Br. 43. = Dubrovnik 18. juna 1909. God. XVIII. Sis svod IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: i Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- ovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaks 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog ; retka 20 para. # Plativo i utuživo u Dubrovniku. : e POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. [( Ef )|) Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. U Hrvatskoj. U Hrvatskoj, zemlji iznimaka, dođu ovako kad i kad na red neke stvari, kojima je doista teško vjerovati. Bilo je vrijeme, kada se je mislilo, da će vlastodršci biti doista zahvalni narodu u Hrvat- skoj, te stupiti s njime u tješnju vezu za rad time, što će im zaga- rantovati sva ona tobožnja prava, koja su onako na papiru dana i namijenjena narodu srpskom i hr- vatskom, ali baš u posljednjem momentu Mađari, sa Wekerleom na čelu, okrenuše oštricu te kao uzdarje za predusretljivost u teškoj krizi, koju su onda Mađari morali prama Austriji da izdrže, odvratiše im sa željezničkom pragmatikom Ovo se je dogodilo ne mnogo poslije riječke resolucije, za koju se sa izvjesnih strana prigovaralo, da je prodala narod Mađarima. Cio prigovor, koji bi mi mogli pripisati riječkoj resoluciji jest taj, da je ona izvršena bez dovoljno vještog diplomatskog takta, i da je uzela pravac, i ako narodni u potpunom smislu, ali bez ikakve garancije prama vlastodršcima, te je s toga i došlo do onakog dr- žanja Mađara. Glavni uzrok svih dogođaja od željezničke pragma- tike pa unaprijed leži u tome, što se je na riječkoj resoluciji udario temelj sloge i bratstva između Srba i Hrvata. Važnost te sloge kao da Pešta nije toliko uočila koliko sam Beč, i svi događaji koji se od tada redaju u Hrvatskoj diktirani su iz Beča. Aneksija Bosne i Hercegovine prividno je izgledala kao nenadan dogođaj, ali plan za nju kuje se odavna, mnogo prije nego je došlo do riječke resolucije. Sloga Srba i Hrvata, koja od tada datira, po- kazala se je u očima Beča kao neka fantazma, koja će mnogo sta- jati na putu planu za anektiranje Bosne i Hercegovine, te je prva zadaća Beča bila ta, da između naroda u Hrvatskoj i mađarskih vlastodržaca napravi sukob, a za tim da ponovo ugnijezdi zavađu i bratski boj između Srba i Hrvata. Prvo je uspjelo sa željezničkom pragmatikom i namećanjem Raucha .za bana, dok drugo nije i ne će uspjeti. U tome se je pokušavalo na više načina, dok se nije dotje- ralo i do veleizdajničkog procesa. Razvoj političkih prilika i doga- đaja u Hrvatskoj kroz ovo par zadnjih godina, u koliko je on u vezi sa državnim aparatom, ostaće jedinstven u političkoj istoriji na- roda. Otpor naroda u ovim teškim danima iskušenja doista je jak i složan, ali prigušen. Ovome se ic treba čuditi, Gaženje prava, pro- vađanje nasilja, kog su Mađari za nekoliko decenija znali vješto da vrše nad narodnostima u Ugarskoj i Hrvatskoj, u mnogom čemu u- bile su duh u narodu, ali mu ipak nijesu digli onu snagu samoobrane, i ako ona ne izgleda toliko bučna. U ovoj, jednako podmukloj koliko i okorjeloj narodnoj borbi proti nasilju u Hrvatskoj, Mađari kao da vide, gdje se cilj njihova rada po malo približava kraju, te bez zazora i unaprijed mogu da podr- žavaju neustavno stanje, dok ne dođe čas, kad će se mučenici uz grozan krik trgnuti pod pritiskom teška jarma, da jednom odlučno viknu: dosta je više! Kao da je malo dosadanjeg ja- da i ćemera što ga je srpski i hr- vatski narod morao da izdrži u Hrvatskoj; kao da pedeset i tri vješala namijenjena onim jadnim, ali nevinim i poštenim Srbima u Zagrebačkim tamnicama, još nijesu dovo'jni za napaćeni naš narod u tim zemljama, već se ovo dana prohtjelo banu-nametniku, da pu- tuje kroz zemlju, kojoj je sjeo na vrat kao tiranin, i koji joj nevje- rojatnom = bezobzirnošću podržaje ovaj zlosretni sistem. Njegova bez- obzirnost toliko je velika, da za- kama u Hrvatskoj, kad narod osje- ća po svojim leđima kako samo bič bije, ovo putovanje banovo izgleda i odviše drsko. Možda on i preveć neproračunano računa na pridušenost u narodu, koju su iz- veli dosadanji neustavni sistemi. Ali lako da se prevari i on i svi mađarski vlastodršci, jer možda nije daleko dan osvete, a što pri- htjeva, da se narod klanja i viče: tisak i mučenje bude veće, to _ će Živio! onome, koji ga meće na mu- | ke, koji mu sprema vješala za to,. što je radio svoju dužnost, se ogriješio o zakon. Vijesti, koje stižu sa banovog putovanja, donose, kako je u na- rodu veliko ogorčenje prama nje- mu. Nigdje, u nijedno mjesto nije mogao da stigne, a da se_neovi- sna masa nije digla praveći mu demostracije. Ali se je ipak našlo, ko je uživao da ga pričeka, a to su frankovci. Q$ni ostadoše njegove vijerne sluge, ne zd to što bi on bio ,spasitelj* Hrvatske, već. pro- vije sto s toga, jer podržaje borbu dy: istrage protiv Srba. On je radi rioga u njiiovim očima ,preporo- ditelj“ Hrvatske, i za to nastoje u. svakom mjestu, gdje mogu, da mu pokažu svoju vjernost i na- klonost, a to narod osjeća kao te- ški udarac, i to teži što dolazi od ' tobože bratske ruke. Rauchove no- vine držanje trankovaca iskoristuju, e da s njima prikažu, kako je ba- nov dolazak svukuda s oduševlje- njem primljen; međutim ova silna hapšenja, koja su se prilikom ba- nova dolaska u pojedinim mjesti- ma, a naročito u Brodu, poduzela, gdje se je došlo i do toga da se i same gospođe hapše, naj bolje posvjedočuju, kakovo raspoloženje vlada u narodu prama banu-na-- metniku. — Pri današnjim prili- i taj dan biti sve bliži. Onda lako oda se i Beč pokaje za svoje na- loge a i Pešta za slijepo slušanje i izvađenje naloga. ,»CTpanau“. Benuka uzeja uauuoHajin3Ma, Koja je y Apyroj noJOoBu#Hu nponiora Ba4- jeka CTBOpMJIA IBA BCEJIHKA HALHOHAJI- Ha yjeguiewa ; Hrasujy u Fbemauky, pa3Maxajia ce HapouuTo nocjuje cKo- PANIC ' JIMIJIOMATCKE KPH3€ H OET CBOM >KECTHHOM IIp€EKO MOJEpHe EB- pone. Y cauma KpajeBuMa crBapajy ce NOHOBHO HOBA IIOTIPHIITA EE3HHA NIpe- 3upyhu reomerpujcke. o6JiuKe TEepuTo- ja, rasehu npeKo HHCKHX NJOTOBA 1P- xaB&\M oGanajviu. ce "9 gaerpirhe TaJHA HacrTOjawa cerapaTucrHuHo erousma, koju je necnocoGan, ma panu u na ce xprByje 3a no6poGurT ujesuHe. Cpncku Happo caB u cByla Guo je Os“Bujek HOCHJIAL TE Hpleje OL OHO- ra CjaBnor BpeMeHa, KAL CY CHJIHH CPIICKH BJAaJApH HA TOj upeju_mauemM CTBApaJIH CPIICKY HAPOJIHY APKABY, NA uo nana nananiiera, ruje je pacrprau u pasujenkaH Ha JeBeT KOMAJA, H Ha CBE HETHPH CTpaHe CTApe CpPIICKE LA- peBune. Illra Buie, oH je cTe ujeje CKHHYO CBE npumjece, koje joj mMory NpujeuuTu pa3BuTaK, ma uak u mpe- hamii>u HANHOHAJIHO-PEJIHTHO3ZHM KA- pakTEp, NnocraBuBiriH je ua cBujecr pace T. j. caaku_ Cp6uH, Ma _OLKyI HO u KOje Bjepe Guo, He MOXe HHLITA IPY- ro GuTu, Hero caMo Cp6uu_npoxmau HAUHOHAJIHHM 3Z4/ATKOM CBOjHM. H Tako je Hacrao IpBu u TJaBHu 34KOH CPIICKH, JA 34 CPNCKU Hapol . + 0 XepueruoBckum BojuoButiuma Hanucao: non Caga HaxuhenoBuh A TO ce Bujiu u #3 mucma, Kor je penyGnuka IyGpoBauka Iiucaa CBOM IIOCJIaHHKY Ha yTapCKOM uBopy, Mapojy Tyueruhy, lije ce uaMeljy ocraJor, B&H: ,Azu Mu He BjepyjeMo, na he (kue3 BojucmaB) Opiaru cBojy pujeu, ma cMo 360r Tora rnucaju KPaJby KH€3y IIAJATHHY, 4 IIHIICEMO H TeGu, a Hac Npenopyuxiu HaleM rocnojapy Kpasby, u Za ra 3ZAMOJIHIJ, A HAC M3BOJIH HMATH IpPENOpyueH€, HAC iberoBe Bjepne. Tu nak, Kao /106ap rpahanuH, ypa- Nu 'OHo, iro Tu ce, mo TBojoj yBHHaBHOCTH, yuuHu la 6u Guno ua go6po u ua uacr Hauoj 3eM;bu“." BojucnaB je go6po NaMTHO PONymiunu, Iuro je 1327, ypanua cBe, muro je Moraa, za ce ynpo- nacru Bnacreocka nopozmuua BpanuBojeBuha, koja Gujame y Crouy, a Koja BojucnaBy Gujame poj, jep weroBa cecrpa, kojoj ce He 3Ha CTAIHO HMCHA, Gujame ynara sa Bpanka BpanuBojeBnha. ? Tla u cauu Cron_ Gujamie NOGPHM Y3pOKOM; iro ce na Jly6posuane BojucnaB okommo Gujame, 1 Mon, Rag. II. 285. * Mon, Rag. V. 202. — a OcoGuTO pau CTOHCKHX COJIMJA, a u jep BOj- HHuKA HA MOpy Gujamle CrTOH 3HAMCHHTA TAKA. HajGam«u NoBoJ HOBOM CyKOGy Kao zNa zobe ox napuue Jerene, koja y jamyapy 1360. zBa no- ClaHuKa, y HME ibeHO y /lyGpoBHuk nocna, Te 3a- Tpaxuiue. ueke uparoujetocra ox Mapoja TyueTuha, KOje My je npezao uap IlyuaH, Kaji je Guo Ha —BOpy 1355. a HeKO BpujeMe Bplito u npoBecrujapcky ny»HocrT. Ily6poBauka BJala HC YNOBOJ6H 3axTje- BHMA NIOCJIAHHKA, 4 OBH OCTAIIE NIpH CBOME 34XxTjeBy. Tax ce napuua Jemena oGparu BojucnaBy, CBOME poijaky, a cycjexy u nenpujare/by 1gyGpoBaukomM, Koju ce oga3Ba 3axrjesy napuuuHoM. ]la ma je oH npuje ua smujene, a nocauje u npujeTi>oM, Tpaxuo napuuune nparoujeHocru, He sta ce, — au permy- Gauka ce Beh y HENpPHJIKUH HANDIA M CTAJA MHCIKTU ua OGpauy. — Y arojan uac Gujame Tar Gaui npu- CHO 3axrjeB yrapcke BJaje, ga ce 34 iy carpaje Tpu Gpoza. Tax oupuume BojucnaBa Kao ByKa, KOju Je Ha IbHX KAO HA jarane Hacprao u BeJMKE HM IITETE yuHHuo, 5 BojueaB nak uCTO OBOT myTra OcraBH Ily6poB- Jane na MHpy, — je Ju To og crpaxa JbyneBuToBa, š Gelcich Thall6ezy Diplom. Rag..16; Mon. Rag. II. 289. aKO je BaJba za 3arpo3HO, — AJIH CBAKAKO, M panu x«eHurTGe napa Ypoma c AHoM, HepkOM yrpoBna- IiKOT BOjBOze Amekcannpa y jyny 1360., kao uro je To nujeno oGpasnoxuo M. 3JeueBuh y cBojoj pa- Jobu ,ParoBaie BojucnaBa BojunoBukha c Jly6po- BHHKOM“ (crp. 37-39). IlIro ux uuje ogmMax, nocnuje cBar6e Hamao, oner rpe6a na saxBaje Ypomy, koju uM je sajamu4O Guo npaBa u npuBujerunje y noBeJeH oz 29. cerem6pa Te 1360 romane. Mup, nakJe, norpaja no cspxe 1360, a Tax C H€K4X pasmupuna Bujehe xyGpoBauko 1. zenem6pa OJWIyuH, na ce BojucnaBy Ogrosopu ,,cum pulchri- oribus verbis“,* a cjyTpanaH aje ce GaHy xpBaT- CKOM* Ha BojucnaBa, a 26. ueror Mjecena age ce uapy Yponiy, napuuu JeneHu u HekuM BCJIHKAHHMA, H TO CBE 360r HOBHX HAMETA OJ CrpaHe BojucgaBa. 7 Ulassy nocnanuke 27. JeneM6pa uapy 4 uapniiu, ja NOTHUHY MOJIGy NpoTHB BojucnaBa npenany,“ — a “ M. 3eueBuh ,Paronawe BojucnaBa Bojunonuha D Ny6po- BHHKOM“; Mon. Serb. crp. 168. ba za 5 Mon. Rag. III. 56. raka * Mon. Rag. II. 296, III. 57. 7 "Mon. Rag. II. 297,111. 57. | Š Mon. Rag. III. 58,