Str. 2.

;DUBROMWNIK:*

—-—.— m... ...._— o on m =

Br. 61.

nekim vajnim ,grossserbisehen A gi-
tatoren“.

Pred ovakom pojavom moramo za-
stati, dobro je pretresti, pošljedice
joj promjeriti i u čudu se upitati:
Šta je ovo? Upiremo prstom na ovu
ranu, koja se je pojavila na tijelu
uprave naše vojske. Dok je na vri-
jeme treba je liječiti, jer mi inače ne-
mamo više nikakove garancije za si-
gurnost svoga mira i svoje egzistencije.

Službena potvrda vojne vlasti u
Zadru bjelodano nam dokazuje, da
se je i vojsku uvalilo u politički vr-
tlog. Nije za pohvalu, ako je ona po-
tvrda potekla iz neobavještenosti, a
za najtežu je osudu, ako je namjerno
neistina rečena. Imamo opravdanih
razloga sumnjati, da je sve to svje-
sno i namjerno učinjeno. U ostalom

s pravom pitamo: kakvi i koji ,ve-

likosrpski agitatori“ vrzu se po glavi
vojne uprave u Zadru?

Najenergičnije protestiramo proti
ovakog postupka i tražimo od pret-
postavljenih, da sve ovo razvide i da
stanu na put zloupotrebama izvjesnih
faktora. I mi, Srbi na Primorju, pri-
nosimo žrtava za'vojsku, pa imamo
prava tražiti, da nas ta vojska ne
vrijeđa i ne denuncira.

Čast vojske i naš mir traže, da se
o svemu ovome dade tačnog računa.

Domaće vijesti.

»Veleizdajnički“ proces. Kako već
spomenusmo državni odvj. Aecurti
protivi se predlozima obrane, s raz-
loga, da se zabašuri istina. Senatu je
glavno što govori ,glavni svjedok“
zloglasni Nastić. Njegova ,svjedožba“
dostatna je, da osudi 583 nevina i po-
štena Srbina! Dok Aecurti i cijeli
senat vjetuje jedinome Nastiću, dotle
novine svjedocima dokažuju, da je
Nastić plaćeni špijun i pomoću Rau-
cha utemeljitelj ovog procesa. Ovih
dana prodrla je na javnost i druga
»pojava“ — koja kod Nastića nije
nova. Svjedok Ljubomir Gjorgjević,
koji je neki dan bio preslušan kod
zagrebačkog suda, u br. 166 sarajev-
ske ,Srpske Riječi“ vlastitim potpisom
priznaje kako je pred sudom neistinu
govorio. Na to ga je nagovorio sam
Nastić, obećavši mu jedno stalno
mjesto u Zagrebu. Svjedoka je grizla
savjest i neprestano mu se pred očima
prikažuju nevine Nastićeve žrtve. Sve
to nagnalo ga je, da otkrije spletku
u koju je bio upao po Nastićevom
naputku. Svj. Lj. Gjorgjević je otvo-
renim izjavama pitao oprost Dušanu
Gjokiću, Simi Jovanoviću te Dr. Du-
šanu Popoviću. Gornji slučaj najbolje
dokažuje, kako su svjedoci po Na-
stiću i drugim članovima senate bili
pripravljeni, što moraju govoriti. Ito

je dokaz, zašto se Aecurti protivi
predlozima obrane, da se preslušaju
drugi svjedoci. Žalosno!

U subotu, nakon nekoliko dana
»odmora“, nastavio se je proces. Drž.
odvjetnik, srbožder Aecurti, ponovno
se protivi predlozima obrane. Jasno
je — boji se istine. Dr. Hinković
dokažuje kako je i ,optužnica“ i
vođenje procesa nezakonito. Glede
izjave svj. Lj. Gjorgjevića, drž. odvj.
veli, da je primio zapisnik, gdje je
Gjorgjević. bio  policajno preslušan.
Tu se sve negativno tvrdi!? To su
javile vlasti, koje Nastića brane i do-
puštaju mu, da se slobodno šeta po
Sarajevu ..... Tim vlastima, dakako
mora se vjerovati...!?!

BpsiuKa, aBrycTa. Jedna ceoamoJece-
ila oGeeidnuua cnaBu ce Tamo, rzije
oxjauua, Gucrpa Boza JIparoBuka y-
Tjeue y mupny Lleruny, nowxuBsbyje je
BHCOKO-uAaCHH APXHMALPHT, OTAL Cuy-
BecTap BoraBaii.

Tux0, He;HO, KaOIuiTO ce u nosukyje
CKPOBHTy MjeCrTy, Koje CBOjoM TIHTOMH-
HOM H TajaucrBenolihy, kao u cujeju
CBEIITEHHK CBOjOM NPHJIHKOM, nojcjeha
Ha xpuuikancke ocjekaje u noGybyje
NOLITOBaH€e — npoiu he Ta cmaBa,
CBEIITEHHKA YHECTHTA, OJL CTAPOTA KOBA,
Koju je uuo cBoj »KuBoT mamujenuo
XPHCTOBOj HAylIM HM CBOME HAPOJIY.

3JaucTa u NpaBOCIABJEY M CprcTBy
uuje Guo Ha onmMer, Beh Guo je u Guke
My HA AHKY, — yiluyBao je zo ne-
Bjepojarnx TaHuuHa u y3MHOXaBaO,

.OBO, INTO My Gpaha noBjepnine, a y

NOnNube/we Bpujeme oGHoBuo je, ne
XKAJICH HH TPY/A HH TPOIIKA, PKBY
KOJI pa3Ba/iuHa crapora mamacrupa, za
OXKHB€E HA HOBO, KOL MH3BOpa BOJE
liparoBuhy, CcTApO OFIbHIITE, Ca KOjera
Cy Herna < Bpnaje cracoHnocHe, GJaro-
COBJ6€H€ HCKPC xpulIhaHCKE M CPIICKE
cBujecTH NO OKOJIHHM MjeCcTumMa.

H meHu oBaj crapu maHacrup, 0Ga-
CTpT monpymiacruM cjenaMa, HaIKPH-
J6EH IIyMAaMA INTO BjeuuTo »xamope,
OMJIAKAH CA CBHX CTPpAHA IIHTKUM BO-
naMa, 1iro jegunaKO xyuqe, CBAKH IyT
nonaje u HOBHX MHCIH H OCOGUTUX
UYBCTBA, NA XApaH THM CTAPHM 3MJIH-
HaMA H IbEFOBOME CHjedoMe Hazeroja-
TCJbY, UCCTUTAM My OZ CpllA, uacHy
cenamleceTy OGJbeTHuuy. A ako OoBomM
NPHYOLOM TO ypaluM u, y ume cBnujy
OHMX, KOjM IIOXO/IMILIE OBO Halle CTAPO
OFIbHIITE, H yBjepHuie O BpJuHaMa H

rocronpuMcrBy cujenora cBeuapa, Mu- |

CIM Ia hy NOTOJHATH, IA C TOTA Hy

.HME E6HXOBO, M3 HA IJII€ KCJIHMM ZA

cujena uecruTa crapuHa O>KHBE 4 CTO-

Ty OGJBCTHHLY UHTAB BHjEK, HA IHKY

u 6pahe 4 NOLITOBATEJBA CBOTA POA.
Heo “Huiuko.

* Panu ouma marTepujana nuje Moro npuje
yhu.

Saziv dalmatinskog Sabora. ,Ob-
zor“ donosi: Javlja nam prijatelj iz
Beča, koji je imao prigode razgova-
rati se sa upućenim krugovima o pi-
tanju, da li će i dalmatinski: sabor
biti za sigurno sazvan za 15. rujna
o. g. U ministarskom vijeću bilo je
govora i o sazivu dalmatinskog sa-
bora na redovito zasjedanje. Dalma-
tinski će se sabor sazvati istodobno
kad se i drugi sabori sazovu. Nema

oni jednog razloga po srijedi, da bi

se sazvalo druge sabore a dalmatin-
ski ne. Glede dana saziva, u ostalom
je irelevantno, da li se sabor sazove
za jedan dan prije ili za jedan dan
kasnije. Na pitanje, da li je nova od
zemaljskog odbora izrađena izborna
reforma bila pretresivana u zadnjem
ministarskom vijeću, odgovorio je naš
pouzdanik: ,Ne znam za pravo, ali
držim, da od zemaljskog odbora po-
dastrta izborna reforma ne će moći
dobiti potvrdu ministarskog vijeća.“

Razlog tomu? ,Držim, da se u toj
reformi uvađa proširenje izbornog
prava glasa, koje se, tako rekuć, u
malim nijansama razlikuje od sveob-
ćeg izbornog prava glasa. Po predlo-
ga nove izborne reforme dobio bi
svaki građanin pravo glasa, plaćao
on porez za se kao pojedinac, ili pla-
ćao on porez u skupini, naime u za-
drugama. U Dalmaciji plaćaju građa-
ni porez na mnogo mjesta zajednički;

sada svi skupa imaju pravo na jedan

glas, po novoj reformi dobili bi svi
pravo glasa, pa da je u zadrugi, obi-
telji itd. dvađeset članova. Ne bih
vam znao za stalno odgovoriti, ali
držim, da se ne varam ustvrdim li,
da bi se u Dalmaciji novom izbornom
relormem povećao broj birača malne
za jednu trećinu, ako ne i za jednu
trećinu i pol. To vam je već neka
vrsta sveobćeg prava glasa.

Cjenuuua Ynpasuor OnG6opa ,Cpr.
30pe“, orpxaHa je y nenjesey ma 22.
0. M. IIpuxBahen je uaBjeriraj o pay
y npooj roguHu, ogo6pemu cy ro-
IHIHE:H pauyHu 4 npenpauyH 3a 1909.
u 1910. mocnoBny rojuHy. HmemoBanu
Cy 3a noBjepeuuke: mor J. Maruja-
uieBuhi u3 Tony6uha, non M. CuHuoGaz
u3 IlnaBHa, non M. Tpuuunli u3 Ckpa-
ua, CaaBko KpuBokanuh u3 Ilepacra
u non Boxo MaurpoBuh u3 ByBe.
YpeljuBaie Jucra ,Cprcka 30pa“ Io-
BjepeHo je r. bypy Maputy.

Y nujesbeHe cy iurunenjidje u TO na-
rTjeuaresuma: jegna og 500 K u3 llIn-
Genuka, a 8 cruneHnuja no 250 K u
TO HarjenaresbuMa: uBojunu u3 Kuuna,
a no jeuuoM u3; XepuerHoBora, Bp-
juke, JlyGpoBuuka, OpaxoBna, T'p6ea
u IlamrpoBuha. lao ce je u Heko-
JIUKO OMAIbHX IIPHILOMOKH 34 HaGaBy
NIKOJICKHX KEbHTA.

izbori u Hrvatskoj. Kako ,Pesti
Hirlap“ javlja iz pouzdana vrela, kod
hrvatske vlade ozbiljno se spremaju
Za raspuštanje hrvatskog sabora i za
nove izbore. Izborima bi se imalo
pristupiti netom se završi ,veleizdaj-
nički“ proces. Ovi izbori imali bi da
riješe sudbinu Raucha. Sretne li Hr-
vatske, kad se još ima čekati na ri-
ješenje sudbine jadnoga Raucha!

Dr. Žarko Miladinović riješen. Ka-
ko je poznato, svrhom marta bio je
uapšen Dr. Žarko Miladinović kao
veleizdajnik. Na početku veleizdaj-
ničkog procesa došao je on u Zagreb
kao branitelj obijeđenih radi veleiz-
daje. Još tada ga je predsjednik is-
ključio iz obrane, jer da je u toku
proti njemu sudbeni postupak. I do-
ista Miladinović je bio uapšen te pre-
dan vojničkome sudu, jer da je tobož
»liferovao“ oružje za Bosnu.

U četvrtak je bila proti dr. Mila-
dinoviću glavna rasprava pred voj-
nim sudom u Petrovaradinu. Nakon
pregledanja i proučenja svih spisa,
vojni je sud izrekao osudu, kojom je
dr. Miladinovića riješio optužbe, te
je odmah pušten na slobodu.

Pororpaunja upyror 360pa 3a-
upyra ucnana je cna6o, Te uuje uu
nocnara onuma, Koju cy je uapyuujin.
AKO je KO HIAK 2KEJIH HMMATH, HEKA Ce
oGparu CaBe3y na he my je mocTaTH.

Dubrovačke vijesti.

Lične vijesti. U subotu stigli su
na godišnju skupštinu ,Srpske Zore“
&. g. Jovo proto Bućin iz Kotora i
gosp. S. Srzentić načelnik Budve. —
Jučer je otputovao gosp. Mihail Bje-
ladinović u* Kotor. — Jutros je stigao
gosp. dr. Aleksandar Mitrović, advo-
kat, u Kninu i narodni zastupnik u
saboru.

Crkvica Sv. Vlaha na Gorici. Sta-
nje crkvice sv. Vlaha na Gorici u
vrlo je rdavom stanju, te gotovo pri-
jeti pogibao da se i sruši, kad bi se
ovako dalje zanemarila. Sastao se je
s toga odbor, koji je izdao proglas
na Dubrovčane, da svojim prilogom
pomognu za popravak ove crkve,
starodrevne kapelice na čast dubro-
vačkog branitelja sv. Vlaha. Priloge
za popravak ove crkvice primaće i
naše uredništvo.

+ Alberto Ismaelli. Danas poslije
podne stižu u gradsko pristaniše, na
4 sata, mrtvi ostanci pok. Ismaelli,
te će biti pokopani u porodičnu gro-
bnicu. Vječni mu pokoj.

Za Srpsku Muziku sakupilo se u

“jednu kutiju od sitnih priloga K 17i

84 pare. Svim prilagateljima uprava
blagodari.

Porodica Natali u Dubrovniku.

D. Jakob Natali. |

Jakob bio je naj inteligentniji od
braće i vrlo učen i dobar pravnik.
Od četiri brata, po dobi, bio je naj-
stariji Karlo, zatijem Jakob, jer se
rodi 21. marta 1772, treći je bio Ivo
(ovako su ga zvali doma, a ne Dživo),
a četvrti Jero. Tri mlađa brata rodiše
se istog mjeseca, biva marta.

Jakob (ovako su ga doma zvali)
bio je navršio 34 godine, kad Fran-
cezi zapremiše Dubrovnik. Oženi se
za Đuliju od vlast&ske porodice Cerva
ili Crijević, a njegov brat Karlo za
Mariju Brnje Kaboge, majku Marije
udate za Mara Kabogu. Jakoba i Jera
stavlja Mato Pozza u rusku stranku
u svojoj Periegesis. To se vidi, da i
u Jera i u Jakoba bijahu žive tradi-
cije po ocu, koji je bio ruski puko-

vnik, ali po Timoniju Jakob je pri-
padao franceskoj stranci, te se o nje-
mu može držati, da je ne samo s isti-
jeh načela kao i drugi pripadao njoj,
nego i stoga što je bio odgojen od
majke Franceskinje, Marije de la
Tour de Chambery. Zato ako ga je
31. januara 1808. Marmont postavio za
člana građanskog suda, znak je da
je Jakob uprav pripadao franceskoj
stranci, jerbo je taj đeneral mogao
biti dobro obaviješten o političkijem

osjećajima Jakobovijem a s druge:

strane Jakob je bio i valjan pravnik.
Iza ovog njegovog imenovanja Mato
Pozza nije ga mogao više bilježiti u
Ruse, jer i tako po Timoniju počet-
kom 1809 nije bilo više ruske stran-
ke, t. j. postojale su još samo dvije
stranke: franceska i republikanska,
a treća je stranka bila indiferentistA,
koji su se prilagođivali prilikama. Iz

ovoga dakle proizlazi, da su bilješke
u Periegesis, koje nijesu mogle bit
pisane prije 1803, pisane najdalje

1807. godine, a možda i prije konca

maja 1806. i to možda samo onda
kad je najviše vrelo strančarenje.

Ali ma da je Jakob pripadao fran-
ceskoj stranci, nijesu ni njemu bile
prišteđene muke sa strane Franceza,
koji su postupali nasilno i uvrijedlji-
vo i prama svojijem pristalicama. Oni
naime bijahu bezobzirno zapremili i
njegovu kuću u gradu. Zaludu se
potuži više puta franceskoj vlasti
zbog te zapreme, te kad uvidi da su
njegove tužbe bezuspješne, povuče se
u svoju kuću u Gruž, kako izvješ-
ćuje austrijski konsuo Timoni u Beč
Stadionu. ka

Iza franceeske zapreme, Dubrovnik
se nalažaše u vrlo teškoj nevolji zbog
francuskijeh zahtjeva, te se u toj ne-

volji oči dubrovačkog senata obrate
na Jakoba Natali. Napoleon je naime
hotio stvoriti veliku flotu talijanske
kraljevine protiv Engleza i trebalo
mu je mornara. U tu svrhu Marmont
dobi potrebite naloge. Stoga 1. okto-
bra 1807. piše đeneralu Lauristonu,

.da zatraži od republike 300 mornara.

Ovaj tada pozove dubrovački senat,
da mu naznači službenike, koji će
sastaviti popis rečenijeh mornara.
Dubrovačkom senatu bilo je vrlo
žao, što je Napoleon hotio, da oni po-
vrijede svoju neutralnost uprav protiv
Engleza, koji nasuprot poštovahu i
štićahu dubrovačko brodarstvo. Stoga
odmah 5. oktobra 1807. pošalje sena-
tora Jakoba Natali u Marmonta u
Zadar, da ga odvrati od svoje namje-
re, jer bi izvršenjem onog naloga
propala dubrovačka neutralnost.
Kad Jakob dođe u Marmonta i