mt. 2. > >)DUBROVNIK= Br. 45. Pa3Milljeata Ha BUNOBNAK. Hecropuja cpnckora napona He 6u- IBEKU HA CBOj4M KPBABHM CTPAHIUMA uu jezan norabaj, koju Gu Guo nyGube u Tpajuuje ypesaH_y HApOlHy 1yuiy OJI BH JLOBIAHCKE KOCOBCKE KATACTPOČE. M crapo u MJanOo, H NucMeHo u ne- NIHCMEHO, CBE OJL pela, OCjeha JIH CaMO CPIICKH, 3HA 34 BUOBNAHCKH JOrFAHjaj. CynGuna je € IbHME 34BPLIHJIA 3/LATHO noGa cpnceke ucropuje u 3sanmouema TYXKHY, HECHOCHy H KPBABY NEpHOly NETCTO/BCTHOT TENIKOF PONCTBA, a npe- Nalb€ ycpenoTounjo je y iW»eMy cuy NarpuoTcKor noHoca, xepojcky BpjiuHy CpGuHoBy, usHujego TaKO pehu cnaBy Hapolny 4 Ha NynNiy NOKOJbEIA H3JIHJIO najcnaxuuje ocjehaje mnarpuoTcKke cBu- jecru u noHoca. »Y Gop6u ce nmpekasbyjy Kapak- Tepu!“ A cpnceku je napon, mnocjuje KOCOBCKE KaTacrpode, 3a uujesmora CBOTA 2KHBOTA BOJIHO HCNPEKHJIHY TE- uiKy Gep6y. Ha cBakoj crpaHniiu ie- roBe ucropuje, Ha CBaKOj Fpy/lH4 u Ha CBAKOM KAMEHY IbETFOBE OTANGUHE IIO- Gubexena cy 6e3s6pojma umema 60- pana, Koju Cy CBOj KAPAKTED y KPBH npekaiujiH. Y ToMe je ueycnopenuBa Benuuuna Cp6uHoBa; c Tora je Ko- COBCKA KaTaCTPOđA CIABA IbEFOBA! »Hcropuja je yuuresbuta »«uBoTa !“ — Heropuja cpnckora Hapoja Gorara je noraljajuma M IOKOJbEIBHMA LABA BEJIHKHX TIOYKA H H3JAILIHOT MATEPH- jara sa 34/laibe CoJiuHuje 3rpaje ua- pozae 6y nyhuocru. Y npaBuuoj onjenu 4 ucnpaBHoj mpumjenu zoraljaja ua CYBp€MEHH 2KHBOT HCIIOJbABA Ce CBjeCHO, IpaB0o u pa3yMHO POZOJBYOJBE, a y npumjeuu oBe ucrune Ha nac CpGe ma IIlpuMOpjy u Ha Hame nmpuiuke ua- Mehe HaM ce cnosnaja Hanie Kparko- BHLHOCTH, KOja Ce HH y KOJUKO HC yMaibyje Hu npu npumjeu Ha ocrane cpneke Kpajese. Y ToMe Jexu cBa ATAJIHOCT NAHALIECT OIIUTET CPNCKOF nogoaja ! Kanu nmormenaMo oko ceGe, mpen TOJIANIHMUY BEJIHKOT MH CynGOHOCHOT BHJOBJLAHCKOT zOoratjaja, NpoMoTpuMO NpuJIHKEe 4 CyMHpaMO pesšyJrrare cora pana, KOBOJehu ux y Be3y ca Moryh- HOCTUMA, KOje CMO #3 IOyKA IpOlI- JIOCTH = TIPONJCTHJIH, BHJIHMO CBY MH- 3ePHOCT CBOTA NATPHOTH3MA H TEKUHY OJPOBOPHOCTU pet HnepasmjepHo Be- JIKHM XKPTBAMA IIPEJLAKA. Ca _CBHX CMO CTpaHa H3JOXKCHH BEJHKHM ONACHO- CTHMA M, MJEIITE JA I>BHXOBY CMJIY Cy- 36HjeMO CMJIOM CBOT MHCKpeHOF H MC. NpaBHOT IATPHOTH3MA, OTBApAMO uM NyTOB€ BPTOTJABOM IIOJIHTHKOM IIAp- TH34HCKOT IJ MIA, 3aNOCTABIBAjYhH omiuiTe uHTepece, mog uujy ce Ko- upeHy CBu KpujeMo. Y KoHkpeTHom npumjepy, Koju Ham ce je naMerHyo NOLIJBCJUHM, TIO CPIICKH HAPOJI TELIKHM noraljajuMa, nasa3suMo najjauux ocy7ra CBOMe pay, Koje mam je umalo Za npanpaBu upyro KocoBo ca TeniKHM NONLUBEJHUAMA KOHAUHC NPONACTH. Tlo cBum kpajeBuMa, KAMO TOJ ymy- THMO CBOje NOTICE, BHZHMO HJIH H€- onpaBnany 60p6y meljyco6Hor TpBewa MJIH XKAJIOCHY ANATHjy y NO3ZHTHBHOM pany. Hu ona, kaz He Gu nocrojaja ONAaCHOCT yTAaKMHIE OHHjeX, OJ KOjuX CE MapaMO HAjBHIIE UyBaTH, TO HAM H€ MOX€ GHTH OJI KOpuCTH, A 'y JA- HAIII6BHM OKOJIHOCTHMA — MOE HAM CuTu OL OorpomMHe iurere. Csujernu npumjepu ucnosuucke 6op6e jejuor nujea napojiuor ocrajy roToBo ocaM- J6BEHH H H€ MOTy A NOKPHjy HeCpe- bjenocr ujenokynue cuare, ma Ham ce H HCXOTE OTHMJBE TEIIKH y31AX: »LUpuu nane a upna cynGuno, O KyKaBHO CpncrBO yraiieHo, 31a najokuBjex TBoja cBaKOJIHKA |!“ XohemMo Ju jemuoM nohu no cBu- jecra? XoheMo su 3naru onujenuru NPHJIHKE H UPICTH HCIPABHE NOYKE 43 najeKke u HajGjmxe nponiyiocru? Xo- heMo Ju nohu ucnpaBuuu nmyreM npa- BOT 4 HCTHHHTOT paJLA 34 OTILITE LOGO u 3a cBoj uanpezak? Xohemo su cBojy eneprujy, Koje, Kaj caMO BOJIHMO, y 4306u.by nocjenyjeMO, cpenuTu u co- JIH LAPHO YNOTPEGHTH HC NPOTHKBA CEGH, Beh nporuBa 37y, koje nac ca cBujex crpana Guje? XohemMo JIM 3HAaTu MCKO- PHCTHT4 BpHujeM€ 4 Npujiuke u ucrmy- HuTH Najle, Koje mac uecro zarpujaBajy? OBo cy murawa, koja Ham Ce Ha- Mehiy, pasmuuueajyhu o gamanieM CTabY H O cBojoj napojioj Gynyh- HOCTH HA BEJIHKH JAH — Cy/GOHOCHH BunoBnan. 3aBupuMo cBu y cBojy Ay1my, norenajMo oko ce6e u zoG6po O CBeMy pa3Muciumo! Političke vijesti. Sastanak careva. Dandanašnji sa- stanak dvaju državnika u stanju je da preokrene čitav politički položaj ne samo u jednoj nego i u više država, s toga nije čudo, kad se ovako, dva vladara evropskih velesila sastanu, da se tada u diplomatskim krugovima i u svjetskoj štampi stvaraju različite kombinacije odnosno političkog novog stanja. Danas je na dnevnom redu sastanak ruskog cara Nikole sa ne- koliko evropskih velikih vladara. Naj- veću važnost podaje se sastanku sa njemačkim earem Wilhelmom, naro- čito poslije posljednih dogođaja “na Balkanu. Neki vide u tome jedan dnevni dogođaj, koji neće nimalo u- plivisati na savez i prijateljstvo, koje se je za vrijeme posljednih dogođaja pokazalo između Rusije, Francuske .i Engleske, dok se na druge strane čine oprečne kombinacije, koje bi imale za posljedicu veliki preokret u politici Evropskih država, a i na gru- pisanje pojedinih sila. Svakako, ka- kogod se okrenulo, ostaje fakat, da sudbina mnogih naroda zavisi o sa- stanku i dogovorima pojedinih lica. Službeno saopštenje o sastanku careva glasi: Ovaj sastanak je nov dokaz tradicionalnih prijateljskih i srdačnih odnosa, koji postoje među dvjema vladalačkim kućama i lično između oba vladaoca, kao i između Rusije i Njemačke, koje ni u čemu nemaju protivnih mišljenja; kao i da se sa obe strane želi da se produže dobri odnosi. U isto vrijeme tim sa- stankom se utvrđuje, da međunarodni odnosi, u kojima imaju udjela Rusija i Njemačka, ni u koliko nijesu pro- tivni postojanju dobrih odnosa izme- du obe carevine, kao i da se one obe upinju svim silama da mirnim putem oriješe sva politička pitanja, koja se budu pojavila. U Turskoj. (IČretanje arnautskih prvaka). Među prvacima Arnauta o- paža se neka osobita živahnost i uz- vrpoljenost, naročito odkad je Džavid paša stigao u Peć. Dogovaranja i sa- stajanja su i odviše česta. Tako je u oči polaska Džavid puše za Malesiju održan sastanak sviju arnautskih gla- vara kod skadarskog žandarmerijskog bimbaše Leha Cuturlića. Ne zna se što se riješilo. Poznato je da su se u Malesiji Arnauti pobunili te je prošlih dana došlo do velikog krvoprolića između vojske i Arnauta. Poznati Isa Boljetinac dao se je u veliku agita- ciju da buni Arnaute protiv mlado- turaka, te je uza se sakupio prilično jaku četu. Ne zna se, da li se je još sa vojskom, udario. Međutim stižu glasovi da je Džavid-paši uspjelo da umiri Malesiju poslije krvavih okršaja i velikog gubitka sa strane Arnauta, Turska i Krit. Ministar spoljnih poslova, odgovarajući u parlamentu na interpelaciju o Kritu, izjavio je, da i kabinet dijeli želju parlamenta o zaštiti prava otomanske imperije na Krit. On je ujedno izjavio, da su za to preduzete sve mjere, i da će vlada revnosno vršiti u tome svoju dužnost. Odnosno pitanja o povlače- nju trupa sa Krita; s obzirom na to, što se o njemu još vode pregovori, on ne može dati potrebna razjašnje- nja. Na kraju odgovora dodao je, da ni jedna velika sila ne osporava Tur- skoj njena zakonita prava na Krit. Pretedent španjolskog prijestolja teško obolio. Javljaju iz Madrida, da je vojvoda don Carlos, koji aspirira na španjolsko prijestolje, teško obolio. Udarila ga je kap, izgubio je usljed toga govor, «a cijela jedna strana tijela obnemogla mu je. Domaće vijesti. Navršuje se prvo polugodište, a naši mnogi dužnici ne učiniše svoju dužnost i ne podmiriše pret- platu na list. Mislimo, da je su- višno isticati, koje nam se smetnje na taj način prave. Izloženi smo velikim troškovima; vlasti i slavna censura vole da nas smetaju, a onaši dužnici opet vole ili da list džabe primaju ili da se tek u ne- vrijeme jave pretplatom. Na ovaj način nije nam moguće proslijediti, te ćemo biti prisiljeni da sve naše okorjele dužnike predamo sudu i da im kroz drugo polugodište o- bustavimo dalje šiljanje lista. Ko dakle ne želi da ,Dubrovnik« strada, neka se odmah požuri sa pretplatom. »Veleizdajnički“ proces, nastavlja se istim terorom, kao i do sada. Ve- leizdaju treba stvoriti, pa bilo kako bilo... time je jedino osjegurana sto- lica banu Rauchu. Nastavlja se ispi tivanje svjedokA, (sve skoro franko- vaca) koje je Aecurti preporučio. Jo- sip Parae, učitelj u Draganiću, prama »svojoj inteligenciji“ priznaje ,vele- izdaju...“ Jao njemu ako je ne pri- znaje! Sliku kralja Petra nije vidio; širila se je ćirilica... it. d. Na upite Dra Gaja, kako on može potvrditi, da je i ćirilica i razni poklici veleiz- daja, svjedok nekoliko puta ponavlja: To je moje uvjerenje. Lijep dokaz za »Veleizdaju“! Svj. Dragutin Gazdović, također učitelj, iskazuje, da je Vuk- dragović prvi počeo širiti Srpstvo (1) Na upit D.ra Gaja, na koje se je na- čine širila propaganda, svjedok odeo- vara: Na sve mogaće načine. Intere- santno je, da svjedok nije spomenuo ni jedan mogući način. Svj. Antun Reisinger loše je sreće. On ne zna ništa nego ono što je čuo od drugih. Pred- sjednik valjda žalostan, što svj. ne go- vori kao drugi svjedoci (npr. učitelji, koji, ako ne svjedoče po komandi, mogu pripravit prtljage!) pita ga, da li su mu prijetili, ako što ,otkrije.“ Svjedok priznaje, da nijesu. Svjedok samo zna, da je Vukdragović dobar Srbin i drugo ništa.... Svj. Josip Vuković spominje jednu medalju, ko- ju je nosio brat optuženog Vukdra- govića, govoreći: Ovo je medalja na- šeg Kralja Petra. Svjedoku pokažuju jednu medalju.... ali je on ne pozna. Svj. Franjo Bjelokapić, ne zna ništa, priznaje da je bilo Srpstva i prije Vukdragovića. Svj. Mihael Peić i Pa- vao Gvozdić, niti jednom riječi ne opterećuju optužene. Prolazi se na 0 XepueruoBekum BojuoBuiiuma Hanucao: non CaBa HaxuhenoBuh Cuu BojunoB AnromaH umao je cuna Hukoy,! Koju je, y3 cBoje, u BojucJaBbeBe 3eM/be IIPHCBO- juo, notmurTo My je, Kako ButjecMo, cuuoBe CreBana u /loGpoBoja ca BojucnaB;6beBOM YJOBHIOM y TA- MHHuy Cauuo, be nocnuje 5. okro6pa 1367. u cKOH- uame.* Hukosa ce Gujame 3a neko Bpujeme jako OCHAXHO, jyHauau_u parođopan, Te pacnpocrpo cBOjy MOh ua zo Cpujema, rTaKO, na je rpanune cBoje IpxaBe, npomupuo Guo or uy6poBauke JIp- xase cBe y Bocuu zo Jipune. Ila ne Gynyhu uu THM_ 34/OBOJbAH, HO XOTEhH NOTUHHHTH CeGu CBE OGimKibe KpajeBe, 3aBojmuru nporuB TBprka, Gana COCaHCKOF, ILTO Ta CKYNMO CTAJE, € My OBaj nocna Ha cycpeT Bojcky moji BojicrBoM Ceuka, cua MuyI- TeBa, KOju ylje y 3emibe HukonuHe, u mno ucruma 1 3a ypoma u on je, kao u upyra snacrena, xTHo, na ce6u IuTO BHII& BNaCTu npucBoju (Jynuuau — Bsegenie Bo icropiio Cep6cKaro Hapoja crp. 79—80). * li Regno degli Slavi, Pesaro, 1601. crp. 282, i NnouuHu_ rpucra jana. He GosboM cpekomM BojiiTuo je Hukosa u nporaB Ily6Gposuuka, Gynyhu ra Ilacko Maprunuyc jyuauku noryue usmehy 2Kyne u Tpe6u- a. HM Bykamun je ca cunom 1371. u Banuuhuma CHOBA0O, Kaz je Guo y Ckanpy, Kako 6u, IIpekO Onoromra ynao y 3eMibe Hukogune, au, y TOM ra OMeTe Hajesna TypCcKa, Te MOpane za Ha HX BOCKOM KpeHe, u uuouma ce noryue 1371. na Ma- puuu, u noruđe Ty y cenreM6py Te ronuHe.“ Tako ce ocno6onuo Bykamuna, a c BazuuuheM ce u3Mu- puo, noimuro My je ycrynuo JIpaueBuuy, KoHaBJe u TpeGuibe," a paz Xyma Gujame y uenpujare/bcrTBy ca YrapckoM.“ Mano no Mano TBprko u Jla3ap, iberoBu 3a- KJETU HENpujaTe/6H, CBE My OTHMAXy. TaKO TBpTKO 3 ,XepuermoBu“ og T. Tlonosuha crp. 189—194. 4 TproBuHcku upyMoBu no Cp6uju u Bocuu y CPEJIIbeM BH- jeky on up. K. Jupuueka, 5 Starine I, 181. — Venujen Tor casesa 6uo je Bamuuh y lly6poBuuky Kao ,,rocnogap Tipumopja okono Ily6posnuxa“ (Mon, Serb. 188. Ib. Bypo y KonaBnuma), . 5 Bunu nocnanuuy apxubakona Tana enuckony sarpe6aukoM y ApxuBy Kib, II. crp. 35, A uujeny oGzacr /Ipune, a Jlašsap My Pynuuk ocBa- jame, — a y janyapy 1375. T8prKO ce npunpemao, la oTMe 4 oHo, mro je bBamuuhy 6uo zao, uaume KonaBne, Tpe6uie u JIpaueBuiuy, y ueMy u ycnje. 7 — Cse Hukoju OCBOjHILe, — CaMO My OCTABHIIC INJIEMEHCKY IpKABY Yue; — AJIH, IIOLITO ra M BJracTuTA BOjCKA H3HEBjepH, MOpAO Ce ZATBOpHTH y Yxuue, Koja, H€ MOTyhH 34 NyTO OJOJBETH, Npejla ce HuKOJa Ha MHJIOCT HM HEMHJIOCT, a OHM My OGa OKA MCKONALIC, H TAKO NPKABY pa3/LujeJune, 9 OBOJIHKO y KPATKO IITO 3HAMO O Hukogu, KOMy cy /lyOpoBuauu, Kao u Jiymauy u Ypomy, nakanu goxojax croHcku oji 2000 nepnepa o Mu- TpOBy nany 3a Cpricku MaHacrup cB. Apx. Muxauga y JepycajtuMy. 19 7 Lettere et f. 87. 8 Heropuja cpn. Hapona on A. MajkoBa, crp. 86. % XepuerHoBu om T, K. Tlonosuha, cTp. 191. 1 Zbornik u slavu Vatroslava Jagića — unanax Jip. K. Jupuueka: ,Dohodak stonski, koji su Dubrovčani davali srp- skome manastiru sv. Arehangjela Mihajla u Jerusalimu i povelji o njemu cara Uroša (1858) i carice Mare (1479),“