Str. 2.

DUBROVNIK"

Br. 47.

vom političkom radu. Njih je u
njihovom radu predvodio razum,

a na srce nijesu pazili. Radi toga

su stradali. Radi toga je na njih
napadalo cijelo Srpstvo, kao na
najgore svoje sinove.

Vrijeme gradi i razgrađuje sve
— to je davno rečeno. Sudbono-
sni i kobni događaji, koji su Srp-
stvo doveli na rub propasti, a na
taj rub dotjerao ga je najbliži brat,
otvorili su oči svim svijesnim po-
litičarima Srbije. Sada je opšte
uvjerenje, da su oni njekadašnji
izdajnici bili ipak najbolji i naj-
rodoljubiviji Srbi.

Dr. A. M.

Govor

poslanika MIHAILA: BJELADINOVIĆA |
u budžetnoj raspravi carevinskog vijeća.

Visoka kućo! Njegova se je Preuz-
višenost g. ministar predsjednik u
svome govoru od 17. o. m. i nas
južnih Slovena sjetio i ovako rekao:
»Nema ni jedne činjenice, po kojoj
bi se moglo suditi, da se mi dovoljno
ne brinemo za materijalne i kulturne
interese južnih Slovena; šta više —
kaže g. ministar predsjednik — mnoge
činjenice govore jasno kako se vlada
uvijek temeljito i s ljubavlju bavi pri:
likama južnih Slovena.“

To je bilo sve što je g. ministar
predsjednik imao da kaže o nami
južnim Slovenima. Kako vidimo dakle
bio je veoma kratak ; ali je zato slu-
žbeni ,Fremdenblatt“ bio opširniji,
kad nam je na srce stavljao, koliko

su zahvalnosti Dalmatinci, dakle i |

mi Bokelji vladi dužni. Ja ću sad
malo na osnovu budžetnih brojaka da
ispitam to naše tobožnje dugovanje
zahvalnosti i to tačno po računu i ak-
tiva i pasiva. Tek kad uporedim du-
govanje sa potraživanjem, moću viso-
koj vladi prikazati tačan bilans.

to Boki treba, da svojim stanovni-
cima omogući opstanak na njihovom
ognjištu, razložio sam opširno prve
godine dolaska Svoga u ovaj .visoki

dom, pa opet u svom lanjskom go- |

voru o budžetnoj raspravi. U glavnom
hoću to ponovo da kažem. Nama
treba prvo saobraćajnih veza u unu-
trašnjosti Boke, drugo trgovačkih pu-
teva, koji će nas vezati sa našim pri-
rodnim zaleđem, treće uređenje Grbalj-
skog polja, onda nam treba četvrto
pomoći za unapređenje obrta, pomor-
stva, zemljoradnje i stočarstva.

Boka nema dovoljno | unutrašnjih
saobraćajnih veza, ni po moru, ni po

suhu. Unutrašnji bi se saobračaj po
moru među pojedinim krajevima uz
obalu mogao podići, kako sam i lani
spomenuo sa malo troška na takovo
stanje, koje bi zadovoljavalo. Zato bi
trebalo sagraditi nekoliko malih pri-
staništa, a oko toga ne bi se više od
nekoliko hiljada kruna potrošilo.
jedno od onih šest pristaništa, o ko-
jima sam i lani govorio, a to su:
Krtole, Bijela, Bigovo, Rijeka-Reže-
vić, Kastelastva i Sutomore, ne bi
stalo više nego koju hiljadu kruna.
U ovogodišnjem proračunu ministar-
stva trgovine nije uvršteno nego samo
za jedno od tih šest pristaništa i to
za Krtoljsko, koje će svega 10.000 K
stati, svota od 5000 kruna, kao druga
rata. Ali se ni ova veoma potrebita
radnja još nikako ne počinje i ako
je već 10 godina od kad je zasno-
vana i premda su svi pozvani faktori
tražili, da se što prije izvrši. Na
mnoga pitanja Krtoljske opštine nije
se našlo za vrijedno ni odgovoriti.
Ima do duše još za dva pristaništa
na Kumboru i u Baošićima 16.500 i
za risansko 15.000 kruna, ali su ona
dva prva opredijeljena za prekreavanje
vojske, a za ovo treće kaže se izrično
na strani 149. proračuna ministarstva
trgovine, da je to vojnička potreba.
I ako će ti troškovi pomenutim mje-
stima i u privrednom pogledu služiti,
ipak nijesu stavljeni u proračun od
brige za nas niti smo mi radi toga
zahvalnosti dužni. Jer da nijesu po-
trebna vojništvu, ne bi se ta prista-
ništa nikako ni gradila. Pa i ono
obale, što se u Dobroti gradi sa
8500 kruna i u Kotoru sa 50.000 K
ima da služi u prvom redu toj istoj
svrsi.

Po tome je konačni rezultat taj, da
se mogu uvrstiti na račun privrednih
potreba, tek nekoliko hiljada od tih
100.000 K, koje je ministarstvo trgo-
vine stavilo u proračun za gradnje
pristaništa i proširenje luka. Pa zar
na. osnovu ovih računa misli gosp.
ministarpredsjednik, da može tražiti,
da mu narod u Boki bude dužan za-
hvalnost! Ali u nas se to drukčije
računa. Mi velimo, da bi nam trebalo
još jedno 80.000 K, da se sagradi ono
5—6 pristaništa, pa kad ih u prora-
čunu nema, vlada nam ih je i ove
godine dužna ostala. :

Nije bolje ni sa saobraćajnim ve-
zama na suhu. U predračunu mini-
starstva javnih građevina nalazi se
na str. 27. i 29. nekoliko stavaka sa
ukupnom svotom od 617.000 kruna
za razne puteve po Boki. Pravo da
kažem lijepa svota novaca. Žao mi
je samo, što jene mogu uknjižiti, na
račun zahvalnosti sa naše strane. A

Ni

kako bih je i mogao uračunati, kad
na pr. vidim na sir. 830. i 334, obja-

.šnjenje tih računa, da je vlada odre- |

dila samo 10.000 kruna pripomoći
za gradnju puta sa obale Herceg-
novske do glavnog državnog druma
pred gradom, koji je koštao 52.000 K
aitaj put služi mnogo vojništvu.
Pa ni u jednom drugom kraju ove
države nije se nikad tako škrto pri-
pomoglo sa državne strane za toliko
važan ipotrebiti put. Sjećam se dalje
iz lanjskog proračuna, da je u njemu
bila izrično označena kao prijeka
vojnička potreba gradnja puta sa Gr-
kavca, do crnogorske granice prama
Grahovu. Taj će put bez svake sumnje
imati i velikog trgovačkog značenja,
ali bi sa svijem tijem ostao nesagra-
đen, da ga nije iziskivala vojnička
potreba. Ele i tu se ne može govoriti
o nekoj naročitoj vladinoj ,brizi“ za
privredne potrebe bokeške. To ge isto
može reći o gradnji vojničkog puta
s Rosa do Đuraševića. Po proračunu
će taj put više. od 500.000 K_ stati.
Država doprinaša za njegovu gradnju
samo 300.000 K, a to znači drugim
riječima: zemlja Dalmacija pomaže sa
iznosom preko 200.000 kruna državu
da sagradi jedan vojnički put; pa zar
zato da pojemo hvalu visokoj vladi?!

Na strani 388 objašnjenja proračuna
ministarstva za javne građevine pri-
kazuje se put od Lepetana do Tivata
kao vrlo važan za privredne svrhe,
a bili mu Visoka Vlada tu veliku
privrednu važnost priznala, i da nije
Tivat uzet kao mjesto za vojničke
magazine i kao pristanište za ratne
brodove?

Za kolski put iz Morinja u Risan
i odatle preko Peresta do Kotora i
opet za onaj iz Bečića preko Kaste-
lastve i Sutomora do crnogorske gra-
nice kod Bara ima u ovogodišnjom

proračunu ukupno uvrštenih 185.000

kruna, ali je od kredita, koji su u
prošlim budžetima bili odobreni za te
iste puteve, opet.i ove godine propao,

jer nije bio upotrebljen iznos od-

221.000 kruna, dakle 42.000 K više,
nego li se u opšte ove godine uvodi
u proračun. Već ova sama činjenica

snizuje onu tobožnju dužnost zahval- .

nosti Bokelja dosta ispod ništice, na-
ročito kad se promisli, da nema ni-
kakve garancije, da neće i po sad, —
samo ako jaki vojnički razlozi ne
budu zahtjevali gradnju tih puteva —
ione svote, koje se u ovogodišnji
proračun unose, opet isto onako ne-
upotrebljene propasti, kako se to re-
dovno svake godine do sad događalo.

Ako je visoka vlada samo sa ci-
frama darežljiva a poslije uvijek sa
gvozdenom upornošću pušta, da se

ne upotrebe i tako propadnu odobreni
krediti, Bokelji će sa vremenom to
tako shvatiti, kao da im se hoće da
reče: , Vidite šta bi smo mogli za vas
učiniti, kad bi smo htjeli, ali znajte
nećemo pa nećemo.“ Slabo će se za-
ista iz toga vidjeti briga vladina o
nami. “To se zove sprdati se sa
ljudima. ! Ne stojimo bolje od lani ni
malo ni s trgovačkim putevima u
naše prirodno zaleđe, a ako sam dobro
izviješten, biće u buduće još gore,
jer visoka vlada nema ni na kraj pa-
meti, da gradi željeznicu, kojoj bi
glavno slazište imalo biti koje mjesto
u najljepšoj i po prirodi najzgodnijoj
jadranskoj luci, t.j. u Boki Kotorskoj.

1 Govo Govornik je ovdje uprav rekao ovako:
»In Wien nennt man ein solehes Vorgehen

»Leute Frotzeln“.
(svršiće se).

Domaće vijesti.

»Veleizdajnički“ proces. Ispiti-

«vanje svjedoka iz skupine Stara Gra-

diška, bilo je istog rezultata, kao do
danas. Svjedoci ništa jasno i temeljito
ne dokazaše što bii vonjalo na vele-
izdaju, ipak glasoviti srbožderi Aecurti
i Tarrabocchia ištu 58 nevine srpske
glave. Frankovluk im u tome po-
maže, — time će spasit svoga gospo-
dara Raucha! Optužene iz skupine
Stara Gradiška brane radikali dr.
Winter i dr. Budisaljević! Prvi svje-
dok Milan Obučina, o ,veleizdajni-
čkim“ pojavama zna samo, da je čuo
govoriti, da je srpska zemlja, srpsko
sunce, mjesec i. t. d. Živio kralj Petar!
čuo je vikati iz jednog prozora, ali
ne zna ko je vikao!!! Svj. pripovjeda,
kao su dva srpska oficira zalazila kod
opt. Kalafatića, valdja za kakove do-
govore!? Fotografije ovih dviju oficira
imao je dr. Budisaljević, ali mu ih je
policija u Zemunu otela, kad se je
vraćao iz Beograda. Sud odlučuje, da
će brzojavnim putem zatražiti od ze-
munske policije te fotografije, i to
kapetana Tucovića i jednog majora.
Fotografije bio je dr. Budisaljević
odnio u Beograd, da se konstatuje,
da li su to zbilja fotografije jednog
kapetana i jednog majora a ne Ne-
nadovića i Pribičevića, kako se je u
početku istrage tvrdilo na štetu optu-
ženih.

Svj. Dragutin Curić iz početka
pod prisegom priznaje, da nije nikada
bio kažnjen, poslije se konstatuje, da
je bio kažnjen na dva mjeseca tam-
nice. U istrazi sasvim je drugčije go-
vorio nego sada. On zna za sastanke,
vikalo se je ,Živio kralj Petar!“ a
bio je i ustanak pripravan... Na
upite predsjednika, da to temeljito

ASIA TN 1

OTONEeH Ce CBATH TIOJIMTOIIE,

A npen cBaruM 6aHa MupkoBuha,

BapjakTapa Llapesufia Mapxa,
A Besepa Banapuha Janka,
A uayuwa PabeHkoBuhi Byka,

Kana BuKH&, KO za 3Maje pukHe, >

Te nponupe 6pna u nomuHe,

A Bojsony KBekufia MunaHa,
OTOJeH ce cBaTH rioguronie,
Y TipuspeHy supaBo nomasnie.
Jlujeno 4x Kparme nouekaBo,
YrocT4o TPH HeTupu nana,
Ioxne peue Kuexesuli Boune:

»Ilparu 6pare HemaHnrhi Chenane,

Bp'jeme nobe, Bama nyTosaru“,
Kaja Kpajke 3auy pasrosope,
CBojy CecTpy nuMHo orpaBuo,
H napuBa cBe penom cBaToBe,

CBaKkOM CBaTy, INTO je sa Kojera.

lok noBuka KuleHu uayue:

»A3yp na cTe Kulieuu cBaroBu,
Asyp 6paho, a3yp je Henojka.“
IumMHo ux je Kparbe ucnpaTuo,
Ca cBujeM ce y Jiuuie 1ey6uo,

OrToneH ce cBaTu

3upaBo nonju cBar4 y Y3Huy,
M noBenu KuTHy Anbemujy,

TipuBjenuame AHby sa Bouna,
A Heka uX, H CpETHO HM HJIO,

H u i0M IuBaH

BykaliuHa u Im rum IlerpaniuHa,
H Munoma Hajmnabera cuHa.
Hama 6palio snupaBive u Becebe.

Te onome c 6oroM nyToBaTu.

H nokone y 6ujemy upkBy,

Y oBoj njecmu Hapon Benu, za je Bojup, 3eT

rnojiurotie,

nopon je ponuo,

TOJIHHA.?

JlymaHoB, uume nmorBpbyje mosnary ucruny, za je
Bojuu on Hemamuha oxeieH. Cnomuiby ce y njecmu,

na cy Bojuny y cBaroBse Guju: CrpamumupoBuh,
LapeBuh, MupkoBuh, Barapuhi, PajeukoBuh u Kne-
Kuh, — a jecy Ju y csaroBe ou Bojuny Guju, —
npuje ne, nero za, OBa maemena cy BehiuM zujenom

onymkesa, kao Banapuhiu, PatjeukoBuhu, LlapeBuhn,
3a Koje ce jemma 3ua u za cy Guju, na u Mupko-
Buhu cy necranu, a KBekuiiu ce HCEJIHJIH y Tpcr,
a CrpamumupoBuhu (oso cy CrparumupoBuhu) uce-

JuJu cy ce y BojsonuHy u y Pycujy.* OBo cy Guza
CBE TJIABHA IIJIEMEHA.

Haponua oBa njecMa BeJu, zna je emu Boju-
HOBOj, a cecrpu IlyuaHoBoj, Guo ume Antemuja.
H y uurya BojmoBuha, Mey NpBHM >KEHCKHM H-
MeHumMa, y6upexeHo je ume Anijenja. Je su joj rak
TAKO HME GHJIO, HE 3H4 Ce, — MORE za jecr, a
Moryhe za Huje.

Ocum oBe njecMe, uyo CaM 0/I MOT Ola, Ia 4 OJ
ucror Jlyke HoryaoBuha, jom jenay njecmy, koja je
34 OBy PAJIE6y BPJIO BaXKHA, a 34 KOjy MH MOj OTAHI
peue, na je uyo njesaru on bena bopla, Koju je
XKHBHO ZLO 1897., a Kan je yMpo, Guo myje 114

2 Uuryne He&ke ON OBHX TIIEMEHA, KAO H OJ MHOTHX HPYTHX,
ja hy, ako Bor na, uskujeTu y mnoce6Hoj pajie»H.

3 [lIrera, tro ce napona njecma u o6uuaju sanmycTuine, Te
ce maHomHije sa6opaBmajy, u TuM Ce MHOTO HapolHOF Gnara ry6u.