Br. 70. Dubrovnik 24. septembra 1909. God. XVIII. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herco- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini. straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća so 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog reika 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković, Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA! C. K. Okružni Sud u Dubrovniku na pri- jedlog c. k. Državnog Odvjetništva, odlučio je da sadržaj ulomka uvodnog članka ,Zar se i carska poriče ?* tiskana na 1, 2 i 3 stu- peu I stranice, koji počimlje sa riječima «Promjena je ižvedena“ a svršava ,da se carska ne poriče“ političkog ćasopisa ,Du- brovnik“ koji je izašao u Dubrovniku na 21 septembra 0. g. pod odgovornim uredni- štvom Nikole L. Brkića, sačinjava zločin smetanja javnog mira predviđena u 8 65 a) ke Potvrđuje se izvršena zaplijena, zabranjuje se daljne širenje lista u pogledu zaplijenje- nog članka; određuje se uništenje zaplijenje- nih istisaka kao i onijeh koji bi se slučajno još zaplijenili rastava dotičnog štamparskog sloga i objelodanjenje presude u nastajnom broju istog ćasopisa, i to na prvoj stranici, sve to u smislu $ 498 k. p. i $ 20 Zakona 17 decembra 1862. . Razlozi Očito je da se zaplijenjenim ulomkom ra- zdraživa na mržnju i prezir protiv državne uprave u Bosni i Hercegovini, što sačinjava zločin javnog mira po $ 65 a) k. z. pak je s toga red bilo osuditi kao gore. Dubrovnik, dne 22 septembra 1909. Bojanić Pogrješna politika. S nekom čudnom neizvjesnošću i zebnjom laćamo se pera da na- pišemo uvodni članak. — Uzmemo izvjesno neko pitanje, pretresemo ga i rastumačimo onako od oka, kako znamo i umijemo, a naš go- spodin cenzor povuče po njemu plavom olovkom, jer da nastojimo razdražiti narod na bunu, mržnju i prezir_protiva državnih vlasti. I ni- kako u pogledima da se složimo. Našim vlastima, uopšte uzeti, po pameti se vrzu sve nekakve bune, uzbune i velike izdaje. I najveća istina, i najplemenitija namjera vla- stodršcima se pričinja kao kakva revolucionarna proklamacija. Zalu- du, ne može biti miran onaj, ko- jemu savijest nije na svome mjestu. A što mi radimo? Jadamo se narodu na svoju žalosnu sudbinu, predočavamo mu haos, u kome se razvija naša monarhija, a u isto Vrijeme upozoravamo pozvane fa- ktore na pogrješan put, kojim su udarili. U tome sastoji sav naš rad, u tome je oličena cijela naša bor- ba, koja je uperena protiva nesre- denog, haotičnog stanja i protiva najezde privilegisanih elemenata, a u obranu svoje nacionalne indi- vidualnosti. Austro-Ugarska monarhija sama je po sebi jedna čudna skupina, iskombinovana iz relativno velikog broja raznih, gotovo heterogenih elemenata. Sa stanovišta nacional- nih interesa pojedinih cjelina pred- stavlja zbrku suprotnih aspiracija, koje se međusobno ukrštavaju. Vlasti pak, mješte da nastoje, da se težnje pojedinih nacija svedu na paralelni rad, koji bi morao da bude preduvjet egzistencije i na- pretka cijele države, stavile su se na stranu jedne bahate i uzurpa- torske nacije, ne vodeći računa o pravima ostalih naroda. Ni u jednoj državi na svijetu nije toliko od potrebe ostvarenje najispravnijeg načela jednakosti bratstva i slobode, koliko u našoj monarhiji. A ipak u njoj se naj- manje o tome vodi računa, sa svim tim što se i nacionalno i humani- tarno pravo bazira na tome načelu. Iz jasnog omalovažavanja i zapo- stavljanja većine naroda monarhije ispoljava se neprirodna i nepravi- čna borba udruženih vlastodržaca i od njih privilegovanih faktora protiva mase, protiva glavnog sa- stavnog dijela jedne države. Ne da se zamisliti veća nepravda i laba- vost državnih temelja, što u bor- bi i pritisku vlastodržaca prema narodima, koji sačinjavaju državu i koji zaštitu svoga prava moraju tražiti u opravdanom otporu pre- ma gore. Narodni otpor raste uporedo pritisku. Vlastodršci hoće silom da gaze prava narodna, a ovi opet traže svoju zaštitu u svojoj otpor- noj snazi. To je postulat borbe za opstanak. Popuštanje ozdo nije moguće, a pritisak ide crescendo. Do česa ovako stanje borbe može da dovede, nije teško predvidjeti, premda ne smijemo kazati. Njega, izgleda, i sami vlastodršci traže. Pod pritiskom nemirne savijesti gledaju u borbi naroda za očuva- nje njihove egzistencije težnju za raskinućem od državne zajednice, a na temelju takvih pogleda stva- raju na svakom koraku masu ',ve- likih izdajnika“. Promatrajući nutrnji razvitak mo- narhije, vidimo danas, prema po- grješnom računu vlastodržaca, da cijela država nije drugo, nego sklop skupin4 takovih , velikih izdajnika“. U Hrvatskoj i Slavoniji i ne po- stoji ništa drugo; u Českoj je bilo presuda pod firmom antimilitari- stičkog pokreta, koji je preteča ve- like izdaje, osobitim obzirom na momenat njegova razvitka; kod Rusina i Slovaka sprovode se če- šće progoni, a sada se i u Trentu stvara ,veleizdajnička“ afera. Iz- gledi su pak, da ćemo i mi na Primorju kroz najkraće vrijeme biti obdareni sličnim darom. — U stvari, prosuđujući sve objektivno, veliki izdajnici postoje baš ondje, gdje je leglo slavofobskog pokreta. Naj- rječitiji dokazi izviru iz panger- manskog. kongresa u Zandovi, o kome smo u prošlom broju de- taljnije progovorili. Ako na ovako rastrovano stanje po svojoj državljanskoj dužnosti upremo prstom, ne činimo to da bunimo i da izazivljemo na prezir i mržnju protiva državne uprave, već upozorujemo vlastodršce na pojave, koje monarhiju sve više razrovavaju. Današnje je stanje takovo, da u njemu manji, osobito slavenski narodi, a posebno opet Srbi, ne mogu da vide nikakvih garancija svojoj egzistenci, a kamo li napretku. Kud se god pogleda, vide se samo neki čudni veliki izdaj- nici. Moglo bi se reći, prema tome nastranom shvaćanju, da država i nije drugo, nego skupina ,velikih izdajnika“. Jedinstveno, zar ne?! Upozorujemo narod na opasno- sti i predočujemo vlastodršcima pošljedice. To nije bunjenje, već naša dužnost, kojoj se po svom pozivu ne možemo i ne smijemo oteti. Jer, ako se u istom pravcu nastavi, katastrofa može lako da nastupi. MlonHTHuKa CKTyaunja y GpGuju. (O namer crajmor nomucuuka). Beozpad, 22. cenremGpa. Jbero ce npumuue Kpajy. Kpa, MHHHCTPH, JIHIJIOMATE MH CBE OHO LITO BOJIH NOJIHTHKY je/IHE 3EMJbE BPATKJIO CE H3 pa3Hux Kynaruna u oner je jerno Ha csoj nocao. H na 6u Tu NOJIHTHUKH (AKTOPH NOKA3ZAJH NA Cy ONET NOJIHTHKY JOYENaNK y CBOje pyke, Omurpaju cy jezuy May MuHucrTapcKy Kpu3y. Amu Ta Kpu3a Huje umana Hu- KaKBOr 1y6/ber 3mauaja. Oua je caMo 34TO HCKPCIA Za Ce Hapon yBjepu za Cy NoJuTuuke (epuje nponne u za CY CE IIOJIHTH4APH ONET BPATHJIH HA CBOje JLYXKHOCTH. Kpu3a uac je, 3a IeceTaKk zada, uc- Tpraa 43 yoGuuajeuora Mmupa u nozu- THuK€ THIIHH€. Au Ta Kpu3sa muje MOrJa la HaC 3auHTepecyje, kao npetje KAJL CMO Ce PACTANAJH y NapTH3AHCTBY. Oua nac je CaMO PpaxUbYTHZA H MH CMO, y nonjenmuakoj Mjepu, Guamu oropueHu NPOTHBY CBHX CTpanaKa. Jep MH OJ NOCbEebe KPH36, KOjy je u3a3Bama anekcuja, HeheMO HHIITA BHIIE JA Uy- jemo 34 yHyTpauiwy noasuruky. Vaje- puzu cMo ce, za je ona jenuo BeguKo 310, 360r kojer ce CpGuja TpujeceT FonuHa Huje MOTAa MAPHO H ycnjemuHo pa3Bujara. HacuaHo Bpineiwe anekcuje bocue u XepueroBune nac je uayuu.o, na cBy CBojy cuary TpeGa na uyBaMo 3a yaBuuemuje uu/beBe, nero iwuro je KMETOBCKA NOJIHTHKA MH nero IuTO je nozuTuka auepanuja u Konuecnja. H Haponua CkymuruBa je Guma cBu- jecua Tora cBojer y3BHiuieHor 3agaTka Kan je OJLYILeB/bEHO JOYEKANA CaJLA- mio Koazuuuomu KaGuuerT Koju nua- pot, noHekan, 30Be BenukoM Bzazom. CpGnja xohe mMupa u xohe na ce cpebyje, za ce cpehyje nozuruuku u KyarypHo. H 3aTo wy znanac Buie He uurepecyjy HHKAKBE NOJIHTHUKE aHBaH- Type, ra Ma Cc Koje crpane one 1oJa- 3mne. A one ne Mory nohu, jep mu HeheMo asaurypa u jep Gu cuo Mu YMjenu na NOKBapHMO BOJbY CBaKOM aBauTypucrH. 3aTOo Ham je Bp4o cuu- jemiHo Kaz uuTaMO y CrpaHoj WraMnu, KAKO OBlje KOJI HAC NOoCTOj4 HeKaKBA pesozyuuja, KaKO je OTKPHBeHA HEKA- KBa 3asjepa M KaKO Ce u3Bjecuu Kpy- TOBH NOJIHTHUKH Tpyle Za 3Gaue 1u- Hacrujy Kapahophjesuha. Beh no Tome IUTO Henpujare/;bCKa IUTaMNA NOMHIbE pesozyunjy, šsasjepy u 3GauuBawe na- HAIIHET = BJAJAJAYKOT OMA, TpeGa BjepoBaTu nga ce npuzuke y CpGuju cpehyjy u za ce MH HM NOJIKTHUKH H dbunancujcKu 3HATHO ONOpAB/bAMO. O nuHaCTHUKHM TIHTAI>HMA NaHAC HE MOXe Guru Hu roBopa. Ouo je nepu- HHTHBHO PHjEILEHO HP ZAHAC HEMA HH jezuora CpG6uua Koju nomuuueba Ha HuHacrT4uKe asanrype. Mu spao zoGpo 3HaMO za Kpab Ilerap uuje uukakaB lumen mundi, Koju Gu nam jenuora NaHa LOHHO HA Tatupy ]lymaHoBo uapcrBo. Aj on je 3a dac no nowure- ibY H NO TakTy jean BPJO BE/IHKH Brazazanu. Od me nporexupa uu jemuy Crpauky, OH He Časopu3syje uu jenuy NOJuTHUKy KOTepujy. OH je yeraBau Blannap par excellance. Onu ce uu je- naunyT uuje orpujenino o VcraB, HuTu je omer nomyiurao na ce u jeja Birana orpujemiu o iwera. CpGuja, koja je BjeuHTO KHBjeJNa y NOJIHTHUKHM H JIH- HACTHYKHM TP3ABHILAMA, HMA NyHO pa- 3ora na 6yne 3410BOJbHa je;HuM TaKO NOIUTEHHM. H TAKTHUKHM KPAJBEM, KAO uro je Kpasb Ilerap. Henpujare/6CKy IuTaMNy BPO MHOFO uurepecyje Kpasbesuh Bopke, To jecr, iby ne uurepecyje Kpabesuh 'Bopkje OHaKAB KaKAB je, Hero oBaKO KaKO ra npencraB.bajy uenpujare/bu cprcku. H TO je BPJO pa3yM/bHBO. OHu He Mory TOME MJaLOME 4OBjeKY HHKAKO JA O- NpOoCTE IBETOBO BHTELIKO IpXKaE. 34 BpujeMe NOC/IbEJIH6E KPH3€ M 3ATO TOF4 puTepa no muljocru Goxjoj npezera- Bbajy kao jemuo uynosuiure. ]la ne Gu MOpalu npusmaTu cBojy paocr, WTO Ce Taj maajuh oupekao cBojux npaBa Ha cpncku npujecro, odu ra u abe uanazajy u noka3yjy (?!) kako OH CBAKOJIHEBHO NOZAZH y CyKO6 ca CBOj4M OleM Mu ca cBojum Gparom, [IpecronoHacbegHuKOM AJEKCAHIPOM, H NA M HOTaMA H pykaMa palu Ha TOME LA My Ce BpaTe CBa KPA/bEBCKA npasa Kojux ce Guo ozpekao. Kpame- Buh Bophe, MehyTHM, H€ NOMHULBA HA TO. OH 3Ha za je weroBa aGuukaunja jenau CBpineH uuu u 3anoBoman je TaKBHM pujemeiem Koje je OH TpaxuO H OueKuBa0. OH uuje cBOjy OCTABKY NOZHOCHO Na adekTupa #oOmMe, a ce OHa He ycBoju. Jyuepai»u purep, Koju je Guo roroB za npBu sanoxu cBojy raaBy 3a cnac cBoje orauGune, uuje HH34K CNEKYJAHT, KAO INTO MHCIE HA- umu uenpujarem»u. Haj6obu 1oKa3, y OCTANOM, za KpasveBuh Boplje He no- MHUILbA HH HA KAKBE aBaHType, Tpeća TPAKHTH Y TOME, LITO hE OH, MOXIA jom y ToKy oBora mjeceua, OTnyTOBaTu Y HHOCTpaHCTBO. Amu nenpujaTe/bCKa tuTaMna Hehe nu ona GuTH 34NOBOJ/b- Ha, Oda he oja goka3uBaru, za Kpa- sbeBuh Bophe, Koju ce, penumMo, GaBu y AJDKHPY, CKYTIJbA NOGPOBOJbAUKE ueTE na ce6u OTME ,0/IY3eTa“ KPA/bEBCKA npaBa!...