mt. 2.

> >)DUBROVNIK=

Br. 45.

Pa3Milljeata Ha BUNOBNAK.

Hecropuja cpnckora napona He 6u-
IBEKU HA CBOj4M KPBABHM CTPAHIUMA
uu jezan norabaj, koju Gu Guo nyGube
u Tpajuuje ypesaH_y HApOlHy 1yuiy
OJI BH JLOBIAHCKE KOCOBCKE KATACTPOČE.
M crapo u MJanOo, H NucMeHo u ne-
NIHCMEHO, CBE OJL pela, OCjeha JIH CaMO
CPIICKH, 3HA 34 BUOBNAHCKH JOrFAHjaj.
CynGuna je € IbHME 34BPLIHJIA 3/LATHO
noGa cpnceke ucropuje u 3sanmouema
TYXKHY, HECHOCHy H KPBABY NEpHOly
NETCTO/BCTHOT TENIKOF PONCTBA, a npe-
Nalb€ ycpenoTounjo je y iW»eMy cuy
NarpuoTcKor noHoca, xepojcky BpjiuHy
CpGuHoBy, usHujego TaKO pehu cnaBy
Hapolny 4 Ha NynNiy NOKOJbEIA H3JIHJIO
najcnaxuuje ocjehaje mnarpuoTcKke cBu-
jecru u noHoca.

»Y Gop6u ce nmpekasbyjy Kapak-
Tepu!“ A cpnceku je napon, mnocjuje
KOCOBCKE  KaTacrpode, 3a  uujesmora
CBOTA 2KHBOTA BOJIHO HCNPEKHJIHY TE-
uiKy Gep6y. Ha cBakoj crpaHniiu ie-
roBe ucropuje, Ha CBaKOj Fpy/lH4 u Ha
CBAKOM KAMEHY IbETFOBE OTANGUHE IIO-
Gubexena cy 6e3s6pojma umema 60-
pana, Koju Cy CBOj KAPAKTED y KPBH
npekaiujiH. Y ToMe je ueycnopenuBa
Benuuuna Cp6uHoBa; c Tora je Ko-
COBCKA KaTaCTPOđA CIABA IbEFOBA!

»Hcropuja je yuuresbuta »«uBoTa !“
— Heropuja cpnckora Hapoja Gorara
je noraljajuma M IOKOJbEIBHMA LABA
BEJIHKHX TIOYKA H H3JAILIHOT MATEPH-
jara sa 34/laibe CoJiuHuje 3rpaje ua-
pozae 6y nyhuocru. Y npaBuuoj onjenu
4 ucnpaBHoj mpumjenu zoraljaja ua
CYBp€MEHH 2KHBOT HCIIOJbABA Ce CBjeCHO,

IpaB0o u pa3yMHO POZOJBYOJBE, a y

npumjeuu oBe ucrune Ha nac CpGe ma
IIlpuMOpjy u Ha Hame nmpuiuke ua-
Mehe HaM ce cnosnaja Hanie Kparko-
BHLHOCTH, KOja Ce HH y KOJUKO HC
yMaibyje Hu npu npumjeu Ha ocrane
cpneke Kpajese. Y ToMe Jexu cBa
ATAJIHOCT NAHALIECT OIIUTET CPNCKOF
nogoaja !

Kanu nmormenaMo oko ceGe, mpen
TOJIANIHMUY  BEJIHKOT MH CynGOHOCHOT
BHJOBJLAHCKOT zOoratjaja, NpoMoTpuMO
NpuJIHKEe 4 CyMHpaMO pesšyJrrare cora
pana, KOBOJehu ux y Be3y ca Moryh-
HOCTUMA, KOje CMO #3 IOyKA IpOlI-
JIOCTH = TIPONJCTHJIH, BHJIHMO CBY MH-
3ePHOCT CBOTA NATPHOTH3MA H TEKUHY
OJPOBOPHOCTU pet HnepasmjepHo Be-
JIKHM XKPTBAMA IIPEJLAKA. Ca _CBHX CMO
CTpaHa  H3JOXKCHH  BEJHKHM ONACHO-
CTHMA M, MJEIITE JA I>BHXOBY CMJIY Cy-
36HjeMO CMJIOM CBOT MHCKpeHOF H MC.
NpaBHOT IATPHOTH3MA, OTBApAMO uM
NyTOB€  BPTOTJABOM IIOJIHTHKOM IIAp-
TH34HCKOT IJ MIA, 3aNOCTABIBAjYhH
omiuiTe  uHTepece, mog uujy ce Ko-
upeHy CBu KpujeMo. Y KoHkpeTHom
npumjepy, Koju Ham ce je naMerHyo
NOLIJBCJUHM, TIO CPIICKH HAPOJI TELIKHM

noraljajuMa, nasa3suMo najjauux ocy7ra
CBOMe pay, Koje mam je umalo
Za npanpaBu upyro KocoBo ca TeniKHM
NONLUBEJHUAMA KOHAUHC NPONACTH.

Tlo cBum kpajeBuMa, KAMO TOJ ymy-
THMO CBOje NOTICE, BHZHMO HJIH H€-
onpaBnany 60p6y meljyco6Hor TpBewa
MJIH XKAJIOCHY ANATHjy y NO3ZHTHBHOM
pany. Hu ona, kaz He Gu nocrojaja
ONAaCHOCT yTAaKMHIE OHHjeX, OJ KOjuX
CE MapaMO HAjBHIIE UyBaTH, TO HAM
H€ MOX€ GHTH OJI KOpuCTH, A 'y JA-
HAIII6BHM  OKOJIHOCTHMA — MOE HAM
CuTu OL OorpomMHe iurere. Csujernu
npumjepu ucnosuucke 6op6e jejuor
nujea napojiuor ocrajy roToBo ocaM-
J6BEHH H H€ MOTy A NOKPHjy HeCpe-
bjenocr ujenokynue cuare, ma Ham ce
H HCXOTE OTHMJBE TEIIKH y31AX:

»LUpuu nane a upna cynGuno,
O KyKaBHO CpncrBO yraiieHo,
31a najokuBjex TBoja cBaKOJIHKA |!“

XohemMo Ju jemuoM nohu no cBu-
jecra? XoheMo su 3naru onujenuru
NPHJIHKE H UPICTH HCIPABHE NOYKE 43
najeKke u HajGjmxe nponiyiocru? Xo-
heMo Ju nohu ucnpaBuuu nmyreM npa-
BOT 4 HCTHHHTOT paJLA 34 OTILITE LOGO
u 3a cBoj uanpezak? Xohemo su cBojy
eneprujy, Koje, Kaj caMO BOJIHMO, y
4306u.by nocjenyjeMO, cpenuTu u co-
JIH LAPHO YNOTPEGHTH HC NPOTHKBA CEGH,
Beh nporuBa 37y, koje nac ca cBujex

crpana Guje? XohemMo JIM 3HAaTu MCKO-

PHCTHT4 BpHujeM€ 4 Npujiuke u ucrmy-
HuTH Najle, Koje mac uecro zarpujaBajy?

OBo cy murawa, koja Ham Ce Ha-
Mehiy, pasmuuueajyhu o gamanieM
CTabY H O cBojoj napojioj Gynyh-
HOCTH HA BEJIHKH JAH — Cy/GOHOCHH
BunoBnan. 3aBupuMo cBu y cBojy
Ay1my, norenajMo oko ce6e u zoG6po
O CBeMy pa3Muciumo!

Političke vijesti.

Sastanak careva. Dandanašnji sa-
stanak dvaju državnika u stanju je da
preokrene čitav politički položaj ne
samo u jednoj nego i u više država,
s toga nije čudo, kad se ovako, dva
vladara evropskih velesila sastanu,
da se tada u diplomatskim krugovima
i u svjetskoj štampi stvaraju različite
kombinacije odnosno političkog novog
stanja. Danas je na dnevnom redu
sastanak ruskog cara Nikole sa ne-
koliko evropskih velikih vladara. Naj-
veću važnost podaje se sastanku sa
njemačkim earem Wilhelmom, naro-
čito poslije posljednih dogođaja “na
Balkanu. Neki vide u tome jedan
dnevni dogođaj, koji neće nimalo u-
plivisati na savez i prijateljstvo, koje
se je za vrijeme posljednih dogođaja
pokazalo između Rusije, Francuske

.i Engleske, dok se na druge strane

čine oprečne kombinacije, koje bi

imale za posljedicu veliki preokret u
politici Evropskih država, a i na gru-
pisanje pojedinih sila. Svakako, ka-
kogod se okrenulo, ostaje fakat, da
sudbina mnogih naroda zavisi o sa-
stanku i dogovorima pojedinih lica.
Službeno saopštenje o sastanku
careva glasi: Ovaj sastanak je nov
dokaz tradicionalnih prijateljskih i
srdačnih odnosa, koji postoje među
dvjema vladalačkim kućama i lično
između oba vladaoca, kao i između
Rusije i Njemačke, koje ni u čemu
nemaju protivnih mišljenja; kao i da
se sa obe strane želi da se produže
dobri odnosi. U isto vrijeme tim sa-
stankom se utvrđuje, da međunarodni
odnosi, u kojima imaju udjela Rusija
i Njemačka, ni u koliko nijesu pro-
tivni postojanju dobrih odnosa izme-
du obe carevine, kao i da se one obe
upinju svim silama da mirnim putem

oriješe sva politička pitanja, koja se

budu pojavila.

U Turskoj. (IČretanje arnautskih
prvaka). Među prvacima Arnauta o-
paža se neka osobita živahnost i uz-
vrpoljenost, naročito odkad je Džavid
paša stigao u Peć. Dogovaranja i sa-
stajanja su i odviše česta. Tako je u
oči polaska Džavid puše za Malesiju
održan sastanak sviju arnautskih gla-
vara kod skadarskog žandarmerijskog
bimbaše Leha Cuturlića. Ne zna se
što se riješilo. Poznato je da su se u
Malesiji Arnauti pobunili te je prošlih
dana došlo do velikog krvoprolića
između vojske i Arnauta. Poznati Isa
Boljetinac dao se je u veliku agita-
ciju da buni Arnaute protiv mlado-
turaka, te je uza se sakupio prilično
jaku četu. Ne zna se, da li se je još
sa vojskom, udario. Međutim stižu
glasovi da je Džavid-paši uspjelo da
umiri Malesiju poslije krvavih okršaja

i velikog gubitka sa strane Arnauta,

Turska i Krit. Ministar spoljnih
poslova, odgovarajući u parlamentu
na interpelaciju o Kritu, izjavio je,
da i kabinet dijeli želju parlamenta
o zaštiti prava otomanske imperije
na Krit. On je ujedno izjavio, da su
za to preduzete sve mjere, i da će
vlada revnosno vršiti u tome svoju
dužnost. Odnosno pitanja o povlače-
nju trupa sa Krita; s obzirom na to,
što se o njemu još vode pregovori,
on ne može dati potrebna razjašnje-
nja. Na kraju odgovora dodao je, da
ni jedna velika sila ne osporava Tur-
skoj njena zakonita prava na Krit.

Pretedent španjolskog prijestolja
teško obolio. Javljaju iz Madrida, da
je vojvoda don Carlos, koji aspirira
na španjolsko prijestolje, teško obolio.
Udarila ga je kap, izgubio je usljed
toga govor, «a cijela jedna strana tijela
obnemogla mu je.

Domaće vijesti.

Navršuje se prvo polugodište,
a naši mnogi dužnici ne učiniše
svoju dužnost i ne podmiriše pret-
platu na list. Mislimo, da je su-
višno isticati, koje nam se smetnje
na taj način prave. Izloženi smo
velikim troškovima; vlasti i slavna
censura vole da nas smetaju, a

onaši dužnici opet vole ili da list

džabe primaju ili da se tek u ne-
vrijeme jave pretplatom. Na ovaj
način nije nam moguće proslijediti,
te ćemo biti prisiljeni da sve naše
okorjele dužnike predamo sudu i
da im kroz drugo polugodište o-
bustavimo dalje šiljanje lista. Ko
dakle ne želi da ,Dubrovnik«
strada, neka se odmah požuri sa
pretplatom.

»Veleizdajnički“ proces, nastavlja
se istim terorom, kao i do sada. Ve-
leizdaju treba stvoriti, pa bilo kako
bilo... time je jedino osjegurana sto-
lica banu Rauchu. Nastavlja se ispi
tivanje svjedokA, (sve skoro franko-
vaca) koje je Aecurti preporučio. Jo-
sip Parae, učitelj u Draganiću, prama
»svojoj inteligenciji“ priznaje ,vele-
izdaju...“ Jao njemu ako je ne pri-
znaje! Sliku kralja Petra nije vidio;
širila se je ćirilica... it. d. Na upite
Dra Gaja, kako on može potvrditi,
da je i ćirilica i razni poklici veleiz-
daja, svjedok nekoliko puta ponavlja:
To je moje uvjerenje. Lijep dokaz za
»Veleizdaju“! Svj. Dragutin Gazdović,
također učitelj, iskazuje, da je Vuk-
dragović prvi počeo širiti Srpstvo (1)
Na upit D.ra Gaja, na koje se je na-
čine širila propaganda, svjedok odeo-
vara: Na sve mogaće načine. Intere-
santno je, da svjedok nije spomenuo
ni jedan mogući način. Svj. Antun
Reisinger loše je sreće. On ne zna ništa
nego ono što je čuo od drugih. Pred-
sjednik valjda žalostan, što svj. ne go-
vori kao drugi svjedoci (npr. učitelji,
koji, ako ne svjedoče po komandi,
mogu pripravit prtljage!) pita ga, da
li su mu prijetili, ako što ,otkrije.“
Svjedok priznaje, da nijesu. Svjedok
samo zna, da je Vukdragović dobar
Srbin i drugo ništa.... Svj. Josip
Vuković spominje jednu medalju, ko-
ju je nosio brat optuženog Vukdra-
govića, govoreći: Ovo je medalja na-
šeg Kralja Petra. Svjedoku pokažuju
jednu medalju.... ali je on ne pozna.
Svj. Franjo Bjelokapić, ne zna ništa,
priznaje da je bilo Srpstva i prije
Vukdragovića. Svj. Mihael Peić i Pa-
vao Gvozdić, niti jednom riječi ne
opterećuju optužene. Prolazi se na

0 XepueruoBekum BojuoBuiiuma

Hanucao: non CaBa HaxuhenoBuh

Cuu BojunoB AnromaH umao je cuna Hukoy,!
Koju je, y3 cBoje, u BojucJaBbeBe 3eM/be IIPHCBO-
juo, notmurTo My je, Kako ButjecMo, cuuoBe CreBana
u /loGpoBoja ca BojucnaB;6beBOM YJOBHIOM y TA-
MHHuy Cauuo, be nocnuje 5. okro6pa 1367. u cKOH-
uame.* Hukosa ce Gujame 3a neko Bpujeme jako
OCHAXHO, jyHauau_u parođopan, Te pacnpocrpo
cBOjy MOh ua zo Cpujema, rTaKO, na je rpanune
cBoje IpxaBe, npomupuo Guo or uy6poBauke JIp-
xase cBe y Bocuu zo Jipune. Ila ne Gynyhu uu
THM_ 34/OBOJbAH, HO XOTEhH NOTUHHHTH CeGu CBE
OGimKibe KpajeBe, 3aBojmuru nporuB TBprka, Gana
COCaHCKOF, ILTO Ta CKYNMO CTAJE, € My OBaj nocna
Ha cycpeT Bojcky moji BojicrBoM Ceuka, cua MuyI-
TeBa, KOju ylje y 3emibe HukonuHe, u mno ucruma

1 3a ypoma u on je, kao u upyra snacrena, xTHo, na ce6u
IuTO BHII& BNaCTu npucBoju (Jynuuau — Bsegenie Bo icropiio
Cep6cKaro Hapoja crp. 79—80).

* li Regno degli Slavi, Pesaro, 1601. crp. 282,

i

NnouuHu_ rpucra jana. He GosboM cpekomM BojiiTuo
je Hukosa u nporaB Ily6Gposuuka, Gynyhu ra Ilacko
Maprunuyc jyuauku noryue usmehy 2Kyne u Tpe6u-
a. HM Bykamun je ca cunom 1371. u Banuuhuma
CHOBA0O, Kaz je Guo y Ckanpy, Kako 6u, IIpekO
Onoromra ynao y 3eMibe Hukogune, au, y TOM
ra OMeTe Hajesna TypCcKa, Te MOpane za Ha HX
BOCKOM KpeHe, u uuouma ce noryue 1371. na Ma-
puuu, u noruđe Ty y cenreM6py Te ronuHe.“ Tako
ce ocno6onuo Bykamuna, a c BazuuuheM ce u3Mu-
puo, noimuro My je ycrynuo JIpaueBuuy, KoHaBJe u
TpeGuibe," a paz Xyma Gujame y uenpujare/bcrTBy
ca YrapckoM.“

Mano no Mano TBprko u Jla3ap, iberoBu 3a-
KJETU HENpujaTe/6H, CBE My OTHMAXy. TaKO TBpTKO

3 ,XepuermoBu“ og T. Tlonosuha crp. 189—194.

4 TproBuHcku upyMoBu no Cp6uju u Bocuu y CPEJIIbeM BH-
jeky on up. K. Jupuueka,

5 Starine I, 181. — Venujen Tor casesa 6uo je Bamuuh y
lly6poBuuky Kao ,,rocnogap Tipumopja okono Ily6posnuxa“ (Mon,
Serb. 188. Ib. Bypo y KonaBnuma),

. 5 Bunu nocnanuuy apxubakona Tana enuckony sarpe6aukoM
y ApxuBy Kib, II. crp. 35, A

uujeny oGzacr /Ipune, a Jlašsap My Pynuuk ocBa-
jame, — a y janyapy 1375. T8prKO ce npunpemao,
la oTMe 4 oHo, mro je bBamuuhy 6uo zao, uaume
KonaBne, Tpe6uie u JIpaueBuiuy, y ueMy u ycnje. 7
— Cse Hukoju OCBOjHILe, — CaMO My OCTABHIIC
INJIEMEHCKY IpKABY Yue; — AJIH, IIOLITO ra M
BJracTuTA BOjCKA H3HEBjepH, MOpAO Ce ZATBOpHTH y
Yxuue, Koja, H€ MOTyhH 34 NyTO OJOJBETH, Npejla
ce HuKOJa Ha MHJIOCT HM HEMHJIOCT, a OHM My OGa
OKA MCKONALIC, H TAKO NPKABY pa3/LujeJune, 9

OBOJIHKO y KPATKO IITO 3HAMO O Hukogu,
KOMy cy /lyOpoBuauu, Kao u Jiymauy u Ypomy,
nakanu goxojax croHcku oji 2000 nepnepa o Mu-
TpOBy nany 3a Cpricku MaHacrup cB. Apx. Muxauga
y JepycajtuMy. 19

7 Lettere et f. 87.

8 Heropuja cpn. Hapona on A. MajkoBa, crp. 86.

% XepuerHoBu om T, K. Tlonosuha, cTp. 191.

1 Zbornik u slavu Vatroslava Jagića — unanax Jip. K.
Jupuueka: ,Dohodak stonski, koji su Dubrovčani davali srp-
skome manastiru sv. Arehangjela Mihajla u Jerusalimu i
povelji o njemu cara Uroša (1858) i carice Mare (1479),“