Str. 2. m PLaM a MDURRBOVNI TT uspjeti, to će vrijeme pokazati, ali će možda ipak jednom uvidjeti, da će bez bratskog sporazuma mu- čno slavenske države na Balkanu osigurati i stalno učvrstiti svoju državnu ekzisteneu. S toga ne mo- žemo nimalo zavidjeti uspješnoj akciji bugarskih državnika. Balkanskim državama hoće se iskrenog sporazuma, a to želi i Rusija, i baš taj sporazum morala je podržavati i Austro-Ugarska, jer bi ju on jedini spasio da ne na- srće po savjetu trećega a na tuđ račun da krči, kao pioner, put, izlažući samu sebe golemoj pogibli. 4-0. Tendenciozno. U jednom od pošljednih svojih brojeva donijela je bila ,Hrvatska Kruna“ brzojav, da ,Korrespodenz des Piusvereines“ saopćuje izjavu za- stupnika Perića, da ne odgovaraju i- stini vijesti, koje su u zlonamjernoj svrsi proturile svpske novine (kursiv je naš), a neke svjetske novine sa- općile, da u Dalmaciji vlada glad. Ovaj brzojav ,Hrvatske Krune“ od- mah je, po svojoj ,dužnosti“ i svome zanatu, prenijela i ,Smotra Dalma- tinska“, nadodavši i sa svoje strane jednu kratku ,informativnu“ izjavu, da je vlada učinila sve moguće, da zapriječi glad, što joj je — bajagi — i pošlo za rukom. Izjava zastupika Perića ni naj ma- nje nas ne iznenađuje, jer smo, za- hvaleći ćutanju izbornik i makina- cijama vladinih faktora, a najviše u- lizivanju nekih zastupnika, stekli pri- ličnu dozu iskustva, koja nas je do- vela do uvjerenja, da su svemu zlu, koje nas bije ozgo, krivi baš sami zastupnici i da od njih ne smijemo tražiti da rade protiva svojih ličnih interesa. Istinu da kažemo, ne izne- nađuje nas ni to, što je ,Hrvatska Kruna“, organ Prodana i Perića, do- nijela njegovu izjavu i na nju naro- čito upozorila svoje čitaoce, a naj manje nas može iznenaditi, što je tu izjavu ,Smotra Dalmatin.“ prenijela. Ali, ako nas sve to nije iznenadilo, moralo nas je iznenaditi, što ,Hrvat- ska Kruna“ u svom pošljednjem broju potvrđuje odnosne ,slonamjerne vi- jesti“ srpskih novina, donoseći kru- pnim slovima brzojav iz Vodica, da je 500 (petstotina)-žena i toliko isto djece došlo pred općinu i tražilo kruha, da ne pocrkaju od gladi. Kad ne bismo imali ljudskih osjećaja pre- ma nesretnoj gladnoj raji, nasmijali bismo se ovakom postupku ,Hrvat- ske Krune“, a ovako moramo, na žalost, potvrditi njene ,zlonamjerne“ vijesti i s njome zajedno podići svoj glas u korist nesretnog naroda i Ži- gosati postupak zastupnika Perića. One .zlonamjerne vijesti“ srpske su novine crpile ili direktno — od samog naroda, ili pak — preko hr- vatskih listova. Pop Perić morao je imati barem malo hrišćanske samilosti prema gladnim nevoljnicima, makar da je zastupnik Perić morao prinijeti jedan dokaz više svoje privrženost vladinim krugovima. ,Smotri Dalma- tinskoj“ možemo poručiti, da se okani zlonamjernih vijesti“, koje su je do- vele na niveau jednog glupo šaljivog lista, jer će inače svak doći do uvje- renja, da su osjećaji njenih faktora potpuno izumrli. 2. Što se tiče vladine opreznosti i njene vanredne pomoći, da spriječi nevolju, mogli bismo biti zadovoljni i sa samom konstatacijom ili obeća- njem, kad sve to ne bi bila poruga, koja je upućena na adresu gladnog naroda. — Punctum. Amin. Domaće vijesti. Wekerle o veleizdajničkom pro- cesu. Na sjednici zajedničkog sabora, ministar predsjednik Wekerle, odgo- vorio je na interpelaciju zastupnika Dr. Polita-Desančića glede veleizdaj- ničkog procesa. Ministar predsjednik protestirao je proti izvodima Politovim, da je ma- džarska vlada imala udjela u vele- izdajničkom procesu u Hrvatskoj. Da u tom procesu nema udjela ni ban Rauch, već da je tu parnicu po- krenuo samostalno (1?) hrvatski sud. Presudu će izreći sudci, koje je ime- novao stari režim a ne novi. Dr. Polit, reflektirajući na odgo- vore ministra Wekerla veli, da on i poslije njegovog govora ostaje kod svog uvjerenja, da ova parnica protiv Srba u Hrvatskoj imade samo poli- tičku tedenciju bez ikakve pravne osnove. Žali što 58 nevina ugle- dna građanina čame u tamnici kao lopovi i razbojnici, a državni odvje- tnik traži njihovu smrt. Žali što se je ovdje Ugarska stavila u službu Austrije i tako na sebe navukla mr- žnju čitavog Balkana. Glad. ,Hrv. Kruna“ ima iz Vo- dica ovaj telegram od 28 pr. mj.: Do 500 žena sa toliko gladne djece danas doslo na općinu vapijuć kruha. Da nijesu ta gladna čeljad možda tendencijozno tražili kruha. ,Smotra“ će to znati. Protivčeške demonstracije. U He- bu, u Češkoj, došlo je do velikih de- monstracija protiv Čeha, te je došlo do sukoba sa oružništvom. Tom pri- likom bilo je i ranjenih. Uapšeno je. preko 20 osoba, a misli se, da će se proglasiti opsadno stanje. nović i optužnica. istovi javljaju, pa- danović bio je u e duže vremena Josipovićem i Patrijarh Bogda Kako zagrebački 1 trijarh Lukijan Bogd zajedn. saboru, gdje j konferirao s ministrom ? ministrom Giintherom, kao i sa os oim zastupnicima neodvisne 1 pu stranke. Patrijarha se je e . 2 inistrom predsjednikom darom. i i konferirao du- kerlom, teje i S njime go vremena o veleizdajničkom procesu u Hrvatskoj. : 2 U toj konferenciji sa ministrom Wekerlom patrijarha je protestirao proti optužnici državnog odvjetništva u Zagrebu, te je kazao Wekerlu, da on, kao glava srpsko-pravoslavne cr- kve, mora protestirati protiv optužnice, u kojoj se poriče ekzistencija last pravoslavne crkve i krivo prikazuje njen rad, a njeni svećenici se prika- zuju kao pristaše političke propagande. On traži razjašnjenje od ministra, pa se nada, da će se pogrješka ispratiti. Dr. Wekerle je izjavio na to, da ni on u tom (!) pogledu ni malo ne odo brava optužnicu i ne slaže se sa nje- nim izvodima. On će u sjednici, od- govarajući na interpelaciju dra. Polita dati patrijarhi i srpsko-pravoslavnoj erkvi zadovoljštinu, te će stanovište zajedničke vlade obrazložiti. Ilauwiy Ham u3 ]IpaueBa (Ilonoso Tloe). Ilerap BypacoBuh uma y Tybem cBujeTy, y CaH_DpaHliucky, cBoje njeue. Kan je Tem«u norpec nopyuimo Taj Be- JIKKA AmepuKkaHcKH Tpan, rmomrTenHo je ieroBy njeuy u oH je 3aTo Haloj up- KBH noKJIOHHO jenaH Bplo Jiujenu up- KBeHH Gapjak u nBuje uKOH€ 34 UPKBEHH uKoHocTac. OBaj npamjep dapexIbHBOCTU :Y TENIKHM TIPpMJI4KAMA CJIYXK4Ć_ HA _HaCT IleTpy PypacoBufiy, Te Heka My je sa TO XBaJla M IIDM3HaEČE. Za osiguranje pomoraca i ribara. »Obzoru“ javljaju iz Beča, da se na vladi marljivo radi oko zakonske osno- ve za osiguranje pomoraca i ribara, te ako se poslovi u austrijskom par- lamentu ne otegnu, dabi mogla doći na pretresanje u isto vrijeme sa za- konskom osnovom o društvenom osi- guranju, biva sa zakonom o mirovini za radnike, težake, male obrtnike, male posjednike i t. d. Za gojenje svilenih buba. Namje- sništvo je stavilo uz sniženu cijenu, na raspolaganje uzgojiteljima svilenih buba celularno sjeme domaće žute vrsti, podvrgnuto već naj tačnijem: fiziološkom _i Mmikroskopičnom pre- gledanju. Cijena sjemena snižena je za TO po sto ispod kupovne, te će so unča od 30 grama plaćati 3 krune. Prijave se mogu Prikazati za unče od 30, 20 i 10 grama, preko kotarskog Poglavarstva, naj dalje do 20. marta. Poštanske vijesti. Na 1. februara 1909. otvara se ć, k, poštansko sa- biralište u mjestu Padjene, koje će primati također i putnike za kolo- slanicu Knin-Prevjes i natrag, ki i Bk. 2 op d Na Balkanu. Srbija. Javljaju da se memo, Srbije o njezinim zahtjevima i na prijedlog Rusije. Za to je po jedan ekzemplar te spom Petrograd i na Cetinje, pan na ovim mjestima odobri, velesilama. : Kako iz Beograda javljaju, Mini starstvo rata odredilo je, da ge 16. Ra ruara pozovu na vježbe reservigi; zadnjeg poziva prvog godišta, Ogim toga imaju ući u službu svi Novaci koji su prošle godine na novačenju bili uzeti. : Pe U Solun je opet stigla Velika množina topova i ratne municije za Srbiju. Turska vojska čuva topove te će ih odpremiti sve do srpske gra. nice. Tursko-austrijski sporazum, Pra. škom , Narodni Listy“ javljaju iz Beo- grada, da je više nego sigurno, da će prema vijestima iz Carigrada, sporazum između Austrije i Turske biti osujećen, Crna Gora. Zvanični ,Glas Crno- gorca“ javlja: Bečka ,N. F, Pregge« donosi po carigradskim listovima, da je naš otpravnik poslova u Carigradu izjavio na Porti živo nezadovoljstvo, što je ona zaključila sporazum ga Austro-Ugarskom odnosno Bosne | Hereegovine uz novčanu naknadu, i da je Crna Gora tim postigla punu slobodu akcije. Mi smo u stanju izjaviti, da K nja- ževska vlada nije ovlastila svoga ot- pravnika poslova, da čini kakav korak na Porti usljed sporazuma tursko- austro-ugarskog. andy Zraduje Poslan E enice etom še Poslaće S — Iz Petrograda javljaju, da se u čitavoj Rusiji započelo sa sabiranjem priloga za ratni fond Urne (Gore. — ,Pester Lloydu“ javljaju iz Ko- tora, da je knjaz Nikola dao zastup- nicima sila na Cetinju izjavu, u kojoj ističe potrebu konferencije, u kojoj će se obazrijeti na ernogorske zahljeve. Knjaz je izjavio u noti, da se situ- acija pogoršala. Austrougarskom po- slaniku nije predana taka nota. Bugarska. Vojničke mjere, koje je bugarska vlada poduzela za mobi- lizaciju, izazvale su veliko uzbudenje među narodom. U diplomatskim se krugovima boje, da ovakovo narodno raspoloženje ne izazove konflikt na granici, — Svima činovnicima kod istočne Željeznice naređeno je, da ostave svoje prijašnje stanove, jer da je poduzela mobilizacija, a u takvim slučajevima Željeznica mora doći pod vojnu upravu: — 1z Petrograda se javlja . Ber- liner Tagblattu*: Ruska vlada dobila je iz Sofije vijest, da će se knez Fer- dinand na ljeto krunisati u Trnovu carem Bugarske i da namjerava pred u pravoslavlje. » Ona nije smjela daodbije. Šetahu se svih šest. Ja sam ih srela te večeri, i bila sam neopisano iznenađena kad vidjeh Lujzu sa jednim čovjekom. On . bješe vrlo mio, koliko se sjećam: smeđ sa malim brkovima i sjajnim očima. Oni načiniše jedan krug na zavoju puta. Oh! to bješe zaista prvi put da se je ona tu popela! Išli su u cirkus. Samo na bal, nikada nije htjela ući. To je strogo zabranjeno, razumiješ, Margarita mi je doenije sve ispričala. Svakog časa Lujza govoraše: »— Treba da idem. Mama će biti uznemirena. Grdiće me. »On je zadržavaše uvijek, govoraše joj veselo, i malo po malo ona se poče smijati i nije više govorila o povratku. »Tako su došli na mjesto gdje bješe masa svijeta. Znaš, onu mašinu na koju se udari sa velikim maljem, a od gore, ako se jako udarilo, uka- zuje se kakva figura. »— Gle! treba da vika mladi čovjek. »I prvim udarcem: bum! Dobio je jednu ružu od hartije. Lujza tap- šaše rukama. Tada se mladić vrati k njoj i pruži joj ružu govoreći. »— Hoćete li mi učiniti zadovolj- stvo, gospođice, da je primite! »Ona poerveni veoma jako, njeni prsti drhtahu uzimajući ružu ali je ipak odmah stavi na prsa. »Sirota Lujza! Odavno je već ona sanjala slatke snove: mislila je da će se mladi čovjek vratiti. Ona ga nije više vidjela. A on, okrenuvši leđa nije više o njoj ni mislio. »A_ona, njoj je bilo dovoljno ono nekoliko trenutaka provedenih zaje- pokušam! po- —— a dno, pa da ga zavoli. I kada je nad Najzad otišla, ostala je samo tužna Uspomena i ruža od hartije. » Vrijeme je prolazilo. Tada je i bolest svladala. Ona je patila, to bje- še užasno. Oh! kako sam zadovoljna što nijesam Srudobolna! Ona se e dizaše više, Izgledala je kao kakav skelet. Pa ipak, nije mislila da će umrijeti. Znaš ona se zanosila._malo Kada je Margarita otišla da je vidi Prije osam dana, ona joj govoraše 0 mladom čovjeku sa Svetkovine; uo brazila je da će naskoro dobiti A njega glas; Ona govoraše- gluposti Margarita je bila Potresena. | »Jučer, nekoliko časova Prije nego što *e umrijeti, razum joj se povratic Osjetila je da se gubi, gubi, Maj ka jecaše, jer ona odista saljete mesna —; aja Svoju kćer. Tada joj Lujza reče da uzme iz ladice u mašini ružu od har: tije, koju je ona uvijek čuvala, i da joj da. Ona bješe vrlo ružna, sirota ruža. Lujza je ljubljaše dugo, Zatim zakle svoju majku da će joj stavit na prsa, odmah, čim izdahne. 2 »Vidiš li, htjela je da njen jedin! trenutak nade bude zakopan sa njom: I zatim je umrla tako, držeći staru ružu na svojim usnama. To nije v€ selo, reci. Ja sam plakala kad mi J% to Margarita pričala. * * *k Žalim vas iz sveg srca, mladi lju“ di, koji nijeste nikada, sami, udruženi Srećni, potreseni, mislili sa bolni Saučešćem na one koji su umrli, # nijesu bili ljubljeni. M. M. V-