Br. 79.

Dubrovnik 26. oktobra 1909.

God. XVIII.

..——

IZLAZI UTOPKOM i PETKOM

Cijena je listu na godinu:
7 stro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
Za ika K.12: za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu
Rukopisi se no vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onđa po po-
godbi. — Za priposlana, izjave 1
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

—-<.—

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik iizdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

«he

UIME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA!
Ćć. K. Okružni Sud u Dubrovniku na
prijedlog ć. k. državnog odvjetništva, odlu-
čio je da sadržaj ulomka članka Bilans (pri-
likom jedne godišnjice) i baš a) ulomak koji
počimlje sa ,da li je“ a svršava sa ,monar-
hije“ b) ulomak koji počimlje sa ,Narod“ a
gvršava sa »idilu“ c) ulomak, koji počimlje
ga dIkad“ a svršava sa ,oblasti“ d) dio u-
iomka, koji počimlje sa ,Ta“ a svršava sa
»prevario“ 8) dio ulomka, koji počimlje sa
Izvršena“ a Svrš iva sa »ispuni“ f) ulomak,
koji počimlje . »Posljednja“ a svršava sa
dobra“ h) ulomak koji počimlje sa ,Eto“
a svršava sa ,imenom“ štampani u politi-
čkom časopisu ,Đubrovnik“ br. 75 koji je
izašao u Dubrovniku na 12 oktobra 0. god.
pod odgovornim uređivanjem Nikole IL. Br-
kića, sadržava obilježja zločinstva smetanja
javnog mira ex 8 65 a) k. z.
Potvrđuje se izvršena zapljena u pogle-
du gorispomenutih ulomaka od a) b) c) d)
e) f) g) b); zabranjuje se daljnje širenje lista
u pogledu zaplijenjenih ulomaka; određuje

ge uništenje zaplijenjenih istisaka kao i oni-.

jeh što bi se slučajno još zaplijenili, suviše
rastava dotičnog štamparskog sloga i objelo-
danjenje presude u nastajnom broju istog
časopisa a to sve na temelju $ 498 k. p.i
8 20 zak. 17 decembra 1862, dočim biva di-
gnuta zapljena u pogledu ostalih ulomaka
rečenog članka.
RAZLOZI
Očito je, da se sa zaplijenjenim ulomci-
ma razdrašuje na mržnju i prezir protiv ze-
maljskoj upravi u Bosni-Hercegovini, učin
ovaj, koji se označuje zloč. smetanja javnog
mira ex 8 65 a) k. z. dok glede ulomaka od-
nosno kojih je bila dignuta zapljena, ne op-
stoje skrajnosti rečenog zločina, pak je s toga
bilo presuđeno kao gori.
Dubrovnik, dne 18. oktobra 1968. g
Drobac.

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA!

Ć. K. Okružni Sud u Dubrovniku na
prijedlog 6. k. državnog odvjetništva, odlu-
čio je da sadržaj ulomka članka ,Uspjeh
zagrebačkog procesa“ tiskana na 1 i 2 stupeu

1 stranice koji počimlje sa riječima“ ,Spre-'

mnost vlastodržaca a svršava sa ,za de-
setke godine“ br. 78 političkog časopisa
Dubrovnik koji je izašao na 22 oktobra pod
odgovornim uređivanjem Nikole L. Brkić
sačinjava zločin smetanja javnog mira po
5 65.2) k. z.

Potvrđuje se izvršena zapljena; zabra-
njuje se daljnje širenje lista u pogledu za-
Plijenjenog ulomka; određuje se uništenje
zaplijenjenih istisaka kao i onijeh koji bi se
slučajno još zaplijenili suviše rastava doti-
čnog štamparskog sloga i objelodanjenje
presude u nastajnom broju istog časopisa i
baš na prvoj stranici, a to sve na temelju
$ 498 k. p. i $ zak, 17 decembra 1862.

RAZLOZI

Očito je da se sa zaplijenjenim ulomkom
razdražuje na prezir i mržnju protiv drža-
Vne uprave Austro-Ugarske Monarhije, učin
ovaj koji se označuje zločinom po $ 65 a)
k. z, pak je s tog bilo osuditi kao gore,

Dubrovnik, dne 23 oktobra 1909,

E Bojanić.

Cp6uma na IIpumopjy.

Hecpetjenocr npuuuka y cprckoj

CTpanuu ua Ilpumopjy 6omno 0--

Cjeha cBaku pOzO0by6. CBaK eu
Na ce noBparu oHo Kpacno 1o6a,
kan cy Cp6u na Ilpumopjy, y-
NPyXeHu y jeguoj BOJbH, CTyNaJu
NPEx CBaKHM, y cBaKOj 3r0gu H
HE3TO/IH, KAO jenuHCTBEHA CTPAHKA,
CBujecna cBoje zanahe u jaka OHOM
MOPAJIHOM CHATOM, KOjy joj je urue
HETO zu poj naBao crowaH pal
'be3HuHjex ugaHoBa.
a KOJA CY y TIOCIbEJLbE BpH-
MIA HA YeJy crpanke, Ha-

cTojaja cy ga ce y cpaHuu y31p-
>«H opranu3anuja, Koja 6u joj o-
Ge36ujeuuja  OICTAHAK HP VTEC,
AIH IpH HajGOJBOj I>BHXOBOj BOJBH
Hujecy umama cpehe, HHTH CY IIO-
CTHIJIH _ OHOT ycnjexa, KOju &H, OJI-
roBapajyhu cBeorihoj Ke6H, NpH-
Kynuo cBe Cp6e Ha IIpumopjy Ha
jenHo moJbe CIOXKHOT H 3Zajenuu-
uKOT pala.

IlornucaHH, y cBoMe cBojcTBy

3ACTYTIHHKA HA HOBO u3aGpaHomM
ca6opy aJIMATHHCKOM, Ha OUHTJIEJI
oBe HecpetjeHocru npuiuka y cprt-
CKOj CTPAHLIH, OCjeTHILIE LA H E>HMA
Nana V Ny>KHOCT, a KAO 34KOHHTHM
IPe/ICTABEHLIHMA CPIICKOT HAPOJA
ua IIpuMopjy na cy ua TO u mo-
3BAaHH, NA NOoKyulajy Hehe u GuTH
GoJbe cpehie, ga oHu ocrBape onhy
ey Cp6a ua IlpuMopjy u yc-
IOCTABe  HEKAJALIIbe jeNHHCTBO H
CIIOTY.

lloroBopHo ca umaHoBuma Y-
npaBsuor OnG6opa cprcke crpanke,
NOTNIHCAHH  3ACTyTHHLH  CPNICKOF
HApOJlLA HA NAJIMATHHCKOM CAGOpy
OuiyuHime za y3aMy y cBoje pyke
H3BPII€E>e TOTA 3AJATKA.

Ilornucanu 3acryrnaHiu natonie.

nak 3a no6po, za 3a cana orpa-
HHUE IIOJ6BE CBOTA PALA HA FOPIBY
Jlanmanujy u /y6poBHuK, IorJe-
NOM Ha TO, ILTO je y IIOCIbEJIEE
BpujeMme crBOpena_y bBokH opra-
Hu3anuja, kojoj je Takobjep ujede
cpeljuBartbe OHAMOLIHHX NPHJIHKA
H OlHOLIAja; a TO CaMO O OHOF
BpeMmeHa kax he ce m oBaMo u
oHaMo, cByrje Beh cpejeuu Cp6u
na IlpuMopjy MOhu cBu yxBaruTH
y jeumuo OpaTckO KOJO. |

Ilornucauu, Koju y3 HajBpyhy
*KeJbY roje H TBPLY HAY, LA IA-
HAIIIbH IbHXOB INOKyILAj Hehe 0-
craru_ 6e3 ycujexa, Mopajy urak
Npu3HaT4 a HX y TOj Haji MOXe
OLPXKATH, 4 OCTBAP€IbY I>HXOBE H
OTihe K6/be La MOXe ITIOMOhiH CaMO
CBECPJIHH OJLA3HB KOL CBHjy CpI-
CKHX pozO.6y6a Ha IIpumopjy.

OGpahaMO ce Jake H 'HAPOJLY
H CBHM  POLO/BY6HMA  CPIICKHM,
MOJIehH HX JA HAM CBAK, KOJIHKO
MOxe, Gyne npu pyuu y uaBatja-
I>bY OBOF Y3BHIIEHOT 3A/LATKA.

Y 3a0py, 5. (18.) okilo6pa 1909.
GpnoKH SAGTJNHMUH Ha NaNMATHHCKOM GaGopy
Jip. Jlyjo BakoTuh, ]ip. Ilyman Babax,
lip. Crujeno KnexeBnuh,

Joco BuT. Kymimuuh, BanuMap Cumuh.

Pismo iz Sarajeva.

U Sarajevu, 22. oktobra.
Godišnjica aneksije naše otadžbine
prošla je u cijeloj zemlji u nekoj čud-
noj tišini. Ni vladini krugovi nijesu
činili osobitijeh svečanosti, a narod

se je držao postrance. S izvjesnijem
nepovjerenjem promatrao je narod
godišnjicu jednog za nj svakako sud-
bonosnog događaja, koji ga je doveo
u jednu nezavidnu i neprijatnu ne-
izvjesnost.

Ma kako neprijatno da je djelo-
vala aneksija na šire krugove, ipak
je iz obiljnijeh obećanja izvirala neka
nada, da će sa izvjesnošću položaja
naše otadžbine nastupiti i neka iz-
vjesnost narodnog položaja. Prvašnje
stanje — recimo istinu — bilo je ne-
snosno, pa nije čudo, što je narod
mislio, da će se pred licem svijeta,
barem da se njemu zamažu oči, udo-
voljiti datijem obećanjima.

Do sada se narodne nade nijesu
ispunile. Stanje je sada, regbi, mnogo
gore, nego li je prije bilo. U obeća-
nom ustavu gledamo na vrbi sviralu.
Makar da je u svojoj izričitosti obe-

ćanje sadržavalo najveću pospješnost,

ipak je ostalo — prazno obećanje, a,
na žalost, izgleda, da će na tome i
za dulje ostati.

Uza sve to, a da nas eventualni
dogodaji ne bi zatekli nepripravne,
odredili smo, da kod našeg naroda
pripravimo teren za ispravnu i oprav-
danu akciju u budućem ustavnom
životu. Po cijeloj zemlji drže se sada
okružne skupštine za biranje okružnih

odbora, koji će, kad potreba zaište,

na poziv centralnogo dbora, sastati se
u zemaljskoj skupštini i svestrano
raspraviti sva pitanja, koja zasijecaju
u interese našeg nacionalnog života.

Po raspoloženju i dosadašnjijem
rezultatima možemo sa zadovoljstvom
konstatirati jednodušnost i potpuno
ispravno shvaćanje položaja i sada-
šnjijeh i docnijih političkijeh prilika,
što se najbolje ogleda u izboru osoba
za okružne odbore. Što naše nade
gube u obećanjima vlastodržaca, koja
se rijetko i djelomično ispunjavaju,
to sada dobivaju u jednodušnosti na-
šeg naroda. Ako i nije to velika u-
tjeha, ali je svakako dobit, o kojoj
će i prije i poslije vladini faktori mo-
rati voditi računa.

Doći će vrijeme, nema sumnje, da će
se morati proglasiti ustav i za našu,
danas u Evropi jedinu neustavnu ze-
mlju. A taj događaj, ma kako polu-
tansku prinovu donio, naći će nas
pripravne, okupljene i kompaktne.
Pitanje izbora poslanika za sabor ne
će biti pitanje ličnosti, već opće na-
rodno pitanje, koje će se prema općoj
volji i općim interesima i riješavati.
U tome leži veći dio važnosti ovoga
našega pripravnog pokreta, a u tome
će biti težina i važnost zadataka ze-
maljske skupštine, koja će, pored
ostalog, ustanoviti program i spro-
vesti jaku i sigurnu organizaciju stran-
ke, koja će predstavljati, kao što i
danas po nacionalnom obilježju pred-
stavlja, jednu moćnu i kompaktnu

cjelinu sa gotovo polovicom ukupnog .

stanovništva, koje predstavlja veliku
relativnu većinu.

O stanovištu naše organizacije pre-
ma drugijem grupacijama ne može se
za sada s pozitivnošću govoriti. Sva-
kako, vjerujući u patriotizam i pot-
punu korektnost osoba, koje su do
sada birane u okružna predstavništva,

računamo za sigurnom pretpostavkom,
da će se i toj udesiti prema zahtje-
vima općijeh narodnijeh interesa i
cjelokupne naše otadžbine. U to vje-
rujemo i s tijem vjerovanjem pouz-
dano gledamo u svoju budućnost.

O daljem razvitku ovoga pokreta
izvijestiću vas u svoje vrijeme.

koko

Nekidan se je u Sarajevu konsti-
tuisao starčevićanski hrvaski klub,
koji nosi na sebi franko-furtimaško-
klerikalno-natražnjački karakter, sa
svijem onijem manama i vrlinama,
koje se opažaju na jednoj stranci te-
lića. Vlada je taj klub raspustila, jer
da još nije podnio pravila na odo-
brenje. Iz ovijeh formalnijeh ,progo-
na“, koje mi vrlo dobro razumijemo,
šačica sarajevskijeh frankovaca hoće
da stvaraju politički kapital, te, osim
mučeničkog vijenca, prisvajaju sebi
bezočnu utjehu, da je vlada raspu-
stila njihov klub, jer je u njemu u-
vidjela jedno revolucijonarno  gnije-
zdo. Ne ćete sada da se čovjek slatko
nasmije! Frankovci i revolucionarne
težnje!? Misle da je svijet naivan,
kao što su naivni njihovi telići.

Sarajlija.

Ilacmo u3 bBeorpaja.
Y Beorpany, 22. okTOGpa.
YcbeL jegHOF HE3HATHOT  JIAIICYCA,
KOju je u3Gjerao y IIPETIIOCIBEJIE>eM
MOME IHCMy, usrjenano je Guo, za
je Kpu34 y HanleM MHHHCTApCTBY Beh
oma Guja nacrynuja. Au To uuje
TakO Guo. Ilocrojana je camo 6Goja-
34H, za he Kpusa nacrynuru 360r
OCTaBK€ MHHHCTpa BOjHOT ŽKuBKOBHA.
Y ocraromM TO ce je namo pasa6paru
H M3 CaMOTA TIHCMA. |
Ona HexoTuuHa norpjemka Ha »a-
JIOCT Nanac nocraje jegia HcrTuHa, caMO
C TOM PA3JIMKOM, IITO je KpMu3a Ha-
CTyTIMJIA M3 KPyTHX MOTuBa. Munucrap
npaBne PuGapau noguao je MuHucrpy
npencjenuuky CBojy OCTABKY, H OBA
je ša co6oM NoByKJIa ocraBky nuujezor
MHHHCTapCcTBa, KOjy je KpaJb npumuo.
Kopak MuHHucTpa Pu6apua uanenaniuo
je u 3ampenacTHo u 3eMJBY H eroBe

UpyroBe. Kan ce ysMe y nperpec cBe |

OHO IITO je nperxojujio PuGapueBoj
OCTABILIH, H€ ryGehiH H3 BHJLA ZEMAJBCKY
KoHdepennujy, KOjy je npeu zoratajem
IpXKala HApO/IbauKa CTpaHKa, OHJA Ce
jacHo Moxe na Bul, za ce je r. Pu-
Gapau MOpao ja NnoKOpu BOJbH CTpa-
Haukor ojGopa. Per6u, na pa3no3n,
Koje je ca HeoGaBujemiTe»uMa 0 rmu-
Tamy 3ajma PuGapau uaBeo, mujecy.
de fakto pasnosu ocraske, na je TO
Guja CaMO H3JHuKA, NOJ KOjOM Cy Ce
KPHJIH pa3/1034, KOju npen jaBnomihy
NO i He Cu GHJIHK ONpaBnaHH.

EJeM, KaKO GHJIO JA GHJIO, HETBOPHO
KOAJIHNHOHO MHHHCTApCTBO je malo.
Csu nokyuaju, ga ce Kpusa pujeniH
Ce3 ynauuux npomjeHa, ocranu cy 6e3
ycnjexa, Makap za je TO Guo u mo
*KEIBH KPAJBEBOj H IIO IKEJBH HAPOJI-
HOj. Hu umaHnoBu Brnaze, Koju cy u
NOJEujeJu OCTABKY, HHjECY Z4NOBOJBHH
C KPH30M, jep 3Hany, za ona ne he
GuTH OJI KOPHCTH, HAPOYHTO y zaHANI-
IbHM NpuJtuKaMa, Kan je CpGuju Mupuu