Str. 2. .DUBROVNIK«“ Br. 41. zum bili vrlo prazni. Bilo je, to mo- ram da priznam, a ima i danas ljudi u Srbiji, koji su po katkada očaja- vali radi takvog nerada. Nego, koliko je god dobre volje bilo kod njih, da se Srbija počne odazivati svom po- zivu, nijesu ipak toliko bili jaki, da > se odupru partijskim bujicama, koje: su ih osvajale. Partizanstvo i dina- stičko pitanje bijahu početak i svrše- tak cjelog Vašeg rada, ili još bolje da kažem cjelog Vašeg nerada u onom pravcu, koji je Srbiji davno trebao da bude polazna tačka njenih truda i nastojanja. Takvim dugogodišnjim neradom nije nikakvo čudo što su mnogi istorijski dogođaji našli Srbiju nepripremnu i tim doveli do potpu- nog očajanja njenu budućnost i sve šta je u najužoj svezi sa istom. Po nesrećnoj prošlosti Srbija može, samo ako hoće, mnogo da se koristi za bu- dućnost. Što je propušteno do sada, može se popraviti i ispuniti u buduć- nosti. > — U posljednje vrijeme — pre- kinu naš urednik Mitrovića — pošlo se ipak drugim pravcem. Već od ne- koliko mjeseci imademo na vladi pr- vake i vođe svih partija, koji mogu da povedu Srbiju drugim pravcem, nego li je išla do sada. To je trebalo — reče Mitrović — davno da bude u Srbiji. Srbija nije još ono, što bi trebala da bude. Ona je bila mlada država, koja je morala da se konsolidiše u unutrašnjosti, a ne da serastrgava i slabi. U spoljnoj svojoj politici i radu morala je da ima jedan stalni pravac, od koga nije smjela nikako da odstupa. Nema sumnje, da bi u tom nailazila na ogromne prepreke. Ali, sve te pre- preke bile bi toliko malene i nezna- tne prema dobroj volji i pregalaštvu, da ih je Srbija mogla lako da savla- da. Bez sumnje utješljiva je pojava, što su u današnjem ministarstvu naj- bolji ljudi iz sviju partija. Ti ljudi ne- ma govora, biće širokih grudi u svom radu. Oni neće gledati na sitne par- tijske razlike, koje ih odvajaju. U tome treba da nađu pomoći kod cjele Srbije i da im niko iz ličnih ili par- tijskih razloga ne podmeće nogu u njihovom radu. Tek tada moći će Sr- bija da pode putem kojim je trebala davno da ide. Tada će moći da izlje- či rane, koje je sama svojom krivicom dobila, a radi istih nije bolovala ona sama. Jedino složnim radom svih naučenih ljudi u Srbiji, a masa će uvijek ići za njima, Srbija će moći da bude ono, što treba da bude. Mitrović ni htjeo dalje da govori o ovom pitanju. Razumljivo je to njegovo držanje prema prilikama, u kojima sada žive Srbi u austro-ugar- skoj monarhiji. Poznato je, kako im je tamo, a kako bi im moralo biti, da je sreće. ' + Špiro Kalik. Stigla nam je tužna vijest, da je u srijedu na 9. ov. mj. preminuo u Trstu naš prijatelj i čestiti sugrađa- nin Špiro Kalik profesor na beo- gradskoj višoj gimnaziji. Pobolijeva- jući posljednje vrijeme, išao je na more da traži lijeka svojoj boljetici, ali crna kosa smrti ote ga baš u mu- ževnoj dobi, u pedesetim godinama svoga života. Špiro Kalik rodio se je u Dubro- vniku od majke koja je bila od gla- sovite vlasteoske porodice Ziesti, te se je podrugi put udala za Kalika, oca našega Špira. Gimnaziju je izučio u rodnom gradu a filosofske nauke u bečkom universitetu. Po svršenim naukama služio je u Dubrovniku kao učitelj građanske škole, po pri- lici, oko dvije godine. Zatim se je preselio u Srbiju, gdje je odmah bio postavljen za profesora niške gimna- zije. U Nišu je proveo desetak go- dina, a otud je unapređen za upra- vitelja višeg gimnazija u Kruševcu, pa je poslije godine dana, po svojoj vlastitoj želji i molbi, premješten kao gimn. profesor u Beograd, gdje je služio do svoje smrti. Njegovo slu- žbovanje u Srbiji trajalo je gotovo trideset godina, tako da se je pokoj- nik nadao brzo steći potpunu pen- siju te stupivši u mirovinu nastaniti se u svoje rodno mjesto, u mili mu Dubrovnik, ali erna smrt zateče ga baš kratko vrijeme prije. Pored svog zanimanja vršio je du- žnost direktora muzičke škole, io je bio član utemeljač srpskog pjevačkog društva. U svome zvanju poučavao je iz latinskog jezika, te je u tome po- učavao i mlađeg sina Kralja Petra. Špiro Kalik radio je i na knjiže- vnom polju, te je napisao dubrova- čku legendu o knezu Damianu Judi, preveo je de Amicisovo ,Srce“, sa- stavio je francusku i latinsku gra- matiku za srpske gimnazije. Sa nje- govim radovima srećemo se i u ne- kim književnim listovima. I u ,Srđu“ je objelodanio nekoliko svojih radova. Zbog svog vrijednog i savjesnog rada bio je odlikovan “od srpskog, bugarskog, crnogorskog i turskog vladara sa visokim orđenima. Po majci rodom Resti, nosio je na sebi tip one porodice, kog poznamo u slici Đona Antonija Resti. U društvu je bio veseljak; volio je muziku i pje- vanje, a i sam je bio izvrstan pjevač. Bio je vatren i oduševljen Srbin, a svoje rodno mjesto tako je žarko lju- bio, da bi češće, za vrijeme školskih * ferija, dolazio u Dubrovnik, da po- sjeti svoj krajisvoje prijatelje, kojih je mnogo imao, a koji su ga vrlo voljeli i poštovali. Svojom smrću ostavio je tužnu i žalosnu udovicu i petero siročadi. Laka mu bila zemlja. Domaće vijesti. 3a KOOnepauujy Hapojiuux crpa- Haka. YnpaBnu ol6op cpr. napojne crpauke Ha Ilpumopjy, y cBojoj cje- nuuuu 16/29 maja 1909, umenoBao je u-pa Crujena KuexeBuha 3acrynnuka Ha NAJIMATHHCKOM CAGOpy, YIAHOM OJI- Gopa 3a Koonepanujy Hapojuux crpa- Haka, a g-pa Jlyja Bakoruha 3acrTy- IHHKA HA JAJIMATHHCKOM CaGOpy, UJIA- HOM 34MjeHuKOM MHCTOFA OJGOPA. »Veleiždajnički“ proces. :za či- tanja nekih novin&, kojima Aecurti hoće da optereti optužene u nestašici dovoljnog materijala za ,veleizdaju“, počimlje ispitivanje svjedoka za Liku i Grbavu. Ulazi u dvoranu prvi svje- dok i to Josip Bratušić veliki prija- telj bana Raucha. Svjedok svome iskazu hoće da dade neke osobite važnosti, i ako mnogo pripovjeda a malo dokažuje. Sam priznaje kako se je ušuljivao na sastanke srpske zemljoradničke zadruge, i time hotio igrati ulogu prostog denuncijanta. Pri- povijeda, kako su ga zazvali u redak- ciju ,Pokreta“. Drž. odvjetnik će na to: Hijeli su da postanete pokretaš1!!? uo je govoriti, da će pravoslavni dinamitom dignuti u zrak katoličku “Grkvu. To on smosle da se je na sa- stanku pravoslavnih govorilo. ... Iz- javu, koju je svjedok kašnje dao, najbolje karakterizuje svjedočanstvo a i sam proces. Kad su se optuženivi smijali na ovakove bombe Batušića, on je rekao: ,Oni misle, da mi je lako ovdje svjedočiti. Ali mene srce krvari, što moram biti ovđe i ja znadem, da će mi sada biti gorak život, ali moram ovako govoriti.“ Dakle svjedok mora ovako govoriti. To najbolje dokažuje, kako i svjedoci moraju po befelu svjedočiti i kako je sam drž. odvjetnik stvorio svjedo- ke. Svakome je razumljivo, zašto sud. neće da prizna svjedoke obrane, i zašto se čitaju razne novine itd. Svje- dok Batušić to nam je razjasnio, zato može Aceurti davati koliko hoće iz- java. Sehmidt, pa sad Batušić, izi- graše mu zadnju kartu. Svj. Franjo Vukelić, kažnjen nekoliko puta radi uvrijede poštenja pripovijeda, da je čuo od jedne druge osobe, da je je- dan seljak upitao nekoga: tko mu je kralj: ? Ovaj mu je odgovorio: Franjo Josip. A na upit: što je s Kraljem Petrom? odgovorio mu je seljak: On će biti! Kako uvjek, svjedok je čuo od nekoga drugoga. Smješno! Svje. Ferdo Stilinović ne spomi- nje ništa, što bi teretilo optužene, upravo njegov iskaz bez ikakve je važnosti. Svjedok kaže, ako je i bilo koje propagande, onda su je širili pravoslavni. Dr. S. Mazma na to mu je odgovorio: To nije ništa čudnovato. Samo među Hrvatima, bila bi ta propaganda osobita. Drž. odvjetnik sa nekoliko frankovaca iz publike viću: Oho! Dolazi do oštrog sukoba između drž. odvjetnika i branitelja, jer Accurti neprestano prekida bra- nitelje. Dr. Mazzura bio je usilovan prekinuti upite na svjedoke radi ne- prestanog zadirkivanja glasovitog sr- boždera Aceurti! (Frankovci će mu stalno podignut spomenik!) Svj. Ivan Štajdohar vi- dio je kapice sa srpskim grbom. Nje- gov je sin od 13 godina čuo: Živio kralj Petar! Svj. Blaž Vukuša u ve- like hvali opt. Kalambera. Spominje njegove zasluge za narod, i kako je on svakome pomagao bez razlike vjere. Spominje svjedok nekog Fra- * nića, koji je kao kalfa došao u Ko- renicu a danas, uz pomoć Kalambe- rom, Franić imade 35.000 forinta. Ovako hvale protivnici ovog svog za- služnog čovjeka, a ,mudri“ Aecurti predlaže mu vješala! Svj. Albert Ste- inberger jasno ističe, kako se je na- rod sasvim dobro slagao do ovog procesa. Iza procesa nastale su raz- mirice. I ovaj svjedok, na veliki poraz Aeeurtijev spominje, da je postao razdor od kadada je zatvocu Kalam- ber: Svj. Filip Šop, kažnjen radi zlo- čina prevare na 2 mjeseca tamnice, pripovjeda, kako je nastao razdor u narodu, od dolaska velikog župana Budisaljevića. Za Kalambera ne zna Mma Svjedoci Božo Alivojvodić, Danilo Dimić, Joso Bušljeta, D-or Moj- sije Schaefler, Jure Štajduhar, "Tomo Vuchetich, Ivan Jagnić, Lujo Župan, Milašin Drakulić i Ilija Vujčić, ni jedan ne opterećuje optužene. Samih »čulo se je“ i ,govorilo se je“ ističu svjedoci, a mi ne znamo je li to ve- leizdaja. Tu će nam zagonetku rije- šiti sam Aecurti, razumije se po be- felu .... Svaki svjedok ističe Kalem- zemoa ADEL BO pa ZR ada Ait MHibe Mladenus de Voyno — MgnazeH BojmoBuh, Koju je HecyMibHBO cuH Bo- junoB.! Ila u y naponuum njecmaMa »žKeHuT6a JlyuwaHoBa* u ,Ilau Buje“ KOjy hy uanpujen usmujeTu, — Kao u Y »POLOCNOB/b6y“ * BojuoBuhia, — cBybj ce Tyza u3Hocu, za je Boja Mao Tpu cua, — aje u onak uMao u Tomy, KOju ce MOa MajeH 3B40, MJIH KAO HETBPTH CHH, — He 3HaM. — 3HaM, na ce Toma nanasu y *Op6unuja, y »POLOCIOBIBY“ BojmoBuha u pa ce Ha- nasu 3aGuibexeH Meljy BJACTEJOM HM BCJIMOXKAMA CpPIICKHM, KOju Gujaxy Ha Yckpc 1346. y IlpuspeHy Ha KPyHH- cai>y uapa /lymaHa.*“ .MnaneH ce cnoMHibe HEKOJIHKO II“ Ta y 3amucuuuuMa nyGpoBaukux Bu- jeha, K40 BOjBOJA MJANOTA KPAJBA CreBana JlymaHa, y noGa, no« je ynpaBibao 3eromM (1322—1331, a na- 1 Mon. Rag. V. 202. 2 By« uaponue njecme Ki. II. 1895. crpana 125-—148. 8 OBo je ,PONOCNOBIKE“ CACTABILOHO Y ABFyCTY 1771. y Mneunuma, 4 Cp6o6pau 1900. pouurTo 1326 rog. 3a BpujeMe cyKo6a usmetjy /ly6poBuaHa u CTOHCKE BJIACTE- ge BpanuBojesuha!. — O Anromany 3HAMO caMO, za ce 1347. OxeHuo, a 3ATHM CE CIIOMHIB€ KAO CBjEOK 3aje- nHo ca 6parom ByKaWuuHom na jenuoj, HHAYE BPJIO CYM/BHBOJj, IIOBEJBH CTEBA- ua JlymaHna Koropy oz 1351 roj? Tomo K. TlonoBuhi y CBOM ,XepuerHo- BOM“ BeJH, za cy, u Toma, H_ AJITOMAH, Guju, kaz je IlymaH CHJIHH, TIO TPUKOM oGuuajy ypenuo NmpuuBopHe uuHoBe, IBETOBH MHHHCTpH M TAjHH CABJETHHIIH. Tlo cBoj mpusiuuu cunoBu Bojuuo- BH, OCHM BojucnaBa, MAJIO HJIH HHMA- ' Jo Hujecy nmpexuBjeiu CMpT uapa CreBana IlymaHna, koju je ympo 30. neuem6pa 1355. Boju" je umao u jemuy hepky, Koja ce aBana no Op6unujy Cena u 1 Mon. Rag. V, cTp. 202. et. a 1. 2 Mon. Rag. V. crp. 278—280; Mon Serb. cTp. 152; ,M no rpehu nyT: Kpas ByKauuu uuje y6uo uapa Ypoma“ og Jby6. KosaueBuha, Beorpan 1886 crp. 12. Han. 37. 3 Parosawe Bojucnasa BojuroBuha ca ]ly6pos- HuKOM ou Mun, 3euesuha crp. 1—2. Guma ynara 3a Bpauka BpaHuBojeBuha, BJacrenuHa y CroHy.! Ila je BojBoja BojuH 3aucra uMao hepky ylary 3a Bpauka BpanuBojeBuha, MOK€ Ce KAO HCCYMIBHBO YTBP/HTH HEKOJIMKHM IIO- lauuma u3 ny6poBaukor apxuBa, koju roBope o pacnpama usmely 1ly6poB- HuKA M CTOHCKE BJACTETE BpaHuBoje- Buha 1326. u 1327. rogue. H3 Tux nojaraka BuuMO, za je Bpanko Bpa- HuBojeuh ca CBOjOM 2KEHOM IONAO porncrBa y Ily6poBHuky. 3a era ce Tala 34y3My KOJI LyGpoBauke Baje MJIANH KpaJb CreBan JlyuaH, Koju Ta- na ynpaBsbanie 3eToM, u CuH BOjBOJE Bojuna, MnazeH. OHu cy TpaxnjJiu, na Iy6poBuaHu NyCrTe 4 IBEFOBy »e- Hy.* OKO TOra 3aMeTH€ ce 1yro mpe- roBapaibe. Ha nmouupeTky je nyGpo- Bauko Benuko Bujehe omiyhuo 30. anpuja 1326. rogune;.... »quod filia de Voyno relaxetur domino regi juve- | ni (Ilymauny) et domino Mladeno. 1.11 regno degli Slavi, crp. 280. , ž Mon. Rag. V. 202 # eius vexilifero, et dicto Voyno patri suo,“ non noroni6om, za ce lyuan, Boju u MgnajeH 3akyny, za Hehe BHIIE HaraJLATH NyGpoBauke rpaljane.! H3 GubexaKka y 3amucHuuuma 1y6po- BauKkux: Bujeha npen OBOM OJLJIJKOM jacuo ce Bunu, za je osa khiu Boju- HoBa 6una xena bpauka (Bpajka) Bpa- HuBojesuha, u npema Tome OpGuHu HMA IILpaBO, KAL KaKe, za je Bpauko, Guo 3eT BojuHOB, CaMO MOXe GuTu Ti4TatWe, na Ju ce oBa BojunoBa Khu 3Baza Cega Miu KAKO NpyKkunje.? IlpaMa oBoMy Guma Gu morpjenina TBPJIbA Y »PONOCIOBI6BY“ BojuoBuha on 1771., na je Cena, khu BojucnaBa, a yHyKka BojunoBa Guja yzara 3a Bpanka, rocnonapa Xymckor, — a je Ju nak BojucnaB umao Khep Cedy, KaKO je TO Op6unu npuGIbexuo,?* TO je muTare. ; (uacraBuhe ce). '1 Mon. Rag. V. 203. 2 OBako o Cenu Munom 3euepuh y csojoj pan- iu. ,ParoBawe Bojucnasa Bojunosuha ca ]ly= 6ponuukoM“ Beorpan 1908. erp. 31. Š 1 Regno degli Slavi, crp. 280.