kk 2 :BDABBBNNEKI? Br. 74. KaKkO HujeMiuu CTaB/bajy HA JIHEBHM PEJL nuTawe o npyau Koja 6u, oGusma3šehu CpGujy, npena3suna npeko A-Yrapcke, Pymyuuje, Byrapcke u Typcke, o Co- zyHna. Hbemauka u Aycrpuja Gu umane Ha Taj nauuH jeuuy nmpyry 1upekTHo NO Conyua a za OHa He npoJa3u Kpo3 Cp6ujy. Tlosnaro je, na je bepnuucku Kon- rpec ua Kome CpGuja, Kao Ba3aJna 3eM;ba, uuje yuecrBoBana, 64Ho Beoma HenpaBenan npema oj. He Bojeku pauyHa O WeHuM rpaBuMa, ou je zao MaHnnarT A.Yrapckoj na ynpaB/ba nBje- Ma 3eM.baMa, Koje mnpencTaBJ/bajy 1eH- Tap, jesrpo cprickor Hapoja; KHexe- BHHH Cp6uju HaMeTHyTE CY OCHM TO- ra Heke reiuke 06aBe3e, u3maljy ocra- JIHX za carpanu nBuje 2Kebe3Huuke npyre u TO 3a Conyu u 3a Ilapurpa/. Canawa npyra beorpaz-ColyH je uaj- Kpahu rmyr og Comyua 3a 3anajuy Espony. Ila unak ce y Fbemaukoj no- KYIABA CMAIbHTH BAXHOCT TOj IIPy3H, na Gu ce Cp6uju uanujeme BeJuKe IITETE OLY3HMAIPCM IIPOBO3JA poGe, ynyheHe 34 COoJyH. HenpaBna oBora mjana Tako je orpomna, sta ce y CpGuju Bjepyje ta ce od nehe Hu ocrBapuTu. Aycrpuja u PbeMauka He eje za GaJKaHckH CnaBeHu umajy uana3 Ha Jaupancko Mope; omu xohe na Te CgaBeHe 3a- Ipe Io CBOjHM INOJIMTHUKHM YTH- uajeM. Pycka ke ce nurmiomanuja Moliu KOpHCTHTH CBOjuM NOGpHM OjHOCHMA ca TypckOM a je y6jenu 3a norpe6y ocTBapeiva jenuora npojekra, Koju je IpBO NOBOJbAH 34 IbY, 34THM 34 HC34- BucHOcT Bajkauckor IlogyocrpBa u Hajšajr 34 EBPOIICKH MHP. Oniuruna Georpancka ce GaBH npo- yuaBaitbeM 34aKJbByueIbA jenuora sajma og 60 muiuoHa nunapa, uuju Gu ce H3HOC yILOTpeGHO HA H3BPLICIbE BCJIH- | KHX paloBa y npecromuuu. IIpujenior Tora 3ajma je nar na npoyuaBatbe je- AHOM HapouuToM oj6opy, Koju ra je ycBoj4o y Hauesy. »Le Courrier d' Orient.“ [lap ErujeH. Dalmatinski Sabor. U Zadru, 6. oktobra. Kako ste brzojavno izviješteni, ju- čerašnja je sjednica bila dignuta u znak narodne žalosti zbog osude ne- vinih Srba u Zagrebu. To je bio je- dan svijetli momenak, koji će u ana- lima bratskog rada Srba i Hrvata ostati zabilježen krupnim slovima. Prije otvora sjednice opažala se neka osobita užurbanost, jer je tada stigla vijest o strašnoj osudi. U 10), sati predsjednik otvara sjednicu u prisutnosti 30 poslanika. Za vladinim stolom sjede: N. P. na- mjesnik N. Nardelli, namjesništveni ro oredsjednik Tončić i namjesni- “veni savjetnik Golf. Poslanik Trumbić diže se i pita riječ za jedan upit na predsjednika. Predsjednik mu riječ podjeljuje. Na to Trumbić potresenim glasom izgo- vori slijedeće riječi: » Visoki sabore! Malo prije do- šla je grozna brzojavna vijest iz Zagreba, biva, da je pukla osuda u tako zvanom veleizdajničkom procesu i da je tom osudom pao žrtvom 31 nevini čovjek, 31 vjerni sin ove zemlje, 31 plemeniti Srbin. Udareni su sramotnim žigom vele- izdaje. Od njih dvojica — slavna imena Adam i Valerijan Pribićević (burni poklici u sabornici i na trije- movima: ,Zivjeli Prebićevićil“ i »Živjeli ,veleizdajnici 1“) — osu- đeni su na 12 godina, a ostali od 8 do 5 teške tamnice. Obzirom na ovu groznu vijest, čast mi je upitati presvijetlog gosp. predsjednika, da li, u znak izražaja saučestvovanja ovog visokog sa- bora i čitave _ naše zemlje u ža- losti, koja je ucvijelila cijeli naš narod ovim groznim događajem, namjerava dignuti sjednicu. Ali pošto se ovdje ne radi o fiormal- nosti i pošto ne očekujemo, da to dođe kao odgovor g. predsjed- nika, ja predlažem, da visoki sa- bor_,motu proprio“ digne da- našnju sjednicu u znak žalosti. (Burno odobravanje i poklici: Živio!) Slava Pribićevićima i družini!“ Na to cijelim saborom odjeknu po- tresno: ,Slava!“ Poslanici odlaze, a sjednica se za- ključuje. de. Pismo iz Zagreba. U Zagrebu, 5. oktobra. (Osuda optuženim Srbima. — Obra- zloženje). Čim se je raznio glas, da će u utorak biti proglašena osuda optu- ženim Srbima, u cijelom se Zagrebu opažala osobita uzrujanost. Policija je preduzela najveće mjere opreznosli, a i vojska je bila u pripravnosti. Sud- bena je dvornica bila dupkom puna, većinom legionaša. Među publikom viđahu se mnogi detektivi. Sa počeikom se rasprave nešto oteglo, jer optuženi nijesu hljeli ući u dvornicu za proglašenje osude. Predsjedatelj moli branitelje da inter- venišu. Dr. Hinković i Dr. Budisa- vljević podoše k optuženima, ali se vratiše s istim odgovorom. Optuženi zahtijevahu, da svi budu pušteni na proglašenje osude, jer inače, da ne će ni jedan iz solidarnosti prisustvovati. Izjaviše dalje, da im je ispod dosto- janstva, da ih prije ulaska u dvornicu pretraže. Najposlije konstatovaše, da je većina ulaznica podijeljena fran- kovcima, pa kako do sada nijesu bili zaštićeni od frankovačkih inzulta — ne će da zbog njih budu dišiplinirani. Na to predsjednik“ izjavljuje, da bi optužene mogao dati silom uvesti u dvoranu, ali od tog svog prava da odustaje. Opominje zatim publiku da bude potpuno mirna, te, pošto je ve- ćina branitelja prisutno, čita osudu, kojom se 31 Srbin proglašuje krivim, da su stojeći u vezi sa revolucionarnom organizacijom u ,Slovenskom Jugu“ na području kraljevine Hrvatske i Slavonije, bilo osnivali, bilo stupili u saveze, kojima je bila svrha, da pri- preme narod na srpsku državnu mi- sao, a onda pomoću revolucije i vojne snage Srbije i Crne Gore otrgnuti ove 6d A.-U. monarhije i pripojiti ih kraljevini Srbiji i t. d.. Adam i Vale- rijan Pribičević kao kolovođe osuđuju se na 12 godina teške tamnice, 1 na 8 godina, 3 na 7, 6 na 6, a 19 na5. Ujedno se osuđuju na nošenje tro- škova kaznenog postupka i ovršenja kazne. Ostala 22 riješavaju se optužbe. Poslije proglašenja osude čita votant Pavešić obrazloženje, koje se poziva na iskaz svjedoka, kojima je sud -— tako se u obrazloženju veli — po- klonio potpunu vjeru. Čita prilično nerazumljivo. 12 obrazloženja interesantno je ono mjesto, gdje se govori o revolucio- narnoj organizaciji. Tu se veli, da ne stoje tvrdnje obrane, da Adam i Va- lerijan Pribićević nijesu primili štatut i dakle da nijesu bili u organizaciji. Iz pisma Vasićeva vidi ge, da je Nastić trebao prepisati štatut i po- slati ga prijatelju, koji radi u blizini »rodnog kraja“, a to je Adam. Na- dalje je sud iz bilježaka D-ra Budi- savljevića uzeo samo objektivne či- njenice, a odbio sve, u čemu se ogleda lično mišljenje Milana Pribićevića, i to činjenice, koje so slažu sa iskazom svjedoka Nastića. Što se u bilješkama ne spominju konferencije, o kojima govori Nastić, ne mijenja stvar, jer i Milan Pribićević priznaje, da su se vodili razgovori. Najugledniji članovi Srpske Samostalne Stranke: Svetozar Pribićević, Bude Budisavljević i Ba- njanin imali su izravnih veza sa re- volucionarnom organizacijom, a i Adam i Valerijan Pribićević dopisi- vali su u samostalne listove ,Srbo- bran“ i ,Srpsko Kolo“. Izvršni od- bori su bili također u vezi sa revo- lucionarnom organizacijom, a oni su, po priznanju ,Srbobrana“, žila kuea- vica stranke. Tako se redom u obr&- zloženju niže jedna glupost za dru- gom. Zatim prelazi na pojedine. Na- vešću samo nekolicinu. Adam Pribićević. Vidi se njegovo raspoloženje iz njegovih članaka pod šifrom A, u kojima je propagirao misli Velike Srbije. Radio je na orga- nizaciji ,Srp. Sokola“, za koju orga- nizaciju je takogjer dokazano, da je radila u inkriminiranu svrhu. Vaso Lukač je širio ,Srpsko Kolo“ i bio dva puta u Beogradu. Gajo Živković i sam priznaje, da je bio član organizacije Srpske Sa- mostalne Stranke. Vaso Vukdragović osnovao je Srp- sku Zemljoradničku Zadrugu. St. Kalember kriv je za veleizdaj- nički odgoj naroda u Korenici. Bio je starešina ,Srpskog Sokola“, zau- zimao so za srpsku gimnaziju u Ko- renici, širio kalendar , Vardar“, bio povjerenik .Srpske Književne Za- druge“, nije prosvjedovao protiv pje- vanja pjesme kralja Petra na hrvat- skom teritoriju. Neću više da navodim. Dosta je i ovo, pa da se vidi tendencija i podlost cijele ove tragikomedije. . Poslije pročitanog obrazloženja osude ustaje Dr. Hinković i u ime svih osugjenih ulaže ništovnu žalbu S prizivom. Državni odvjetnik Aecurti ulaže ništovnu žalbu protiv odrješu- jućeg dijela osude. Po proglašenju osude posjetili su branitelji optuženike, koji su vijest o osudi primili mirno i bez ikakva uzbuđenja. Goj. Interpelacije na e. k. Vladu poslanika D-ra L. Bakolića. Lk Dalmacijom je tekom vijekova vla- dalo nekoliko država. Ona je između ostaloga bila i pod Rimom i pod Tur- skom, pod Mletcima i pod Francu- skom. s Sve su te vlade ostavile koja više a koja manje vidljivih tragova svoje | vladavine. Od preko sto godina Dalmacija je pod vladom Austrijske carevine kojoj su Dalmatinci jednako vjerni i lo- jalni kao što su im pretci bili vjerni Republici S. Marka i Carevini Napo- leona I. I da se ne govori kako Dalmacija oskudijeva željezničkim vezama sa zemljama kojima je ona prirodno pri- morje i sa kojima bi i po božijim i po prirodnim zakonima morala da dijeli i dobru i zlu privrednu sreću, jer š njima sačinjava jednu jedinstve- nu geografsku i etnografsku cjelinu, ida se ne govori o zapostavljanju Dalmacije u svim granama javne u- prave — dok se sve to prema duhu vremena nije moglo da u tolikoj mjeri prebaci ni mletačkoj ni Franeuskoj vladavini — fakat je koji se nemilo sveti nad sinovima naše zemlje a koji se jedino može da pripiše stogodišnjoj nemarnosti i stogodišnjem neradu ce. k. Vlade da se i poslije sto godina njene vladavine još uvijek tri četvr- tine dalmatinskog pučanstva davi i trese od groznice. Obrovac, Benkovac, Biograd, Knin, Drniš, Skradin, Trogir, jedan dio Ka- štela, Solin, Jadretovac, Sinjsko Po- lje, Imotsko polje, Stobreč, sva Ne- retva, Metković, Ston, mnogi predjeli Boke Kotorske i Dubrovnika tako su zaraženi groznicom, da je u nekim mjestima kao na primjer u Jadretovcu teško naći ljudi od 50 godina. Posljedice tog vladinog nerada ne treba pismence spominjati. One se same po sebi ističu. Potpisani pitaju za to Visoku U. K. Vladu: 1. Je li poznato e. k. Vladi da su skoro tri četvrtine Dalmacije predjeli u kojima vlada groznica ? t 2, Je li Visoka Vlada odredila da pristupi saniranju tih predjela makar i koristeći se nacrtima i projektima sastavljenih od vlada Republike Sv. Marka i Carevine Napoleona 1.? 3. Je li Visoka Vlada voljna saop- ćiti Saboru Kraljevine Dalmacije si- stematski plan saniranja rečenih pre- djela? ! 4. Kad misli 6. k. Vlada pristupati izveđenju tih radnja saniranja? NI: Kroz Strmicu i Golubić u Kotaru Kninskome teče Buližnica koja čini mnogo štete i zemlji i narodu jer joj tok nije regulisan. Posljedica toga je da je narod ovih dvaju sela i mate- rijalno i moralno propao, jer se naj- bolje zemlje ne mogu obrađivati bu- dući da na njima leži voda, a poj- mljivo je dn tu narod strada i od groznice. Kad bi se ta voda regulisala ne- stalo bi svih tih šteta a po mnijenju seljana Strmice i Golubića ni najspre- mniji stručnjak ne bi znao pravo pro- cijeniti koliko bi ova dva sela više vrijedila kad bi se ta voda regulisala. S toga potpisani stavljaju C. K. Vladi ova pitanja : 1. Je li C. K. Vladi poznato da kroz Strmicu i Golubić teče voda Butižnica i da ona čini mnogo štete i zemlji i narodu pa i da prouzrokuje i groznicu, s toga što nije regulisana? %, Ako joj je to poznato, je li joj poznato da kad bi se regulisao tok Butižnice nestalo bi i tih šteta pai groznice ? 3. Kad misli Visoka C. K. Vlada pristupiti regulisanju vode Butižnice? Srpske zemlje. Srbija. (Godišnjica aneksije). Go- dišnjica aneksije Bosne i Hercegovine prošla je u Srbiji kao narodna žalost. Pozorište je bilo zatvoreno. Narednih nekoliko dana predstavljaće se samo patriotski komadi. Uz to je bila sa- zvana i protestna skupština. — (Arsen Karađorđević u Beogra- du). Drži se za stalno, da će brat Kralja Petra Knez Arsen Karađor- ođević, koji se sada kao pukovnik nalazi u ruskoj vojsci, doći do konca ove godine u Srbiju i stupiti u srp- sku vojsku. — (Pitanje zajma). U svrhu skla- panja novog zajma putuju u Pariz: ministar finansija Dr. |L. Paču, Dr. Atanacković i Dr. D. Stefanović. — (Otvor skupštine). Na 14. okto- bra sastaje se na redovno zasijedanje