Str. 2. DUBROVNIK" Br. 47. vom političkom radu. Njih je u njihovom radu predvodio razum, a na srce nijesu pazili. Radi toga su stradali. Radi toga je na njih napadalo cijelo Srpstvo, kao na najgore svoje sinove. Vrijeme gradi i razgrađuje sve — to je davno rečeno. Sudbono- sni i kobni događaji, koji su Srp- stvo doveli na rub propasti, a na taj rub dotjerao ga je najbliži brat, otvorili su oči svim svijesnim po- litičarima Srbije. Sada je opšte uvjerenje, da su oni njekadašnji izdajnici bili ipak najbolji i naj- rodoljubiviji Srbi. Dr. A. M. Govor poslanika MIHAILA: BJELADINOVIĆA | u budžetnoj raspravi carevinskog vijeća. Visoka kućo! Njegova se je Preuz- višenost g. ministar predsjednik u svome govoru od 17. o. m. i nas južnih Slovena sjetio i ovako rekao: »Nema ni jedne činjenice, po kojoj bi se moglo suditi, da se mi dovoljno ne brinemo za materijalne i kulturne interese južnih Slovena; šta više — kaže g. ministar predsjednik — mnoge činjenice govore jasno kako se vlada uvijek temeljito i s ljubavlju bavi pri: likama južnih Slovena.“ To je bilo sve što je g. ministar predsjednik imao da kaže o nami južnim Slovenima. Kako vidimo dakle bio je veoma kratak ; ali je zato slu- žbeni ,Fremdenblatt“ bio opširniji, kad nam je na srce stavljao, koliko su zahvalnosti Dalmatinci, dakle i | mi Bokelji vladi dužni. Ja ću sad malo na osnovu budžetnih brojaka da ispitam to naše tobožnje dugovanje zahvalnosti i to tačno po računu i ak- tiva i pasiva. Tek kad uporedim du- govanje sa potraživanjem, moću viso- koj vladi prikazati tačan bilans. to Boki treba, da svojim stanovni- cima omogući opstanak na njihovom ognjištu, razložio sam opširno prve godine dolaska Svoga u ovaj .visoki dom, pa opet u svom lanjskom go- | voru o budžetnoj raspravi. U glavnom hoću to ponovo da kažem. Nama treba prvo saobraćajnih veza u unu- trašnjosti Boke, drugo trgovačkih pu- teva, koji će nas vezati sa našim pri- rodnim zaleđem, treće uređenje Grbalj- skog polja, onda nam treba četvrto pomoći za unapređenje obrta, pomor- stva, zemljoradnje i stočarstva. Boka nema dovoljno | unutrašnjih saobraćajnih veza, ni po moru, ni po suhu. Unutrašnji bi se saobračaj po moru među pojedinim krajevima uz obalu mogao podići, kako sam i lani spomenuo sa malo troška na takovo stanje, koje bi zadovoljavalo. Zato bi trebalo sagraditi nekoliko malih pri- staništa, a oko toga ne bi se više od nekoliko hiljada kruna potrošilo. jedno od onih šest pristaništa, o ko- jima sam i lani govorio, a to su: Krtole, Bijela, Bigovo, Rijeka-Reže- vić, Kastelastva i Sutomore, ne bi stalo više nego koju hiljadu kruna. U ovogodišnjem proračunu ministar- stva trgovine nije uvršteno nego samo za jedno od tih šest pristaništa i to za Krtoljsko, koje će svega 10.000 K stati, svota od 5000 kruna, kao druga rata. Ali se ni ova veoma potrebita radnja još nikako ne počinje i ako je već 10 godina od kad je zasno- vana i premda su svi pozvani faktori tražili, da se što prije izvrši. Na mnoga pitanja Krtoljske opštine nije se našlo za vrijedno ni odgovoriti. Ima do duše još za dva pristaništa na Kumboru i u Baošićima 16.500 i za risansko 15.000 kruna, ali su ona dva prva opredijeljena za prekreavanje vojske, a za ovo treće kaže se izrično na strani 149. proračuna ministarstva trgovine, da je to vojnička potreba. I ako će ti troškovi pomenutim mje- stima i u privrednom pogledu služiti, ipak nijesu stavljeni u proračun od brige za nas niti smo mi radi toga zahvalnosti dužni. Jer da nijesu po- trebna vojništvu, ne bi se ta prista- ništa nikako ni gradila. Pa i ono obale, što se u Dobroti gradi sa 8500 kruna i u Kotoru sa 50.000 K ima da služi u prvom redu toj istoj svrsi. Po tome je konačni rezultat taj, da se mogu uvrstiti na račun privrednih potreba, tek nekoliko hiljada od tih 100.000 K, koje je ministarstvo trgo- vine stavilo u proračun za gradnje pristaništa i proširenje luka. Pa zar na. osnovu ovih računa misli gosp. ministarpredsjednik, da može tražiti, da mu narod u Boki bude dužan za- hvalnost! Ali u nas se to drukčije računa. Mi velimo, da bi nam trebalo još jedno 80.000 K, da se sagradi ono 5—6 pristaništa, pa kad ih u prora- čunu nema, vlada nam ih je i ove godine dužna ostala. : Nije bolje ni sa saobraćajnim ve- zama na suhu. U predračunu mini- starstva javnih građevina nalazi se na str. 27. i 29. nekoliko stavaka sa ukupnom svotom od 617.000 kruna za razne puteve po Boki. Pravo da kažem lijepa svota novaca. Žao mi je samo, što jene mogu uknjižiti, na račun zahvalnosti sa naše strane. A Ni kako bih je i mogao uračunati, kad na pr. vidim na sir. 830. i 334, obja- .šnjenje tih računa, da je vlada odre- | dila samo 10.000 kruna pripomoći za gradnju puta sa obale Herceg- novske do glavnog državnog druma pred gradom, koji je koštao 52.000 K aitaj put služi mnogo vojništvu. Pa ni u jednom drugom kraju ove države nije se nikad tako škrto pri- pomoglo sa državne strane za toliko važan ipotrebiti put. Sjećam se dalje iz lanjskog proračuna, da je u njemu bila izrično označena kao prijeka vojnička potreba gradnja puta sa Gr- kavca, do crnogorske granice prama Grahovu. Taj će put bez svake sumnje imati i velikog trgovačkog značenja, ali bi sa svijem tijem ostao nesagra- đen, da ga nije iziskivala vojnička potreba. Ele i tu se ne može govoriti o nekoj naročitoj vladinoj ,brizi“ za privredne potrebe bokeške. To ge isto može reći o gradnji vojničkog puta s Rosa do Đuraševića. Po proračunu će taj put više. od 500.000 K_ stati. Država doprinaša za njegovu gradnju samo 300.000 K, a to znači drugim riječima: zemlja Dalmacija pomaže sa iznosom preko 200.000 kruna državu da sagradi jedan vojnički put; pa zar zato da pojemo hvalu visokoj vladi?! Na strani 388 objašnjenja proračuna ministarstva za javne građevine pri- kazuje se put od Lepetana do Tivata kao vrlo važan za privredne svrhe, a bili mu Visoka Vlada tu veliku privrednu važnost priznala, i da nije Tivat uzet kao mjesto za vojničke magazine i kao pristanište za ratne brodove? Za kolski put iz Morinja u Risan i odatle preko Peresta do Kotora i opet za onaj iz Bečića preko Kaste- lastve i Sutomora do crnogorske gra- nice kod Bara ima u ovogodišnjom proračunu ukupno uvrštenih 185.000 kruna, ali je od kredita, koji su u prošlim budžetima bili odobreni za te iste puteve, opet.i ove godine propao, jer nije bio upotrebljen iznos od- 221.000 kruna, dakle 42.000 K više, nego li se u opšte ove godine uvodi u proračun. Već ova sama činjenica snizuje onu tobožnju dužnost zahval- . nosti Bokelja dosta ispod ništice, na- ročito kad se promisli, da nema ni- kakve garancije, da neće i po sad, — samo ako jaki vojnički razlozi ne budu zahtjevali gradnju tih puteva — ione svote, koje se u ovogodišnji proračun unose, opet isto onako ne- upotrebljene propasti, kako se to re- dovno svake godine do sad događalo. Ako je visoka vlada samo sa ci- frama darežljiva a poslije uvijek sa gvozdenom upornošću pušta, da se ne upotrebe i tako propadnu odobreni krediti, Bokelji će sa vremenom to tako shvatiti, kao da im se hoće da reče: , Vidite šta bi smo mogli za vas učiniti, kad bi smo htjeli, ali znajte nećemo pa nećemo.“ Slabo će se za- ista iz toga vidjeti briga vladina o nami. “To se zove sprdati se sa ljudima. ! Ne stojimo bolje od lani ni malo ni s trgovačkim putevima u naše prirodno zaleđe, a ako sam dobro izviješten, biće u buduće još gore, jer visoka vlada nema ni na kraj pa- meti, da gradi željeznicu, kojoj bi glavno slazište imalo biti koje mjesto u najljepšoj i po prirodi najzgodnijoj jadranskoj luci, t.j. u Boki Kotorskoj. 1 Govo Govornik je ovdje uprav rekao ovako: »In Wien nennt man ein solehes Vorgehen »Leute Frotzeln“. (svršiće se). Domaće vijesti. »Veleizdajnički“ proces. Ispiti- «vanje svjedoka iz skupine Stara Gra- diška, bilo je istog rezultata, kao do danas. Svjedoci ništa jasno i temeljito ne dokazaše što bii vonjalo na vele- izdaju, ipak glasoviti srbožderi Aecurti i Tarrabocchia ištu 58 nevine srpske glave. Frankovluk im u tome po- maže, — time će spasit svoga gospo- dara Raucha! Optužene iz skupine Stara Gradiška brane radikali dr. Winter i dr. Budisaljević! Prvi svje- dok Milan Obučina, o ,veleizdajni- čkim“ pojavama zna samo, da je čuo govoriti, da je srpska zemlja, srpsko sunce, mjesec i. t. d. Živio kralj Petar! čuo je vikati iz jednog prozora, ali ne zna ko je vikao!!! Svj. pripovjeda, kao su dva srpska oficira zalazila kod opt. Kalafatića, valdja za kakove do- govore!? Fotografije ovih dviju oficira imao je dr. Budisaljević, ali mu ih je policija u Zemunu otela, kad se je vraćao iz Beograda. Sud odlučuje, da će brzojavnim putem zatražiti od ze- munske policije te fotografije, i to kapetana Tucovića i jednog majora. Fotografije bio je dr. Budisaljević odnio u Beograd, da se konstatuje, da li su to zbilja fotografije jednog kapetana i jednog majora a ne Ne- nadovića i Pribičevića, kako se je u početku istrage tvrdilo na štetu optu- ženih. Svj. Dragutin Curić iz početka pod prisegom priznaje, da nije nikada bio kažnjen, poslije se konstatuje, da je bio kažnjen na dva mjeseca tam- nice. U istrazi sasvim je drugčije go- vorio nego sada. On zna za sastanke, vikalo se je ,Živio kralj Petar!“ a bio je i ustanak pripravan... Na upite predsjednika, da to temeljito ASIA TN 1 OTONEeH Ce CBATH TIOJIMTOIIE, A npen cBaruM 6aHa MupkoBuha, BapjakTapa Llapesufia Mapxa, A Besepa Banapuha Janka, A uayuwa PabeHkoBuhi Byka, Kana BuKH&, KO za 3Maje pukHe, > Te nponupe 6pna u nomuHe, A Bojsony KBekufia MunaHa, OTOJeH ce cBaTH rioguronie, Y TipuspeHy supaBo nomasnie. Jlujeno 4x Kparme nouekaBo, YrocT4o TPH HeTupu nana, Ioxne peue Kuexesuli Boune: »Ilparu 6pare HemaHnrhi Chenane, Bp'jeme nobe, Bama nyTosaru“, Kaja Kpajke 3auy pasrosope, CBojy CecTpy nuMHo orpaBuo, H napuBa cBe penom cBaToBe, CBaKkOM CBaTy, INTO je sa Kojera. lok noBuka KuleHu uayue: »A3yp na cTe Kulieuu cBaroBu, Asyp 6paho, a3yp je Henojka.“ IumMHo ux je Kparbe ucnpaTuo, Ca cBujeM ce y Jiuuie 1ey6uo, OrToneH ce cBaTu 3upaBo nonju cBar4 y Y3Huy, M noBenu KuTHy Anbemujy, TipuBjenuame AHby sa Bouna, A Heka uX, H CpETHO HM HJIO, H u i0M IuBaH BykaliuHa u Im rum IlerpaniuHa, H Munoma Hajmnabera cuHa. Hama 6palio snupaBive u Becebe. Te onome c 6oroM nyToBaTu. H nokone y 6ujemy upkBy, Y oBoj njecmu Hapon Benu, za je Bojup, 3eT rnojiurotie, nopon je ponuo, TOJIHHA.? JlymaHoB, uume nmorBpbyje mosnary ucruny, za je Bojuu on Hemamuha oxeieH. Cnomuiby ce y njecmu, na cy Bojuny y cBaroBse Guju: CrpamumupoBuh, LapeBuh, MupkoBuh, Barapuhi, PajeukoBuh u Kne- Kuh, — a jecy Ju y csaroBe ou Bojuny Guju, — npuje ne, nero za, OBa maemena cy BehiuM zujenom onymkesa, kao Banapuhiu, PatjeukoBuhu, LlapeBuhn, 3a Koje ce jemma 3ua u za cy Guju, na u Mupko- Buhu cy necranu, a KBekuiiu ce HCEJIHJIH y Tpcr, a CrpamumupoBuhu (oso cy CrparumupoBuhu) uce- JuJu cy ce y BojsonuHy u y Pycujy.* OBo cy Guza CBE TJIABHA IIJIEMEHA. Haponua oBa njecMa BeJu, zna je emu Boju- HOBOj, a cecrpu IlyuaHoBoj, Guo ume Antemuja. H y uurya BojmoBuha, Mey NpBHM >KEHCKHM H- MeHumMa, y6upexeHo je ume Anijenja. Je su joj rak TAKO HME GHJIO, HE 3H4 Ce, — MORE za jecr, a Moryhe za Huje. Ocum oBe njecMe, uyo CaM 0/I MOT Ola, Ia 4 OJ ucror Jlyke HoryaoBuha, jom jenay njecmy, koja je 34 OBy PAJIE6y BPJIO BaXKHA, a 34 KOjy MH MOj OTAHI peue, na je uyo njesaru on bena bopla, Koju je XKHBHO ZLO 1897., a Kan je yMpo, Guo myje 114 2 Uuryne He&ke ON OBHX TIIEMEHA, KAO H OJ MHOTHX HPYTHX, ja hy, ako Bor na, uskujeTu y mnoce6Hoj pajie»H. 3 [lIrera, tro ce napona njecma u o6uuaju sanmycTuine, Te ce maHomHije sa6opaBmajy, u TuM Ce MHOTO HapolHOF Gnara ry6u.