Br. 70.

Dubrovnik 24. septembra 1909.

God. XVIII.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je listu na godinu:

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herco-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini.
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća so 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
reika 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković,

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA!
C. K. Okružni Sud u Dubrovniku na pri-

jedlog c. k. Državnog Odvjetništva, odlučio
je da sadržaj ulomka uvodnog članka ,Zar
se i carska poriče ?* tiskana na 1, 2 i 3 stu-

peu I stranice, koji počimlje sa riječima
«Promjena je ižvedena“ a svršava ,da se
carska ne poriče“ političkog ćasopisa ,Du-
brovnik“ koji je izašao u Dubrovniku na
21 septembra 0. g. pod odgovornim uredni-
štvom Nikole L. Brkića, sačinjava zločin
smetanja javnog mira predviđena u 8 65 a)
ke

Potvrđuje se izvršena zaplijena, zabranjuje
se daljne širenje lista u pogledu zaplijenje-
nog članka; određuje se uništenje zaplijenje-
nih istisaka kao i onijeh koji bi se slučajno
još zaplijenili rastava dotičnog štamparskog
sloga i objelodanjenje presude u nastajnom
broju istog ćasopisa, i to na prvoj stranici,
sve to u smislu $ 498 k. p. i $ 20 Zakona
17 decembra 1862. .

Razlozi

Očito je da se zaplijenjenim ulomkom ra-
zdraživa na mržnju i prezir protiv državne
uprave u Bosni i Hercegovini, što sačinjava
zločin javnog mira po $ 65 a) k. z. pak je
s toga red bilo osuditi kao gore.

Dubrovnik, dne 22 septembra 1909.

Bojanić

Pogrješna politika.

S nekom čudnom neizvjesnošću
i zebnjom laćamo se pera da na-
pišemo uvodni članak. — Uzmemo

izvjesno neko pitanje, pretresemo

ga i rastumačimo onako od oka,
kako znamo i umijemo, a naš go-
spodin cenzor povuče po njemu
plavom olovkom, jer da nastojimo
razdražiti narod na bunu, mržnju i
prezir_protiva državnih vlasti. I ni-
kako u pogledima da se složimo.

Našim vlastima, uopšte uzeti, po
pameti se vrzu sve nekakve bune,
uzbune i velike izdaje. I najveća
istina, i najplemenitija namjera vla-
stodršcima se pričinja kao kakva
revolucionarna proklamacija. Zalu-
du, ne može biti miran onaj, ko-
jemu savijest nije na svome mjestu.

A što mi radimo? Jadamo se
narodu na svoju žalosnu sudbinu,
predočavamo mu haos, u kome se
razvija naša monarhija, a u isto
Vrijeme upozoravamo pozvane fa-
ktore na pogrješan put, kojim su
udarili. U tome sastoji sav naš rad,
u tome je oličena cijela naša bor-
ba, koja je uperena protiva nesre-
denog, haotičnog stanja i protiva
najezde privilegisanih elemenata, a
u obranu svoje nacionalne indi-
vidualnosti.

Austro-Ugarska monarhija sama
je po sebi jedna čudna skupina,
iskombinovana iz relativno velikog
broja raznih, gotovo heterogenih
elemenata. Sa stanovišta nacional-
nih interesa pojedinih cjelina pred-
stavlja zbrku suprotnih aspiracija,
koje se međusobno  ukrštavaju.
Vlasti pak, mješte da nastoje, da
se težnje pojedinih nacija svedu na
paralelni rad, koji bi morao da
bude preduvjet egzistencije i na-

pretka cijele države, stavile su se
na stranu jedne bahate i uzurpa-
torske nacije, ne vodeći računa o
pravima ostalih naroda.

Ni u jednoj državi na svijetu
nije toliko od potrebe ostvarenje
najispravnijeg načela jednakosti
bratstva i slobode, koliko u našoj
monarhiji. A ipak u njoj se naj-
manje o tome vodi računa, sa svim
tim što se i nacionalno i humani-
tarno pravo bazira na tome načelu.
Iz jasnog omalovažavanja i zapo-
stavljanja većine naroda monarhije
ispoljava se neprirodna i nepravi-
čna borba udruženih vlastodržaca
i od njih privilegovanih faktora
protiva mase, protiva glavnog sa-
stavnog dijela jedne države. Ne da
se zamisliti veća nepravda i laba-
vost državnih temelja, što u bor-
bi i pritisku vlastodržaca prema
narodima, koji sačinjavaju državu
i koji zaštitu svoga prava moraju
tražiti u opravdanom otporu pre-
ma gore.

Narodni otpor raste uporedo
pritisku. Vlastodršci hoće silom da
gaze prava narodna, a ovi opet
traže svoju zaštitu u svojoj otpor-
noj snazi. To je postulat borbe za
opstanak.  Popuštanje ozdo nije
moguće, a pritisak ide crescendo.
Do česa ovako stanje borbe može
da dovede, nije teško predvidjeti,
premda ne smijemo kazati. Njega,
izgleda, i sami vlastodršci traže.
Pod pritiskom nemirne  savijesti
gledaju u borbi naroda za očuva-
nje njihove egzistencije težnju za
raskinućem od državne zajednice,
a na temelju takvih pogleda stva-
raju na svakom koraku masu ',ve-
likih izdajnika“.

Promatrajući nutrnji razvitak mo-
narhije, vidimo danas, prema po-
grješnom računu vlastodržaca, da
cijela država nije drugo, nego sklop
skupin4 takovih , velikih izdajnika“.
U Hrvatskoj i Slavoniji i ne po-
stoji ništa drugo; u Českoj je bilo
presuda pod firmom antimilitari-
stičkog pokreta, koji je preteča ve-
like izdaje, osobitim obzirom na
momenat njegova razvitka; kod
Rusina i Slovaka sprovode se če-
šće progoni, a sada se i u Trentu
stvara ,veleizdajnička“ afera. Iz-
gledi su pak, da ćemo i mi na
Primorju kroz najkraće vrijeme biti
obdareni sličnim darom. — U stvari,
prosuđujući sve objektivno, veliki
izdajnici postoje baš ondje, gdje je
leglo slavofobskog pokreta. Naj-
rječitiji dokazi izviru iz panger-
manskog. kongresa u Zandovi, o
kome smo u prošlom broju de-
taljnije progovorili.

Ako na ovako rastrovano stanje
po svojoj državljanskoj dužnosti
upremo prstom, ne činimo to da
bunimo i da izazivljemo na prezir
i mržnju protiva državne uprave,
već upozorujemo  vlastodršce na
pojave, koje monarhiju sve više
razrovavaju. Današnje je stanje
takovo, da u njemu manji, osobito
slavenski narodi, a posebno opet
Srbi, ne mogu da vide nikakvih
garancija svojoj egzistenci, a kamo
li napretku. Kud se god pogleda,
vide se samo neki čudni veliki izdaj-
nici. Moglo bi se reći, prema tome
nastranom shvaćanju, da država i
nije drugo, nego skupina ,velikih
izdajnika“. Jedinstveno, zar ne?!

Upozorujemo narod na opasno-
sti i predočujemo vlastodršcima
pošljedice. To nije bunjenje, već
naša dužnost, kojoj se po svom
pozivu ne možemo i ne smijemo
oteti. Jer, ako se u istom pravcu
nastavi, katastrofa može lako da
nastupi.

MlonHTHuKa CKTyaunja y GpGuju.

(O namer crajmor nomucuuka).

Beozpad, 22. cenremGpa.

Jbero ce npumuue Kpajy. Kpa,
MHHHCTPH, JIHIJIOMATE MH CBE OHO LITO
BOJIH NOJIHTHKY je/IHE 3EMJbE BPATKJIO
CE H3 pa3Hux Kynaruna u oner je
jerno Ha csoj nocao. H na 6u Tu
NOJIHTHUKH (AKTOPH NOKA3ZAJH NA Cy
ONET NOJIHTHKY JOYENaNK y CBOje pyke,
Omurpaju cy jezuy May MuHucrTapcKy
Kpu3y. Amu Ta Kpu3a Huje umana Hu-
KaKBOr 1y6/ber 3mauaja. Oua je caMo
34TO HCKPCIA Za Ce Hapon yBjepu za
Cy NoJuTuuke (epuje nponne u za
CY CE IIOJIHTH4APH ONET BPATHJIH HA
CBOje JLYXKHOCTH.

Kpu3a uac je, 3a IeceTaKk zada, uc-
Tpraa 43 yoGuuajeuora Mmupa u nozu-
THuK€ THIIHH€. Au Ta Kpu3sa muje
MOrJa la HaC 3auHTepecyje, kao npetje
KAJL CMO Ce PACTANAJH y NapTH3AHCTBY.
Oua nac je CaMO PpaxUbYTHZA H MH CMO,
y nonjenmuakoj Mjepu, Guamu oropueHu
NPOTHBY CBHX CTpanaKa. Jep MH OJ
NOCbEebe KPH36, KOjy je u3a3Bama
anekcuja, HeheMO HHIITA BHIIE JA Uy-
jemo 34 yHyTpauiwy noasuruky. Vaje-
puzu cMo ce, za je ona jenuo BeguKo
310, 360r kojer ce CpGuja TpujeceT
FonuHa Huje MOTAa MAPHO H ycnjemuHo
pa3Bujara. HacuaHo Bpineiwe anekcuje
bocue u XepueroBune nac je uayuu.o,
na cBy CBojy cuary TpeGa na uyBaMo
3a yaBuuemuje uu/beBe, nero iwuro je
KMETOBCKA NOJIHTHKA MH nero IuTO je
nozuTuka auepanuja u  Konuecnja.
H Haponua CkymuruBa je Guma cBu-
jecua Tora cBojer y3BHiuieHor 3agaTka
Kan je OJLYILeB/bEHO JOYEKANA CaJLA-
mio Koazuuuomu KaGuuerT Koju nua-
pot, noHekan, 30Be BenukoM Bzazom.

CpGnja xohe mMupa u xohe na ce
cpebyje, za ce cpehyje nozuruuku u
KyarypHo. H 3aTo wy znanac Buie He
uurepecyjy HHKAKBE NOJIHTHUKE aHBaH-
Type, ra Ma Cc Koje crpane one 1oJa-
3mne. A one ne Mory nohu, jep mu

HeheMo asaurypa u jep Gu cuo Mu
YMjenu na NOKBapHMO BOJbY CBaKOM
aBauTypucrH. 3aTOo Ham je Bp4o cuu-
jemiHo Kaz uuTaMO y CrpaHoj WraMnu,
KAKO OBlje KOJI HAC NOoCTOj4 HeKaKBA
pesozyuuja, KaKO je OTKPHBeHA HEKA-
KBa 3asjepa M KaKO Ce u3Bjecuu Kpy-
TOBH NOJIHTHUKH Tpyle Za 3Gaue 1u-
Hacrujy Kapahophjesuha. Beh no Tome
IUTO Henpujare/;bCKa IUTaMNA NOMHIbE
pesozyunjy, šsasjepy u 3GauuBawe na-
HAIIHET = BJAJAJAYKOT OMA, TpeGa
BjepoBaTu nga ce npuzuke y CpGuju
cpehyjy u za ce MH HM NOJIKTHUKH H
dbunancujcKu 3HATHO ONOpAB/bAMO.

O nuHaCTHUKHM TIHTAI>HMA NaHAC HE
MOXe Guru Hu roBopa. Ouo je nepu-
HHTHBHO PHjEILEHO HP ZAHAC HEMA HH
jezuora CpG6uua Koju nomuuueba Ha
HuHacrT4uKe asanrype. Mu spao zoGpo
3HaMO za Kpab Ilerap uuje uukakaB
lumen mundi, Koju Gu nam jenuora
NaHa LOHHO HA Tatupy ]lymaHoBo
uapcrBo. Aj on je 3a dac no nowure-
ibY H NO TakTy jean BPJO BE/IHKH
Brazazanu. Od me nporexupa uu jemuy
Crpauky, OH He Časopu3syje uu jenuy
NOJuTHUKy KOTepujy. OH je yeraBau
Blannap par excellance. Onu ce uu je-
naunyT uuje orpujenino o VcraB, HuTu
je omer nomyiurao na ce u jeja Birana
orpujemiu o iwera. CpGuja, koja je
BjeuHTO KHBjeJNa y NOJIHTHUKHM H JIH-
HACTHYKHM TP3ABHILAMA, HMA NyHO pa-
3ora na 6yne 3410BOJbHa je;HuM TaKO
NOIUTEHHM. H TAKTHUKHM KPAJBEM, KAO
uro je Kpasb Ilerap.

Henpujare/6CKy IuTaMNy BPO MHOFO
uurepecyje Kpasbesuh Bopke, To jecr,
iby ne uurepecyje Kpabesuh 'Bopkje
OHaKAB KaKAB je, Hero oBaKO KaKO ra
npencraB.bajy uenpujare/bu cprcku. H
TO je BPJO pa3yM/bHBO. OHu He Mory
TOME MJaLOME 4OBjeKY HHKAKO JA O-
NpOoCTE IBETOBO BHTELIKO IpXKaE. 34
BpujeMe NOC/IbEJIH6E KPH3€ M 3ATO TOF4
puTepa no muljocru Goxjoj npezera-
Bbajy kao jemuo uynosuiure. ]la ne
Gu MOpalu npusmaTu cBojy paocr,
WTO Ce Taj maajuh oupekao cBojux
npaBa Ha cpncku npujecro, odu ra u
abe uanazajy u noka3yjy (?!) kako
OH CBAKOJIHEBHO NOZAZH y CyKO6 ca
CBOj4M OleM Mu ca cBojum Gparom,
[IpecronoHacbegHuKOM AJEKCAHIPOM,
H NA M HOTaMA H pykaMa palu Ha
TOME LA My Ce BpaTe CBa KPA/bEBCKA
npasa Kojux ce Guo ozpekao. Kpame-
Buh Bophe, MehyTHM, H€ NOMHULBA HA
TO. OH 3Ha za je weroBa aGuukaunja
jenau CBpineH uuu u 3anoBoman je
TaKBHM pujemeiem Koje je OH TpaxuO
H OueKuBa0. OH uuje cBOjy OCTABKY
NOZHOCHO Na adekTupa #oOmMe, a ce
OHa He ycBoju. Jyuepai»u purep, Koju
je Guo roroB za npBu sanoxu cBojy
raaBy 3a cnac cBoje orauGune, uuje
HH34K CNEKYJAHT, KAO INTO MHCIE HA-
umu uenpujarem»u. Haj6obu 1oKa3, y
OCTANOM, za KpasveBuh Boplje He no-
MHUILbA HH HA KAKBE aBaHType, Tpeća
TPAKHTH Y TOME, LITO hE OH, MOXIA
jom y ToKy oBora mjeceua, OTnyTOBaTu
Y HHOCTpaHCTBO. Amu nenpujaTe/bCKa
tuTaMna Hehe nu ona GuTH 34NOBOJ/b-
Ha, Oda he oja goka3uBaru, za Kpa-
sbeBuh Bophe, Koju ce, penumMo, GaBu
y AJDKHPY, CKYTIJbA NOGPOBOJbAUKE ueTE
na ce6u OTME ,0/IY3eTa“  KPA/bEBCKA
npaBa!...