Br. 1. Dubrovnik 19. januara 1909. ša God. XVIII. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vračaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvje-ća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slovu) Ako se više puta uvišćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitneg reika 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. _ Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. C ječšje» 2] Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA! Ć. k. Okružni Sud u Dubrovniku na pri- jedlog ć. k. državnoga odjevništva, odlučio je da sadržaj čitavog uvodnog članka ,Si- tuacija“ tiskana na 1 i 2 stupcu I. stranice političkog časopisa ,Dubrovnik“ broj 58 koji je izašao u Dubrovniku na 81. decembra o. g. pod odgovornim uredništvom Antuna Zi- pfela sačinjava zločinstva smetanja javnog mira po S 65 a) k. z. Potvrđuje se izvršenazapljena, zabranjuje se daljnje širenje lista u pogledu zaplijenje- nog članka, određuje se uništenje zaplije- njenih istisaka kao i onijeh koji bi se slu- čajno još zaplijenili, suviše rastava dotičnog štamparskog sloga i objelodanjenje osude u nastajnom broju istog časopisa i uprav .na prvoj stranici, a to sve po S 493 k. p. i $ 20 zakona 17. decembra 1862. Razlozi Zaplijenjenim člankom nastoji se razdraži- vati na prezlr i na mržnju protiv Vladareve osobe i protiv državne uprave što sačinjava objektivno zločinstvo smetanja javnog mira predviđeno u S 65 a) k. z, pak se s toga izreklo kao u osudi. Ć. k. Okružni Sud, Odio IV. Dubrovnik, dne 31. dneembra 1908. Bojanić. Naš list izlaziće unaprijed dva puta nedjeljno, da tako zadovolji potrebu češćeg izlaženja, koja se odavna osjećala. Cijena će mu o- stati jednaka osim suviška pošta- rine, e da ga na taj način lakše mogu imati i oni koji nijesu u sta- nju da skupo list plaćaju. Kako opstanak lista ovisi jedino o odzivu pretplatnika, tako se obraćamo svim Srbima na Primorju, da pretplatom potpomognu ovaj jedini nezavisni Srpski : list na Primorju. Teško“ je kad moramo da seipokraj ostalih smetnja i čestih zaplijena, moramo uz deticite uzdržati radi slabog oda- ziva plaćanja pretplate. Nadamo se, da će Srbi na Primorju, pa i dalje, shvatiti sve poteškoće, koje naš list mora da savlada, pa da će nas sa pretplatom potpomoći te nam omogućiti opstanak. Radi nekih zapreka, nijesmo bili u stanju, da izdamo list za ovo nekoliko dana. od Nove Godine, što ćemo nastojati da svakako na- doknadimo. Pretplatite se na ,Dubrovnik“. Dubrovnik, 18. januara. Balkanska kriza, od svog po- četka, naime od proglašenja anek- sije Bosne i Hercegovine, pa do pred malo dana, izmjenjivala je neprestano svoju situaciju, ali ni- kada u tolikoj mjeri kao što se je to dogodilo sa djelomično ugla- vljenim sporazumom između Au- stro-Ugarske i Turske. Razvoj do- gađaja kroz ova tri mjeseca mu- tnih dana na Balkanu, svakome je jasno donio pred oči kritično sta- nje, u koje je našu monarhiju u- vukla nagla i nepromišljena poli- tika ministra izvanjskih posala, Aehrenthala. Austro-Ugarska, u kri- tičnom zapletu, našla se je gotovo osamljena, tako da su u Beču je- dini izlaz nalazili u direktnim pre- govorima sa Turskom. Ti su se pregovori i prije, odmah na po- četku, vodili ali se nije postiglo ništa. Došao je i bojkot, uprav u velikom stiju, i taj ni do danas, pokraj svih protesta, nije svršio. Bez obzira na bojkot, Austro-U- garska stupila je ponovno u pre- govore sa Turskom, predlažući joj uz neke koncesije i novčanu oštetu. Pregovori su iz početka tekli ne- kako zategnuto, a iščekivala im se svrha s velikom napetošću. U srijedu na 13. o. mj. javio je telegram da su se Austro-Ugarska i Turska sporazumjele, te da se sa strane_Turske pristalo na prijedloge Austro-Ugarske, koja je uz ostalo gotova da isplati novčanu oštetu od 54 milijona kruna. Prvi glas o sporazumu, i ako se još ne zma- du njegovi tačniji i detaljniji u- slovi, učinio je na velesile povo- ljari. utisak, + -tome--vi djele ako i privremeno, neko jamstvo za ravnotežu mira u kri- tičnom momentu, u kome se je cijela Evropa radi Balkana na- lazila. Ali prvi utisak, pa ko- je vrsti on bio, ne ostaje sta- lan. Aneksijom Bosne i Herce- govine nije se našla povrijeđena u svom interesu samo Turska već i Sr- bija i Crna Gora, a što je najviše, tim je bio povrijeđen jedan međunarodni akt, Berlinski Ugovor, a o tome valja da se vodi naj više računa, te je uprav nemoguće riješenje današnje krize bez jedne konference, na ko- joj bi se imala raspravljati snaga i valjanost Berlinskog Ugovora. U tome je cio čvor. S toga je i shva- ljiv pivi momenat “optimizma E- vrope i veselja Beča, a velike uz- buđenosti u Beogradu i na Ceti- nju. To je bio samo prvi utisak na glas sporazuma između Austro- Ugarske i Turske. Ali dolazi na red i hladno razmišljanje, i prvi utisak mijenja se i u formi i u je- zgri. Prvi dan mogao je proći ve- seo ili uzbuđen jer bez premišlja- nja, dok se nije malo promislilo : da li je ovim sporazumom odista uklonjena kritična opasnost? Je li dovoljan samo sporazum između Austro-Ugarske i Turske, pa da se jer. - SH sA zagarantuje mir? Pa napokon: na kojim je uslovima uglavljen pome- nuti sporazum i kakovo se stano- vište ima uzeti prama Srbiji i Cr- noj Gori, kojima je Evropa done- kle garantovala, da će u svojim zahtjevima pravedno biti _udovo- ljene? A osim svega ovoga izbija još jedno pitanje: Kako se je mo- glo trgovati s narodom Bosne i Hercegovine a da se njega ni ne pita? A Berlinski Ugovor? To su sve pitanja koja su nastala hladnim razmišljanjem poslije prvog utiska, a koja svakakako imadu mjesta, te ne mogu da u ovom naj novijem preokretu nađu dovoljno garancije za mirno riješenje balkanske krize. Najnoviji glasovi javljaju, da su bečke zvanične novine već mnogo hladnije prama sporazumu između Beča i Carigrada, i da su oni u Beču voljni i pripravni stupiti di- - rektno u pregovore sa Beogradom i Cetinjem. Ne znamo da li će do toga doći, ali i ako dođe, uvjereni smo da direktni pregovori sa Tur- skom, Srbijom i Crnom “Gorom, pa došlo i do sporazuma, neće zadovoljiti dugotrajno evropski kon- cerat, jer su u balkanskoj krizi upleteni malo širi osim onih te se odnose r“<palkanske države. Ako je Evropa iskrena za «ni onda je jedino moguca kon- ferenca velikih sila da udre pečat dugotrajnom i stalnom miru, a di- rektni sporazumi između pojedinih mogu to samo prividno i privre- meno učiniti, jer se u tome krije više diplomatska vještina za bu- dućnost, nego li iskrena čežnja da se svakome udovolji i da se time mir uzdrži. Jedino iskrenost i pravednost mogu da riješe današnje mutno stanje: bez krvi i mača, a to je naša želja, kojom stupamo u Novu Godinu. in+t ar i Mesina. Išrzo li se-čovjek danas s nesre- ćom raškrsti, kako li se u čas od strahe osvjesti i razabere. Tek je tri nedjelje prošlo od užasne katastrofe koja je Mesinu u razvalinu pretvorila i Regio najednom nestade: tek tri nedjelje kako se zemlja otvori da za malo trenutaka više života i blaga uništi neg najviši rat u koji mjesece dana. Svijet bijaše za malo sati od straha prozebao, ali svijet nema vre- mena dalje ostati prozebao. Danas se zatvaraju grobovi koji se onog jutra za časak otvoriše, da- nas se već radi i uređiva nad pustom gradu, nad crnim ruševinam, i već se govori o procvatu novog života. Za Mesinu ne će ljudstvo nikad za- boraviti, ali eto vidljiva dokaza kako čovječanstvo sa najvišim utiskom u brzo obračuna. Znanost tumači uzrok događaja imenom Potres. Tih imade tektoničkih i vulkan- skih, ovaj je bio tektonički, zemlja na kom se dogodio imala je tu i takovu prošlost, historija dolazi i veže sada- šnjost sa prošlosti. God. 1783. zatrese i sruši se Mesina, četvrt stoljeća prije Lisabon, pred malo godina San Fran- cisco. Sad dolaze znanstvena razma- tranja, sad potok milodara, čim čo- vječanstvo olakša bol koju ćuti, uka- Žujuć osjećaje uzajamnosti i bratske spone cijelog ljudstva koje za neko- liko dana žestoko u svakog biju. Ali nad svemu ovome postoji ra- zabranje. Ta današnji ljudi znadu da je sve moguće izgubiti, imanje, blago i mile svoje, samo ne: snagu, raza- brati se, osvjestiti se. U današnje doba tomu nema vremena a nema ni uzroka. Potres, požar, potop, grom i kuga više se ne pripisuju bogu kao djelo gnjeva svoga. Zemlja se više ne otvara da proguta bezbožnike, ne pada na zemlju sumpor i oganj da kazni Sodomu i Gomoru zbog gri- jeha, ne. Ona se otvara jer u unutra- šnjosti njezinoj sastavine tekom vre- mena postaše prolomne, a lava pada jer je Vulkani rigaju; sasvim priro- dni dogođaji, niti se stoga ljudi više klanjaju osveti kakva božanstva niti vide u prirodnim katastrofama po- sljedice svojih grijeha. Potres, to je tako razumljivo a ništa čudnovatije nego voziti se automobilom, govoriti po telefonu, brzojavljati jo Markoni ili ploviti po zraku. Kad se ljudi osvjeste djeznani vosti ovih pojava, te kad vide kako su oni neugodni, opasni, čudni, i za- gonetni, a s njima danomice bezob- Zirno se služe i mirno rade, tad će se i njihova duša osvjestiti ; jer i du- ša imade svoju ograničenu snagu i- sto kao i mišiće. Naj jači atleta more samo nekoliko tonelata uzdignuti a prosti čovjek samo nekoliko kilogra- ma. Mi možemo s našim osjećajem neku odmjerenu i samo stanovitu ve- ličinu tuge i veselja, boli i radosti podnijeti, a ta mišica koja bi imala podnijeti težinu opće nevolje nije sa- svim razvijena; duševnu snagu mo- ramo tjelesno trenirati, moramo ne- prestano vježbati, premda najbolje trenirani ne mogu preko ljudske gra- nice, preko ljudske mjere. Malo je lju- di na čitavom svijetu, jako malo, koji će biti kadri shvatiti nesreću koja za- desi grad Mesinu. Ta nesreća prelazi granice shvaćanja pojedinca, jača je nego mi, preko naših sila. S dušom je nemoguće ovu katastrofu obuhva- tit, kamo li podnijeti! I to je možda dobro, jer svijet ne bi želio više ži- vjeti iza onog časa kad je oćutio no- gu vječne sudbine ; al on je dalje ži- vio i mora dalje živjeti. Pamet može mjeriti i računati, nema joj granica, te može bezgranično misliti što je Si- ciliju snašlo. Razvaline u Mesini po- krivaju više drama i tragedija nego li je ljudski um u jednom stoljeću iz- misliti mogao ; više jada, nevolje i boli nego je Dante opisati znao ; pod njima zakopano leži više junaštva, požrtvovanja i plemenitosti srca, ne- go li povjest čitave kakove epohe pričati znade. I sve to bi za čas u .malo trenutaka, zače se i svrši se, te sad leži zakopano bez traga! Za krat- ko se vrijeme u istinu svijet snebi, i nasta tama u svjetlosti svjetskoj | se začu: Mesina je izgubljena i nestade.