Str. 2. DUBROVNIK: Be 17. Češke prilike. Pred zatvorom bečkog parlamenta izbacila je vlada barona Bienertha iz svog ,dobrotvornog“ skuta dvije za- konske osnovi; o jezičnoj i o okru- žnoj upravi. “Prva zakonska osnova obuhvaća 38 paragrafa, a vladin ko- mentar, koji joj je pridodan, tvrdi da joj je ciljem ublaženje trvenja češke i njemačke narodnosti što markan- tnijim ograničenjem jezičnih područja. Isti bi cilj imao biti i zakonskoj o- snovi o okružnoj upravi, koja dijeli kraljevinu Češku u 20 okružnih u- prava, i to 10 čeških, 4 dvojezične a 6 njemačkih. Ta okružna uprava imala bi biti nekim posrednikom me- đu nižim uredima i namjesništvom, a riješavala bi definitivno mnoga pi- tanja, koja ne pripadaju isključivoj nadležnosti namjesništva. Nekolika poglavarstva padala bi pod jednu takovu okružnu upravu. Obadvije zakonske osnove vrijeđaju direktno državne temeljne zakone, jer predlažu parlamentu pitanja, koja pri- padaju nadležnosti sabora kraljevine Ceške, i donose zakone, koji se kose sa čitavim nizom odredaba temeljnog irzavnog zakona o općim pravima državljana kao: jednakost državljana pred zakonom, jednaki pristup k svim državnim uredima, i pravnu jednakost jezika. A iu materijalnom djelovanju znače ove zakonske osnove takav prevrat, kakav je jedva podnio i jedan narod, — osim ;2s, koji smo posta- vljeni skoro i izvan zakona — u ci- vilizovanoj Evropi. Bez pitanja sabora kraljevine Češke, kao zakonitog za- stupnika naroda kraljevine, ruje se, reže i dijeli zemljište kraljevine, kao da je kakova res nullius, ili kao što evropske kolonijalne vlasti dijele na komade kakovo zemljište ,divljaka“ tamo u sreu Afrike. Nebrojeni odno- šaji, koji su većinom postojali već stotinjak godina, treba da se sada raskinu bez obzira. Okružja se raski- daju, a da ih se i ne pita, što oni o tome misle, a i državi se nameću ve- liki tereti, a da nema nade u nikakvo poboljšanje u državnoj službi. A sve to samo s toga, e da se uzmogne što veći broj okružja okrstiti ,čisto nje- mačkim“. Kraljevinu Češku dijele u 149 je- zičnih okružja, da od tih 95 označe čisto njemačkim, a 5 dvojezičnim ; tako da bi Česima u njihovoj rodenoj zemlji ostalo samo 39 okružja većine. Ta okružna uprava ne siječe samo besmisleno i protunaravno zemlju, o- na rasijeca i živo tijelo češkog naroda u sitne komade, e da bi laglje postalo grabežom velikonjemačkoj proždrlji- vosti. Ali Česi će se oprijeti svim mogućim srestvima ovoj revoluciji o- dozgor. Protest za protestima već se roje, a bljesak i grmljavina su obično preteče oluje. Veljko. Naši dopisi. bBeuKoBau, 30. janyapa. (Cseinocas- cka ipocnasa y ben«osuy). HM osnje je, Kao H TIO OCTAJIHM CPIICKUM MjecTUMA, TIPOCJIABIBEH HA CBeHAH HAUHH paH CB. Case. Ilocnuje cnyx6e, oncjyxeHe y MjecHoj UpkBH, H uula je muTuja u mon E6OM lUKOJICKA njena ca HaponoM nona y Cpncky Huraosuiiy, ruje je cBehena BOJMUA. Tiparonuy pujeu npxao je nma- pox, non Jby6omMup XKexKEIE, a neknma- Mauuje u njecMe u3Bonuja cy u njeBana IuKOJICKA njena. Y Beue je, y npocropujaMa ornfiuH- CKHM, npupebeHa saGaBa, Ha kojy je npucrTynuo gujen 6poj rpakaHna. Ocum Cpća 6uno je MHoro u Xpsara u upy- THX FOCTMjy Ca cBojuM rnoponmuuaMa. On KOMaNa KOj4 cy naBaTu, 3acnyxyje cro- MeHa cBeTocaBcka njecma ,YCKIIHKHHMO“ oTrnjeBaHa on lukoncke njene y 2rnaca. Tljecma je njesada HoTanHo u oco6uTo ce nonana. Og ocranux rnjecaMa Tpe6a jomu cnoMeHyTu BpaHkoBy ,Kan MJIHIH- jax yMmpujeTu“, ornjesaHy on Bpujenne njesojuuue Ilope Karuli. Hameby ocTa- nor naBara je u jenua uiasbuBa urpa, y Kojoj cy ce uwkoncka njeua Bpjio no6po noKka3ana u TauHo cBoje ymore onurpara. 3aGaBa je saBpuena ca TlpepanoBufieBoM »BpafioM“, KOjy cy uaBene njeBojuuie Iopa Karuhi u JIby6uuka MuoBufi u 3a- BPLIHJIE Ca XHBOM CJIHKOM. A. 3a caB nak ycnjex oBe saćaBe, Kao 4“ 3a Ba- IbaHOCT njeuujux KOMANa, H3peueHux u oTnjesaHux Ha ocBeliei:y Bojuue y Cpn- cKoj HuTaoHHIIK, 3a4CJIyra HJe, a NO TO- Me H xBala, MjecHe yuHTEJbHIIE, FOCIIO- buve Mapuje Cekynuh, Koja je y3 Tpu- nomMofi za HoTaniHo rnjeBaHe M CBHpae OBJAlNIHEFr yuuTema, r. M. Mapuunha, NOTIIJHO 3ZACJIJKHJIA TIpH3IHAHE FpabaH- CTBAa. — Ilocnuje sa6aBe OTBOPHNA Ce urpaHka, Koja je npekuHyTa 3a Heko Bpujeme 3ajenHuuKoM BeuepoM. 3a Be- U&POM IIAJIE CY HEKOJIHKE 3NpABHIE, OM Kojux je Ha rmpBomM mMjecTy 6umna 3npa- Buna rr. NyuaHa Jypkosuha, npencje- nuuka Cprcke HuTaoHnne, KojoM ce 3a- XBAJIHO TOCTHMA HA yuemlihy u npeny- CPETIBUBOCTH. Tlocnuje Beuepe Hu- rpaHka je HacTaBIkeHa go 30pe u onp- x«aBaHa y jemuakOM paACnoJIoxerey og Bpujenuor ojjena sanapcke BojHuuKe my- 34Ke. — OBa sa6aBa u cBeTocaBcka npocnasa ucnana je cacBuM uckpeHo u 6paTcku, Te je K6JBETH la TAKAB NyX y CJIHUHHM TIPHJIHKAMA OCTAHE H yHaripujej. Domaće vijesti. Jezično pitanje u Dalmaciji. U ministarstvu unutarnjih posala u Be- ču bila je konferenca glede uređenja jezičnog pitanja u Dalmaciji. Kako javljaju, do brzo će biti izdana nared- ba, po kojoj će se srpski jezik posta- viti kao unutarnji službeni jezik iz- među raznih ureda u Dalmaciji. Ta- lijanskom jeziku biće slobodan vanj- ski saobraćaj sa strankama. Kako javljaju iz Zadra ova je naredba već izdana. Raspisana potjera za Đorđem Na- stičem. ,Obzor donosi iz Beča ovaj telegram: Branitelj dr. Hofmokl brzo- javlja: Izvolite primiti do znanja, da je odlukom ovdašnjeg kaznenog su- dišta od 5. februara određena redar- stvena potraga za Đordem Nastićem, kao i prisilno njegovo predvodenje. Predavanja o Dalmaciji. U Lieeum- klubu u Berlinu bila su pred malo dana predavanja o Dalmaciji sa bio- skopskim slikama. Predavala je po- znata bečka spisateljica Natalija Bruek- Auffenberg. U istoj dvorani bilo je izloženo mnogo slika iz Dalmacije, Bosne i Hercegovine, Istre i Trsta. Predavanje je išlo za tim, da se kod sjevernih Nijemaca pobudi interes za putovanje po Dalmaciji i Bosni. Proslava Gajeve stogodišnjice. Kako se ove godine navršuje upravo stotinu godina rođenja Ljudevita Gaja, to se u Krapini, rodnom mjestu Ga- jevom sastao svečani odbor, koji će se brinuti oko proslave ove zname- nite kulturne slave kod Hrvata. Tom prilikom osnovaće se u Krapini ,Ga- jev dom“, koga će podići dioničko društvo s temeljnom glavnicom od 50.000 K. Da se sastavi temeljna gla- vnica, otvoriće se subskripcija na dionice toga društva, a svaka dionica imaće nominalnu vrijednost od 50 K. Odbor se nada da će ova namisao naći odziva u čitavom slavenskom svijetu. Pad baruna Raucha. Madžarske su novine pune o pregovorima zajed- ničke vlade sa srpsko-hrvatskom ko: - licijem i s time u vezi i o brzom padu bana Raucha. ,A Nap“ na pr. donosi slijedeću vijest: Ne prođe ni jedna sedmica, a da nemamo čast primiti posjet baruna Pavla Raucha. Siromah, preduzimlje sve i sva, samo da u svojoj vladi pokaže barem kakav uspjeh, ali do sada u tom nije uspio. I sada evo opet bana. Konferira sa jednim pa drugim ministrom o svemu i svačemu, ali je sve to uzalud. Uz administra- tivne neprilike Rauch se bori i sa po- litičkim, te mu uopće nije pošlo za rukom u Hrvatskoj stvoriti red. Wekerle je do grla sit bana, koji je pretjerivanjem u srpskoj propagandi sasvim potkopao svoju poziciju. Dakle ban pada! Žalosne pojave u našoj domaćoj štampi. U šibenskoj ,Hrv. Riječi“ iza- šla je jedna pjesma, puna najeorih izraza proti uredniku ,N. Jedinstva“. Cijelu pjesmu do kraja nijesmo mogli pročitati, jer smo se i sami morali odmah s početka zastiđeti, da se u jednom listu može što slična na javnost iznositi. Da slučajno kojem dubro- vačkom fakinu dođe taj broj lista u ruke pa da pročita tu pjesmu, sigurno bi on pred njom ponosno stao i us- kliknuo: ja sam gospar! Žalosno! Sukob ratnih lađa. Kako javljaju sukobili su se na manevrama ratna lađa ,Kaiser_ Karl“ sa ,Nettinom.“ Ovaj posljednji teško je oštećen. Protest episkopske konferencije u Karlovcima. Konferencija srpskih episkopa u Karlovcima, pretresajući o uapšenim veleizdajnicima u Zagre- bu i o Aecurti-jevoj optužnici donijela je ovaj protest: Povodom optužnice, što ju je zagre- bački kr. državni odvjetnik g. Aceurti podigao dne 11. januara 1909 proti 53-ici pravoslavnih Srba u kraljevi- nama Hrvatskoj i Slavoniji zbog su- mnje zločina veleizdaje, episkopi pra- voslavne srpske Mitropolije karlo- večke, sabrani u mitropolitsko-patria- raškoj residenciji u Karlovcima, sma- traju svojom svetom dužnošću — ne ulazeći u meritum same stvari — da dignu svoj glas i prije svega je- dnodušno izjave svoje najdublje ža- ljenje nad onim mjestima optu- žnice, gdje se, protivno i historij- skoj istini i stečenim od visokih i najviših, državnih faktora priznanim i vazda priznavanim, a naročito i po- zitivnim državnim i zemaljskim za- konima zajamčenim pravima, lakom rukom brišu i historijsku prošlost i karakteristična obilježja srpske crkve i naroda, poriče ime i porijeklo i time neosnovano i bezobzimo vrijedaju naj nježniji i naj svetiji osjećaj na- rodni ; a isto tako smatraju za du- žnost, da naj odlučnije prosvjeduju protiv one, u optužnici vrlo smjelo nabačene objede: kao da srpska er- kva mitropolije karlovačke, kao ta- kova, njene ustanove i organi stoje u službi neke velikosrpske propa- gande, koja navodno id. za silovitim prevratom i ocijepljenjem od zakonite veze kraljevina Hrvatske i Slavonije. Konačno odlučuju, obratiti se naj poniznijom predstavkom njegovu Ćć. i apost. kraljevskom Veličanstvu u ovoj stvari. Timiuy Ham u3 Opaxosua (Boka). Y Tpcry je oso gama mpeMuHyo nomMop- CKH KAIETAH y MupoBuHH KOL Jlouna, Tomo K. TonueBuhi, y 66. roj. KuBOTA. TlokojuuKk, KomukO je 6uo spujenau y CBOME 3B4Iby, TOJIHKO je 6uo u zoćap 4 decTuT Cp6un ! Mup neneny ierosomM, u Tpajna My ycnoMeHa Mefy npujaTemuma. Rasprava proti ,veleizdajnika“. Za raspravu proti ,veleizdajnika“ pre- udešavaju se sudske dvorane te će brzo biti gotove U = sudskoj dvorani biće šest novinarskih klupa za 36 osoba i sedam klupa za ,vele- izdajnike“. Misli se, da će rasprava početi 1. marta. Za publiku će ge iz- dati ograničeni broj ulaznih karata, a naj više će moći prisustvovati 200 slu- šatelja. T Dr. Antun Rezek. Na 4. ov. mj. preminuo je u Pragu dr. Antun Rezek Profesor na českoj univerzi i bivši češki ministar. Radio je ponajviše na istoriji češkoga naroda i izdao jeo tome više znamenitih djela. Intere- | santno je u njegovom životu, da je kao mladićak pošao na zanat urara. Ljubav za učenjem i želja za znanjem dovela ga je na universitetsku ka- tedru pa čak i do ministarske stolice. Imenovanje. Prizivni sud imenovao je konceptnog vježbenika kod upravi- teljstva pošte u Zadru, gosp. Iva Do- minisa, zakletim sudbenim tumačem za njemački jezik. Mirovinski zavod češkoslavenskog novčarstva: držao je svoju konstitu- irajuću glavnu skupštinu u nedjelju 31. p. m. u jutro u sali ,Merkura“. Sala je bila dupkom puna članova obih kategorija: ravnatelji i odlični činitelji naših banaka, zadruga i šte- dionica, industrijalaca, veletržaca, ci- jela armada činovnika svih tih kate- gorija trgovine i industrije, te dobar dio činovnika ženskoga spola. To je bila slika, kakovu pruža malo koja skupština gospodarskog svijeta, slika koja pobudjuje veliku radost.u sreima onih, koji su poduzeli inicijativu za osnutak toga društva. Glavnu je skup- štinu otvorio predsjednik osnivačicće Ustredni banke českYh spožitelen g. Dr. Gustav Pčsehl, koji u podužem govoru crta postanak i utemeijenje mirovinskog zavoda. Do današnjeg je dana prijavljeno 2611 članova, što je zaista lijep znak. Do slavenske jav- nosti stoji, da bi zavod potpomagala tako, da bi mogao razviti svoje dje- lovanje u korist osiguranih i namje- štenih, te da se razvije kao važna naša narodnogospodarska ustanova. Završuje svoj govor, želeći imirovin - skom zavodu dobar razvoj, sa ,Na zdar“. Izabrana je uprava, a predsje- dnik je g. Dr. Gustav Posehl. Na Balkanu. Srbija. Kako iz Beograda stranim listovima javljaju, ratno je ministar- stvo naručilo kod francuskih i en- gleskih fabrika oružja 200 mašinskih pušaka, koje bi imale kroz kratko vrijeme biti u Srbiji. Okružna i ko- tarska zastupstva zaključila su da iz vlastitih sredstava nabave za regi- mente, koje se u istim mjestima na- laze na vježbama, po dvije mašinske puške. Međutim iz Rusije stižu konji, a jedna komisija pošla je pred kratko vrijeme u Rusiju za veliku narudž- binu konja, koja će kroz mjesec dana morati stići u Srbiju. — U Rusiji je obustavljeno daljnje upisivanje dobrovoljaca za Srbiju, a general Lipovac, budući zapovjednik srpskog dobrovoljačkog korpusa, do- lazi krajem ovoga mjeseca u Srbiju Crna Gora. Narodna Skupština završila je svoj rad, pošto su u po- nedjeljak bile zaključene sjednice ovog redovnog saziva ukazom knjaževim. — Jučer proslavljena je u Pod- gorici na svečan način tridesetgodiš- njiea oslobođenja Zete. U večer je bila varoš osvijetljena, a u zgradi osnovne škole davala se je zabava, na kojoj