Br. 79. Dubrovnik 26. oktobra 1909. God. XVIII. ..—— IZLAZI UTOPKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: 7 stro-Ugarsku, Bosnu i Herce- Za ika K.12: za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu Rukopisi se no vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onđa po po- godbi. — Za priposlana, izjave 1 javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. —-<.— Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik iizdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. «he UIME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA! Ćć. K. Okružni Sud u Dubrovniku na prijedlog ć. k. državnog odvjetništva, odlu- čio je da sadržaj ulomka članka Bilans (pri- likom jedne godišnjice) i baš a) ulomak koji počimlje sa ,da li je“ a svršava sa ,monar- hije“ b) ulomak koji počimlje sa ,Narod“ a gvršava sa »idilu“ c) ulomak, koji počimlje ga dIkad“ a svršava sa ,oblasti“ d) dio u- iomka, koji počimlje sa ,Ta“ a svršava sa »prevario“ 8) dio ulomka, koji počimlje sa Izvršena“ a Svrš iva sa »ispuni“ f) ulomak, koji počimlje . »Posljednja“ a svršava sa dobra“ h) ulomak koji počimlje sa ,Eto“ a svršava sa ,imenom“ štampani u politi- čkom časopisu ,Đubrovnik“ br. 75 koji je izašao u Dubrovniku na 12 oktobra 0. god. pod odgovornim uređivanjem Nikole IL. Br- kića, sadržava obilježja zločinstva smetanja javnog mira ex 8 65 a) k. z. Potvrđuje se izvršena zapljena u pogle- du gorispomenutih ulomaka od a) b) c) d) e) f) g) b); zabranjuje se daljnje širenje lista u pogledu zaplijenjenih ulomaka; određuje ge uništenje zaplijenjenih istisaka kao i oni-. jeh što bi se slučajno još zaplijenili, suviše rastava dotičnog štamparskog sloga i objelo- danjenje presude u nastajnom broju istog časopisa a to sve na temelju $ 498 k. p.i 8 20 zak. 17 decembra 1862, dočim biva di- gnuta zapljena u pogledu ostalih ulomaka rečenog članka. RAZLOZI Očito je, da se sa zaplijenjenim ulomci- ma razdrašuje na mržnju i prezir protiv ze- maljskoj upravi u Bosni-Hercegovini, učin ovaj, koji se označuje zloč. smetanja javnog mira ex 8 65 a) k. z. dok glede ulomaka od- nosno kojih je bila dignuta zapljena, ne op- stoje skrajnosti rečenog zločina, pak je s toga bilo presuđeno kao gori. Dubrovnik, dne 18. oktobra 1968. g Drobac. U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA! Ć. K. Okružni Sud u Dubrovniku na prijedlog 6. k. državnog odvjetništva, odlu- čio je da sadržaj ulomka članka ,Uspjeh zagrebačkog procesa“ tiskana na 1 i 2 stupeu 1 stranice koji počimlje sa riječima“ ,Spre-' mnost vlastodržaca a svršava sa ,za de- setke godine“ br. 78 političkog časopisa Dubrovnik koji je izašao na 22 oktobra pod odgovornim uređivanjem Nikole L. Brkić sačinjava zločin smetanja javnog mira po 5 65.2) k. z. Potvrđuje se izvršena zapljena; zabra- njuje se daljnje širenje lista u pogledu za- Plijenjenog ulomka; određuje se uništenje zaplijenjenih istisaka kao i onijeh koji bi se slučajno još zaplijenili suviše rastava doti- čnog štamparskog sloga i objelodanjenje presude u nastajnom broju istog časopisa i baš na prvoj stranici, a to sve na temelju $ 498 k. p. i $ zak, 17 decembra 1862. RAZLOZI Očito je da se sa zaplijenjenim ulomkom razdražuje na prezir i mržnju protiv drža- Vne uprave Austro-Ugarske Monarhije, učin ovaj koji se označuje zločinom po $ 65 a) k. z, pak je s tog bilo osuditi kao gore, Dubrovnik, dne 23 oktobra 1909, E Bojanić. Cp6uma na IIpumopjy. Hecpetjenocr npuuuka y cprckoj CTpanuu ua Ilpumopjy 6omno 0-- Cjeha cBaku pOzO0by6. CBaK eu Na ce noBparu oHo Kpacno 1o6a, kan cy Cp6u na Ilpumopjy, y- NPyXeHu y jeguoj BOJbH, CTyNaJu NPEx CBaKHM, y cBaKOj 3r0gu H HE3TO/IH, KAO jenuHCTBEHA CTPAHKA, CBujecna cBoje zanahe u jaka OHOM MOPAJIHOM CHATOM, KOjy joj je urue HETO zu poj naBao crowaH pal 'be3HuHjex ugaHoBa. a KOJA CY y TIOCIbEJLbE BpH- MIA HA YeJy crpanke, Ha- cTojaja cy ga ce y cpaHuu y31p- >«H opranu3anuja, Koja 6u joj o- Ge36ujeuuja OICTAHAK HP VTEC, AIH IpH HajGOJBOj I>BHXOBOj BOJBH Hujecy umama cpehe, HHTH CY IIO- CTHIJIH _ OHOT ycnjexa, KOju &H, OJI- roBapajyhu cBeorihoj Ke6H, NpH- Kynuo cBe Cp6e Ha IIpumopjy Ha jenHo moJbe CIOXKHOT H 3Zajenuu- uKOT pala. IlornucaHH, y cBoMe cBojcTBy 3ACTYTIHHKA HA HOBO u3aGpaHomM ca6opy aJIMATHHCKOM, Ha OUHTJIEJI oBe HecpetjeHocru npuiuka y cprt- CKOj CTPAHLIH, OCjeTHILIE LA H E>HMA Nana V Ny>KHOCT, a KAO 34KOHHTHM IPe/ICTABEHLIHMA CPIICKOT HAPOJA ua IIpuMopjy na cy ua TO u mo- 3BAaHH, NA NOoKyulajy Hehe u GuTH GoJbe cpehie, ga oHu ocrBape onhy ey Cp6a ua IlpuMopjy u yc- IOCTABe HEKAJALIIbe jeNHHCTBO H CIIOTY. lloroBopHo ca umaHoBuma Y- npaBsuor OnG6opa cprcke crpanke, NOTNIHCAHH 3ACTyTHHLH CPNICKOF HApOJlLA HA NAJIMATHHCKOM CAGOpy OuiyuHime za y3aMy y cBoje pyke H3BPII€E>e TOTA 3AJATKA. Ilornucanu 3acryrnaHiu natonie. nak 3a no6po, za 3a cana orpa- HHUE IIOJ6BE CBOTA PALA HA FOPIBY Jlanmanujy u /y6poBHuK, IorJe- NOM Ha TO, ILTO je y IIOCIbEJIEE BpujeMme crBOpena_y bBokH opra- Hu3anuja, kojoj je Takobjep ujede cpeljuBartbe OHAMOLIHHX NPHJIHKA H OlHOLIAja; a TO CaMO O OHOF BpeMmeHa kax he ce m oBaMo u oHaMo, cByrje Beh cpejeuu Cp6u na IlpuMopjy MOhu cBu yxBaruTH y jeumuo OpaTckO KOJO. | Ilornucauu, Koju y3 HajBpyhy *KeJbY roje H TBPLY HAY, LA IA- HAIIIbH IbHXOB INOKyILAj Hehe 0- craru_ 6e3 ycujexa, Mopajy urak Npu3HaT4 a HX y TOj Haji MOXe OLPXKATH, 4 OCTBAP€IbY I>HXOBE H OTihe K6/be La MOXe ITIOMOhiH CaMO CBECPJIHH OJLA3HB KOL CBHjy CpI- CKHX pozO.6y6a Ha IIpumopjy. OGpahaMO ce Jake H 'HAPOJLY H CBHM POLO/BY6HMA CPIICKHM, MOJIehH HX JA HAM CBAK, KOJIHKO MOxe, Gyne npu pyuu y uaBatja- I>bY OBOF Y3BHIIEHOT 3A/LATKA. Y 3a0py, 5. (18.) okilo6pa 1909. GpnoKH SAGTJNHMUH Ha NaNMATHHCKOM GaGopy Jip. Jlyjo BakoTuh, ]ip. Ilyman Babax, lip. Crujeno KnexeBnuh, Joco BuT. Kymimuuh, BanuMap Cumuh. Pismo iz Sarajeva. U Sarajevu, 22. oktobra. Godišnjica aneksije naše otadžbine prošla je u cijeloj zemlji u nekoj čud- noj tišini. Ni vladini krugovi nijesu činili osobitijeh svečanosti, a narod se je držao postrance. S izvjesnijem nepovjerenjem promatrao je narod godišnjicu jednog za nj svakako sud- bonosnog događaja, koji ga je doveo u jednu nezavidnu i neprijatnu ne- izvjesnost. Ma kako neprijatno da je djelo- vala aneksija na šire krugove, ipak je iz obiljnijeh obećanja izvirala neka nada, da će sa izvjesnošću položaja naše otadžbine nastupiti i neka iz- vjesnost narodnog položaja. Prvašnje stanje — recimo istinu — bilo je ne- snosno, pa nije čudo, što je narod mislio, da će se pred licem svijeta, barem da se njemu zamažu oči, udo- voljiti datijem obećanjima. Do sada se narodne nade nijesu ispunile. Stanje je sada, regbi, mnogo gore, nego li je prije bilo. U obeća- nom ustavu gledamo na vrbi sviralu. Makar da je u svojoj izričitosti obe- ćanje sadržavalo najveću pospješnost, ipak je ostalo — prazno obećanje, a, na žalost, izgleda, da će na tome i za dulje ostati. Uza sve to, a da nas eventualni dogodaji ne bi zatekli nepripravne, odredili smo, da kod našeg naroda pripravimo teren za ispravnu i oprav- danu akciju u budućem ustavnom životu. Po cijeloj zemlji drže se sada okružne skupštine za biranje okružnih odbora, koji će, kad potreba zaište, na poziv centralnogo dbora, sastati se u zemaljskoj skupštini i svestrano raspraviti sva pitanja, koja zasijecaju u interese našeg nacionalnog života. Po raspoloženju i dosadašnjijem rezultatima možemo sa zadovoljstvom konstatirati jednodušnost i potpuno ispravno shvaćanje položaja i sada- šnjijeh i docnijih političkijeh prilika, što se najbolje ogleda u izboru osoba za okružne odbore. Što naše nade gube u obećanjima vlastodržaca, koja se rijetko i djelomično ispunjavaju, to sada dobivaju u jednodušnosti na- šeg naroda. Ako i nije to velika u- tjeha, ali je svakako dobit, o kojoj će i prije i poslije vladini faktori mo- rati voditi računa. Doći će vrijeme, nema sumnje, da će se morati proglasiti ustav i za našu, danas u Evropi jedinu neustavnu ze- mlju. A taj događaj, ma kako polu- tansku prinovu donio, naći će nas pripravne, okupljene i kompaktne. Pitanje izbora poslanika za sabor ne će biti pitanje ličnosti, već opće na- rodno pitanje, koje će se prema općoj volji i općim interesima i riješavati. U tome leži veći dio važnosti ovoga našega pripravnog pokreta, a u tome će biti težina i važnost zadataka ze- maljske skupštine, koja će, pored ostalog, ustanoviti program i spro- vesti jaku i sigurnu organizaciju stran- ke, koja će predstavljati, kao što i danas po nacionalnom obilježju pred- stavlja, jednu moćnu i kompaktnu cjelinu sa gotovo polovicom ukupnog . stanovništva, koje predstavlja veliku relativnu većinu. O stanovištu naše organizacije pre- ma drugijem grupacijama ne može se za sada s pozitivnošću govoriti. Sva- kako, vjerujući u patriotizam i pot- punu korektnost osoba, koje su do sada birane u okružna predstavništva, računamo za sigurnom pretpostavkom, da će se i toj udesiti prema zahtje- vima općijeh narodnijeh interesa i cjelokupne naše otadžbine. U to vje- rujemo i s tijem vjerovanjem pouz- dano gledamo u svoju budućnost. O daljem razvitku ovoga pokreta izvijestiću vas u svoje vrijeme. koko Nekidan se je u Sarajevu konsti- tuisao starčevićanski hrvaski klub, koji nosi na sebi franko-furtimaško- klerikalno-natražnjački karakter, sa svijem onijem manama i vrlinama, koje se opažaju na jednoj stranci te- lića. Vlada je taj klub raspustila, jer da još nije podnio pravila na odo- brenje. Iz ovijeh formalnijeh ,progo- na“, koje mi vrlo dobro razumijemo, šačica sarajevskijeh frankovaca hoće da stvaraju politički kapital, te, osim mučeničkog vijenca, prisvajaju sebi bezočnu utjehu, da je vlada raspu- stila njihov klub, jer je u njemu u- vidjela jedno revolucijonarno gnije- zdo. Ne ćete sada da se čovjek slatko nasmije! Frankovci i revolucionarne težnje!? Misle da je svijet naivan, kao što su naivni njihovi telići. Sarajlija. Ilacmo u3 bBeorpaja. Y Beorpany, 22. okTOGpa. YcbeL jegHOF HE3HATHOT JIAIICYCA, KOju je u3Gjerao y IIPETIIOCIBEJIE>eM MOME IHCMy, usrjenano je Guo, za je Kpu34 y HanleM MHHHCTApCTBY Beh oma Guja nacrynuja. Au To uuje TakO Guo. Ilocrojana je camo 6Goja- 34H, za he Kpusa nacrynuru 360r OCTaBK€ MHHHCTpa BOjHOT ŽKuBKOBHA. Y ocraromM TO ce je namo pasa6paru H M3 CaMOTA TIHCMA. | Ona HexoTuuHa norpjemka Ha »a- JIOCT Nanac nocraje jegia HcrTuHa, caMO C TOM PA3JIMKOM, IITO je KpMu3a Ha- CTyTIMJIA M3 KPyTHX MOTuBa. Munucrap npaBne PuGapau noguao je MuHucrpy npencjenuuky CBojy OCTABKY, H OBA je ša co6oM NoByKJIa ocraBky nuujezor MHHHCTapCcTBa, KOjy je KpaJb npumuo. Kopak MuHHucTpa Pu6apua uanenaniuo je u 3ampenacTHo u 3eMJBY H eroBe UpyroBe. Kan ce ysMe y nperpec cBe | OHO IITO je nperxojujio PuGapueBoj OCTABILIH, H€ ryGehiH H3 BHJLA ZEMAJBCKY KoHdepennujy, KOjy je npeu zoratajem IpXKala HApO/IbauKa CTpaHKa, OHJA Ce jacHo Moxe na Bul, za ce je r. Pu- Gapau MOpao ja NnoKOpu BOJbH CTpa- Haukor ojGopa. Per6u, na pa3no3n, Koje je ca HeoGaBujemiTe»uMa 0 rmu- Tamy 3ajma PuGapau uaBeo, mujecy. de fakto pasnosu ocraske, na je TO Guja CaMO H3JHuKA, NOJ KOjOM Cy Ce KPHJIH pa3/1034, KOju npen jaBnomihy NO i He Cu GHJIHK ONpaBnaHH. EJeM, KaKO GHJIO JA GHJIO, HETBOPHO KOAJIHNHOHO MHHHCTApCTBO je malo. Csu nokyuaju, ga ce Kpusa pujeniH Ce3 ynauuux npomjeHa, ocranu cy 6e3 ycnjexa, Makap za je TO Guo u mo *KEIBH KPAJBEBOj H IIO IKEJBH HAPOJI- HOj. Hu umaHnoBu Brnaze, Koju cy u NOJEujeJu OCTABKY, HHjECY Z4NOBOJBHH C KPH30M, jep 3Hany, za ona ne he GuTH OJI KOPHCTH, HAPOYHTO y zaHANI- IbHM NpuJtuKaMa, Kan je CpGuju Mupuu