Dubrovnik 5. novembra 1909.

God. XVIII.

Br. 82.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je lištu na godinu:

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godina surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

BROVNI

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, ručunska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

U Dubrovniku, 4. novembra.

Možda ni u jednom gradu na
našem Primorju nijesu bile potre-
bite izvjesne reforme, kao u Du-
brovniku. U njemu su se opažali
mnogi i mnogi nedostaci, koji su
i radi glasa i radi položaja i radi
primamljive klime mjesta osjetno
se ispoljavali kao potrebe, koje je
trebalo podmiriti. Sve je to i samo
građanstvo uviđalo, ali ili s jednih
ili s drugih razloga stvar se je za-
vlačila s dana na dan, s godine
na godinu.

U pošljednje vrijeme Dubrovnik
je doveden u položaj, koji je sam
sobom nalagao, da se o stvari
ozbiljno razmisli i da se tako
olako ne uzimlje, želi li se, da po-
stane ono, za čim se je išlo i za
čim se opravdano još i danas ide.

Dalmatinski sabor prihvatio je
zakonsku osnovu, kojom se Du-
brovnik ima proglasiti kurortom.
To je davnašnja opća želja i ista-
knuta potreba, koje su se name-
tale sa vanredno primamljivim po-
ložajem i jedinstvenom blagom
klimom: mjesta. A u  pošljednje
vrijeme pala je konačna odluka,
da on postane sjedištem zapovje-
dništva XVI. vojnog zbora.

Za kurort Dubrovnik je  jedin-
stven. Teško je uopće naći mjesta
i kraja, koje bi se sa svojim po-
ložajem i klimom moglo mjeriti
sa Dubrovnikom. Ali bez  izvje-
snih reforama on je teško, uza sve
svoje prirodne prednosti, mogao
da ima toliko privlačive snage i
udobnosti, koliko bi inače trebalo.
Kao sjedište vojnog zapovjedništva
teško je mogao, ovakav kakav je
danas, udovoljiti svojim zahtjevima.

Razumljivo je već i s tog razloga,
što su se mnogi zauzeli, da se po
mogućnosti svim osjetljivijim po-
trebama nađe načina za njihovo
podmirenje. Osim električnog tram-
Way-a, koji sam sobom predstavlja
jednu veliku prinovu, uzela se je
inicijativa za podmirenje potrebe
oskudice stanova, koja bi najprije
imala da udovolji zahtjevima po-
treba sjedišta vojnog zapovjedni-
štva. Društvo za unapređenje grada
uzelo je preda se najozbiljniji rad,
koji je već pokazao osobitih re-
sultata i koji kud i kamo više
obećava.

Osim ovih, više manje privatnih
inicijativa, vidimo sada i općinsko
upraviteljstvo, da je uzelo u pre-
tres i ozbiljno preduzelo, da pod-
miri druge potrebe, koje se inače
ne bi dale podmiriti. Sjednica op-
enskog vijeća od nedjelje odskače
40 Začetak jedne nove etape u

razvitku našeg grada. Njeni za-
ključci, koji se sa svojom važnošću
osobito ističu, nijesu tako neznatni,
niti su tako strašni, kako u prvi
mah izgledaju. Ali ipak pri tome
treba vrlo oprezno postupati.

Ne ćemo da zalazimo u kritiku
rada prvašnjih općina, sa svim
tim, što bi se ona protegla na rad
sve do danas, već ćemo samo pa-.
ziti na sadašnjost, imajući u vidu
i budućnost. Jedino tako naša kri-
tika, koja je prožeta objektivnom
iskrenošću zaštite građanskih inte-
resa, moći će imati stvarnih us-
pjeha, ne bude li se strančarski
shvaćati. Iz prošlosti možemo samo
da crpemo pouka, ali drugi realni
rezultati nijesu mogući.

Pri ovakom velikom pothvatu,
kakav je istaknut u zaključcima
pomenutog općinskog vijeća, treba
dakle velike opreznosti i radi svr-
he zaključaka i radi interesa grada.
S pametnom ekonomijom može se
i još zamašnija dužnost preduzeti,
a bez toga svaki jači pothvat mo-
gao bi da znači i katastrofu. No
ostavimo to na stranu, s uvjere-
njem, da će ljudi, kojima je stvar -
u rukama, znati i moći u tom po-
gledu najispravnije postupati.

Zaista od vijeća istaknute refor-

me prestavljaju u svom ostvarenju
veliku dobit, koja će, uvjereni smo,
naći odraza u odobrenju cijelog
građanstva.  Nameće nam se pak
dužnost, da upozorimo na elek-
tričnu rasvjetu, koja igra znatnu
ulogu i koja je danas ispod svake
kritike.
“Popraćajući ovako površno ini-
cijativu za unapređenje grada, na-
damo se, da će ona prinijeti stvar-
nih resultata, koji će potpuno za-
dovoljiti i građanstvo i strani ele-
menat, čiji će se broj, nema sum-
nje, sve više povećavati usljed
udobnosti i primamljivosti, kojima
će ih naš grad sebi privlačiti.

Ilacmo 43 CapajeBa.

Y CapajeBy, 2. uoBemGpa.

Hala x«uBa u BPJIO arujHa aruTa-
uuja, KOjy CMO _y NOCIbEJIbE BpujeMe
npeny3enu 3a cpeljuBawe naruujex npu-
JIHKA .H 34 O36HJI6HY NIPHNIPABY, zA HAC
eBeHTyaJiHu goraljaju_ He 3aTeky He-
npunpaBie, He uje, per6u, no hynu
u3BjecumM akTOpuma. IIpemna ce pajiu
KOHTpOJIe jaBHOCTH HE IIpPe/LY3HMA TIpO-
THBA TOTA HHIITA OTBOPEHO, HIAK Ce
HCNOJL BOJE pOBapu H HACTOjH HAC Ce
OMECTH y paly, KOju CMO Npe/y3eJu.
Hema cymiwe za he TO Hacrojaime Gu-
BATH nocTeneno nojauaaHo u za he
Ce IIOKYIIATH CBH /LO3BOJBEHH H HCJLO-
3BOJb€HH HAUHHH, LA CE H3430B€ KAKBA
36pKka y HalueM KHBOTY. A uuje HCKJbY -
geHo, ga ce ue ueba6puuupa KakaB

Kpynuuju nokyuaj, Koju Gu umao za
OLFOJIH H ONpaBla O/rojiy npokma-
MOBaWa ycraBa, koju je uamueM jaBHOM

*KHBOTY TAKO H TOJIH4KO OL NOTpeGe.

IlosuaTu noJIHTHUKH NpOTyBa H BOHa
HaluHx ,caMocTanana“ Ip. IlumuTpn-
jesuh zao ce je na MHr_O3F0 HA IIO-
Ca0 H pau Hu CFJABeE H CIETE, JA
Ipe HApoOJlIOM OMAJOBAXKH HALI pal
H THME NOCJIJKH BPATY IIAKJIEHOME.

Ca CBOjHM HENOIITEHHM IIOJIHTHUKHM
PaOM 43 HajGJIMIKEe NPOLNIOCTH OTKPHO
je mapony Kapre u nocao My He uje
HHTH MOXE Ja He OHOM ycnjecHonihy,
Ha KOjy je ou uekana pauyuao. H y
3/y MMA HeIITO zOGpa — uecro ce
uyje, a TO ce caga HnajGosbe u majja-
cuuje ucnosvaBa. Hapoj je nporsejao
u He he zna uue ua gujenak oGehawa
OBOTA H3META CPIICKOTA IPYIITBA.

Ila ce ne Gu ysemo Kao za zmajem
Gor 3Ha KAKB€ BAXKHOCTH OBOME HH-
KoroBuhy, usjasuhiy, ja caM ra cro-
MEHYO CaMO KAO jenaH /IMO OHOTA, LITO
Ce Ipeny3suMIbe Cc u3Bjecde  1pyre
CTpaHe y CBPXy la ce oMeTe Hati paJ.
Kako pekox, TO je camo jenaH Mo.
Hma Tora nocra, Iuro 6u ce zao
u3HujeTu u pacBujeTJuTu.

Ilujety Haniy 3eMJby IOTIJIABHJIH CY
pa3Hu imunujyuu u uurpuranru. Hu ro
jana za cy TO /by2u, koju uMajy CBPxy
HAJSOpa HANI€r NOJIHTHUKOT H IPY-
IITBEHOT 2KMBOTA. CBE Cy KOjeKAKBE
CKHTHHLE H Nponajmune, kojuma je 3a-
HAT, za NpoBonupajy 4 Ja«KHO IEHYH-
uupajy MupHe u noimreHe rpatjane.
HM TakB€ HHJHBHNYB€E — 3aMHCIHTE
caMO — nporexupajy omu, Koju cy y
IIpBOM peuy nosBaHu, za uyBajy rpa-
ljaHCcTBO OL CBAKOBpCcHujex pa36ojnuka.
Jlananiia  ,Cpncka Pujeu“  noHocu
jeuuo ruyno rnucMo, koje je eku ,pe-
BOJI UHOHAPHH“  KIYG u3 Baalyke
pa3šacnnao mMHorujeM yrjenaujeM Cpr-
ckujeM TproBnuma no Bocuu u Xep-
HETOBHHH. Y  IbeMy C€+ TPAKH  HO-
Bana 3a peBonyuujy, kojy je Taj
KIy6 Gajaru no yrnyrama nekujex 3Ba-
uuunujex Juna u3 Beorpana 3acHoBao.
Hapouuro ce ucruue npujerwa, za he
cBaku onaj, KOju H€ IIOILAJbE TpaKEHY
CBOTy, KOj4_npokaxe Bacruma (sic!)
HCTAKHyT€ HaMjepe M KOjH Ce H€ IpH-
KSbyuH TOj peBoJyuuoHapHoj akuuju,
IJIATHTH CBOJOM FTJIABOM. — MH oBake
ce nojaBe cacaujem M4pHO npomaTpajy!
Hura ce He npejiy3uMIbe, za ce oBoj
MOpaJiHoj u zpyrurBeHoj 6oJecT4 crane
Ha NyT; FOTOBO GuX MOFa0 Ka34TH A
ce oHa uaKk 4 norojyje.

Ilanac ce uze 34 THM, Ja Ce curyp-
HOCT Hac Cp6a u ocramujex ono3Hiu-
OHaJiHHjex emeMeHaTa, Koju He _.nyuiy
y imrpe6epcku por, yuuHu OBHCHOM O
BOJbH OBHjex HM OBakHjex nponajiuna.
AJI4 HAC TO y HAII€EM 3AKOHHTOM HA-
crojawy, za ce u3Bojyjy nmpaBa na-
pona, ue he Hu nHajmawe oMecTH.

Hama je 6op6a orBopena, Hamu cy"

njaHoBu jacuu, na ce 3a cBoje jeso-
Babe He GojuMOo. A cimuiu ekcnepu-
MEHTH H€ MOTy jaBHOcT 3acnujenaru,
HHTH MOTy HahH KOJI Ibe OjLOGpetba.

Jom uemro xoky za cnoMeHeM 3a
GoJby waycrpauujy csujex_uurpura u
HacTojaia, Ka Ce KOJIHKO TOJIHKO OKPIbH
u ocna6u nanra cuara, Bjiara je uajaja
Hapeui6y, ma Ce cBe ImyMcKke IiuTeTre
NOUBPTHY HAJWIEKHOCTH Cyla H na. ce

— JIOTHUHO — CY]JE KAO Npecryriuu
31ouuHcTBa kpalje. 3a uuM ce TOM HA-
penGomM uze — Hama je cacBujem jacHo.
HecperTHu Hapoln, Koju je oroJiHo 1o
KOxe, Guhe jou Buie crujeniieH, a
noiBphu he ra Tume jom ropemM
ynauBy zyrapa. M3 Gojasuu — TaKO
ce GapeM pauyua — la ra JIyrap He
npujau u He ornaivKa Guhe npunyljeH
3ZABOJLIHTH CE 34  IbETOBOM  BOJbOM.
A 1WuTO TO 3H4uu cana rnpen ua6ope,
Huje Tpe6a na HanomMHibeM. Ilocbe;iune
ce ouuryjy jom u y TOME, IITO he
CBakH OHaj, Koju Gyne ocyhjeu 3a
LIYMCKE IITETE, fecte 31IOUHHCTBO Kpafje,
H3TyGHTH IACHBHO IIpaBO M360pa.
Kako ce Bujiu, oGehane peopme
4uy uanpujen Kao panu. 3HaTmKe'bHH
CMO IlaK, XOh€ JIH Ce OBAKO CTAIE
MOliH OLpKATH H zOLNHHje, KAL NOGH-
jemo HajaB/Jb€HH yCTAB. = Capajnuja.

Srpska Zora.

Ima već nekoliko godina da postoji
ovo naše prosvjetno i privredno dru-
štvo, a mnogi Srbi niti ne znaju za
društveni zadatak i kada im se pita
članarina ili dobrovoljni prilog, pitaju,
što je to Srpska Zora i što je do sada
uradila. Moguće je, da to pitaju iz
komoditeta, da lakše mogu odbiti
molbu povjerenika i zanijekati i onaj
par helera, a moguće je zbilja, da im
o Srpskoj Zori nije ništa ni poznato,
jer ne prate pisanje novina i u opšte
ne prate razvitak našeg prosvjetnog '
i privrednog rada. Baš radi toga da
im kažemo, što je Srpska Zora i koji
joj je zadatak, te da im bar u kratko
predočimo što je učinila, pozabavi-
ćemo se malko tim pitanjem, ali već
uuaprijed izjavljujemo, da vas rad
Srpske Zore nemoguće je iznijeti u
jednom kratkom članku. ,

Zadatak je Srpske Zore, da potpo-
maže širenje prosvjete i podizanje
privređe Srba na Primorju. Prama
tome osniva i potpomaže osnivanje
raznih prosvjetnih ustanova kao na-
rodnih knjižnica, škola, potpomaže po-
hadanje škola, davajući štipendije i
pripomoći, potpomaže izdavanje knji-
ga, izdava list za narod i potpomaga
širenje pismenosti, dijeleći narodu
besplatno knjige i davajući nagrade
i pripomoći za održavanje analfabet-
skih kursova; pomaže podizanje pri-
vrede, osnivajući zemljoradničke za-
druge, štedionice i druge privredne
ustanove, brine se o izučavanju trgo-
vine, zanatai poljoprivrede, nastojeći
da što veći broj djece ode u šegrte,
u koju im svrhu dava upustva i pri-
pomoći, te dava štipendije za izuča-
vanje gospodarskih i trgovačkih škola.

Zadatak je Srpske Zore prama tome
vrlo opsežan i vrlo znamenit i važan
za podizanje narodnog blagostanja.
Društvo se od početka svoga rada
brinulo i neprestano se brine, da taj
zadatak što bolje izvede. Rad je ot-
počet davanjem štipendija za izuča-
vanje visokih škola, te je u tu svrhu
bilo udijeljeno odmah u početku ne-
koliko pripomoći. Kasnije se od toga
odustalo, pošto se došlo do uvjerenja,
da narod bez učitelja, bez vještih tr-
govaca i zanatlija ne može napredo-
vati, pa ma i imao stotine advokata,