Str. 2. .DUBROVNIK«“ Br. 69. H€ Ip»KH zOcTa €HEPIHUHO IPOTHB 4€-- IIKHX HaBaJa. 3aTO pazocuuje nosupa- BJba on6pamGeny akuujy Hujemana y 2ooj Aycrpuju. YpneGecuu ,xajg!“ ZOH0-aycTpujekuM Hujemuuma (koje CY ,bpaHk.ypTcKE“ HOBHHC HA3ZBAJIE »OOII€EM“ HP ,COKAUKOM PY/6BOM“) H PuKOM ,Wacht am Rhein“ 3aBpuiHo ce oBaj mamrepmaHcku 360p. CBe cy OBO BAHPEIHO HHTEpeCAHTHH IIPHJIO3ZH Oo naHrepMaHckoj nponaranuu. Buju ce, za OBH rOBOpHuuu u3 Fbemauke TOBOp€ O Aycrpuju, KAO O 3EMJBH, KO- jom omu pacnojaxy. A ua TOM 360py Cuo je Hujemana u3 Aycrpuje Gay XHJBAJIE, MEly IBHMA H NOCIAHHKA HA HAp€BHHCKOM BHjehy, na uu jenaH uuje Haliao 3a ymjecuo na mporecryje mpo- THB OHAKO zpCKOra Mujellaia y yHy- TPaniie aycrpujcke OJIHOCe, H HHKO y Beuy ue naga3u, ga je TO ,BCJeH3- naja!“ Kan 6u ce y mamoj momapxuju Ha- iuao jenaH npxaBHu OnBjeTHuK, KOju 6H xTHO, NONyT mosnaror Akypruja, za uyBa u GpaHu HuHTepece IpxkaBHe, HM KOjeMy Gu MHOTO CTAJIO ZO TOTA, JA ĆE H3 CKJIOIA HC OTpIHE KOja 3eMJba ZPKaBH, TE IOBEO jean nponec mpo- TuB Hujemana, i>HXOBOT _ OTBOPEeHOF pana H IbHXOBHX NpeTeHcuja, kaKO Gu TEK OHJA MH3SrIJEeLAO CHuhyllaH H HH- IiTETaH nponec mporuB Cp6a To60- >KIbHX BeJenszajiuKka, oi Kojux je Beh neTopuilu AKYpTH NpE/JIOKHO CMpT TIpocTO 34T0, INTO CY PAZHJIH OHO, IITO uM je 3aKoH LONnyiiTao, a y MHorome MOpaja ux je u CaMa IpaBa /a 1oT- IIOMaXKEe. : A y Beuy, Koju cBe OoBo I1onyiira, KOUH CE JIATHHCKA M3peKA: Justitia regnorum fundamentum. Pismo iz Zadra. U Zadru, 19. septembra. (Dogovori. - Nesređenost stranaka. - Otvor sabora. - Buka. - Prvasjednica). Jedva poslije dvije godine doče- kasmo saziv dalmatinskog sabora. Došlo je napokon vrijeme, da se sa- stanu novi poslanici. Nadali smo se, da će sve srtanačke skupine održati prethodne sastanke, da se poslanici međusobno dogovore i priprave teren za sporazumni rad. Ali, po poznatoj metodi naše apatije, učiniše to samo pravaški poslanici. Zaslužuje napo- menuti, da s njima nije bio konavoski poslanik Vuković. Pravaši ga nijesu htjeli primiti, jer da je frankovac i da je biran po želji Crnice, beškog doušnika. Među ostalim strankama nema ni- kakve sređencsti, a i kod srpskih po- slanika vladaju izvjesne razmrrice. O njima za seda ne ću da govorim. Izvijestiću Vas docnije, kad u tom» pane pošljednja odluka. Ni sami po- slanici o tome ne znadu da dadu jasan odgovor. U četvrtak se, poslije službe božje, u sabornici sakupiše oko 12 sati po- slanici, koji su već stigli u Zadar. Tačno u 12 sati otvorio se sabor. Najprije namjesnik Nardelli, koji za prvi put dolazi u sabor kao namje- snik Dalmacije, predstavlja predsje- dnika sabora Ivčevića i potpredsje- dnika Simića. Kad je tu istu formal- nost namjesnik htio da izvrši i na talijanskom jeziku, pravaši počnu vi- kati, da ne smije govoriji talijanski. Najviše se pri tome isticao Drinković. Poslanici ostalih stranaka, ne nada- jući se tome, ostadoše u čudu i ću- tahu. Namjesnik je ipak nastavio i pošto je svršio, buka se utišala. Iza njega uzeo je riječ predsjednik Ivče- vić, ističući rad, koji čeka zastupnike u ovom zasijedanju. Završio je sa trokratnim ,živio“ Nj. Veličanstvu. Potpredsjednik Simić samo se je za- hvalio. Iza njih uzeo je, po običaju, ponovo riječ namjesnik Nardelli. Kratkim po- tezima ističe, da je vlada od zadnjeg zasijedanja mnogo radila i uradila za boljitak zemlje. Obećaje, na dalje, da će tako i unaprijed raditi i da će vlada svako svoje obećanje ispuniti. Pozivlje najposlije poslanike, da slo- žno u tom pravcu porade, naročito za ekonomsko podignuće zemlje. — Iza toga počinje isti govor talijanski. Na to nastane užasna buka. Pravaši, posebno Drinković, ne dadu namje- sniku da govori, jer da je to, poslije riješenja jezičnog pitanja, potpuno ne- zakonito, pa da jednom treba da prestane. Namjesnik ipak nastavi či- tati, ali ga se nikako ne čuje. Na je- dnom spusti papir i sjedne. Buka se počne stišavati. Drinković stane do- bacivati Biankiniju što ćuti. Biankini mu odgovara: ,Ja vičem, ali ne na vašu komandu!“ Kad se je umirilo predsjednik Iv- čević pozivlje namjesnika da nastavi. Namjesnik izjavljuje, da je on već svršio. Na to pravaši viču, da tali- janski dio ne smije ući u zapisnik, jer da ga nije niko čuo. Salvi proti svega protestira. Talijani na galeriji aplaudiraju. S galerije se je čulo i nekoliko poklika, kao: ,Živio hrvat- ski Zadar!“ i ,Fora le cavrel“ Čulo se je i zvižduka. Predsjednik zatvara sjednicu. Po- .slanici u sabornici komentarišu do- gađaj. U galeriji se opaža i gungula. Sve je srećom prošlo bez većih inci- denata. . U petak je bila prva saborska sje- dnica. Pošto je predsjednik otvorio sjednicu, poslanici su položili svečano obećanje. Zatim Biankini interpelira vladu o željezničkom spoju Dalma- cije, a Milić o zakonskoj osnovi glede izborne reforme. Podneseni su još i neki predlozi. Po tom se je prešlo na dnevni red. Birani su tajnici, za- tim članovi raznih odbora: finansij- skog, molbeničnog, za pregledanje Zemaljskog Odbora, za ovjerovljenje. izbora. Ovjerovljeni su svi izbori, o- sim izbora poslanika vanjskih općina Dubrovnik-Cavtat, gdje je bio izabran Pero Vuković pok. Nikole, i izbora poslanika grada Korčule, gdje je bio izabran Niko Ribičić; ovi su predati na pretres ovjeroviteljnom odboru. Osim toga pedneseni su na prihvat neki predlozi Zemaljskog “Odbora. Time je bio iserpljen dnevni red, te je predsjednik digao sjednicu, navi- jestivši, da će poslanicima javiti pi- smeno dan nastajne sjednice. Drži se, da će se druga sjednica održati sutra ili prekosutra. = 7zv. Naši dopisi. U Skradinu, 17. septembra. (Sa zla na gore). Ovo je druga godina da je Vlada započela i na pola dovršila radnje za presušenje đevrsačkog i krnjeuškog polja u općini skradin- skoj. Velimo na polovicu, jer ono što je uradila — iskopala jarugu i ozi- dala nekoliko suvišnih mostova — ne semo da narodu, odnosno posje- dnicima, ništa ne koristi, nego im još i štete donosi. Za vrijeme kišovitih vremena voda nanosi zemlju u jarugu i nosi je dalje u ponor. Ono što voda ne odnese, kad je sušno nosi bura tako, da težak svake godine, kad ore, prevrće samu neplodnu ojelicu, koja ne može da dade nikakovog roda. Potraje li ovo ovako još godinu, dvije — a sva je prilika da hoće — bije- dni ljudi sjećaće se da su nekad imali dobro polje, i ako ga je voda od vremena na vrijeme potapala, a koje im je krivicom Visoke Vlade propalo Da ironija, ako je moguće, i još veća bude, određeno je da posjednici zemalja u Krnjeuvima doprinesu ne- kih 2000 K. To je tražila Vlada, a Seoski Zbor, sazvan od naše Općine, zaključio. A zanimiv je bio taj Zbor, kao što su mnoge stvari kod nas za- nimive. Općina, mjesto da sazove same vlasnike zemalja, «da oni sami odluče o svojim interesima, sazvala je cijelo selo. Pošto veći dio seljana ne posjeduju zemljišta u ovom polju, neposjednici nadglasali su posjednike i tako je glasovan od Vlade traženi doprinos. Ali Općina još nije do kraja odi- grala svoju žalosnu ulogu u ovom poslu. Vlada sad traži da posjednici isplate nametnutu im svotu. I ona, mjesto da stane na stranu svojih op- ćinara i pokaže Visokoj Vladi da to nije pravedno, poduhvatila se je, da ona i niko drugi taj harač utjerava|! A tu nepravicu ne bi bilo baš teško dokazati. Poznato je da su vlasnici zemalja sa izvedenim radnjama ošte- ćeni; poznato je da Vlada nije po- trošila cijeli svoj doprinos; poznato je da su posjednici na seoskom zboru bili protivni zahtjevu Vladinu, te prema tome daje i zaključak seoskog zbora nezakonit; poznato je, na kraju krajeva, da je ušljed gladnih godina i propasti vinograda tako siromaštvo, da bi ovo upropastilo nesretne za- nimanike. Osim navedenog Općina bi mogla da posreduje još u jednom praveu, što bi zbilja koristi donijelo. Neka poradi da vlada svoju nepotrošenu svotu dade za gradnju potrebitih u- stava, posjednici, neka svoj doprinos dađu u materijalu i radu. Mislimo da hoće. 2+. Srpske zemlje. Srbija. (Intrige). Sa izvjesne i do- bro poznate strane intrigira se na sve moguće načine da se omete zaklju- čenje novog srpskog zajma. Ima već desetak dana kako bečka i peštanska štampa donosi izmišljene vijesti: kako se u Srbiji sprema zavjera protiv di- nastije Karađorđevića i kako se Sr- bija nalazi na pragu revolucije. U četvrtak je iz Pirota stigaa te- legram, da su u Caribrodu osvanuli plakati, u kojima bugarski listovi ja- vljaju, da je u Srbiji već izbila re- volucija i da je dinastija Karađorđe- vića protjerana. U isto vrijeme stigao je telegram iz Pešte, da tamošnji list »A Nap“ donosi vijesti, da je u Sr- biji otkrivena zavjera i da su u nju umiješani Šandor Petrović, bivši šef presbiroa, koji živi ne daleko od Pe- šte, Sv. Jakšić, novinar, dr. Veljko- vić itd. "m Sve te uzbudljive vijesti iz osnova su i tendeciozno izmišljene, jer se sa time ide na to, da se omete zaklju- čenje zajma, te da na taj način Srbija ne dostigne da se potpuno naoruža. — (Kraljica Natalija u Beogradu). Peštanski ,Naplo“ saopštava, da će bivša srpska kraljica Natalija kroz kratko vrijeme doputovati u Beograd, da pohodi grob svog sina pok. kralja Aleksandra, te da je sa nadležne strane već dobila dozvolu za to. Me- dutim beogradske novine donose, da o svemu tome nije u Beogradu ni- šta poznato. — Austro-ugarska i Srbija. U sri- jedu je otpravnik poslova austro-ugar- skog ministarstva u Beogradu poho- dio ministra dr. Milovanovića u mi- nistarstvu izvanjski: poslova. Ta po- hoda dovodi se u vezu sa instrukci- jama, koja su poslanstvu upućena o obnavljanju pregovora za trgovinski ugovor. — (Ministarska sjednica). U sri- jedu je držana ministarska sjednica pod predsjedanjem Kralja Petra. Na njoj je pretresano pitanje o prego- vorima za nov srpski zajam, o čemu defintivno nije još ništa riješeno. Crna Gora. (Srpska i crnogorska vojska). Tu skoro su ,Beogradske Novine“ iznijele predlog, da bi bila potrebaj| radi jedinstva misli srpske i ernogorske vojske, da se svake go- dine u vojnu akademiju u Beogradu primi po nekoliko Crnogoraca i da se u vojsku Srbijinu u viši kurs i u trupu primi po koji crnogorski oficir. »Cetinjski Vijesnik“, registrujuć taj predlog, donosi: ,Zamisao ova vrlo je lijepa, te za to obraćamo pažnju nadležnih na nju, uvjereni, da će se i kod nas o ovome predlogu razmi- sliti. Naši oficiri su učili u Rusiji, Francuskoj, Italiji, pa čak i u Bu- garskoj, samo ne u Srbiji, te bi za to trebalo i tu pokušati.“ — (Srpski vojni ataše na Cetinju). Od nove godine Srbija će u nekoliko mjesta da postavi svoje vojne atašeje. Između tih određen je i za Cetinje srpski vojni ataše. Ovaj glas pozdra- vljen je na Cetinju, a ,Cetinjski Vi- jesnik“ piše: , Uvođenje vojnog atašea bratske kraljevine na Cetinju pozdra- viće od nas svatko simpatično i ra- dosno, jer u tome gledamo učvršći- vanje bratskih odnosa između Crne Gore i Srbije.“ Stara Srbija i Maćedonija. (Dačka pogibija u Sandžaku). Uoči preobra- ženja, pošlo je petero djece iz beran- ske nahije u Srbiju na školovanje. Pratio ih je Radoš Obradović, a pre- šavši Lim smjeli su, bojeći se Ar- nauta, putovati noću. Na preobraže- nje su zadanili u planini Klisuri pa su se pred veče krenuli dalje preko Giljeve. Ali tek što su stigli blizu sela Đalovića, osuo se na njih puščani plotun. Djeca se razbjegnu kud koje a Turci, — 35 vojnika — nastave da pucaju za njima. Prvim plotunima ubili su četrnaest godišnjeg dječka Nikolu Pešića a ranili Radoša. Ovaj je počeo da se brani iz vstraguše koju je imao, te je jednoga vojnika ubio a dvojicu ranio, ali je i on poginuo. Troje djece zalutalo je u planini i vratilo se kući tek peti dan, a 12-go- dišnji brat poginulog Nikole, Đuro, lutao je cijelu noć po kiši, dokle ga spazio i spasio jedan Srbin. Tijela poginulih, Radoša i Nikole, izrešetana su sa bezbroj zrna. Znak da su voj- nici pucali i na mrtva tijela. Eto, kakvoj su borbi izlož»na naša braća da očuvaju svoje srpsko ime! Domaće vijesti. »Veleizdajnički“ proces. Dr. Hin- ković u svom oduljem i sočnom go- voru osvrće se na sve ,pojave“, za koje optužnica predlaže za 53. vješala. Tumači, kako nema zakona o vele- izdaji; zatim o bombama, ,S. Jugu“, o Nastiću, ćirilici it. d. Nejviše se osvrće na agent-provocateura i špi- juna Nastića. Njegovu je ulogu pot- puno rasvijetlio. Prikazuje protuslo- vlje Nastićevo, njegovo ,ineognito“ putovanje i špijunažu. Neoborivim dokazima pobija Nastića, tog po Ao- curtiju vjernog svjedoka. Pripovijeda, kako Nastić svjedoći, da je on u Kragujevcu učio praviti bombe, pod fiirmom bečkog inžinijera D-ra Kra- ussa. To je najviša glupost, da jednom