KU = IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA K erepem:oa o ia o: ramenom Cjena je listu: za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu K 11; za Srbiju i Crnu Goru na godinu K 12; za sve ostale zemlje na godinu franaka 15 u zlatu: za Du- brovnik na godinu K 10; na po godine i na četvr- godine surazmjerno. Pojedini broj lista 20 para. Pretplata i oglasi šalju se administraciji ,Dubrovnika“, Dopisi se šalju uredništvu. — Rukopisi se ne vraća- ju. — Neirankovana pisma ne primaju se. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Za ogiase, računska izvješća i slične objave plaća se 15 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po pogodbi. — Za pripo- slana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. God. XVIL U Dubrovniku 15. oktobra 1908. Broj 42. MyTHa Bpemena. | : Ha AHeBHomM je pey 3amu zorofaj, nauMe aHekcuja Bocue u XepneroBune Ayerpuju. Oso naj nosuje aycrpujcko u XHCTOPHUHO LjeJo, Koje uuje usBeneHo ca nposujesaieM KPBH, Beh mpocro ca je- AHOM zeKJapanujoM, y TozuKo je jauer 3mauaja, IITO HMje M3BEJEHO HEKHM HOp- MAJIHHM HauuHOM, ruje Gu CBAK MOpao ma Cyle, aKO H NPHBHIHO, 3A4OBOJbAH, Bek KPileteeM jezHOT yroBopa, koju je, kako TAKO, 3H40 KPO3 TPH ZeNeHuja za y31pxKu jemuy paBHoTexy mupa nHa GaJIKAHCKOM NOJVOCTPBy u usmetjy EBPONCKHX CHJA KOje CY KPO3 34/U6HX TPHJLECET roguHa y cBaKOj HesrouHoj npuinuu snaze za y3- IPIKE MHP ca oHum HMIIEDATHBHHM: A4 H y HcTO Bpujeme oGuuHumM H nosnaTum sfa- tus quo. “ IIpama GepuuucKOoM YTOBOpy, Tipe- MATE Cy ZOjvuepaniie Typcke npoBunuuje I NpuBpeMeHy okyranjy Aycrpuju, e JA OHa y HHMA yBele MHP H pez. TIpo- uuwo je Tpugecer roguma og «ana je Ta oKynanuja y3 jako upoJujeBaie KpBu npo- BCLeHA, 4 KDO3 TO BpujeMe, Hapouuro y NOCbeJIbeM zeneHujy uckpcaBao je mo- oHEKAJA IIMTAHE AHeKCHjE OKYNHPAHHX 3€- MAJBA, H _CBAKH TIVT OHaj sfafusS quo umao je TOJIHKO CHATE, Ja TO MOMEHTAJIHO TIH- Tdibe, — koje je, 6y1u mumorpen peueno, « 6uao jena BpcT COHJIHpAibA KOJIHKO CTA- HOBHHLITBA BocHe u XEePUETOBHHE TOJIHKO jom Buie pacnoJoxea cuga KOje cy GePIIHECKH YTOBOP NOTIIHCAJIE, — /ZMTHE .C4 ]IHEBHOT peza 6e3 HKAKBHX IIOCIBE/IHILA. KakBO je napojido pacmooxeie KPO3 . imjeno Bpujeme oz TpueceT rozuna Guo npaMa cBojoj OkynaTopku, oBjije se emo ZaHac za H3HOCHMO, jep CMO O TOME MHOTO H MHOTO muCama Kpo3 uujero spujeMe OL KAZA HANI JIHCT H3JIA3ZH, A Harpaza 34 Hailie IIHCAH€, IITO CMO HBJAZMJIH CAMO ca «akruma 6uao je To, za nam je oza- BHA IHIHYT NOCT-ne6HT 34 TE 3eM.be. . Pacnosowxewe cuga u IOKP2j CBHX MEMOPAHAYMA ILITO HX je VTEBeTABAHH HA- poz Aepuer6ocHe y HeKOJHKO Npuiuka Ha dOpyM imupe jaBHocru u3nocuo, anje OMO y CTAaHY 1A u MaIO u3MHjeHu crTa- ie, jeD eBponcku konuepar, Koju je sa Ce6e npuBujerucao ssase nuBmiusanuje H 3AIMITHTy VTEb€eTeHHX, HHje Ce XTHO O- CAZHPATH HA ,CHTHHULE“, HEINTO PAAH IIO '>HX HE3TOJIHOT PA3BOja NONUTHUKHX CBjeT- CKHX NPMJIHKA 4 HEIITO M H3 cTpaxa, Te je nara3uo jegunu H3JA3 Y OHOME sfađus quO, CAMO JA Ce H3BYyue H3 MyTHOr H HesroiHor nmojowaja. M Ha Taj ce uauuu HMKAKO HHje MOFAO ZOHW NO ykuHyha OHOT NIPHBPEMEHOT CTAHA OKYIIHPAHHX 3€- Maba, jep cy To cnpjeuaBau jauu un- Mepecu BEJIMKUX CHJIA. KakO Ka34CMO, IIHTAHbe aHekcuje u3- HOCHIO Ce je HEKOJIHKO IyTa, a NoHeKaJA K4O FOTOBA CTBap. To rnuTaie uuje HuKAaJI HHKOTA MOTJIO Za VY3HeMHPH NIPOCTO 3ATO, INTO je OHO OBHCHJIO OL OHHX TE Cy Gep- JIHCKH YTOBOP NOTIHCAJIH a He OJ NO- jemuuux cula. C Te crpane, GapeM 10 3a/ibHx zorobaja, uuje ce MOTJIO OuekH- BATH HHKAKBO Cneuujaino uaHenaljete. Au aycrpujeka noJuTuKa nokaszana je CBOjY BjeLITHHY H y CnpeMaiby Tora u3- HeHaijeba 4 y u36opy Bpemena. IIpnu- npeMe cy, 6apeM 34 Mac CpGe, Guse u onBeh jacne, jep cy ux nama geta naj- BHLIe Ocjeruja. Buno ce je modeno majo u3 nabera, npBo ca XpsarekoM nog 6a- HOM KyeHoM. CHcreM HeroBe BJa;raBune nacaujenuiie 4 Apyru, a Taj ce cucreM NOIp»KaBAO M IQAPKABA TUME HITO Ce je oKomMuHJIo Ha Cp6e kao noruđeaH dbakTop 34 OIICTaHaK .MOHApxnje. Bp30 ce je crBo- Pura BeJIHKO-Cpricka _nponaranna, Kojy cy PaniHpujiu_ocuM XpBarcke, mo Bocuu u XepneroBuHu u /lammanuju. HacruheBa YJIOTa y BEJHKO-CPNCKOj TNpONaranu, we- roBo cBjenouewe Ha _nuponecy 6om6a ua LleTHy, JIOBOJIEH>e ZO 3ABAJE ABOPOBA CPIICKHX CJOGOJLIHHX APKABA, NA CBE O IIOC/BE/LbE TAUKE HACTHUEBHX GpOIIYPA, CBE je TO zaHac TaKO JACHO, "KOJIHKO CMO oHa u HarajamM. CBa Ta xajka koja ce AHrJa Ha Hac, a nac c jeme crpane Tyue a c Ipyre a ce caMH TYUeMO, HMA- na je za yrpe ycnjeniuu TNyT u3HeHaljety, Koje je u EBpony u Hac 3aTek.o. 93 ycnjeniHo npunpeMbare . repeHa nomuo je u 3rojiuo Bpujsme. Bemuke CHE ZOLIJE Cy y Bpujeme u nogoxaj, raje he ce Op3o za pjemaBajy HHTEPecH H>H-. XOBHX IIOJIHTHUKHX CBepa. ŽZauuTepecoBa- Ha je Eurmecka y Erunry, Ppamiuycka y Mapoky, Pycuja y npona3y «po3 Jlap- naneje, Hramuja y JagpaHCKOM MOPy, na, KO 341uT0, za u Aycrpuja ue pujetuu ua CBOjy pyky rmurTaise anekcuje bocne u XepneroBune ? Heruna, Ty je Gepauucku YTOBOP, TIO KOME 6e3 peBu3nje uje Mo- "IO HH CMjeno za zo oBora uaHenatjeia nolje. Amu aycrpujeka noauTuka, 6e3 06- 34pa Ha oGaBe3y npaMa TOM yroBopy, ynorpe6nusa je OBO 3roguo BpujeMe, y KOME C jegHe crpaHe rnoJiuTuuke npuuike H NOJOwaj CBjercKHX CMA, a c upyre u rozuna jy6uneja Benukor _Monapxa, uy. joj cacsuM y npusor, re he, KAKO U3rJeJA, na Ce No Malo paniuHcTH CTatbe oBor MYTHOr BpeMeHa, Koje cy zorotjaju_oBux NOC/bEJIHHX AHA ZAMYTHJIH. CBakaKO MH Cana crTojaMo npez je- AHHM TOTOBHM (bakTOM. Bpzo je cxBa- TIbHBO JA je OBAaKAB Hauuu uaHenatjewa MOpao za y30yHH 1yXOBe He CAMO HA Baakany Beh u no uujenoj Esporniu, Te Huje HHKAKBO “VZO KAL Ce y NpBH Max uyje OHAa CTPauIHA pujeu ,par“. [Ipomjena craia anekrupawemM Bo- CHe u Xepuerosune u 3a uac CpGe je je- JAH AKT, KOj4 HAM, NIpaMa zaHaniisuM NpuiIHKAMA MOPA A HAMETH€ BHIIC XA“ HOF NIPEMHULBAHA HETO JIH LA HAM yutuje paToGopHor 1yxa. TakoBu rpeća ma ce Y3UP>KHMO. i Stvorimo zavod našim djevojkama. Po drugim zemljama ove monarhije vla- sti se toliko brinu za nauke i odgoj muške i ženske djece da dajbudi u nekim ima pre- više zavoda u tu svrhu. U nas u Dalmaciji je obratno. Mi smo ultima Thule: od sto nepunih godina; otkad smo pod ovom vladom, kao što su zanema- rene bile neke ostale struke državne uprave, tako je bila i školska, što više kadgod se nije nastojalo ni sačuvati ni razviti ono što je bilo prije: nestalo je na primjer tako zva- nih universitati, kao ona u Trogiru. Malo se nova i uvelo a često se kolebalo i ukidalo ono što je već bilo utemeljeno. Tako je šezdesetih godina bila ukinuta za neko vri- jeme pomorska škola u Dubrovniku, pa po- slije za sveđ pomorska škola u Spljetu. Po- slije bi ukinuta i realna gimnazija u Šibeniku i ona u Korčuli. Da ne spominjemo ukidanje Sinjske gimnazije i zavoda u Prikome kraj Omiša, navesti ćemo još realnu gimnaziju i veliku gimnaziju u Kotoru, koja se također ukidala. i bilo bi je nestalo da nijesu bili »balkanski“ pogledi po srijedi. O ,uzornoj“ trgovačkoj školi u Spljetu ne ćemo ni da govorimo, te ako se u Dubro- vniku ima onaka otvoriti, bolje bi bilo da se nje odrečemo. Tako je glede zavoda za mu- šku djecu. Što se paka tiče djevojaka, nije ništa uređeno, te pored ustavnih prilika, koje im- perativno zahtijevaju svuda utemeljenje daj- obudi pučkih škola, jer je to državna potreba, |