Str. 2. .DUBRUONNIK? Br. 76. Beh ce npoHnocu Bujecr, na ke u MuHHCTAp npocBjere JbyGa CrojanoBuh MOpaTu ojicrynuTu, jep na Cy iberoBu naprajcku NpyroBH C IBETOBHM PAJLOM He34/1OBOJbHH. Y TOM CIyuajy JIHCHHLY MuHHCTpa npocBjere npey3eo 6u, KaKO ce roBopu, Jama IlponanoBuh. Y caBe3y cTuHM KOJAjYy FJIACOBH, ILA . he no OTBOpy ckyrmiuruHe uujego MH- HHCTAPCTBO IpPeLATH CBOjy OCTABKJ. .Kpasb je Beh no3Bao npBake rmojejmu- HHX CTpanaka na cacnyiuaj. Per6u za he oBora nyra zgohu no cBecraHe pe- KOHCTpyKuHje KAaGuHeTa. JaButiy Bam cBaky 036uJbHHjy Ipo- MjeHy. . 2 Dalmatinski Sabor. U Zadru, 12. oktobra. U sjednici od subote poslije podne bijaše na dnevnom redu izvješće fi- nansijalnog odbora o predračunima poljodjelske zaklade za 1909. i 1910. Poslije odborova izvješća uzima riječ vladin povjerenik Golf i u dugom exposeu iznosi, što je vlada učinila za ekonomsko podignuće zemlje. Či- tanje toga exposea trajalo je više od jednog sata. Za izvršenje melioracije država je doprinijela od 1906. i ima prema odluci doprinijeti 4,125.121 K. Za uređenje bujica 1,098.480 K. Za šumarstvo 49.449 K. Za gospodarsku pouku 155.260 K. Za vinogradarstvo 1,135.226 K. Za maslinarstvo 165.167. Za krmne biline 290.000 K. Za voćarstvo 126.252 K. Za peradarstvo 11.127 K. Za svilarstvo 85.000 K. Za pčelarstvo 848.905 K. Za gajanje stoke 331.000 K. Zatim se konstatuje napredak u gojenju duhana i najpo- slije uspjeh u razmiricama sa bosan- skim vlastima u korist naših zainte- resovanih stranaka obzirom na pašu na bosanskom teritoriju. Marović priznaje da se je vlada ipak makla, ali da to nije dovoljno da popravi stogodišnji nemar. Noi pri ovome, što se sada događa, da se pristrasno postupa. Ističe kako se je zimus sijeno dijelilo. Iznosi kakvih se je nekorektnosti događalo. Rasvi- jetljava još neka pitanja, te stavlja “nekoliko predloga. Radić također ističe neki boljitak i napredak vlade za nastojanje oko ekonomskog podignuća zemlje, ali to pripisuje radu narodnih sinova. Zatim i on stavlja nekoliko predloga. U sjednici od nedjelje potpredsjed- nik Tončić odgovara na Biankinijevu interpelaciju u pogledu lučkih radnja, te iznosi program, kako je uvršten u proračunu za 1909. i predložen za 1910. Spominje mjesta, ukojima će se radnje izvesti. U tu svrhu određeno je 800.000 K, a za narednu je godinu predloženo 1,149.700 K. U jučerašnjoj sjednici, i iz jutra i poslije podne, razvila se živahna ras- prava o gospodarskom proračunu. Govorili su Lupis, Srzentić, Biankini, Simunić, Mitrović i Mladinov. Vladin izvjestitelj Golf osvrnuo se je na iz- vode nekih poslanika i nastojao da oslabi njihovu kritiku. Zatim su go- vorili Kunjašić Machiedo i Marović, i najposlije Drinković kao izvijestitelj. Jutros je došlo na dnevni red pi- tanje državne policije u Zadru. Ovo je pitanje, više nego i jedno, interesi- ralo radarsku javnost, a i poslanici su mu malo više pažnje posjetili. Izgleda da ni oni nijesu sa ovim pitanjem na čistu. U raspravi su učestvovali Krekić, Milić, Bakotić, Prodan, Mitrović, Cigrija, Srzentić, Medini, Salvi i Mihaljević. Za rasprave o ovom pitanju došlo je do žestokih upadica, Bilo je go- vornika od pro i contra. Svaki sa svog gledišta žestoko je zagovarao jedno ili drugo. Pravaški poslanici pošto po to traže državnu policiju. Poslanici ostalih hrvatskih frakcija gotovo ne znadu, kome carstvu da se privole. Htjeli bi očuvati općini neokrnjenu autonomiju, a htjeli bi opet, da se uvede državna policija. Oboje u isti mah ne mogu, a nikako da se s uvjerenjem odluče za ovo ili ono. Takav barem utisak čini na posmatrače. O ovome ću vam u na- rednom pismu podrobnije javiti. Interpelacija na ć. k. Vladu poslanika D-ra L. Bakotića. U svakom pogledu zapuštena kra- ljevina Dalmacija prelazi sada vrlo osjetljivu ekonomsku krizu a na pragu je i još veće krize. Filoksera je već uništila dobar dio vinograda koji sačinjavaju poglaviti izvor života cijele pokrajine. Osim toga naši posjednici i naši težaci ne mogu da prodaju ni ono malo vina što im loza nakon prevelikog truda i troška daje, jer su prilike, koje su stvorene uslijed agrarne politike koja je zahvatila maha u monarhiji, ta- kove, da se našem vinu teško može da nađe prikladne eksportne prođe. Zabrinuta s tih pojava nedavno je i trgovačka komora u Spljetu podigla svoj glas kojim ističe svu gorčinu tu- galjive istine da cijena kruha nepre- stano raste, dok cijena vina opada do granica do kojih ne može da naplati trošak a kamo li trud obrađivanja. Zabrinuti zbog takvog stanja a još više zbog očajne budućnosti kojoj naša pokrajina ide u susret, mnogi su naši težaci morali da ostave kuću i kući- šte pa da sele u bijeli svijet ne bili tu svojim trudom našli i sebi i svo- jima onu hranu koju im nijesu kadri da daju ni rođeni kraj ni država koja njima upravlja. Ako od toga i može da bude ča- sovite koristi i časovitog lijeka, taj lijek naliči više na ona sredstva koja se običavaju dati bolesniku da lakše oči zaklopi no na melem koji će da iscijeli rane od kojih je privredno biće naše pokrajine iznemoglo. Zaradom iseljenika ne može da se pokrije onaj silan gubitak koji je sadašnja kriza nametnula na naš te- žački svijet, i za to-je nužno da se druge njegove sile ulože u preobražaj kulture, u drugi rad kojim bi se mo- glo da nadoknadi taj gubitak. No ti ljudi koji bi jedino to mogli da urade moraju da po nekoliko go- dina služe u vojsci ili u mornarici gdje ne mogu da budu korisni ni sebi ni svojima. Svu težinu ovog nesretnog privre- dnog stanja osjećaju u prvom redu težački i radnički stalež. Velikome zlu treba prikladan lijek, Da se avet gladi, koja je i u ovoj godini imala svojih žrtava u našoj pokrajini odstrani, i da se pruži mo- gućnost da se naš narod podigne iz nesretnog stanja u kom se nalazi ve- likim dijelom s nemara Vis. 6. k. Vlade potpisani stavlja na ć. k. Vladu sli- jedeća pitanja : 1. Jeli ć. Kk. Vladi poznato kriti- čno ekonomsko stanje u kom se na- lazi naš težački i radnički stalež u- slijed krize koja je zahvatila skoro jedini izvor življenja našeg pučanstva naime uslijed vinske krize? 2. Što je &. k. Vis. Vlada sklona da uradi da se ublaže posljedice te krize i stvore sredstva kojima će se omogućiti život našeg pučanstva ? 3. Je li ta Vis. ć. k. Vlada sklona da kod nadležnih faktora poradi kako .će se za petnaest ili i više godina težačko i radničko pučanstvo naše pokrajine oprostiti od vojničke službe u ć. ik. vojsci i mornarici i u ć. k. domobranstvu da tako bude pružena mogućnost da mladi ljudi tih staleža, svojim radom osiguraju i sebi i na- rodu najpotrebitije uvjete za savlada- nje sadašnje ekonomske krize i za dalje privredno razvijanje naše po- krajine ? UPIT na c.k. vladu poslanika Dra Bakotića i družine. Prošlo je već desetak godina, da je naročito državno povjerenstvo za- vršilo radnje oko uređenja rijeke Krke. Kad su se počele i prije deset godina završile te radnje, nada je bila opšta, da Krka za Knin i kninsku krajinu ne će biti više onaj bič, koji je ne- koliko puta nemilosrdno nanio Kninu ogromnih šteta. Vlasnici zemalja, koje su uz Krku, bili su u početku uvje- reni, da će im uređenje rijeke doni- jeti koristi ili barem da ne će više imati štete. Česte su i silne poplave, koje su vlasnicima tih zemalja, u malo sati, uništavale trud od njekoliko mjeseci, trebalo je da prestanu prema ogromnom trošku, koji jeizdan zato uređenje. Dogodilo se protivno svemu tomu. Interpelant koji je nazad koju godinu živio u Kninu a i sada češće ide u Knin zbog advokatskih posala, mo- gao se nekoliko puta uvjeriti, da to tobožnje uređenje Krke ne odgovara onome što su od njega očekivali Kni- njani. Dovoljno je, da u proljeće ili jeseni dva ili tri dana pada ne jaka, nego osrednja kiša, ili da krajem zime okopni snijeg u pograničnoj Bosni, a Krka već izađe iz svog ko- rita i poplavi čitavo polje pred Kni- nom i oko Knina. Kad bi voda od poplave brzo oticala i kad varoši Knina ne bi od toga bilo štete, niko. ne bi zamjerio tim poplavama, koje bi mogle biti i korisne za natapanje zemalja. Događa se protivno. Voda leži po nekoliko dana i ne može brzo da otiče, jer su joj prolazi uski. Ko- nobe u Kninu, koje su prema Krci, napune se vodom pa je svakomu vrlo lako da shvati da je od toga šteta jednaka kao i da se nije uredio tok Krke koji je utaman toliki navac progutao. — Istinitos ovih tvrdnja dokazana je fotografijom koju inter- pelant prilaže ovdje pod A. Međutim, vlastnici zemalja, koje su uz Krku, nadoknaduju državi velike svote novaca, koje oni moraju da plaćaju za to uređenje. Plaćanje te tako-zvane vodarine prevazilazi u ve- like koristi, koje je uređenje donijelo. Kao što uređenje nije završeno, tako i sa plaćanjem vodarine neide, kako bi trebalo. Mnogi plaćaju vodarinu, a da i nemaju zemalja uz Krku. Mnogi plaćaju i za sebe i za drugoga. Sve te neurednosti ne mogu se ni- kako svaltiti, jer interesovana stranka ne može nigdje da dobije ispravku tih neurednih upisa. Suvišno bi bilo i spominjati, da takvo neuređenje Krke ne može ni najmanje da pomogne nastojanju da nestane ili barem da se umanji groz- nica, koja je svakidašnji hljeb u mno- gim djelovima kninske krajine. Radi svega toga potpisani pita: 1. Je li Visokoj Vladi poznato, da uređenje Krke ne odgovara ni naj- manje svojoj svrsi, te da narod, i ako skupo plaća to uređenje, od istoga nema nikakve koristi? 1. Ako joj je to poznato, zašto ne preduzme potrebite korake o držav- nom trošku, jer ne bi bilo opravdano, da Kninjani i po to uređenje ? II. Ako joj to nije poznato, zašto ne naredi da dobije podrobne izvje- štaje o tome, pa da prema njima postupa ? drugi put plaćaju Cprcke 3eMJbe. CpGuja. Bojuu MuuucTap 2KuBKOBHH nojuuo je panu GoJrecTu cBojy OCTABKY, KOjy Kpa;5 joru uuje npumuo. Hacroju ce ca cBHx cTrpaHa, a 2KuBKOBHh NO- BYUe OCTABKY H JA H LA/bE OCTAHE HA cBomMe mMjecrTy. — Cpncka Blaja rnosBasga je crpy- ui»aka cBjerckora rvaca JI-pa Jysmuja Croknmacy u3 Ilpara, na oprau3ayje DaKkyJITET ATPOHOMCKH y GeOFpaJICKOM YHHBEP34TETY. CJIABHH CE CTPYUIbAK TOME 1I03HBY O/LA3BA0, TE: je, NOIIABLIH y Beorpa/, konpepucao ca MaHHCTpuMA H CTPYUIBALHMA, A y AKAJEMCKOME CE- HATy yHuBep3HTeTa OIpikao je BeJTuKO npenaBawe ca komoepenuujom. Kako OpraHu3anuoHu nporpam, iro je u3- joxuo JIp. Crokaca, 3Hauu yrnpaBo IIporpaM pala Ha npuBpenuome rmpe- nopohajy CpG6uje, Guo je cpnauHo no- 3ZUPaBJBEH H OJ CPICKOT IPYILTBA M on iuraMne. KpaJ, koju je IIpa Cro- KJIACY paHuje OJVIHKOBAO BHCOKHM OP- ZeHOM, NpuMuo ra je y ayzujeduujy, KOja je GuJa Bpilo cpnauna; a KpaJb je ca BEJHKOM IIAXKI6OM CIIYNIAO H3JIA- rame /I-pa CrOKJIaCa_ 0 IpuBpenHoM IIporpamy. Bocna u XepueroBuHa. Pa3sne mMa- NapcKke KOpnNOpanuje y IIOHIJBCJEBE Bpujeme uemiie ce 3agujehy go Bocne u XepueroBune, HekuzaH je CTHrJO y Capajeo 65 3aCTyrnHuKka MalJapckux TPFOBAuKHX HP HHZIYCTPHjCKHX KOPNO- pauuja. Mayapuma Heluiro mpeBuiie pacTy 3a3syGuue 3a OBHM 3eMJbaMA. Beh cy HX CTPIAJIH y OKBHP jenuH- CTBEH€ MAIJAPCKE IPIKABE. — Y yTopak cy couujajiucTu y Ca- pajeBy OlpaJu ckynuiruHy, Ha kojoj je. mpumbena pecojyuuja 3a yBejeie ycTasa y Bocuu. H3a ckyrmiuruHe TI0- hole o BJAIHHE 3fpale HP JEMOH- crpupanie 3a onhe jeuuako rmpaBo rjaca. Huje GuJ/O HHKAKBHX CYKOGa, uiTO je gocra uy IHOBATO. Crapa CpGuja u Mahenonuja. Ily- IITEHH CY HA CJIOGOLyY yamlledu Cp6u y Hosom Ilasapy, KOj4 Cy Gus OKPH- BIb€HH 34 3J/IOVaH BeJIHKO uapaje, jep ce je noka3a/o za cy IIOTIIYHO HEBHHH. — Ilo Crapoj Cp6uju u Ap6anuju IIHP€ Ce pa3HH IIPOTJIACH CA CJIHKOM nperenjeHra Ha ,apG6ananiku rnpuje- cro“, Ajranapa KacrpuorTe. Y nmporgacy Ce IIO3HBJ6€ HAPOJL, JA Ce /uFHE Ha opyxje u OCIOGOJH ,TYHHHCKOT“ pOTI- crBa. OBaj pan Anmazapa Kacrpnore HajGOJbBE KAPAKTEPMILIY I>ETOBH ATEHTH, KOjH Behu IMO FOZuHE NpoBOoLe y Ay- crpuju. Tpe6a umaTu Ha yMy H TO, Na KATOJIHUKH QpaTpu, Koje Aycrpuja TAMO NIAJb€, PA3HOCE IbETFOBY CJIHKY. Domaće vijesti. Odjeci zagrebačke presude. Svi svjetski listovi pišu odulje članke o zagrebačkoj presudi i žestoko je na- padaju. Zaslužuje napomenuti, da su o stvari svi vrlo dobro informisani. Rauch misli goniti dalje. Izgleda da je Rauchu bilo malo, što je na onaj svirjepi način progonio Srbe i što ih još i sada progoni. Pronosi se naime glas, da se Rauch nosi mišlju, da uskoro izda naredbu, kojom se na teritoriji Hrvatske i Slavonije za- branjuje izvješivanje srpske zastave i upotrebe srpskog grba i srpskih em- blema. Zaludu je pak Rauchu sva muka i svi progoni. Zastavu, grb i ostale srpske svetinje može on za-