Str. 2.

.DUBRUONNIK?

Br. 76.

Beh ce npoHnocu Bujecr, na ke u
MuHHCTAp npocBjere JbyGa CrojanoBuh
MOpaTu ojicrynuTu, jep na Cy iberoBu
naprajcku NpyroBH C IBETOBHM PAJLOM
He34/1OBOJbHH. Y TOM CIyuajy JIHCHHLY
MuHHCTpa npocBjere npey3eo 6u, KaKO
ce roBopu, Jama IlponanoBuh.

Y caBe3y cTuHM KOJAjYy FJIACOBH, ILA .

he no OTBOpy ckyrmiuruHe uujego MH-
HHCTAPCTBO IpPeLATH  CBOjy OCTABKJ.
.Kpasb je Beh no3Bao npBake rmojejmu-
HHX CTpanaka na cacnyiuaj. Per6u za
he oBora nyra zgohu no cBecraHe pe-
KOHCTpyKuHje KAaGuHeTa.
JaButiy Bam cBaky 036uJbHHjy Ipo-
MjeHy. . 2

Dalmatinski Sabor.

U Zadru, 12. oktobra.

U sjednici od subote poslije podne
bijaše na dnevnom redu izvješće fi-
nansijalnog odbora o predračunima
poljodjelske zaklade za 1909. i 1910.
Poslije odborova izvješća uzima riječ
vladin povjerenik Golf i u dugom
exposeu iznosi, što je vlada učinila
za ekonomsko podignuće zemlje. Či-
tanje toga exposea trajalo je više od
jednog sata. Za izvršenje melioracije
država je doprinijela od 1906. i ima
prema odluci doprinijeti 4,125.121 K.
Za uređenje bujica 1,098.480 K. Za
šumarstvo 49.449 K. Za gospodarsku
pouku 155.260 K. Za vinogradarstvo
1,135.226 K. Za maslinarstvo 165.167.
Za krmne biline 290.000 K. Za
voćarstvo 126.252 K. Za peradarstvo
11.127 K. Za svilarstvo 85.000 K. Za
pčelarstvo 848.905 K. Za  gajanje
stoke 331.000 K. Zatim se konstatuje
napredak u gojenju duhana i najpo-
slije uspjeh u razmiricama sa bosan-
skim vlastima u korist naših zainte-
resovanih stranaka obzirom na pašu
na bosanskom teritoriju.

Marović priznaje da se je vlada
ipak makla, ali da to nije dovoljno
da popravi stogodišnji nemar. Noi

pri ovome, što se sada događa, da

se pristrasno postupa. Ističe kako se
je zimus sijeno dijelilo. Iznosi kakvih
se je nekorektnosti događalo. Rasvi-
jetljava još neka pitanja, te stavlja
“nekoliko predloga.

Radić također ističe neki boljitak
i napredak vlade za nastojanje oko
ekonomskog podignuća zemlje, ali to
pripisuje radu narodnih sinova. Zatim
i on stavlja nekoliko predloga.

U sjednici od nedjelje potpredsjed-
nik Tončić odgovara na Biankinijevu
interpelaciju u pogledu lučkih radnja,
te iznosi program, kako je uvršten
u proračunu za 1909. i predložen za
1910. Spominje mjesta, ukojima će se
radnje izvesti. U tu svrhu određeno
je 800.000 K, a za narednu je godinu
predloženo 1,149.700 K.

U jučerašnjoj sjednici, i iz jutra i
poslije podne, razvila se živahna ras-
prava o gospodarskom proračunu.
Govorili su Lupis, Srzentić, Biankini,
Simunić, Mitrović i Mladinov. Vladin
izvjestitelj Golf osvrnuo se je na iz-
vode nekih poslanika i nastojao da
oslabi njihovu kritiku. Zatim su go-
vorili Kunjašić Machiedo i Marović,
i najposlije Drinković kao izvijestitelj.

Jutros je došlo na dnevni red pi-
tanje državne policije u Zadru. Ovo
je pitanje, više nego i jedno, interesi-
ralo radarsku javnost, a i poslanici
su mu malo više pažnje posjetili.
Izgleda da ni oni nijesu sa ovim
pitanjem na čistu. U raspravi su
učestvovali Krekić, Milić, Bakotić,
Prodan, Mitrović, Cigrija, Srzentić,

Medini, Salvi i Mihaljević.

Za rasprave o ovom pitanju došlo
je do žestokih upadica, Bilo je go-

vornika od pro i contra. Svaki sa
svog gledišta žestoko je zagovarao
jedno ili drugo. Pravaški poslanici
pošto po to traže državnu policiju.
Poslanici ostalih hrvatskih frakcija
gotovo ne znadu, kome carstvu da
se privole. Htjeli bi očuvati općini
neokrnjenu autonomiju, a htjeli bi
opet, da se uvede državna policija.
Oboje u isti mah ne mogu, a nikako
da se s uvjerenjem odluče za ovo ili
ono. Takav barem utisak čini na
posmatrače. O ovome ću vam u na-
rednom pismu podrobnije javiti.

Interpelacija
na ć. k. Vladu poslanika D-ra L. Bakotića.

U svakom pogledu zapuštena kra-
ljevina Dalmacija prelazi sada vrlo
osjetljivu ekonomsku krizu a na pragu
je i još veće krize.

Filoksera je već uništila dobar dio
vinograda koji sačinjavaju poglaviti
izvor života cijele pokrajine. Osim
toga naši posjednici i naši težaci ne
mogu da prodaju ni ono malo vina
što im loza nakon prevelikog truda
i troška daje, jer su prilike, koje su
stvorene uslijed agrarne politike koja
je zahvatila maha u monarhiji, ta-
kove, da se našem vinu teško može
da nađe prikladne eksportne prođe.

Zabrinuta s tih pojava nedavno je
i trgovačka komora u Spljetu podigla
svoj glas kojim ističe svu gorčinu tu-
galjive istine da cijena kruha nepre-
stano raste, dok cijena vina opada do
granica do kojih ne može da naplati
trošak a kamo li trud obrađivanja.

Zabrinuti zbog takvog stanja a još
više zbog očajne budućnosti kojoj naša
pokrajina ide u susret, mnogi su naši
težaci morali da ostave kuću i kući-
šte pa da sele u bijeli svijet ne bili
tu svojim trudom našli i sebi i svo-
jima onu hranu koju im nijesu kadri
da daju ni rođeni kraj ni država koja
njima upravlja.

Ako od toga i može da bude ča-
sovite koristi i časovitog lijeka, taj
lijek naliči više na ona sredstva koja
se običavaju dati bolesniku da lakše
oči zaklopi no na melem koji će da
iscijeli rane od kojih je privredno
biće naše pokrajine iznemoglo.

Zaradom iseljenika ne može da
se pokrije onaj silan gubitak koji je
sadašnja kriza nametnula na naš te-
žački svijet, i za to-je nužno da se
druge njegove sile ulože u preobražaj
kulture, u drugi rad kojim bi se mo-
glo da nadoknadi taj gubitak.

No ti ljudi koji bi jedino to mogli
da urade moraju da po nekoliko go-
dina služe u vojsci ili u mornarici
gdje ne mogu da budu korisni ni sebi
ni svojima.

Svu težinu ovog nesretnog privre-
dnog stanja osjećaju u prvom redu
težački i radnički stalež.

Velikome zlu treba prikladan lijek,

Da se avet gladi, koja je i u ovoj
godini imala svojih žrtava u našoj
pokrajini odstrani, i da se pruži mo-
gućnost da se naš narod podigne iz
nesretnog stanja u kom se nalazi ve-
likim dijelom s nemara Vis. 6. k. Vlade
potpisani stavlja na ć. k. Vladu sli-
jedeća pitanja :

1. Jeli ć. Kk. Vladi poznato kriti-
čno ekonomsko stanje u kom se na-
lazi naš težački i radnički stalež u-
slijed krize koja je zahvatila skoro
jedini izvor življenja našeg pučanstva
naime uslijed vinske krize?

2. Što je &. k. Vis. Vlada sklona
da uradi da se ublaže posljedice te
krize i stvore sredstva kojima će se
omogućiti život našeg pučanstva ?

3. Je li ta Vis. ć. k. Vlada sklona
da kod nadležnih faktora poradi kako

.će se za petnaest ili i više godina
težačko i radničko pučanstvo naše
pokrajine oprostiti od vojničke službe
u ć. ik. vojsci i mornarici i u ć. k.
domobranstvu da tako bude pružena
mogućnost da mladi ljudi tih staleža,
svojim radom osiguraju i sebi i na-
rodu najpotrebitije uvjete za savlada-
nje sadašnje ekonomske krize i za
dalje privredno razvijanje naše po-
krajine ?

UPIT

na c.k. vladu poslanika Dra Bakotića
i družine.

Prošlo je već desetak godina, da
je naročito državno povjerenstvo za-
vršilo radnje oko uređenja rijeke Krke.
Kad su se počele i prije deset godina
završile te radnje, nada je bila opšta,
da Krka za Knin i kninsku krajinu
ne će biti više onaj bič, koji je ne-
koliko puta nemilosrdno nanio Kninu
ogromnih šteta. Vlasnici zemalja, koje
su uz Krku, bili su u početku uvje-
reni, da će im uređenje rijeke doni-
jeti koristi ili barem da ne će više
imati štete. Česte su i silne poplave,
koje su vlasnicima tih zemalja, u
malo sati, uništavale trud od njekoliko
mjeseci, trebalo je da prestanu prema
ogromnom trošku, koji jeizdan zato
uređenje.

Dogodilo se protivno svemu tomu.
Interpelant koji je nazad koju godinu
živio u Kninu a i sada češće ide u
Knin zbog advokatskih posala, mo-
gao se nekoliko puta uvjeriti, da to
tobožnje uređenje Krke ne odgovara
onome što su od njega očekivali Kni-
njani. Dovoljno je, da u proljeće ili
jeseni dva ili tri dana pada ne jaka,
nego osrednja kiša, ili da krajem
zime okopni snijeg u pograničnoj
Bosni, a Krka već izađe iz svog ko-
rita i poplavi čitavo polje pred Kni-
nom i oko Knina. Kad bi voda od
poplave brzo oticala i kad varoši

Knina ne bi od toga bilo štete, niko.

ne bi zamjerio tim poplavama, koje bi
mogle biti i korisne za natapanje
zemalja. Događa se protivno. Voda
leži po nekoliko dana i ne može brzo
da otiče, jer su joj prolazi uski. Ko-
nobe u Kninu, koje su prema Krci,
napune se vodom pa je svakomu vrlo
lako da shvati da je od toga šteta
jednaka kao i da se nije uredio tok
Krke koji je utaman toliki navac
progutao. — Istinitos ovih tvrdnja
dokazana je fotografijom koju inter-
 pelant prilaže ovdje pod A.

Međutim, vlastnici zemalja, koje su
uz Krku, nadoknaduju državi velike
svote novaca, koje oni moraju da
plaćaju za to uređenje. Plaćanje te
tako-zvane vodarine prevazilazi u ve-
like koristi, koje je uređenje donijelo.
Kao što uređenje nije završeno, tako
i sa plaćanjem vodarine neide, kako
bi trebalo. Mnogi plaćaju vodarinu,
a da i nemaju zemalja uz Krku.
Mnogi plaćaju i za sebe i za drugoga.
Sve te neurednosti ne mogu se ni-
kako svaltiti, jer interesovana stranka
ne može nigdje da dobije ispravku
tih neurednih upisa.

Suvišno bi bilo i spominjati, da
takvo neuređenje Krke ne može ni
najmanje da pomogne nastojanju da
nestane ili barem da se umanji groz-
nica, koja je svakidašnji hljeb u mno-
gim djelovima kninske krajine.

Radi svega toga potpisani pita:

1. Je li Visokoj Vladi poznato, da
uređenje Krke ne odgovara ni naj-
manje svojoj svrsi, te da narod, i ako
skupo plaća to uređenje, od istoga
nema nikakve koristi?

1. Ako joj je to poznato, zašto ne
preduzme potrebite korake o držav-
nom trošku, jer ne bi bilo opravdano,

da Kninjani i po
to uređenje ?

II. Ako joj to nije poznato, zašto
ne naredi da dobije podrobne izvje-
štaje o tome, pa da prema njima
postupa ?

drugi put plaćaju

Cprcke 3eMJbe.

CpGuja. Bojuu MuuucTap 2KuBKOBHH
nojuuo je panu GoJrecTu cBojy OCTABKY,
KOjy Kpa;5 joru uuje npumuo. Hacroju
ce ca cBHx cTrpaHa, a 2KuBKOBHh NO-
BYUe OCTABKY H JA H LA/bE OCTAHE HA
cBomMe mMjecrTy.

— Cpncka Blaja rnosBasga je crpy-
ui»aka cBjerckora rvaca JI-pa Jysmuja
Croknmacy u3 Ilpara, na oprau3ayje
DaKkyJITET ATPOHOMCKH y GeOFpaJICKOM
YHHBEP34TETY. CJIABHH CE CTPYUIbAK
TOME 1I03HBY O/LA3BA0, TE: je, NOIIABLIH
y Beorpa/, konpepucao ca MaHHCTpuMA
H CTPYUIBALHMA, A y AKAJEMCKOME CE-
HATy yHuBep3HTeTa OIpikao je BeJTuKO
npenaBawe ca komoepenuujom. Kako
OpraHu3anuoHu nporpam, iro je u3-
joxuo JIp. Crokaca, 3Hauu yrnpaBo
IIporpaM pala Ha npuBpenuome rmpe-
nopohajy CpG6uje, Guo je cpnauHo no-
3ZUPaBJBEH H OJ CPICKOT IPYILTBA M
on iuraMne. KpaJ, koju je IIpa Cro-
KJIACY paHuje OJVIHKOBAO BHCOKHM OP-
ZeHOM, NpuMuo ra je y ayzujeduujy,
KOja je GuJa Bpilo cpnauna; a KpaJb
je ca BEJHKOM IIAXKI6OM CIIYNIAO H3JIA-
rame /I-pa CrOKJIaCa_ 0 IpuBpenHoM
IIporpamy.

Bocna u XepueroBuHa. Pa3sne mMa-
NapcKke  KOpnNOpanuje y  IIOHIJBCJEBE
Bpujeme uemiie ce 3agujehy go Bocne
u XepueroBune, HekuzaH je CTHrJO y
Capajeo 65 3aCTyrnHuKka MalJapckux
TPFOBAuKHX HP HHZIYCTPHjCKHX KOPNO-
pauuja. Mayapuma Heluiro mpeBuiie
pacTy 3a3syGuue 3a OBHM 3eMJbaMA.
Beh cy HX CTPIAJIH y OKBHP jenuH-
CTBEH€ MAIJAPCKE IPIKABE.

— Y yTopak cy couujajiucTu y Ca-
pajeBy OlpaJu ckynuiruHy, Ha kojoj
je. mpumbena pecojyuuja 3a yBejeie
ycTasa y Bocuu. H3a ckyrmiuruHe TI0-
hole o BJAIHHE 3fpale HP JEMOH-
crpupanie 3a onhe jeuuako rmpaBo
rjaca. Huje GuJ/O HHKAKBHX CYKOGa,
uiTO je gocra uy IHOBATO.

Crapa CpGuja u Mahenonuja. Ily-
IITEHH CY HA CJIOGOLyY yamlledu Cp6u
y Hosom Ilasapy, KOj4 Cy Gus OKPH-
BIb€HH 34 3J/IOVaH BeJIHKO uapaje, jep
ce je noka3a/o za cy IIOTIIYHO HEBHHH.

— Ilo Crapoj Cp6uju u Ap6anuju
IIHP€ Ce pa3HH IIPOTJIACH CA CJIHKOM
nperenjeHra Ha ,apG6ananiku rnpuje-
cro“, Ajranapa KacrpuorTe. Y nmporgacy
Ce IIO3HBJ6€ HAPOJL, JA Ce /uFHE Ha
opyxje u OCIOGOJH ,TYHHHCKOT“ pOTI-
crBa. OBaj pan Anmazapa Kacrpnore
HajGOJbBE KAPAKTEPMILIY I>ETOBH ATEHTH,
KOjH Behu IMO FOZuHE NpoBOoLe y Ay-
crpuju. Tpe6a umaTu Ha yMy H TO,
Na KATOJIHUKH QpaTpu, Koje Aycrpuja
TAMO NIAJb€, PA3HOCE IbETFOBY CJIHKY.

Domaće vijesti.

Odjeci zagrebačke presude. Svi
svjetski listovi pišu odulje članke o
zagrebačkoj presudi i žestoko je na-
padaju. Zaslužuje napomenuti, da su
o stvari svi vrlo dobro informisani.

Rauch misli goniti dalje. Izgleda
da je Rauchu bilo malo, što je na
onaj svirjepi način progonio Srbe i
što ih još i sada progoni. Pronosi se
naime glas, da se Rauch nosi mišlju,
da uskoro izda naredbu, kojom se
na teritoriji Hrvatske i Slavonije za-
branjuje izvješivanje srpske zastave i
upotrebe srpskog grba i srpskih em-
blema. Zaludu je pak Rauchu sva
muka i svi progoni. Zastavu, grb i
ostale srpske svetinje može on za-