St. '2. »DUBROVNIK“ Br. 66. njem traže obrane kod turskih i dr- žavnih vlasti. Međutim Mladoturci ne treba da zaborave, da je njihov prvi i najgla- vniji interes da svom snagom nastoje da se utvrdi red u državi, te da mir- no stanovništvo osjeti svu blagotvornu moć državne vlasti, jer samo u tome slučaju pojava četa i četnika, koja danas mora zauzimati svu njihovu pažnju, biće lako suzbijena, i prestaće da bude opasnost, ne samo na novi režim u Turskoj, nego i na njenu dr- žavnu budućnost. Oni ne treba da se zavaravaju i da misle, da pojava sadašnjih četa, samo zato, što je da- nas u Turskoj bolji red nego nekada, ne može za nju da bude tako opasna kao nekada. Održanje reda i mira u Turskoj, to je za ovaj mah prvi i glavni in- teres same Turske i novog reda stvari u državi. To će shvatiti kako treba, pa i raditi prema iome, predstavnici vlasti u Turskoj, jer je to u njihovu interesu. S druge strane mir i red u Turskoj veliko su jamstvo, pa i va- žna pogodba, za održanje mira na Balkanu, i za održanje slobode bal- kanskih naroda. Stojeći nepokolebivo na tome gle- dištu, Srbija je nasuprot tendenciozno puštenim glasovima o srpskim četama i četnicima, najodsudnije ustala i pre- duzela sve potrebne mjere, ne samo da bude apsolutno nemogućno orga- nizovanje četa na teritoriju Srbije, zego i da čete, koje bi se pojavile spontano na turskom zemljištu, ne dobiju ni moralne ni materijalne pot- pore od strane Srbije. Ona će upo- trebiti i sav svoj moralni utjecaj kod svojih sunarodnika u Turskoj, da bi ih pozvala, da se drže mirno, da ne odgovaraju ni na izazivanja, i da se za zakonsku zaštitu obraćaju drža- vnim vlastima protiva svačije samo- volje ili nasilja, do granica budućno- sti, t. j. dok im od nasilnika i zlo- činaca ne bi zagrozila opasnost životu i imovini, da bi se morali latiti pra- vedne, nužne obrane. Ako se sve ovo tačno razumije u Carigradu, biće potpuno nemoćna sva ona zlorada došaptavanja sa strane, koja nalaze svoje interese u tome, da posiju sjeme nepovjerenja između Tur- ske i Srbije. Srbija s pravom može očekivati da će turske vlasti voditi ozbiljna računa o lojalnom držanju Srba u Turskoj, i da će i njima, kao i svim drugim državljanima, svesr- dno ukazivati potrebnu zakonsku zaštitu. Toliko opravdana priznanja za ko- rektno držanje, Srbija može očekivati od slobodoumnih državnika u Tur- skoj... Obzor. Naši dopisi. Y Koropy, 7. cenrem6pa. (F7lesa- x8a1nociu uoiuomciuga). Hma Buie OL NeT TOonuHa zaHa, ja y miuG6eHcKOM rpoGJby JEXKE, NpenyimreHu rmocrene- HOM 346OpaBy, KOCTH HE34GOpaBJbEHOT HAlIIEr NOCIAHHKA H OJWIHUHOT IPBAKA Zipa Bnadumupa Tpojanosuha,3a Kora je weroB upyr y 6op6u, A. a6puc, Kasao, na je Guo uoeanan Cp6uun u yepcić kapakiuep. Iler ronuma nama JIGIKE IBETOBE KOCTH y FPOGy, KOju Huje oGuubexeH nocrojuum cjekaruma rnpu- CTAIIA H IIOTOMAKA; JIEXKE, HCTHHA, V zajeguuuKkoj HaM OTALGHHH, AJIH JAJbE OL KYTIBETA NIpATA E>eTOBE MHJIE H IIO- nocne Boke Koropcke. HaBpuiuo ce je ner rojiuna zana OJ CMpTH OBOF oniHuHor po/o0Jby6a, Koju ce je y cBa- KOM HAPOJIHOM NOC/IJ HCTHIAO H GuO Meiy IpBuMA, AJIH HE palu TaNITEHE Wiu Tu pauyHa, Beh ra je HCKH yHy- TPIbH HAFOH BOJIHO TAMO, KaMO CE je PanuJo O HaponHoM GO/6HTKy HM O Haponnoj oGpauu. A unak HH rfipujiH- KOM IIETE FOJIMINIBHILE CMPTH HHKO Ce uuje cjeruo oBora rpo6a u HuKO ra uuje okaiuo u npejmo. HesaxBaJiHOcT noromMcTBa oBuje ce je mHajjaue u- CITOJBHJIA. OBa He3aXBAJIHOCT NAJA KAO KJIETBA Han cBuma Cp6uma Ha Ilpumopjy a y npBoM pezy Har Cp6uma y boku KoTopekoj. Ilocananii>»H HEMAP, IOCAJANIHH 34- GopaB rpe6a na okajeMo. Kor Hac ce je Guo cacraBuo on6op, Koju je umao 3a]laTaK, JA Ce mocrapa 3a npeHoc npaxa BnauuMupoBa y iberoBy MujJy Boky u 3a naurpoGHo oGubexje, koje he NoToMcTBO nojicjehaTu Ha Ioxp- TBOBHH pag OBor ujeajuor CpG6una. Agu KAKO KOL HAC CBE 6p30 TIIJIAHE H 6p30 ce yracu, TaKO H OBaj OLGOp sanpujema M CNaBa HCKHM UY JHHM CHOM ararTuje. Ila Gu ra pa36ynuiu, za 6u CpG6e Ha IIpuMopjy, a y IpBoMm pezny Cp6e y Boku Koropeckoj nocjeTuji4 Ha 1y- *KHOCT H OGehaibe, OJLIJUHCMO HAIIH- CATH OBO IIAp pejaka. HemojmMo rmycruTu 3aG6opaBy oBaj 3a- CTpTH CBeTH rpo6. Ha ouyBaHuM rpo- GOBHMA CJABHHX IIDELAKA ZarpujaBa ce H UCJIHUH HEHCKYCHO IIOTOMCTBO. Paju IIOTOMAKA uyBajmO rpoGoBe npenaka, A Tu, Boko, sap u adac cnaBani y Hapyujy Mupa ? Xoheni JIH LO3BOJIHTH, na jena om HajGOJbHX TBOjHX CHHOBA JIEXKH, IPE IUTEH 34GOpaBY, LAJE OJ TBOjux rpynu? Xohe Ju TH OGpa3 Moliu nojanjeTu, za ocrasu Cp6u (ako yonmhe u TO 6yze!) oGupexe rpo6 TBora BnanuMupa ypesaHuM CJIOBHMA: » OmuimunoMe cuHy Boke — Cp6u u3BaH Boke“ ? CraBspam Ha cpue cBum BDokeJeuma H3BPleE€ jede NaTpHOTCKE IJKHO- CTH, OJJXKEE€ CTApOT LyTa, KOju CMO ca oGehaiweM NpH IOIIJBEJIUGEM TIO- 3NpaBy C NOKOjHHKOM HA CE IIPHMHJIH. Na, 6paho BokeJ;bH, NpeHuMo ce u NOpanuMo, za Hai uesa6opaBnu Bya- UHMHp 6yze npeHeceu metjy CBoj poj, na Ha rpynuMa mule cBoje Majke, Io- nocne Boke, GopaBu Bjeuuu caHak. TlokauBo cBujeTy, za cMo 3aBjeT cBoj HCIIYHYJIH. Ja pekox cBojy. /lo kora je, neka yuuHu cBojy /1y2žKHOCT. BOKE. U Grblju, 6 septembra. (Gradnja puta). Od prošlih a još bolje da re- čemo od pretprošlih općinskih izbora pojaviše nam se dva tabora, zaslu- gom nekih naših, tako zvanih prvaka. Oba bez ikakvijeh načela i ciljeva. Dokle se je dotjeralo tom nenačelnom i niskom borbom iznosim slijedeći primjer. Nazad pet godina zauzeše se neka sela donjeg Grblja da provedu put od glavne ceste Kotor-Budva do na Savinu glavicu. Stvar je pošla preko našeg općinskog upraviteljstva Po- glavarstvu, a preko ovog na vladu, od koje i pomoći dobismo. Nije se ni pola kilometra provelo a radnja se prekide i evo tako dočeka i petu je- sen. Na seoskim razgovorima, na ko- jima se sa općim interesovanjem o putu raspravljalo moglo se čuti kako jedni tumače slučaj tako, kao da je nestalo para, a drugi pak, da su to- me zlu krivi neki tako, zvani prvaci. A ja ću držim pogoditi kad rečem da su kriva gospoda (ne svi ali veći dio) našeg općinskog vijeća. Zašto? Zašto su rovarili i smetali dobru narodnome, ne znadu jadnici ni sami. Kako mi se čini nekim se- bičnjacima i nekim propovjednicima slova Božjega nije išlo u račun, mo- žda bojeći se da se ispod Savine Gla- vice ne bi stvorio kakav novi porto Trašte, te da bi im se pobrkali konti. Put će se napokom zauzimanjem g. Poglavara Budisavljevića ponovo po- četi. — Željeti je da braća Grbljani zaborave na onu nisku i nedostojnu borbu, jer njome se nikakvo dobro ne postizava, te da svojski porade i privedu djelo započeto kraju. Neka se u tome radv ni malo ne osvrću na glasine neprijatelja narodnih, već neka ih sa prezrenjem odbiju. Grbljanin. Srpske zemlje. Srbija. Prije nekoliko dana donijeli su neki listovi poznatu vijest o su- kobu princa Đorđa sa ministrom Pa- šićem. Službeni list srpske vlade oz- načuje sve slične vijesti prostim izmi- šljotima i veli, da stanoviti listovi donašaju neprestano take vijesti sa- mo da naškode Srbiji i princu Đordu. * — Srpska je vlada odlučila prove- sti novi državni zajam, te će u tu svrhu povesti topogledne pregovore, koje ovaj put neće voditi državni sa- vjetnik i bivši ministar finansija Dr. Paču, već jedan član sadašnjeg ka- bineta, i to po svoj prilici Dr. Milo- vanović. Bosna i Hercegovina. Izbila je u javnost vijest, da će zajednički mini- star financija i upravitelj Bosne i Hercegovine posigurno odstupiti i da će na njegovo mjesto doći sadašnji poslanik u Beogradu Graf _Forgaeh. — ,Musavat“, organ braće musli- mana, bio je nekidan oglobljen radi jednoga članka sa 1030:78 K. U Bo- sni, na zdravlje, ide napried! -- Gosp. Svetozar Zrnić, bivši ure- dnik banjalučke ,Otadžbine“, pušten je napokon, poslije petnaest mjeseci, iz tamnice, na koju je bio osuđen radi štamparskih delikata. Napaće- nom drugu čestitamo oslobođenje i želimo, da se od pretrpjelih muka čim prije oporavi. pot — Pošljednja ,Srpska Riječ“ do- nosi uvodni članak ,Razmadžarili se,“ u kome između ostalog kaže: , Velika madžarska propaganda, po njihovu samu priznanju, vodi se sa zvanične strane po jednom preduzetom, smi- šljenom programu, u kome je kao pošljedni i glavni plijen za hidru madžarskog imperijalizma uzeta na nišan baš naša otadžbina, Bosna i Hercegovina.“ — Jadna Bosno, što još ne ćeš dočekati! Stara Srbija i Maćedonija. Kako » Vardaru“ javljaju iz Kruševca, bu- garska četa, koju predvodi vojvoda Aleksa, ne samo što pljačka jadne seljake, uzimajući im i crno ispod nokta, nego je nedavno ubila i dva seljaka iz sela Slepče. Onomad je redar u Kruševcu uhvatio i vezanog u Bitolj doveo bugarskog vojvodu Blažu, koji je užasno zlostavljao ja- dne seljake, tražeći od svakog po 5 lira za bugarski komitet. Tako braća Bugari! Domaće vijesti. »Veleizdajnički“ proces. Jučer je počeo svoj govor famozni državni odvjetnik Aecurti. Pošto je pretres bio na nekoliko dana, dok se Aecurti ne pripravi, odgođen, izvještaj ćemo moći nastaviti tek u narednom broju. Zabranjena skupština. Za pret- prošlu srijedu sazvao je bio poslanik Đuro Šurmin skupštinu u Zagrebu. Skupštinu je vlast bila zabranila. S toga je Šurmin sazvao drugu za na- rednu nedjelju. Vidjećemo hoće li i ovu zabraniti. Krvavi izgredi u jednoj zagreba- čkoj kavani. Između 5. i 6. septem- bra došlo je u zagrebačkoj kavani »Corso“ do krvavog škandala. U ka- vani su sjedili neki oficiri u civilnom odijelu. Medu njima je bio i oficir Draganić. Sa običnog razgovora došli su u prepirku sa jednim đakom. Da izgladi prepirku, pošao je k Draga- niću pravnik Mainkas. Time se Dra- ganić našao uvrijeđen, te je dobacio Mainkasu, da je ,ništa“. Mainkas mu je uvrijedu uzvratio. Draganić na to skoči, reče da ga pričeka pet časa i ode iz kavane. Za deset časa vrati se Draganić u oficirskoj uniformi sa oštrom konjaničkom sabljom, te iznenada navali na Mainkasa, počne po njemu lupati, zasiječe ga na glavi sve do kosti, odsiječe mu desno uho i jedan prst na ruci. Mainkas je od- mah odvezen u bolnicu. Prvoga dana iza taga sjedilo je u kavani nekoliko oficira. Između njih bio je i Draganić. Kad je u kavanu došao Dr. Roberski, opazi Draganića, pristupi k njemu i upita ga, je li on ranio Mainkasa. Draganić se maši za sablju. Na to ga Dr. Roberski udari svom silom i otme mu sablju. Ostali oficiri također povade sablje. Jedan ostrag rani Dr. Roberskog, na što ovaj plane kao ris, uzme u lijevu ruku stočić, a sabljom, koju je oteo od Draganića, napane sva iri oficira, te lako rani Draganića i vro teško poručnika Smodeka. Kad su oficiri vidjeli, na što su nagrajisali, pobjegnu kojekuda, a Dr. Roberski ode u lje- karnu, gdje mu zaviju ranu. Publika je priredila Dr. Roberskom ovacije. Umjetničko djelo. Pišu nam iz Spljeta: U blizini knjižarnice Mor- purga izložena je ogromna slika na- šega Vidovića koju je učiteljstvo Sinjsko-Imotskog kolara poklonilo svomu nadzorniku g. Ivanu Babiću. Slika je od velike vrijednosti, umje- tnički izrađena, a prestavlja dvije-tri zagorske potleušice, pred njima dva suha mršava kozlića, a na vratima starica stoji i prede. To je odraz va- skolikih zagorskih krajeva, njihovo stanje i život. Učiteljstvo je namjerno izabralo tu sliku sa takovim znače- njem, jer po većem dijelu sličnih predjela neumorno je zalozio gosp. Babić da riječju i djelom tješi učitelje, da ih sokoli u radu za prosvjetu i ekonomsko podignuće našeg zagor- skog seljaka. Dolazio je k učiteljima ko nadzornik, prijatelj i čovjek. I ovakovom uzor nadzorniku učiteljstvo združenih kotara poklanja rečeno Vi- dovićevo djelo u znak ljubavi i po- štovanja. Neosnovani glasovi. Neki vanj- ski listovi donijeli su bili vijest, da je hrvatska stranka prava u Hrvat- skoj i Slavoniji istupila iz koalicije. Na to ,Hrvatska“, organ iste stranke javlja: , Vijesti njekih vanjskih listo- va o tobožnjem istupu hrvatske stran- ke prava iz koalicije jesu skroz i skroz neosnovane a isto tako i sve ostale kombinacije pomenutih tistova, koje se dovađaju s ovim u savez.“ Accurti se baš ne šali. — Piše »Hrvatskoj“ prijatelj iz zagreba: Ao- curti bi svakako htio, da optužene Srbe vidi sve na vješalima. Jučer sam slučajno bio u društvu, u kojem se nalazio i jedan od gospode ,od parnice“. Došao razgovor naravno: 0 njoj i taj gospodin nam reče, da Ao- curti ostaje kod optužbe s veleizdaje optuženih Srba u cjelosti i da će u četvrtak, kad bude govorio i opet kao u optužnici, predložiti za sve optužene smrt na vješalima. To je svakako za ovakovo jurističko svje tlo, kakovo je Aceurti, najkomotnije: