10
3a/ibHx zorobaja, uuje ce MOTJIO OuekH-
BATH HHKAKBO Cneuujaino uaHenaljete.
Au aycrpujeka noJuTuKa nokaszana je
CBOjY BjeLITHHY H y CnpeMaiby Tora u3-
HeHaijeba 4 y u36opy Bpemena. IIpnu-
npeMe cy, 6apeM 34 Mac CpGe, Guse u
onBeh jacne, jep cy ux nama geta naj-
BHLIe Ocjeruja. Buno ce je modeno majo
u3 nabera, npBo ca XpsarekoM nog 6a-
HOM KyeHoM. CHcreM HeroBe BJa;raBune
nacaujenuiie 4 Apyru, a Taj ce cucreM
NOIp»KaBAO M IQAPKABA TUME HITO Ce je
oKomMuHJIo Ha Cp6e kao noruđeaH dbakTop
34 OIICTaHaK .MOHApxnje. Bp30 ce je crBo-
Pura BeJIHKO-Cpricka _nponaranna, Kojy cy
PaniHpujiu_ocuM XpBarcke, mo Bocuu u
XepneroBuHu u /lammanuju. HacruheBa
YJIOTa y BEJHKO-CPNCKOj TNpONaranu, we-
roBo cBjenouewe Ha _nuponecy 6om6a ua
LleTHy, JIOBOJIEH>e ZO 3ABAJE ABOPOBA
CPIICKHX CJOGOJLIHHX APKABA, NA CBE O
IIOC/BE/LbE  TAUKE HACTHUEBHX GpOIIYPA,
CBE je TO zaHac TaKO JACHO, "KOJIHKO CMO
oHa u HarajamM. CBa Ta xajka koja ce
AHrJa Ha Hac, a nac c jeme crpane
Tyue a c Ipyre a ce caMH TYUeMO, HMA-
na je za yrpe ycnjeniuu TNyT u3HeHaljety,
Koje je u EBpony u Hac 3aTek.o.

93 ycnjeniHo npunpeMbare . repeHa
nomuo je u 3rojiuo Bpujsme. Bemuke
CHE ZOLIJE Cy y Bpujeme u nogoxaj, raje

he ce Op3o za pjemaBajy HHTEPecH  H>H-.

XOBHX IIOJIHTHUKHX CBepa. ŽZauuTepecoBa-
Ha je Eurmecka y Erunry, Ppamiuycka y
Mapoky, Pycuja y npona3y «po3  Jlap-
naneje, Hramuja y JagpaHCKOM MOPy, na,
KO 341uT0, za u Aycrpuja ue pujetuu ua
CBOjy pyky rmurTaise anekcuje bocne u
XepneroBune ? Heruna, Ty je Gepauucku
YTOBOP, TIO KOME 6e3 peBu3nje uje Mo-

"IO HH CMjeno za zo oBora uaHenatjeia
nolje. Amu aycrpujeka noauTuka, 6e3 06-
34pa Ha oGaBe3y npaMa TOM yroBopy,
ynorpe6nusa je OBO 3roguo BpujeMe, y
KOME C jegHe crpaHe rnoJiuTuuke npuuike
H NOJOwaj CBjercKHX CMA, a c upyre u
rozuna jy6uneja Benukor _Monapxa, uy.
joj cacsuM y npusor, re he, KAKO U3rJeJA,
na Ce No Malo paniuHcTH CTatbe oBor
MYTHOr BpeMeHa, Koje cy zorotjaju_oBux
NOC/bEJIHHX AHA ZAMYTHJIH.

CBakaKO MH Cana crTojaMo npez je-
AHHM TOTOBHM  (bakTOM. Bpzo je cxBa-
TIbHBO JA je OBAaKAB Hauuu  uaHenatjewa
MOpao za y30yHH 1yXOBe He CAMO HA
Baakany Beh u no uujenoj Esporniu, Te Huje
HHKAKBO “VZO KAL Ce y NpBH Max uyje
OHAa CTPauIHA pujeu ,par“.

[Ipomjena craia anekrupawemM  Bo-
CHe u Xepuerosune u 3a uac CpGe je je-
JAH AKT, KOj4 HAM, NIpaMa  zaHaniisuM
NpuiIHKAMA MOPA A HAMETH€ BHIIC XA“
HOF NIPEMHULBAHA HETO JIH LA HAM yutuje
paToGopHor 1yxa. TakoBu rpeća ma ce
Y3UP>KHMO. i

Stvorimo zavod našim djevojkama.

Po drugim zemljama ove monarhije vla-
sti se toliko brinu za nauke i odgoj muške
i ženske djece da dajbudi u nekim ima pre-
više zavoda u tu svrhu.

U nas u Dalmaciji je obratno. Mi smo
ultima Thule: od sto nepunih godina; otkad
smo pod ovom vladom, kao što su zanema-
rene bile neke ostale struke državne uprave,
tako je bila i školska, što više kadgod se
nije nastojalo ni sačuvati ni razviti ono što
je bilo prije: nestalo je na primjer tako zva-
nih universitati, kao ona u Trogiru. Malo se
nova i uvelo a često se kolebalo i ukidalo
ono što je već bilo utemeljeno. Tako je
šezdesetih godina bila ukinuta za neko vri-
jeme pomorska škola u Dubrovniku, pa po-
slije za sveđ pomorska škola u Spljetu. Po-
slije bi ukinuta i realna gimnazija u Šibeniku
i ona u Korčuli. Da ne spominjemo ukidanje
Sinjske gimnazije i zavoda u Prikome kraj
Omiša, navesti ćemo još realnu gimnaziju i
veliku gimnaziju u Kotoru, koja se također
ukidala. i bilo bi je nestalo da nijesu bili
»balkanski“ pogledi po srijedi.

O ,uzornoj“ trgovačkoj školi u Spljetu
ne ćemo ni da govorimo, te ako se u Dubro-
vniku ima onaka otvoriti, bolje bi bilo da se
nje odrečemo. Tako je glede zavoda za mu-
šku djecu.

Što se paka tiče djevojaka, nije ništa
uređeno, te pored ustavnih prilika, koje im-
perativno zahtijevaju svuda utemeljenje daj-

obudi pučkih škola, jer je to državna potreba, |