Str. 2.

»DUBROVNIK“

Br. 6.

Bojcky, Hehe cauyBaTu a ce He mnopyuiH
oBa Kyna nokasi, Kojy je Tako mMajcTop-
CKH Carpaliuno upKaBHo OLBJjeTHHIITBO
sarpe6auko. Mu u TaKO He BjepyjeMo, na
Ta TeuwKa onryx6a, Kojy je peueHo 1px.
ogBjeTuuiuTBo 6e3 rioTpeće mojurjo npo-
THB fi. u K. BOjcke, OLrOBAapa MCTHHH,
HETrO y Tome Ha3šupemo pajuje, mno uuje-
noj ocranoj TeHneHliuju OnTyKHHL6, Ca-
XKAJbEHA BPHjeNHY OCKYLHLJY Y TAKTy H
nonuTuyuKoM o63upy, jep ona bakTu4uHo
4 Huje uuiuTa upyro Hero namoneT jeuue
ckpajue nomuTuuKe pbpakuiuje, Koja y CBOM
crujenomM 6jecHMJIy HHIITA H6& BH]IH HHTH
3HA WITA THME pyliH H OGapa.

OcTanoj uak jaBuocTu, kojoj je To
 HENO3HA1O, M3FJIELA Ta ONITJKHHIA KAO
Cnjgc6ena usjasa, a TujeM ona no6uBa
O36HIbHHjU TEMEJB H LIHPH 3HAHAj. TIpeMa
TOME IIOCTABIPAMO HA TFT. MHHHCTpA 34
3EeMAJECKY OGpaHy crujenela marama :

1. Jegmu nosHaTo r. MHHHCTPJY, Ha KO-
juM ce ZO3UIHUBHUM 4MHeHHLAMA OCHHBA
TeluKa norBopa, Kojy je 3arp. up». om
BjeTHHILTBO MCNHTJIO HA h. M K. BOjCKy ?
2. Jenu ,Beneun3anajuuuka“ aruTanuja
nporuB sjepuocTu h. u K. Bojeke 36uIba
NOLA: NO OHOJIHKOF CTENEHA, KAKO TO
TBPJIH peueHa OrITJIKHHLA ?

3. Kan je Kp. xpB.-CJIAB.-1AJIM. 3€-
MAJBCKA Blapa npujaBuna na mocroju Ta
aruTaunuja ?

4. Zawro uujecy HajjexHe Bojunuke
cTapjennuHe sanpujeuHje naje Wuuperse
Tora ama, iipuje nero mu je nocerno no
TOJIMKOT OlICeETA KAKO TBPIM TA ONTy-
XKHHLIA,

5. Illra uamjepaBa r. MuHHCTAp OLpe-
NHTH, Na ce Ta OM "HHLA MCIIPABH KA-
KO Tpe6a u na ce rane fi. M IK. Bojcuud
nocTojHa 3agOBOJBIITHHA, AKO OBE arH-
rauuje yonhe uuje uu 6uno umu uuje
uMaJIa HHKAKBA ycrijexa, MJIH. GapemM oHo-
NIHMKO, KOJIHKO Ce ONTYKHMLIH TBPIH ?

o oBeu, 29. jayapa 1909.

Pisma iz sjeverne Dalmacije,
XII.

Isključivi položaj ovoga kraja, sa
svima onim pošljedicama, koje zbog
toga nastaju, doveo nas je do misli,
da se za saniranje naših ekonomskih
prilika; moramo prihvatiti, ne samo
rada, već i potpunoga preokreta u
dosadanjem radu. Dok su nam šume
počele ogolijevati, a vode rastočivati
pašnjake i oranice, nastale su i druge
nevolie, kao nerodica u polju, a u
zadnje i filoksera u vinogradima. Od-
mah, iza ovih prvih neprilika, našli
smo se u zabuni i pometnji, koliko
zbog nevolje, toliko više, uprav zbog
tog svog isključivog položaja, jer smo
udaljeni od mora i od neposrednih
puteva, pomoću kojih bismo mogli
proturiti našu proizvodnju do kakva
ovećeg tržišta.

Potražiti oduška našem zagušlji-
vom stanju u ovakim prilikama, mo-

guće je jedino obilatom potporom na-
dležnih vlasti, pak, kao što rekosmo
preokretom u dosadašnjem našem radu.

Kada se desetinama godina i više,
nije ništa preduzimalo na proučava-
nju i upoznavanju ovdašnjih prilika,
onda se je moglo predvidjeti, da će
prije ili kašnje nastati današnje ne-
snosne pošljedice. Za to, u prvom
redu, mi bismo preporučili nadležnim,
kojima je namijenjeno, da u nekoliko
godina ekonomski preporode Dalma-
ciju, da što ozbiljnije pregnu i podu-
hvate se na poznavanju i proučavanju
naše unutrašnje strane, a to po jed-
nom smišljenom planu, koji bi obu-
bvatao sve prilike, sve pogodbe, pak
sve krajeve i kuteve naše bez razlike.

Jer, samo, kada promislimo i po-
gledamo na naše staze, klance i bes-
putice, kojima se moramo provlačiti,
da ono mršave trgovine prodamo, ili
dovezemo, onda nas ježa spopada.

Hoćemo da budemo iskreni i pri-
znaćemo: naša je krajina pasivna, a
po onome, što smo do sada kazali,
sa privredne strane dosta oskudna.
Ali ona ipak ima sve uslove, za eko-
nomski napredak. Ovu će činjenicu
moći potvrditi i sami vladini činovnici,
koji su po krajevima, gdje bi posta-
vljali na izgled narodu pojedine pri-
vredne ustanove, već prve godine o-
svjedočili se o lijepom uspjehu i na-
pretku u onome, što bi im se dalo,
pokazalo i uputilo.

Proizvod, potrošnja i zamjena, kao
glavni uvjeti ekonomskog napretka,
u našim su krajevima slabo razvijeni.
Istina, da prama stanovništvu, a ob-
zirom, na prostor zemlje, proizvodnja,
mogla bi u “velike nadmašiti potro-

šnju, a svojim suviškom obezbijediti.

nama svima stalan i obilat prihod u
izvozu. Ali je ona daleko zaostala u
svome razvitku i usavršavanju, pak
bi za to bila prijeka nužda, da se
postaramo za što bolje usavršavanje

i poboljšanje proizvoda, kao i o sme--

tnjama koje mu koče napredak. U

nas se može zaista razviti na veliko ;
proizvodna snaga u svakom pogledu, ,
ne samo u zemljoradnji, već i u sto-.
čarstvu, svilarstvu, šumarstvu. I ne-,
hote iznosimo jedan primjer, koji na.
prvi mah izgleda neosjetan, ali je.
ipak do sada dao koristi, koja se o-
sobito u zadnje doba poskakivanjem :

cijene umnožila i pokazala obilata,
daleko više, od onoga, što se negda
moglo nadati.

Mislimo, na izvoz pernate životinje
i jaja. Od nekoliko godina, tolika je
tražnja nastala, da se naročito jaja
izvoze preko mora, uz skupu cijenu
od 6—8 helera, a danas i više u dalje
krajeve, pak bi bilo vrlo korisno i
unosno, kada binaši privrednici, koji
se ovijem bave podigli i ustrojili za
to primjerne živinarnike.

 TRAENIDENEN ESTO VITAE KANT POE RESAZADKEU

ipak osta u njemu sve do potonjeg
časa nepokolebiva ideja za koju je i
živio i radio i glavu svoju stotinama
puta zalagao: da zaštićava narod svoj
prema moći i prilikama, da ga mudrim
savjetima na dobro upućuje. I zbilja
sunce njegovo i kroz oblake grijalo
je teško napaćeni narod naš. On nije
nikad trpio sile i nasilja, a imao je
uvijek toliko moralne sile u sebi, da
je imponovao i novim nasilnicama
svojom energijom, slavnom prošlošću
i velikim uplivom u narodu. Mi ni-
jesmo mogli dovoljno ni da zamislimo,
koliko su dušmani naši i u novim
sasvim drukčijim prilikama cijenili
ovog neobičnog starca i dičnog junaka
našeg. — Tek sada, kad nesta i zadnjeg
prestavnika starog života i starijeh bo-
raca i pregalaca za svetu narodnu
stvar, mi se vidimo osamljeni i ža-

losni, i osjećamo težinu nemilog udara
sudbine i nepravde svjetske više no
ikad do sada. Sad nam najjasnije pred
oči iskače golemi neuspjeh i teške
žrtve...

Ostavio nas je u najtežem času...
kao što se je i rodio baš one nesretne
godine, kad Kara-Gjorgjevi junaci
nakon devetgodišnje očajne borbe
moradoše da klonu pod golemo jačom

silom, kad propadoše svi golemi na- '
pori i teške žrtve, i Srbija postade |

opet turskijem pašalukom. Sa sud-
binom domovine i njega je nestalo! ..
Do potonjeg časa stao nam je živ kao
sveti amanet prošlosti, a grob će njegov
da u buduće potiče nove naraštaje na
nova djela prema drugim prilikama,
ali uvijek sa istom idejom — za dobro
i spas naroda!
(nastaviće ge),

Ne će biti s gorega, da uprav zbog
laših ekonomskih prilika, kao i za-
stoja u privrednoj proizvodnji, skre-
nemo pažnju naših vlasti na ove kra-
jeve, koji imadu sve uslove, da budu
od koristi sebi i državi, samo treba
sada, da im se obilato dođe u susret,
ne samo dobrim primjerom, već i upu-
tom i sa materijalnim požrtvovanjem.
Naše je načelo bilo vazda: U sei
svoje kljuse. Ipak, u ovom slu-
čaju, potrebita je iznimka. Jer za sve
ono, što je propušteno do sada, na
našu štetu, a bez naše krivnje, nije
pravo, da mi ispaštamo nepočinjene
grijehe, i da isporavljamo ono, što
nijesmo kadri, prama našoj snazi da
izdržimo.

Kod dugotrajne zapuštenosti, osje-
ćamo se nemoćni, da sami sebi po-
mognemo, jer je naj gori onaj, koji
nema sredstava, da sebe pomogne.
Stoga, nadamo se, da će sva naša:
mjesta osjetiti što prije one blagodati,
koje su nam bile obetane, i da će se
naumljene radnje za poboljšanje i
unapređenje Dalmacije, obilno prote-
gnuti i na ove krajeve, koji su naj
oskudniji, a imaju u sebi uvjeta, da
se podignu do blagostanja i napretka.
Za to ćemo mi, kao što smo već jed-
nom istakli, svaki rad, koji se bude
odnosio na naše krajeve, a za koga
saznamo, suditi pravo po djelima,
onakav, kakav će biti, a ne po pret-
postavkama.

Mi ne tražimo prijekorne milosti.
Ističemo samo našu sposobnost i dobru
volju za rad. Ipak, ova sposobnost i do-
bra volja za radom, slab je melem na
naše rane, ako se svojski ne pregne,
da nam se dođe u susret i pomogne.
Mi se ne ćemo ustručavati, da sami
sebe, gdje ustreba prijekorom ne ispra-
vimo, pak stoga naša dobra namjera
nek bude primjerom, da smo na putu,
gdje se shvaća i priznaje napredak i
duh vremena.

Kada su ovake naše namjere i

želje, nadamo se, da ne ćemo unaprijed
biti iznimka, barem prava ostalijem
krajevima naše pokrajine, pak, da
ćemo u jednakoj mjeri biti dionici
dobra i zla, a prema tome, da će se,
kad se god bude ticalo kakovih radnja,
ili melioracija imati jednako obzira i
na naše zagorske krajeve. Ovo ka-
žemo, jer ima još mnogo naših mjesta,
koji ni iz daleka nijesu bili ispitani,

ni proučeni, da im se pomogne. Dok

se god svestrano ne izpita i ne pro-
uči svaki kraj naše zemlje, ne će mu

se moći doskočiti potrebama. izgovor, '

da su nekoji krajevi nepristupni zbog
loših komunikacija, ili s oskudice sta-
nova, nije nipošto opravdan.

Ako je kome teško i dosadno obi-
laziti one krajeve, neka vlada posluša

«naš glas, pak neka ovaj posao povjeri

savjesnim sveštenicima i učiteljima,
razumije se uz nagradu, koja bi u
tom slučaju pripadala činovnicima,
pak će kroz kratki razmak vremena
imati gotovu i vijernu sliku, kakav
je naš gorštak na domu i polju; u
čemu je izobiljan, a u čemu oskudan.

Prema tome će udesiti, na vrlo zgo-
dan i uspješan način da mu pomogne.

Domaće vijesti.

Jezično pitanje u Českoj. Koris-
podencija ,Centrum“ javlja o vijeću
austrijskih ministara glede jezičnih

osnova u Ceškoj, koje se držalo u

subotu i nedjelju, ovo kao minimum
čeških zahtjeva: 1. Da se službeno
priznadu Stremayerove jezične na-
redbe (primanje českih podnesaka;
ove valja češki riješiti, isto tako valja
prema tim naredbama česki provesti
sudbenu raspravu u civilnom i kaz-

nenom postupku.) 2. Da se uvede
češki unutarnji uredovni jezik, kao
što je bio predviđen u jezičnim na-
redbama Gautschovim (t.j. da i na
njemačkom jezičnom području djelo-
mice vrijedi nutarnji češki uredovni
jezik). 3. Da ne bude nikakvih naci-
jonalnih ograničenja, kojima bi se
išlo na ruku njemačkim željama za
razdijeljenjem Češke u dvoje. 4. Da
se moraju uzdržati sve odredbe za-
kona, prama kojima mora češki sabor
izreći svoje mnijenje o uređenju novih
okružnih sudova u Ceškoj.

Rauch u Dalmaciji. Zagrebačkom
»Pokretu“ pišu iz Knina: ,Odkada
se onomadne Rauch bio zaletio u
Dalmaciju, postao je on i ovdje kod
nas kamenom smutnje. Da li je nje-
gov dolazak ovamo bio slučajan, tu-

ristički ili je i on bio u planu pred-

viđen, o tome neću da se sada izjav-
ljujem, ali napadno je to da su u zadnje
doba učestali silni i česti dopisi u
»Ustavnosti“ iz Knina, Sinja, Drniša,
jednom riječju iz krajeva sjeverne i
zagorske Dalmacije, gdje žive u
većem broju Srbi. Ovi su do-
pisi puni denuncijacija i napadaja na
Srbe, a onda naročito na našu stranku,
na Smodlaku i njegove pristaše.

Ovi dopisi su mahom fabricirani
i to ne u mjestima odakle su datirani
nego dijelom u Zagrebu, a dijelom u
Zadru. Materijal pako pružaju neke
crne i prodane duše, od kalibra franko-
vačkog i ernožrtog kojih je ovuda
bilo i prije.

Mi vidimo, kako Rauelhi tu uvlači
i u Dalmaciju svoje prste i poput do-
pisa iz Kostajnice i ovi dopisi bi
imali da budu novinarskom predigrom
kakovom procesu u Dalmaciji

protiv nekih Srba i naročilo protiv

demokrata naprednjaka, kojih bi se
htjela ovdešnja vlada da riješi. S druge
opet strane bi dobro došlo Rauchu,
da svoju akciju u Hrvatskoj potkri-
jepi otkrićem ,urote inu Dalmaciji
i tromeđa (Kostajnicu, Banjaluka,
Zagora) uzeta je eto za ishodište, koje
na koncu ide zalim, da se osujeti na-
rodna sloga i sjedinjenje triju naših
zemalja.

Upozoravamo vas na ovu akciju,

a mi smo već u tragu makinacijama
i suprodstavi ćemo im se. Dalmacija
neće dati Rauchu da i nju uvuče u
svoj vrtlog.“

Čitulja. U subotu preminuo je u
dubokoj starosti, nakon dužeg bolo-
vanja, predsjednik zemaljskog suda
u miru, dvorski savjetnik, vitez Leo-
poldova reda, Zvan Bersa pl. Lei-
dentalski, u Zadru. :

— U ponedjeljak preminuo je u
Zadru odvjetnik dr. J. Giljanović.

Laka im Zemlja!

Novi putni red Lioydovih brzih
pruga u Dalmaciji. Početkom marta
brzu plovidbu Lloydovih parobroda
obavljaće ,Baron Gautsch“ i ,Prinz
Hohenlohe“ i to na način, da i pola-
zak iz Trsta i povratak u Trst bude
udešen sa vezom brzih vozova južne
i državne željeznice.

* Mura Kaguhi. Y Com6opy ympo
je npen Majo nana npod. com6opake cpri.
JUMTEJBCKE IKONE y NeH3Hju HM CprlICKH
KibuxeBHuK MuiuasKanuh. H iwenoBoM
cMpliy sanaH je ynapau cprickoj KreH3H,
jep je mok. Mura 6uo u BpujenaH u 1o-
6ap paneHHK.

BjeuaH My moMeH y Hapony!

3a CaBe3: Onfiuna Tp6ajbcKka onpe-
nuna je Casesy sa 1908. ron. 150 K
y ume cBor nonpuHoca, Te je Taj usHoc
Beh u nocnana. Hanamo ce za he u o-
cTane Hale onfiuHe nonpuHujeTu ca cBoje
cTpaHe oHo, tro je norpe6Ho na CaBe3
pa3sBuje uro Behliy u jauy njenaTHocT za
NpABPOJIHO IIONH3AH€ CPIICKOT HAPOJA.