Dubrovnik 5. novembra 1909. God. XVIII. Br. 82. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je lištu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godina surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — BROVNI POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, ručunska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. U Dubrovniku, 4. novembra. Možda ni u jednom gradu na našem Primorju nijesu bile potre- bite izvjesne reforme, kao u Du- brovniku. U njemu su se opažali mnogi i mnogi nedostaci, koji su i radi glasa i radi položaja i radi primamljive klime mjesta osjetno se ispoljavali kao potrebe, koje je trebalo podmiriti. Sve je to i samo građanstvo uviđalo, ali ili s jednih ili s drugih razloga stvar se je za- vlačila s dana na dan, s godine na godinu. U pošljednje vrijeme Dubrovnik je doveden u položaj, koji je sam sobom nalagao, da se o stvari ozbiljno razmisli i da se tako olako ne uzimlje, želi li se, da po- stane ono, za čim se je išlo i za čim se opravdano još i danas ide. Dalmatinski sabor prihvatio je zakonsku osnovu, kojom se Du- brovnik ima proglasiti kurortom. To je davnašnja opća želja i ista- knuta potreba, koje su se name- tale sa vanredno primamljivim po- ložajem i jedinstvenom blagom klimom: mjesta. A u pošljednje vrijeme pala je konačna odluka, da on postane sjedištem zapovje- dništva XVI. vojnog zbora. Za kurort Dubrovnik je jedin- stven. Teško je uopće naći mjesta i kraja, koje bi se sa svojim po- ložajem i klimom moglo mjeriti sa Dubrovnikom. Ali bez izvje- snih reforama on je teško, uza sve svoje prirodne prednosti, mogao da ima toliko privlačive snage i udobnosti, koliko bi inače trebalo. Kao sjedište vojnog zapovjedništva teško je mogao, ovakav kakav je danas, udovoljiti svojim zahtjevima. Razumljivo je već i s tog razloga, što su se mnogi zauzeli, da se po mogućnosti svim osjetljivijim po- trebama nađe načina za njihovo podmirenje. Osim električnog tram- Way-a, koji sam sobom predstavlja jednu veliku prinovu, uzela se je inicijativa za podmirenje potrebe oskudice stanova, koja bi najprije imala da udovolji zahtjevima po- treba sjedišta vojnog zapovjedni- štva. Društvo za unapređenje grada uzelo je preda se najozbiljniji rad, koji je već pokazao osobitih re- sultata i koji kud i kamo više obećava. Osim ovih, više manje privatnih inicijativa, vidimo sada i općinsko upraviteljstvo, da je uzelo u pre- tres i ozbiljno preduzelo, da pod- miri druge potrebe, koje se inače ne bi dale podmiriti. Sjednica op- enskog vijeća od nedjelje odskače 40 Začetak jedne nove etape u razvitku našeg grada. Njeni za- ključci, koji se sa svojom važnošću osobito ističu, nijesu tako neznatni, niti su tako strašni, kako u prvi mah izgledaju. Ali ipak pri tome treba vrlo oprezno postupati. Ne ćemo da zalazimo u kritiku rada prvašnjih općina, sa svim tim, što bi se ona protegla na rad sve do danas, već ćemo samo pa-. ziti na sadašnjost, imajući u vidu i budućnost. Jedino tako naša kri- tika, koja je prožeta objektivnom iskrenošću zaštite građanskih inte- resa, moći će imati stvarnih us- pjeha, ne bude li se strančarski shvaćati. Iz prošlosti možemo samo da crpemo pouka, ali drugi realni rezultati nijesu mogući. Pri ovakom velikom pothvatu, kakav je istaknut u zaključcima pomenutog općinskog vijeća, treba dakle velike opreznosti i radi svr- he zaključaka i radi interesa grada. S pametnom ekonomijom može se i još zamašnija dužnost preduzeti, a bez toga svaki jači pothvat mo- gao bi da znači i katastrofu. No ostavimo to na stranu, s uvjere- njem, da će ljudi, kojima je stvar - u rukama, znati i moći u tom po- gledu najispravnije postupati. Zaista od vijeća istaknute refor- me prestavljaju u svom ostvarenju veliku dobit, koja će, uvjereni smo, naći odraza u odobrenju cijelog građanstva. Nameće nam se pak dužnost, da upozorimo na elek- tričnu rasvjetu, koja igra znatnu ulogu i koja je danas ispod svake kritike. “Popraćajući ovako površno ini- cijativu za unapređenje grada, na- damo se, da će ona prinijeti stvar- nih resultata, koji će potpuno za- dovoljiti i građanstvo i strani ele- menat, čiji će se broj, nema sum- nje, sve više povećavati usljed udobnosti i primamljivosti, kojima će ih naš grad sebi privlačiti. Ilacmo 43 CapajeBa. Y CapajeBy, 2. uoBemGpa. Hala x«uBa u BPJIO arujHa aruTa- uuja, KOjy CMO _y NOCIbEJIbE BpujeMe npeny3enu 3a cpeljuBawe naruujex npu- JIHKA .H 34 O36HJI6HY NIPHNIPABY, zA HAC eBeHTyaJiHu goraljaju_ He 3aTeky He- npunpaBie, He uje, per6u, no hynu u3BjecumM akTOpuma. IIpemna ce pajiu KOHTpOJIe jaBHOCTH HE IIpPe/LY3HMA TIpO- THBA TOTA HHIITA OTBOPEHO, HIAK Ce HCNOJL BOJE pOBapu H HACTOjH HAC Ce OMECTH y paly, KOju CMO Npe/y3eJu. Hema cymiwe za he TO Hacrojaime Gu- BATH nocTeneno nojauaaHo u za he Ce IIOKYIIATH CBH /LO3BOJBEHH H HCJLO- 3BOJb€HH HAUHHH, LA CE H3430B€ KAKBA 36pKka y HalueM KHBOTY. A uuje HCKJbY - geHo, ga ce ue ueba6puuupa KakaB Kpynuuju nokyuaj, Koju Gu umao za OLFOJIH H ONpaBla O/rojiy npokma- MOBaWa ycraBa, koju je uamueM jaBHOM *KHBOTY TAKO H TOJIH4KO OL NOTpeGe. IlosuaTu noJIHTHUKH NpOTyBa H BOHa HaluHx ,caMocTanana“ Ip. IlumuTpn- jesuh zao ce je na MHr_O3F0 HA IIO- Ca0 H pau Hu CFJABeE H CIETE, JA Ipe HApoOJlIOM OMAJOBAXKH HALI pal H THME NOCJIJKH BPATY IIAKJIEHOME. Ca CBOjHM HENOIITEHHM IIOJIHTHUKHM PaOM 43 HajGJIMIKEe NPOLNIOCTH OTKPHO je mapony Kapre u nocao My He uje HHTH MOXE Ja He OHOM ycnjecHonihy, Ha KOjy je ou uekana pauyuao. H y 3/y MMA HeIITO zOGpa — uecro ce uyje, a TO ce caga HnajGosbe u majja- cuuje ucnosvaBa. Hapoj je nporsejao u He he zna uue ua gujenak oGehawa OBOTA H3META CPIICKOTA IPYIITBA. Ila ce ne Gu ysemo Kao za zmajem Gor 3Ha KAKB€ BAXKHOCTH OBOME HH- KoroBuhy, usjasuhiy, ja caM ra cro- MEHYO CaMO KAO jenaH /IMO OHOTA, LITO Ce Ipeny3suMIbe Cc u3Bjecde 1pyre CTpaHe y CBPXy la ce oMeTe Hati paJ. Kako pekox, TO je camo jenaH Mo. Hma Tora nocra, Iuro 6u ce zao u3HujeTu u pacBujeTJuTu. Ilujety Haniy 3eMJby IOTIJIABHJIH CY pa3Hu imunujyuu u uurpuranru. Hu ro jana za cy TO /by2u, koju uMajy CBPxy HAJSOpa HANI€r NOJIHTHUKOT H IPY- IITBEHOT 2KMBOTA. CBE Cy KOjeKAKBE CKHTHHLE H Nponajmune, kojuma je 3a- HAT, za NpoBonupajy 4 Ja«KHO IEHYH- uupajy MupHe u noimreHe rpatjane. HM TakB€ HHJHBHNYB€E — 3aMHCIHTE caMO — nporexupajy omu, Koju cy y IIpBOM peuy nosBaHu, za uyBajy rpa- ljaHCcTBO OL CBAKOBpCcHujex pa36ojnuka. Jlananiia ,Cpncka Pujeu“ noHocu jeuuo ruyno rnucMo, koje je eku ,pe- BOJI UHOHAPHH“ KIYG u3 Baalyke pa3šacnnao mMHorujeM yrjenaujeM Cpr- ckujeM TproBnuma no Bocuu u Xep- HETOBHHH. Y IbeMy C€+ TPAKH HO- Bana 3a peBonyuujy, kojy je Taj KIy6 Gajaru no yrnyrama nekujex 3Ba- uuunujex Juna u3 Beorpana 3acHoBao. Hapouuro ce ucruue npujerwa, za he cBaku onaj, KOju H€ IIOILAJbE TpaKEHY CBOTy, KOj4_npokaxe Bacruma (sic!) HCTAKHyT€ HaMjepe M KOjH Ce H€ IpH- KSbyuH TOj peBoJyuuoHapHoj akuuju, IJIATHTH CBOJOM FTJIABOM. — MH oBake ce nojaBe cacaujem M4pHO npomaTpajy! Hura ce He npejiy3uMIbe, za ce oBoj MOpaJiHoj u zpyrurBeHoj 6oJecT4 crane Ha NyT; FOTOBO GuX MOFa0 Ka34TH A ce oHa uaKk 4 norojyje. Ilanac ce uze 34 THM, Ja Ce curyp- HOCT Hac Cp6a u ocramujex ono3Hiu- OHaJiHHjex emeMeHaTa, Koju He _.nyuiy y imrpe6epcku por, yuuHu OBHCHOM O BOJbH OBHjex HM OBakHjex nponajiuna. AJI4 HAC TO y HAII€EM 3AKOHHTOM HA- crojawy, za ce u3Bojyjy nmpaBa na- pona, ue he Hu nHajmawe oMecTH. Hama je 6op6a orBopena, Hamu cy" njaHoBu jacuu, na ce 3a cBoje jeso- Babe He GojuMOo. A cimuiu ekcnepu- MEHTH H€ MOTy jaBHOcT 3acnujenaru, HHTH MOTy HahH KOJI Ibe OjLOGpetba. Jom uemro xoky za cnoMeHeM 3a GoJby waycrpauujy csujex_uurpura u HacTojaia, Ka Ce KOJIHKO TOJIHKO OKPIbH u ocna6u nanra cuara, Bjiara je uajaja Hapeui6y, ma Ce cBe ImyMcKke IiuTeTre NOUBPTHY HAJWIEKHOCTH Cyla H na. ce — JIOTHUHO — CY]JE KAO Npecryriuu 31ouuHcTBa kpalje. 3a uuM ce TOM HA- penGomM uze — Hama je cacBujem jacHo. HecperTHu Hapoln, Koju je oroJiHo 1o KOxe, Guhe jou Buie crujeniieH, a noiBphu he ra Tume jom ropemM ynauBy zyrapa. M3 Gojasuu — TaKO ce GapeM pauyua — la ra JIyrap He npujau u He ornaivKa Guhe npunyljeH 3ZABOJLIHTH CE 34 IbETOBOM BOJbOM. A 1WuTO TO 3H4uu cana rnpen ua6ope, Huje Tpe6a na HanomMHibeM. Ilocbe;iune ce ouuryjy jom u y TOME, IITO he CBakH OHaj, Koju Gyne ocyhjeu 3a LIYMCKE IITETE, fecte 31IOUHHCTBO Kpafje, H3TyGHTH IACHBHO IIpaBO M360pa. Kako ce Bujiu, oGehane peopme 4uy uanpujen Kao panu. 3HaTmKe'bHH CMO IlaK, XOh€ JIH Ce OBAKO CTAIE MOliH OLpKATH H zOLNHHje, KAL NOGH- jemo HajaB/Jb€HH yCTAB. = Capajnuja. Srpska Zora. Ima već nekoliko godina da postoji ovo naše prosvjetno i privredno dru- štvo, a mnogi Srbi niti ne znaju za društveni zadatak i kada im se pita članarina ili dobrovoljni prilog, pitaju, što je to Srpska Zora i što je do sada uradila. Moguće je, da to pitaju iz komoditeta, da lakše mogu odbiti molbu povjerenika i zanijekati i onaj par helera, a moguće je zbilja, da im o Srpskoj Zori nije ništa ni poznato, jer ne prate pisanje novina i u opšte ne prate razvitak našeg prosvjetnog ' i privrednog rada. Baš radi toga da im kažemo, što je Srpska Zora i koji joj je zadatak, te da im bar u kratko predočimo što je učinila, pozabavi- ćemo se malko tim pitanjem, ali već uuaprijed izjavljujemo, da vas rad Srpske Zore nemoguće je iznijeti u jednom kratkom članku. , Zadatak je Srpske Zore, da potpo- maže širenje prosvjete i podizanje privređe Srba na Primorju. Prama tome osniva i potpomaže osnivanje raznih prosvjetnih ustanova kao na- rodnih knjižnica, škola, potpomaže po- hadanje škola, davajući štipendije i pripomoći, potpomaže izdavanje knji- ga, izdava list za narod i potpomaga širenje pismenosti, dijeleći narodu besplatno knjige i davajući nagrade i pripomoći za održavanje analfabet- skih kursova; pomaže podizanje pri- vrede, osnivajući zemljoradničke za- druge, štedionice i druge privredne ustanove, brine se o izučavanju trgo- vine, zanatai poljoprivrede, nastojeći da što veći broj djece ode u šegrte, u koju im svrhu dava upustva i pri- pomoći, te dava štipendije za izuča- vanje gospodarskih i trgovačkih škola. Zadatak je Srpske Zore prama tome vrlo opsežan i vrlo znamenit i važan za podizanje narodnog blagostanja. Društvo se od početka svoga rada brinulo i neprestano se brine, da taj zadatak što bolje izvede. Rad je ot- počet davanjem štipendija za izuča- vanje visokih škola, te je u tu svrhu bilo udijeljeno odmah u početku ne- koliko pripomoći. Kasnije se od toga odustalo, pošto se došlo do uvjerenja, da narod bez učitelja, bez vještih tr- govaca i zanatlija ne može napredo- vati, pa ma i imao stotine advokata,