Str. 2. __—_—— pg, ooo, sot ji ni DUBROVNIK“ Br. 63. Pisma iz sjeverne Dalmacije, XX. Gdje su god planine okićene i odje- vene šumama, one predstavljaju bo- gatu glavnicu, pored ostale koristi, koju nanose zdravlju ljudskom i pri- vredi. Bilo bi suvišno dokazivati, onaj silni utjecaj šume na podneblje, kao i na plodovitost zemlje, jer je to uop- će poznato i priznata istina. Razlaga- nje, kojim bismo samo ponovili ono što su mnogi uvidjeli i kazali, sveš- ćemo na to, da spomenemo, kako predjeli, koji su oskudni šumom, po- odliježu skrajnosti prirodnih pojava. U tim stranama, suša i bezvodica posjećuju zemlju i pale joj plod po nekoliko mjeseci, baš u ljetno doba, kad ju vlaga i navodnjavenje zemlji naj preč ; Mi ovu istinu znamo ponajbolje, pošto smo je iskustvom skupo platili i osjetili na sebi. A čuli smo i čitali, da se je slično provadalo i po osta- lijem krajevima, van naše domovine, gdje su brda ostala pusta. Tako smo iz priča o knezu Milošu, kad je jed- nom putovao otraga pedeset godina, po unutrašnjosti Srbije, saznali ovo o pošumljivanju Avale. Videći on Avalu golu i sirmenitu, zabolje ga u dnu srca i po svom poznatom obi- čaju, vikne sakupljenom narodu: A šta je ovo? Nesrećnici, kamen će vas zasuti i više nikada ne ćete imati kiše... — Kad se vratim, hoću, da Avala bude zabranjena i ograđena! Tako je i bilo. Za desetak godina, Avala se okiti šumom i zelenilom. Neki starac čovjek, videći svoju omi- ljenu planinu, koju poznava još iz narodnih pjesama, reći će jednom strancu: Bog da prosti i pomiluje, ko zabrani Avalu i učini ovu uredbu u njojŠ + >. Iz ove anekdote dvije stvari otska- ču. Prva je i mala briga i nastojanje naroda, pri unapređenju i obrađivanju šuma, dok su one u vlasti države, ili pokrajine. Druga je: odlučna volja i bezobzirnost u provađanju po narod korisnih ustanova, kakovu je imao knez Miloš. U nizu nezgoda, koje ometaju veliki rad u privrednom na- pretku, dolazi i ona ne tako sretna crta našega naroda, kojom ne voli poredak, ni disciplinu, koje Istavijaju granice mnogom prohtjevu. Naročito kad se tiče pošumljivanja, ili reda pri šumskoj sječi. Priznati nam je ovdje da su mnoge naše, naročito planinske Općine, živo se zanijele, okolo pošumljivanja i za- gojivanja planina i vrleti. Toliko se puta pokušavalo po raznim Općina- ma, djelomičnim pošumljivanjem u većem razmjeru. Nego, čitava ova plemenita i korisna namjera, nije se skoro nikada kraju privela. Tome su se protivile razne prilike i neprilike. Čitavi naši krajevi žive isključivo sa stočarstvom i pastirstvom. Zabraniti mu od jednom ona krša, šume i ši- korja, što mu služi za popašu, znači zajista, oduzeti mu glavni uvjet op- stanka. Stoga svaka branjevina šume nailazila je po dotičnijem odlomcima, samo ako bi prostorom bila nešto osjetljivija, na negodovanje. Često pu- ta negodovanje prelazilo je u kavgu i svađu. Jednom riječi nastao bi ot- por. Općine bi morale, ili, da se sta- ve u borbu i oprjeku sa vlastitim narodom, a da globama još većma ekonomski upropašćuju ; ili, da obi- laznim načinom propuštaju. Posao pri sređivanju i branjevini naših šuma, bio je, a ostaće i dalje tegotan i nezahvalan. Kako vidimo, ovako podezeće koče razne prijepone. Mnoge mogu biti shvatljive, pa i opravdane. Druge su skroz neoprav- dane. Hoće li ljudi da se zauzmu svojski i znalački, savladaće i ovake prijepone. Nek im je na umu, da svako korisno poduzeće skoro po nekom stanovitom pravilu spotiče se o razne poteškoće. Osobito su jače oprjeke ili podozrivost ondje, gdje se valjanost i plod uloženog rada ne osjeća odmah, već nakon koju godi- nu. Opažamo to i pri ostalim našim korisnim ustanovama ondje, kad se one zameću. Jedan će vam n. p. do- konjak i seoski ,bistrac“, što je na- učio nešto nabrecati njemački u vojsci, znati u više prilika, da zavrti mo- zgom učitelju ili svešteniku, pri us- postavi Zemljoradničke Zadruge. U početku ,bistrac“ nađe nešto odaziva kod neupućenih. Nijesu li osnivači oprezni i taktični, može im omesii i rad. Ali, kad se namjeri na ljude upućene i razložite, napokon klone. Ovo iznosimo kao -primjer da po- tvrdimo i za one, koji se staraju, oko pošumljivanja naših krajeva. Presu- dni faktori, kojima je namijenjeno racijonalno pošumljivanje planinskih krajeva po sjevernoj Dalmaciji, valja osim stručne spreme i dobre namjere, da imadu još dovoljno moralne snage i ubjeđenja za ovako plodonosan i koristan rad, kako bi bili kadri izdr- žati svakovrsne prijepone. Godine 1907, čitali smo u Smotri Dalmatinskoj u br. 36. obaviještenje, glede naših šuma. Tu se iznosi, kako je odlučeno, da se povisi broj drža- vnih šumskih organa u Dalmaciji, a da se tako uzmognu uspješno pošu- To je tako i bilo. jer je ženidbom kapetan Mato Natali uljegao u rod sa Pracatom i s porodicom Skočibu- sinom onda, kad se oženio za Anieu “Angeli, kćer Pavle Stefani, koja je bila sestra Vice Sagri, udovice Miha Pracata sve potomkinje Skočibuha. Tako žena kapetana Mata bila je unuka Frana Skočibuhe i sestrična Vice Pracatove, a punica kapetanova bila je Pavla kći Frana Skočibuhe i rodica Vicka Skočibuhe. Iskustvo u trgovini i pomorstvu, ugled, kultura i bogatstvo onih kuća bješe dakle pristupačno kapetanu Matu. Da je porodica njegove žene bila otmjena i izobražena, proističe iz toga što je brat Vice Pracatove, Niko Sagri, bio vrlo učen i poznavao mnogo predme- ta, nadasve matematiku i napisao i talijanski jedno pomorsko djelo: Raz- govor o raznijem morskijem mijena- ma Zapadnog Oceana. Umro je u Manfredoniji 1578. Drugi brat Vicin, Ivan Marija, koji se bio oženio za . jednu Angeli, kako i 'kapetan Mato Natali, dade štampati to djelo 1574. Po pripovijedanju Appendinijevu, o- bitelj je Sagri gojila književnost i nauku. Tako i Vica Pracatova vodila je mužu trgovačke knjige i cijelu tr- govinu u stojnoj palači kod sv. Vida u gradu. Sve ove prilike pomogoše Matu Natali, da postane valjanijem pomor- cem i trgoveem, te on nagomila to- liko blaga, da je mogao steći konteu 'Telvana u Tirolu, kako svjedoči re- publika dubrovačka jednom svojom pergamenom od 21. novembra 1751. On bi po jednoj porodičnoj bilješci u rodoslovju bio postao pisarem u ve- likoj carinari u Dubrovniku i stekao dubrovačko plemstvo. Svakako je istinito da je porodica Natali 1667. god. malo nedjelja dana iza velikog potresa bila upisana u dubrovačku vlastelu a kapetan Mato bio je onaj, kojije ovoj porodici stvo- rio moć i ugled. (nastavi će se.) miti dalmatinska brda. Imenovaće se šest novih državnih kotarskih šum- skih tehničara, i za svaki će se po- litički kotar odrediti po jednoga. Kao pomoć kotarskim šumskim tehniča- rima, a osobito za bolje nadziranje postojećih preostataka nekadašnjih šuma, pomnožiće se broj državnih kotarskih šumskih nadglednika za 18, tako, da će se godine 1907. ime- novati tri kotarska šumska tehničara i šest kotarskih šumskih nadglednika, a gođ. 1908. opet druga tri tehničara i šest nadglednika. Godine 1909, ime- novaće se preostali broj kotarskih nadglednik Kako se razabire iz službenog iz- vještaja, nije se škrtarilo sa brojem službenog osoblja, što je i opravdano, jer se ovaki radovi i ne dadu izvesti bez prilična radišna i preduzetna 0- soblja. Prema tome, ove se godine završava namještanje šumskih nad- glednika. Sada očekujemo početak rada, jer smo uvjereni, da toliko osoblje moglo je i do danas nešto uraditi. Moramo ih pri tom već unaprijed upozoriti, da su upravo naši poviši planinski predjeli, ponajviše oštećeni s nestašice šuma i gajeva, ali, do sada ne vidje- smo, da se što ozbiljna poduzelo, gdje bi se davalo nade, da će se izvesti svestrano i racionalno pošumljivanje. Je li se što izvelo po drugim manje važnim krajevima, nije nam poznato. Ali svakako držimo, da bi naj prije trebalo početi radnjom s višega; biva sa krajeva, gdje su veće planine, a potom i veće štete, a gdje je zajam- čen uspjeh u pošumljivanju. Ostalo nam je u peru i bilješkama, još mnogo opažanja, koja ne će biti na odmet, da se iznesu. Za to ćemo o šumama i svemu onome, što se odnosi ua pošumljivanje i zagajivanje naših brda i dolina progovoriti i dalje koju, ne bi li sve naše faktore sklo- nili, na ovu važnu i upravo spasono- snu granu domaće privrede u brdskim" predjelima sjeverne Dalmacije. Cpncke 3€mMJbe. CpGuja. (Munucitapeka Kpu3a.) S usrjejy je MuHucrapcka Kpu34 y Cp- Guju. OcraBkoM r. Mun. IlpaBje, Koju je y YETBpTAK NOJHMO MHHHCIPY NpeZ- cjenuuky, a Koja je u3a3BaJia OCTABKY r. MuHH. npejicjenauka, nacTaJia je Mu- Hucrapcka Kpu3a. AJIM, NOImITO Ce CBH MHHHCTPH He Halašze y Beorpa/iy, 0/- JIJKA O TIOMCHYTHM OCTABKAMA O/JIO- xena je o cacraHKa NjejoKyIIHOT MH- HHCTAPCTBA. — (Cpiicka 80jcka). EurnecKu JIHCT ,Pali Mall Gazette“ noHocu oBy 6u- etuky : [lera;baH npersen Tpyna'6eo- rpaucKOT Tapuusona, KaKaB Huje 1p- XKaH OL CMPTH NOK. Kpasba Muana, u3BPIIHO je NOnyJlapuu u = NapoBuTu BOjHH MHHHCTAp, reHepaJt 2KuBKOBHh. PecyaraT je noKa3ao, ja olako je OBaj JIUCIHIJIHHOBAHH H TPY/LOJBYĆHBH crapjeruuna yaseo Bojcky y cBoje pyke, OL OHOra noGa cBe y oj uze Ha GOJBE Y IIOTJEJLJ MOPAJIH€E H MATEPH- jamne crpeme Tpyrna. Hoso ojujeo, naj mogepuuje opyxje u Bojiuuka cnupema onpaBnaBajy H3BaHpe/iHe 43- naTrKe, Koje je 3em;ba lama; y Mcro BpujeMe nyx y uapjexGanocr Bojcke noka3yje, za oma zujelu CKYIIIITHHCKO noBjepeitve ieHoMe umieQy. — Hapo- UHO OLJIJEBJbEIPE je NPATMJIO TOBPA- TAK MHHHCTPOB y rapH30H, rjije My je npupekjena oBanuja. Temepau 2KuBko- Buh, Koju uuje uoBjek pujeuu nero njeni, ogrosopuo je caMo BOjHMUKHM NO3ApaBOM H /LA/JBHO CE. — (Paiinu mailepujan). Typeke BJIACTH JLO3BOJIHJIE Cy CNOGOJAH NIPO- BO3 paruor marepujasa, Kojer je oBo Nada y BEJuKOj KOJIHUHHM CTHIJO y Comyu 3a Cp6ujy. Lpua Fopa. (Aycipo-Lipnozopeku y2080p). OBo naa namasdo ce je y Beuy HaueHuK UpHOTOPCKOT MuHH- crapcrBa duaniuja rocm. JOBaHoBni, TE npeMa TOME HMA MH3FJEJA, JA he Nohu go TproBHHCKOT yTOBOpa u3Me- hy name mMonapxuje u Ilpue Tope. Tlosnaro je, KOJI4KO je ImreTe uanuje- no, napouuTo nujenoj boku, Heyro- BOpHO CTAIb€ H3M€Hy MOHApxuje u Ilp- He Tope, Te nipeMa TOME MOXKCMO H pauynaTu, Koja Gu Kopucr Guaa u no oGje 3eMJb€, KAL GH CE NOO JO TPFOBHHCKOTF yTOBOpa. OG3upomM na BCJIHKY IUTETy, KOjy M MH OCjeliamMo pajiu HeyrOBOpHOT CTaIba, TpeGaJIO Cu ca crpame Halie Mmonapxnje za ce LIp- HOj Topu nany 1iTo uNiHpe TproBuH- CK€ IOBJIACTHILE, HAPOHHTO TICE H3- BO3a4 poraTe mMapBe. — (Pycx8-upnoeopcku iup2eosukcku y2080p). Y IlerpoBrpajiy BOJIMJIH CY ce NperoBopu 3a yTaHaucibe pyCcKO- UPHOFOpCKOT TPFOBHHCKOTF yrOBOpa. OBu NperoBopH CBPIIHJIH CY IIPE/L MA- JO nana, a ycaoBu 3a LIpny Topy Bp- JIO CY NOBOJbHH. HamMehy ocrajux Ta- qaka uma u jeza, npama Kojom he noueTKoM 1910. rojuHne nmapoGponu pyckor asujarckO-ucrouuor napo6po- Napckor 1upyiurBa, ua cBojoj npysu KpO3 GaJITHUKO, UPHO, CPC/LOZEMHO H janpaHcKO MOp€, THAT H HPHOTFOPCKY JyKy Bap. Bocna u XepueroBuna. Cro6ona IITAMIIE Y AHCKTHPAHHM 3EMJbAMA jOLI je ropa HC€FO KOJI HAC, M AKO H MH HE MOXKEMO, Ja Ce, 4 MA HH MAJIO, Ca TOM BajHOM CIIOGOLOM NOXBAJIHMO. ,Cpncka Pujeu“ ero ce 99 nyTa 3anzujeHnja, a ngaruja je npeko jeuanaecT Xubajia Kpyna ragoG4. OBy ZuBny GrarojaT CJIOGOJLE IITAMNE y IpeCpeTHuM 3€- MsSbama Xepuer-BocHe yxuBajy jezao C TOra, e a ce Gani BH/IH HCTHHHTOCT peueHuije ,uapcka ce He nopuue“. — 3ajegHo ca CpeTHOM M TIPECPETHOM aHekcujoM, raMaH Ha 7. jenemG6pa 1908. npumuo je sajenuuuku Muuucrap du- nancuja rocn. Bypjau oz Fb. Benuuan- CTBA IIHCMO y KOME je crajaJo: »Kao HenomuuaH NMJb JEeGNMH MH npeg ouuma u moja uspcita 80/4, na ce nupunajmiunuma Bocne u Xepuero- BuHe 2pahjancka iipasa oaoy u 06e3- Gujene y nornynoj mjepu. Ilopez cno6oje Jmunocru u Bjepe, CHTYPHOCTH HMETKA, UACTH 4 OGumuaja, uyBaiba KYTIBET npara u cloGoje HITAMNE HT. ZL.“ IlesenecerjieneTa 3ambeHa_,Cpncke Pujeuu“ u 11.000 xpyna r7oGe, jamue namoj Gpahu y Bocau u XepueroBuHu, da ce uapcka ne iiopuue, u na he ux u OJL Cala KAO H JO Cala CyHlIE FPH- jaru — TaMaH NOK HX CACBHM H€ HC- TIPXKH. e e od Domaće vijesti. »Veleizdajnički“ proces. Drž. od- vjetnik osvrće se na predloge obrane za pojedine kotare. Protivi se svim predlozima. On ne će, da čuje za druge svjedoke, nego samo za one, već ispitane, za koje znamo, da je neke i sam Accurti nagovarao kako će govoriti. Drugima su se falsifiko- vali zapisnici. Činilo se je sve, da se zabašuri istina, i tako da se osude ona 53 nevina Srbina. Uzroke koje drž. odvjetnik navodi, da se ne preslušaju svjedoci obrane — » krasni“ sul On već unaprijed zna, što će svjedoci govoriti. Za kotar Dubicu, govori drž. odvjetnik, svjedoci će ka-