Str. 2. ;DUBROMWNIK:* —-—.— m... ...._— o on m = Br. 61. nekim vajnim ,grossserbisehen A gi- tatoren“. Pred ovakom pojavom moramo za- stati, dobro je pretresti, pošljedice joj promjeriti i u čudu se upitati: Šta je ovo? Upiremo prstom na ovu ranu, koja se je pojavila na tijelu uprave naše vojske. Dok je na vri- jeme treba je liječiti, jer mi inače ne- mamo više nikakove garancije za si- gurnost svoga mira i svoje egzistencije. Službena potvrda vojne vlasti u Zadru bjelodano nam dokazuje, da se je i vojsku uvalilo u politički vr- tlog. Nije za pohvalu, ako je ona po- tvrda potekla iz neobavještenosti, a za najtežu je osudu, ako je namjerno neistina rečena. Imamo opravdanih razloga sumnjati, da je sve to svje- sno i namjerno učinjeno. U ostalom s pravom pitamo: kakvi i koji ,ve- likosrpski agitatori“ vrzu se po glavi vojne uprave u Zadru? Najenergičnije protestiramo proti ovakog postupka i tražimo od pret- postavljenih, da sve ovo razvide i da stanu na put zloupotrebama izvjesnih faktora. I mi, Srbi na Primorju, pri- nosimo žrtava za'vojsku, pa imamo prava tražiti, da nas ta vojska ne vrijeđa i ne denuncira. Čast vojske i naš mir traže, da se o svemu ovome dade tačnog računa. Domaće vijesti. »Veleizdajnički“ proces. Kako već spomenusmo državni odvj. Aecurti protivi se predlozima obrane, s raz- loga, da se zabašuri istina. Senatu je glavno što govori ,glavni svjedok“ zloglasni Nastić. Njegova ,svjedožba“ dostatna je, da osudi 583 nevina i po- štena Srbina! Dok Aecurti i cijeli senat vjetuje jedinome Nastiću, dotle novine svjedocima dokažuju, da je Nastić plaćeni špijun i pomoću Rau- cha utemeljitelj ovog procesa. Ovih dana prodrla je na javnost i druga »pojava“ — koja kod Nastića nije nova. Svjedok Ljubomir Gjorgjević, koji je neki dan bio preslušan kod zagrebačkog suda, u br. 166 sarajev- ske ,Srpske Riječi“ vlastitim potpisom priznaje kako je pred sudom neistinu govorio. Na to ga je nagovorio sam Nastić, obećavši mu jedno stalno mjesto u Zagrebu. Svjedoka je grizla savjest i neprestano mu se pred očima prikažuju nevine Nastićeve žrtve. Sve to nagnalo ga je, da otkrije spletku u koju je bio upao po Nastićevom naputku. Svj. Lj. Gjorgjević je otvo- renim izjavama pitao oprost Dušanu Gjokiću, Simi Jovanoviću te Dr. Du- šanu Popoviću. Gornji slučaj najbolje dokažuje, kako su svjedoci po Na- stiću i drugim članovima senate bili pripravljeni, što moraju govoriti. Ito je dokaz, zašto se Aecurti protivi predlozima obrane, da se preslušaju drugi svjedoci. Žalosno! U subotu, nakon nekoliko dana »odmora“, nastavio se je proces. Drž. odvjetnik, srbožder Aecurti, ponovno se protivi predlozima obrane. Jasno je — boji se istine. Dr. Hinković dokažuje kako je i ,optužnica“ i vođenje procesa nezakonito. Glede izjave svj. Lj. Gjorgjevića, drž. odvj. veli, da je primio zapisnik, gdje je Gjorgjević. bio policajno preslušan. Tu se sve negativno tvrdi!? To su javile vlasti, koje Nastića brane i do- puštaju mu, da se slobodno šeta po Sarajevu ..... Tim vlastima, dakako mora se vjerovati...!?! BpsiuKa, aBrycTa. Jedna ceoamoJece- ila oGeeidnuua cnaBu ce Tamo, rzije oxjauua, Gucrpa Boza JIparoBuka y- Tjeue y mupny Lleruny, nowxuBsbyje je BHCOKO-uAaCHH APXHMALPHT, OTAL Cuy- BecTap BoraBaii. Tux0, He;HO, KaOIuiTO ce u nosukyje CKPOBHTy MjeCrTy, Koje CBOjoM TIHTOMH- HOM H TajaucrBenolihy, kao u cujeju CBEIITEHHK CBOjOM NPHJIHKOM, nojcjeha Ha xpuuikancke ocjekaje u noGybyje NOLITOBaH€e — npoiu he Ta cmaBa, CBEIITEHHKA YHECTHTA, OJL CTAPOTA KOBA, Koju je uuo cBoj »KuBoT mamujenuo XPHCTOBOj HAylIM HM CBOME HAPOJIY. 3JaucTa u NpaBOCIABJEY M CprcTBy uuje Guo Ha onmMer, Beh Guo je u Guke My HA AHKY, — yiluyBao je zo ne- Bjepojarnx TaHuuHa u y3MHOXaBaO, .OBO, INTO My Gpaha noBjepnine, a y NOnNube/we Bpujeme oGHoBuo je, ne XKAJICH HH TPY/A HH TPOIIKA, PKBY KOJI pa3Ba/iuHa crapora mamacrupa, za OXKHB€E HA HOBO, KOL MH3BOpa BOJE liparoBuhy, CcTApO OFIbHIITE, Ca KOjera Cy Herna < Bpnaje cracoHnocHe, GJaro- COBJ6€H€ HCKPC xpulIhaHCKE M CPIICKE cBujecTH NO OKOJIHHM MjeCcTumMa. H meHu oBaj crapu maHacrup, 0Ga- CTpT monpymiacruM cjenaMa, HaIKPH- J6EH IIyMAaMA INTO BjeuuTo »xamope, OMJIAKAH CA CBHX CTPpAHA IIHTKUM BO- naMa, 1iro jegunaKO xyuqe, CBAKH IyT nonaje u HOBHX MHCIH H OCOGUTUX UYBCTBA, NA XApaH THM CTAPHM 3MJIH- HaMA H IbEFOBOME CHjedoMe Hazeroja- TCJbY, UCCTUTAM My OZ CpllA, uacHy cenamleceTy OGJbeTHuuy. A ako OoBomM NPHYOLOM TO ypaluM u, y ume cBnujy OHMX, KOjM IIOXO/IMILIE OBO Halle CTAPO OFIbHIITE, H yBjepHuie O BpJuHaMa H rocronpuMcrBy cujenora cBeuapa, Mu- | CIM Ia hy NOTOJHATH, IA C TOTA Hy .HME E6HXOBO, M3 HA IJII€ KCJIHMM ZA cujena uecruTa crapuHa O>KHBE 4 CTO- Ty OGJBCTHHLY UHTAB BHjEK, HA IHKY u 6pahe 4 NOLITOBATEJBA CBOTA POA. Heo “Huiuko. * Panu ouma marTepujana nuje Moro npuje yhu. Saziv dalmatinskog Sabora. ,Ob- zor“ donosi: Javlja nam prijatelj iz Beča, koji je imao prigode razgova- rati se sa upućenim krugovima o pi- tanju, da li će i dalmatinski: sabor biti za sigurno sazvan za 15. rujna o. g. U ministarskom vijeću bilo je govora i o sazivu dalmatinskog sa- bora na redovito zasjedanje. Dalma- tinski će se sabor sazvati istodobno kad se i drugi sabori sazovu. Nema oni jednog razloga po srijedi, da bi se sazvalo druge sabore a dalmatin- ski ne. Glede dana saziva, u ostalom je irelevantno, da li se sabor sazove za jedan dan prije ili za jedan dan kasnije. Na pitanje, da li je nova od zemaljskog odbora izrađena izborna reforma bila pretresivana u zadnjem ministarskom vijeću, odgovorio je naš pouzdanik: ,Ne znam za pravo, ali držim, da od zemaljskog odbora po- dastrta izborna reforma ne će moći dobiti potvrdu ministarskog vijeća.“ Razlog tomu? ,Držim, da se u toj reformi uvađa proširenje izbornog prava glasa, koje se, tako rekuć, u malim nijansama razlikuje od sveob- ćeg izbornog prava glasa. Po predlo- ga nove izborne reforme dobio bi svaki građanin pravo glasa, plaćao on porez za se kao pojedinac, ili pla- ćao on porez u skupini, naime u za- drugama. U Dalmaciji plaćaju građa- ni porez na mnogo mjesta zajednički; sada svi skupa imaju pravo na jedan glas, po novoj reformi dobili bi svi pravo glasa, pa da je u zadrugi, obi- telji itd. dvađeset članova. Ne bih vam znao za stalno odgovoriti, ali držim, da se ne varam ustvrdim li, da bi se u Dalmaciji novom izbornom relormem povećao broj birača malne za jednu trećinu, ako ne i za jednu trećinu i pol. To vam je već neka vrsta sveobćeg prava glasa. Cjenuuua Ynpasuor OnG6opa ,Cpr. 30pe“, orpxaHa je y nenjesey ma 22. 0. M. IIpuxBahen je uaBjeriraj o pay y npooj roguHu, ogo6pemu cy ro- IHIHE:H pauyHu 4 npenpauyH 3a 1909. u 1910. mocnoBny rojuHy. HmemoBanu Cy 3a noBjepeuuke: mor J. Maruja- uieBuhi u3 Tony6uha, non M. CuHuoGaz u3 IlnaBHa, non M. Tpuuunli u3 Ckpa- ua, CaaBko KpuBokanuh u3 Ilepacra u non Boxo MaurpoBuh u3 ByBe. YpeljuBaie Jucra ,Cprcka 30pa“ Io- BjepeHo je r. bypy Maputy. Y nujesbeHe cy iurunenjidje u TO na- rTjeuaresuma: jegna og 500 K u3 llIn- Genuka, a 8 cruneHnuja no 250 K u TO HarjenaresbuMa: uBojunu u3 Kuuna, a no jeuuoM u3; XepuerHoBora, Bp- juke, JlyGpoBuuka, OpaxoBna, T'p6ea u IlamrpoBuha. lao ce je u Heko- JIUKO OMAIbHX IIPHILOMOKH 34 HaGaBy NIKOJICKHX KEbHTA. izbori u Hrvatskoj. Kako ,Pesti Hirlap“ javlja iz pouzdana vrela, kod hrvatske vlade ozbiljno se spremaju Za raspuštanje hrvatskog sabora i za nove izbore. Izborima bi se imalo pristupiti netom se završi ,veleizdaj- nički“ proces. Ovi izbori imali bi da riješe sudbinu Raucha. Sretne li Hr- vatske, kad se još ima čekati na ri- ješenje sudbine jadnoga Raucha! Dr. Žarko Miladinović riješen. Ka- ko je poznato, svrhom marta bio je uapšen Dr. Žarko Miladinović kao veleizdajnik. Na početku veleizdaj- ničkog procesa došao je on u Zagreb kao branitelj obijeđenih radi veleiz- daje. Još tada ga je predsjednik is- ključio iz obrane, jer da je u toku proti njemu sudbeni postupak. I do- ista Miladinović je bio uapšen te pre- dan vojničkome sudu, jer da je tobož »liferovao“ oružje za Bosnu. U četvrtak je bila proti dr. Mila- dinoviću glavna rasprava pred voj- nim sudom u Petrovaradinu. Nakon pregledanja i proučenja svih spisa, vojni je sud izrekao osudu, kojom je dr. Miladinovića riješio optužbe, te je odmah pušten na slobodu. Pororpaunja upyror 360pa 3a- upyra ucnana je cna6o, Te uuje uu nocnara onuma, Koju cy je uapyuujin. AKO je KO HIAK 2KEJIH HMMATH, HEKA Ce oGparu CaBe3y na he my je mocTaTH. Dubrovačke vijesti. Lične vijesti. U subotu stigli su na godišnju skupštinu ,Srpske Zore“ &. g. Jovo proto Bućin iz Kotora i gosp. S. Srzentić načelnik Budve. — Jučer je otputovao gosp. Mihail Bje- ladinović u* Kotor. — Jutros je stigao gosp. dr. Aleksandar Mitrović, advo- kat, u Kninu i narodni zastupnik u saboru. Crkvica Sv. Vlaha na Gorici. Sta- nje crkvice sv. Vlaha na Gorici u vrlo je rdavom stanju, te gotovo pri- jeti pogibao da se i sruši, kad bi se ovako dalje zanemarila. Sastao se je s toga odbor, koji je izdao proglas na Dubrovčane, da svojim prilogom pomognu za popravak ove crkve, starodrevne kapelice na čast dubro- vačkog branitelja sv. Vlaha. Priloge za popravak ove crkvice primaće i naše uredništvo. + Alberto Ismaelli. Danas poslije podne stižu u gradsko pristaniše, na 4 sata, mrtvi ostanci pok. Ismaelli, te će biti pokopani u porodičnu gro- bnicu. Vječni mu pokoj. Za Srpsku Muziku sakupilo se u “jednu kutiju od sitnih priloga K 17i 84 pare. Svim prilagateljima uprava blagodari. Porodica Natali u Dubrovniku. D. Jakob Natali. | Jakob bio je naj inteligentniji od braće i vrlo učen i dobar pravnik. Od četiri brata, po dobi, bio je naj- stariji Karlo, zatijem Jakob, jer se rodi 21. marta 1772, treći je bio Ivo (ovako su ga zvali doma, a ne Dživo), a četvrti Jero. Tri mlađa brata rodiše se istog mjeseca, biva marta. Jakob (ovako su ga doma zvali) bio je navršio 34 godine, kad Fran- cezi zapremiše Dubrovnik. Oženi se za Đuliju od vlast&ske porodice Cerva ili Crijević, a njegov brat Karlo za Mariju Brnje Kaboge, majku Marije udate za Mara Kabogu. Jakoba i Jera stavlja Mato Pozza u rusku stranku u svojoj Periegesis. To se vidi, da i u Jera i u Jakoba bijahu žive tradi- cije po ocu, koji je bio ruski puko- vnik, ali po Timoniju Jakob je pri- padao franceskoj stranci, te se o nje- mu može držati, da je ne samo s isti- jeh načela kao i drugi pripadao njoj, nego i stoga što je bio odgojen od majke Franceskinje, Marije de la Tour de Chambery. Zato ako ga je 31. januara 1808. Marmont postavio za člana građanskog suda, znak je da je Jakob uprav pripadao franceskoj stranci, jerbo je taj đeneral mogao biti dobro obaviješten o političkijem osjećajima Jakobovijem a s druge: strane Jakob je bio i valjan pravnik. Iza ovog njegovog imenovanja Mato Pozza nije ga mogao više bilježiti u Ruse, jer i tako po Timoniju počet- kom 1809 nije bilo više ruske stran- ke, t. j. postojale su još samo dvije stranke: franceska i republikanska, a treća je stranka bila indiferentistA, koji su se prilagođivali prilikama. Iz ovoga dakle proizlazi, da su bilješke u Periegesis, koje nijesu mogle bit pisane prije 1803, pisane najdalje 1807. godine, a možda i prije konca maja 1806. i to možda samo onda kad je najviše vrelo strančarenje. Ali ma da je Jakob pripadao fran- ceskoj stranci, nijesu ni njemu bile prišteđene muke sa strane Franceza, koji su postupali nasilno i uvrijedlji- vo i prama svojijem pristalicama. Oni naime bijahu bezobzirno zapremili i njegovu kuću u gradu. Zaludu se potuži više puta franceskoj vlasti zbog te zapreme, te kad uvidi da su njegove tužbe bezuspješne, povuče se u svoju kuću u Gruž, kako izvješ- ćuje austrijski konsuo Timoni u Beč Stadionu. ka Iza franceeske zapreme, Dubrovnik se nalažaše u vrlo teškoj nevolji zbog francuskijeh zahtjeva, te se u toj ne- volji oči dubrovačkog senata obrate na Jakoba Natali. Napoleon je naime hotio stvoriti veliku flotu talijanske kraljevine protiv Engleza i trebalo mu je mornara. U tu svrhu Marmont dobi potrebite naloge. Stoga 1. okto- bra 1807. piše đeneralu Lauristonu, .da zatraži od republike 300 mornara. Ovaj tada pozove dubrovački senat, da mu naznači službenike, koji će sastaviti popis rečenijeh mornara. Dubrovačkom senatu bilo je vrlo žao, što je Napoleon hotio, da oni po- vrijede svoju neutralnost uprav protiv Engleza, koji nasuprot poštovahu i štićahu dubrovačko brodarstvo. Stoga odmah 5. oktobra 1807. pošalje sena- tora Jakoba Natali u Marmonta u Zadar, da ga odvrati od svoje namje- re, jer bi izvršenjem onog naloga propala dubrovačka neutralnost. Kad Jakob dođe u Marmonta i