Str. 2. »DUBROVNIK“ Br. 6. Bojcky, Hehe cauyBaTu a ce He mnopyuiH oBa Kyna nokasi, Kojy je Tako mMajcTop- CKH Carpaliuno upKaBHo OLBJjeTHHIITBO sarpe6auko. Mu u TaKO He BjepyjeMo, na Ta TeuwKa onryx6a, Kojy je peueHo 1px. ogBjeTuuiuTBo 6e3 rioTpeće mojurjo npo- THB fi. u K. BOjcke, OLrOBAapa MCTHHH, HETrO y Tome Ha3šupemo pajuje, mno uuje- noj ocranoj TeHneHliuju OnTyKHHL6, Ca- XKAJbEHA BPHjeNHY OCKYLHLJY Y TAKTy H nonuTuyuKoM o63upy, jep ona bakTu4uHo 4 Huje uuiuTa upyro Hero namoneT jeuue ckpajue nomuTuuKe pbpakuiuje, Koja y CBOM crujenomM 6jecHMJIy HHIITA H6& BH]IH HHTH 3HA WITA THME pyliH H OGapa. OcTanoj uak jaBuocTu, kojoj je To HENO3HA1O, M3FJIELA Ta ONITJKHHIA KAO Cnjgc6ena usjasa, a TujeM ona no6uBa O36HIbHHjU TEMEJB H LIHPH 3HAHAj. TIpeMa TOME IIOCTABIPAMO HA TFT. MHHHCTpA 34 3EeMAJECKY OGpaHy crujenela marama : 1. Jegmu nosHaTo r. MHHHCTPJY, Ha KO- juM ce ZO3UIHUBHUM 4MHeHHLAMA OCHHBA TeluKa norBopa, Kojy je 3arp. up». om BjeTHHILTBO MCNHTJIO HA h. M K. BOjCKy ? 2. Jenu ,Beneun3anajuuuka“ aruTanuja nporuB sjepuocTu h. u K. Bojeke 36uIba NOLA: NO OHOJIHKOF CTENEHA, KAKO TO TBPJIH peueHa OrITJIKHHLA ? 3. Kan je Kp. xpB.-CJIAB.-1AJIM. 3€- MAJBCKA Blapa npujaBuna na mocroju Ta aruTaunuja ? 4. Zawro uujecy HajjexHe Bojunuke cTapjennuHe sanpujeuHje naje Wuuperse Tora ama, iipuje nero mu je nocerno no TOJIMKOT OlICeETA KAKO TBPIM TA ONTy- XKHHLIA, 5. Illra uamjepaBa r. MuHHCTAp OLpe- NHTH, Na ce Ta OM "HHLA MCIIPABH KA- KO Tpe6a u na ce rane fi. M IK. Bojcuud nocTojHa 3agOBOJBIITHHA, AKO OBE arH- rauuje yonhe uuje uu 6uno umu uuje uMaJIa HHKAKBA ycrijexa, MJIH. GapemM oHo- NIHMKO, KOJIHKO Ce ONTYKHMLIH TBPIH ? o oBeu, 29. jayapa 1909. Pisma iz sjeverne Dalmacije, XII. Isključivi položaj ovoga kraja, sa svima onim pošljedicama, koje zbog toga nastaju, doveo nas je do misli, da se za saniranje naših ekonomskih prilika; moramo prihvatiti, ne samo rada, već i potpunoga preokreta u dosadanjem radu. Dok su nam šume počele ogolijevati, a vode rastočivati pašnjake i oranice, nastale su i druge nevolie, kao nerodica u polju, a u zadnje i filoksera u vinogradima. Od- mah, iza ovih prvih neprilika, našli smo se u zabuni i pometnji, koliko zbog nevolje, toliko više, uprav zbog tog svog isključivog položaja, jer smo udaljeni od mora i od neposrednih puteva, pomoću kojih bismo mogli proturiti našu proizvodnju do kakva ovećeg tržišta. Potražiti oduška našem zagušlji- vom stanju u ovakim prilikama, mo- guće je jedino obilatom potporom na- dležnih vlasti, pak, kao što rekosmo preokretom u dosadašnjem našem radu. Kada se desetinama godina i više, nije ništa preduzimalo na proučava- nju i upoznavanju ovdašnjih prilika, onda se je moglo predvidjeti, da će prije ili kašnje nastati današnje ne- snosne pošljedice. Za to, u prvom redu, mi bismo preporučili nadležnim, kojima je namijenjeno, da u nekoliko godina ekonomski preporode Dalma- ciju, da što ozbiljnije pregnu i podu- hvate se na poznavanju i proučavanju naše unutrašnje strane, a to po jed- nom smišljenom planu, koji bi obu- bvatao sve prilike, sve pogodbe, pak sve krajeve i kuteve naše bez razlike. Jer, samo, kada promislimo i po- gledamo na naše staze, klance i bes- putice, kojima se moramo provlačiti, da ono mršave trgovine prodamo, ili dovezemo, onda nas ježa spopada. Hoćemo da budemo iskreni i pri- znaćemo: naša je krajina pasivna, a po onome, što smo do sada kazali, sa privredne strane dosta oskudna. Ali ona ipak ima sve uslove, za eko- nomski napredak. Ovu će činjenicu moći potvrditi i sami vladini činovnici, koji su po krajevima, gdje bi posta- vljali na izgled narodu pojedine pri- vredne ustanove, već prve godine o- svjedočili se o lijepom uspjehu i na- pretku u onome, što bi im se dalo, pokazalo i uputilo. Proizvod, potrošnja i zamjena, kao glavni uvjeti ekonomskog napretka, u našim su krajevima slabo razvijeni. Istina, da prama stanovništvu, a ob- zirom, na prostor zemlje, proizvodnja, mogla bi u “velike nadmašiti potro- šnju, a svojim suviškom obezbijediti. nama svima stalan i obilat prihod u izvozu. Ali je ona daleko zaostala u svome razvitku i usavršavanju, pak bi za to bila prijeka nužda, da se postaramo za što bolje usavršavanje i poboljšanje proizvoda, kao i o sme-- tnjama koje mu koče napredak. U nas se može zaista razviti na veliko ; proizvodna snaga u svakom pogledu, , ne samo u zemljoradnji, već i u sto-. čarstvu, svilarstvu, šumarstvu. I ne-, hote iznosimo jedan primjer, koji na. prvi mah izgleda neosjetan, ali je. ipak do sada dao koristi, koja se o- sobito u zadnje doba poskakivanjem : cijene umnožila i pokazala obilata, daleko više, od onoga, što se negda moglo nadati. Mislimo, na izvoz pernate životinje i jaja. Od nekoliko godina, tolika je tražnja nastala, da se naročito jaja izvoze preko mora, uz skupu cijenu od 6—8 helera, a danas i više u dalje krajeve, pak bi bilo vrlo korisno i unosno, kada binaši privrednici, koji se ovijem bave podigli i ustrojili za to primjerne živinarnike. TRAENIDENEN ESTO VITAE KANT POE RESAZADKEU ipak osta u njemu sve do potonjeg časa nepokolebiva ideja za koju je i živio i radio i glavu svoju stotinama puta zalagao: da zaštićava narod svoj prema moći i prilikama, da ga mudrim savjetima na dobro upućuje. I zbilja sunce njegovo i kroz oblake grijalo je teško napaćeni narod naš. On nije nikad trpio sile i nasilja, a imao je uvijek toliko moralne sile u sebi, da je imponovao i novim nasilnicama svojom energijom, slavnom prošlošću i velikim uplivom u narodu. Mi ni- jesmo mogli dovoljno ni da zamislimo, koliko su dušmani naši i u novim sasvim drukčijim prilikama cijenili ovog neobičnog starca i dičnog junaka našeg. — Tek sada, kad nesta i zadnjeg prestavnika starog života i starijeh bo- raca i pregalaca za svetu narodnu stvar, mi se vidimo osamljeni i ža- losni, i osjećamo težinu nemilog udara sudbine i nepravde svjetske više no ikad do sada. Sad nam najjasnije pred oči iskače golemi neuspjeh i teške žrtve... Ostavio nas je u najtežem času... kao što se je i rodio baš one nesretne godine, kad Kara-Gjorgjevi junaci nakon devetgodišnje očajne borbe moradoše da klonu pod golemo jačom silom, kad propadoše svi golemi na- ' pori i teške žrtve, i Srbija postade | opet turskijem pašalukom. Sa sud- binom domovine i njega je nestalo! .. Do potonjeg časa stao nam je živ kao sveti amanet prošlosti, a grob će njegov da u buduće potiče nove naraštaje na nova djela prema drugim prilikama, ali uvijek sa istom idejom — za dobro i spas naroda! (nastaviće ge), Ne će biti s gorega, da uprav zbog laših ekonomskih prilika, kao i za- stoja u privrednoj proizvodnji, skre- nemo pažnju naših vlasti na ove kra- jeve, koji imadu sve uslove, da budu od koristi sebi i državi, samo treba sada, da im se obilato dođe u susret, ne samo dobrim primjerom, već i upu- tom i sa materijalnim požrtvovanjem. Naše je načelo bilo vazda: U sei svoje kljuse. Ipak, u ovom slu- čaju, potrebita je iznimka. Jer za sve ono, što je propušteno do sada, na našu štetu, a bez naše krivnje, nije pravo, da mi ispaštamo nepočinjene grijehe, i da isporavljamo ono, što nijesmo kadri, prama našoj snazi da izdržimo. Kod dugotrajne zapuštenosti, osje- ćamo se nemoćni, da sami sebi po- mognemo, jer je naj gori onaj, koji nema sredstava, da sebe pomogne. Stoga, nadamo se, da će sva naša: mjesta osjetiti što prije one blagodati, koje su nam bile obetane, i da će se naumljene radnje za poboljšanje i unapređenje Dalmacije, obilno prote- gnuti i na ove krajeve, koji su naj oskudniji, a imaju u sebi uvjeta, da se podignu do blagostanja i napretka. Za to ćemo mi, kao što smo već jed- nom istakli, svaki rad, koji se bude odnosio na naše krajeve, a za koga saznamo, suditi pravo po djelima, onakav, kakav će biti, a ne po pret- postavkama. Mi ne tražimo prijekorne milosti. Ističemo samo našu sposobnost i dobru volju za rad. Ipak, ova sposobnost i do- bra volja za radom, slab je melem na naše rane, ako se svojski ne pregne, da nam se dođe u susret i pomogne. Mi se ne ćemo ustručavati, da sami sebe, gdje ustreba prijekorom ne ispra- vimo, pak stoga naša dobra namjera nek bude primjerom, da smo na putu, gdje se shvaća i priznaje napredak i duh vremena. Kada su ovake naše namjere i želje, nadamo se, da ne ćemo unaprijed biti iznimka, barem prava ostalijem krajevima naše pokrajine, pak, da ćemo u jednakoj mjeri biti dionici dobra i zla, a prema tome, da će se, kad se god bude ticalo kakovih radnja, ili melioracija imati jednako obzira i na naše zagorske krajeve. Ovo ka- žemo, jer ima još mnogo naših mjesta, koji ni iz daleka nijesu bili ispitani, ni proučeni, da im se pomogne. Dok se god svestrano ne izpita i ne pro- uči svaki kraj naše zemlje, ne će mu se moći doskočiti potrebama. izgovor, ' da su nekoji krajevi nepristupni zbog loših komunikacija, ili s oskudice sta- nova, nije nipošto opravdan. Ako je kome teško i dosadno obi- laziti one krajeve, neka vlada posluša «naš glas, pak neka ovaj posao povjeri savjesnim sveštenicima i učiteljima, razumije se uz nagradu, koja bi u tom slučaju pripadala činovnicima, pak će kroz kratki razmak vremena imati gotovu i vijernu sliku, kakav je naš gorštak na domu i polju; u čemu je izobiljan, a u čemu oskudan. Prema tome će udesiti, na vrlo zgo- dan i uspješan način da mu pomogne. Domaće vijesti. Jezično pitanje u Českoj. Koris- podencija ,Centrum“ javlja o vijeću austrijskih ministara glede jezičnih osnova u Ceškoj, koje se držalo u subotu i nedjelju, ovo kao minimum čeških zahtjeva: 1. Da se službeno priznadu Stremayerove jezične na- redbe (primanje českih podnesaka; ove valja češki riješiti, isto tako valja prema tim naredbama česki provesti sudbenu raspravu u civilnom i kaz- nenom postupku.) 2. Da se uvede češki unutarnji uredovni jezik, kao što je bio predviđen u jezičnim na- redbama Gautschovim (t.j. da i na njemačkom jezičnom području djelo- mice vrijedi nutarnji češki uredovni jezik). 3. Da ne bude nikakvih naci- jonalnih ograničenja, kojima bi se išlo na ruku njemačkim željama za razdijeljenjem Češke u dvoje. 4. Da se moraju uzdržati sve odredbe za- kona, prama kojima mora češki sabor izreći svoje mnijenje o uređenju novih okružnih sudova u Ceškoj. Rauch u Dalmaciji. Zagrebačkom »Pokretu“ pišu iz Knina: ,Odkada se onomadne Rauch bio zaletio u Dalmaciju, postao je on i ovdje kod nas kamenom smutnje. Da li je nje- gov dolazak ovamo bio slučajan, tu- ristički ili je i on bio u planu pred- viđen, o tome neću da se sada izjav- ljujem, ali napadno je to da su u zadnje doba učestali silni i česti dopisi u »Ustavnosti“ iz Knina, Sinja, Drniša, jednom riječju iz krajeva sjeverne i zagorske Dalmacije, gdje žive u većem broju Srbi. Ovi su do- pisi puni denuncijacija i napadaja na Srbe, a onda naročito na našu stranku, na Smodlaku i njegove pristaše. Ovi dopisi su mahom fabricirani i to ne u mjestima odakle su datirani nego dijelom u Zagrebu, a dijelom u Zadru. Materijal pako pružaju neke crne i prodane duše, od kalibra franko- vačkog i ernožrtog kojih je ovuda bilo i prije. Mi vidimo, kako Rauelhi tu uvlači i u Dalmaciju svoje prste i poput do- pisa iz Kostajnice i ovi dopisi bi imali da budu novinarskom predigrom kakovom procesu u Dalmaciji protiv nekih Srba i naročilo protiv demokrata naprednjaka, kojih bi se htjela ovdešnja vlada da riješi. S druge opet strane bi dobro došlo Rauchu, da svoju akciju u Hrvatskoj potkri- jepi otkrićem ,urote inu Dalmaciji i tromeđa (Kostajnicu, Banjaluka, Zagora) uzeta je eto za ishodište, koje na koncu ide zalim, da se osujeti na- rodna sloga i sjedinjenje triju naših zemalja. Upozoravamo vas na ovu akciju, a mi smo već u tragu makinacijama i suprodstavi ćemo im se. Dalmacija neće dati Rauchu da i nju uvuče u svoj vrtlog.“ Čitulja. U subotu preminuo je u dubokoj starosti, nakon dužeg bolo- vanja, predsjednik zemaljskog suda u miru, dvorski savjetnik, vitez Leo- poldova reda, Zvan Bersa pl. Lei- dentalski, u Zadru. : — U ponedjeljak preminuo je u Zadru odvjetnik dr. J. Giljanović. Laka im Zemlja! Novi putni red Lioydovih brzih pruga u Dalmaciji. Početkom marta brzu plovidbu Lloydovih parobroda obavljaće ,Baron Gautsch“ i ,Prinz Hohenlohe“ i to na način, da i pola- zak iz Trsta i povratak u Trst bude udešen sa vezom brzih vozova južne i državne željeznice. * Mura Kaguhi. Y Com6opy ympo je npen Majo nana npod. com6opake cpri. JUMTEJBCKE IKONE y NeH3Hju HM CprlICKH KibuxeBHuK MuiuasKanuh. H iwenoBoM cMpliy sanaH je ynapau cprickoj KreH3H, jep je mok. Mura 6uo u BpujenaH u 1o- 6ap paneHHK. BjeuaH My moMeH y Hapony! 3a CaBe3: Onfiuna Tp6ajbcKka onpe- nuna je Casesy sa 1908. ron. 150 K y ume cBor nonpuHoca, Te je Taj usHoc Beh u nocnana. Hanamo ce za he u o- cTane Hale onfiuHe nonpuHujeTu ca cBoje cTpaHe oHo, tro je norpe6Ho na CaBe3 pa3sBuje uro Behliy u jauy njenaTHocT za NpABPOJIHO IIONH3AH€ CPIICKOT HAPOJA.