Br. 84.

Dubrovnik 12. novembra 1909.

God. XVIII.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM

Cijena je Nstu na godinu:

Za Austro-Ugersku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno :
Pretplata i oglasi šalju se admini.
straciji lista a dopisi uredništvu
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-.
kovna pisma ne primaju se. —

POJEDINI BROJ 19 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javno zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživa u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. .

Kriza u monarhiji.

Cijela Austro-Ugarska monarhija
nalazi se danas pod pritiskom teške
političke krize, koja koči pravilni
razvitak konstitucionalnog državnog
života, a ne čini dobru uslugu ni
diplomatskim  odnošajima prema
vani. U Austrijskoj krizi, sa nekim
parlamentarnim  abnormalnostima
pojedinih pokrajina, i u Ugarskoj
krizi, sa neustavnim stanjem Hr-
vatske, ispoljava se vrlo izrazito
opšta. nutrnja državna kriza. Ri-
jetko je kada naša država bila u
težim prilikama jedne sveopšte krize,
gotovo bez izlaza za pravilno i
potrebno riješenje !

Nije nikakvo čudo, što u ova-
kim  nuirnjim prilikama današnji
vlastodršci  pomišljaju na  privre-
menu apsolutističku vladavinu. Svi
pokušaji, da se izglade postojeće
oprjeke, koje su stvorene privile-
gisanim položajem njemačke i ma-
džarske bahatosti, ostali su bez
stvarnih resultata, čak su situaciju
još više pogoršali.

I najobičnijem političkom laiku
mora biti jasno, da se riješenje
jednoga pitanja može pravilno  iz-
vesti samo onda, kad se udesi
prema uzrocima, koji su ga iza-
zvali. A u našoj se državi baš to
izbjegava, šta više ide se protiva
vjetru razorne moći. Zapostavlja se
jedina mogućnost, koja je u bli-
skim. istorijskim dogođajima izvo-
jevala sebi pravo . državnog ure-
đenja i poretka: ravnopravnost

naroda.
Ako se igdje ima voditi računa

o slobodi i ravnopravnosti, Austro-
Ugarska monarhija, kao smjesa
raznolikih elemenata, bez obilježja
nacionalne državne ideje, imala bi
doći na prvo mjesto. Njena poli-
tička formula subordinacije poje-
dinih elemenata onemogućava uspo-
stavu mirnog razvitka i stvara u-
vjete neprekidnih trzavica. A ništa
kao to, osobito u odsudnim mo-
mentima, ne ubija državnu snagu
i ne stvara uvjete pojavama, koje su
državnici danas uzeli na nišan bez
da uopšte i postoje.

Sa podnašnjem na sankciju po-
krajinskih zakona o zaštiti njema-
čkog jezika učinjen je atentat na
egzistenciju slavenskih manjina,
koje silom samoobrane moraju
tražiti svoju zaštitu sa svim mo-
gućim dozvoljenim i nedozvoljenim
sredstvima. Ako usljed političkih
prilika nemaju prava samoopredje-
ljenja, niko im ne može poreći
pravo i dužnost svoje nacionalne
samoobrane. A jedan razvitak, koji
sa prirodnim zakonom opstanka

stoji u potpunom kontrastu, dovodi
konačno do prave političke anarhije.

Isti se uzroci ispoljavaju i u
ugarskoj krizi. I tamo i ovamo
vodi se neprirodna, gotovo uzur-
patorska politička hajka na sve
što slavenski diše. Međusobni su-
kobi, koji se time stvaraju, ne mo-
gu da posluže opštim državnim
interesima, niti takav sistem može
da prisvoji silu cjelokupne snage.
Pretpostavka apsorbiranja zaposta-
vljenih: nacija nema niti može da
ima oslona u savremenom. zahtje-
vu, koji je istaknut osveštanim i
jedino ispravnim načelom: /iberte,
egalite, fraternite, logično ne može
da se u današnjem vijeku sprovede
i ostvari. Nacijonalna svijest, sli-
vena sa opštim ljudskim pravima,
ne poznaje sile i ni pred kakvim
nasiljima ne odstupa, već, napro-
tiv, sve više jača i u potrebi izbije
eksplozivnom snagom, koja ruši
prepone njenom razvitku.

U ispravnom shvaćanju  priro-
dnog zakona razvitka naroda, koji
je u istoriji najistaknutije manite-
stovan, treba tražiti uvjete pravil-
nom državnom razvitku. A od
toga baš naši vlastodršci najviše
odstupaju i silom idu k ponoru,
koji su napredniji narodi snagom
nacionalnih i ljudskih prava davno
preskočili. I sve dotle, dok sami
budu stvarali uzroke, naša će dr-
žava patiti od bolesti, koja je da-
nas očitovana u sveopštoj politi-
čkoj krizi.

Austro-Ugarska monarhija hoće
silom, usprkos većeg dijela, da
svoju političku aktivnost veže kao
integralni dio pangermanske agre-
sivnosti. U tome je izvor nepriro-
dnoj pojavi zapostavljanja jakog
slavenskog elementa, koji nastoji,
kao i ostali svijet, da ovu bujicu
svede u pravo njeno korito, bez
opasnosti jedne katastrofalne po-
plave.

Svakome treba dati svoje. Za-
dovoljstvo je prvi uvjet pravilnom
razvitku. I dokle god to načelo ne
dođe do pobjede, monarhija ne će
ozdraviti od bolesti, koja je tišti i
podgriza. Upotreba nasilnih sred-
stava može izazvati jaku reakciju
sa nepredviđenim pošljedicama, ali
nikada ne može dovesti do kapi-
tulacije opšte ljudsko pravo i pravo
egzistencije pojedinih naroda.

Srbi će se radovati, kad jednoga
dana dočekaju proklamovanje ra-
vnopravnosti u cijeloj monarhiji.
Hoće li to biti prije ili poslije,
ovisi o uviđavnosti vlastodržaca i
istrajnosti boraca.

gu bum

Munoganoguti y KTaJuju.

Tlomro je seh Guo y Beuy, BepnuHy
u JloHnoHy, CPIICKH MHHHCTAP BAIPCKHX
nocana MunoBaHnoBuli crurao je y Pum.
Hajnpuje ce je Ha _Lyro vasroBapao
ca TaujaHCKHM MHHHCTPOM  B4EbCKHX
nocana Turonujem.

MuHucrTapcka Kpu34 — mute ,Cor-
riere della Sera“ — yen koje je
IIAJIO KOAJIHUHOHO MHHHCTAPCTBO, HA-
crano y Cp6uju 3a aHekcuje Bocne
H XEpueroBuHe Kao KaKBO MHHHCTAp-
CTBO Hapojue oGpaHe, ocraBuja ra je
Ha cBOM Mjecry. I. MugnoBaHnoBuli je
Npy»KHO NOKA34 TOJIHKE CIIPETHOCTH H
ycrpajuocTu, a Gu Guja BeluKa Io-
rpjeruka NpeKHHYTH Ib€TOBO YMHO H
MapsbuBo njego. Hakom anekcuje, y
Cy«OGy ca Aycrpo-YrapcKOM, y3 KHBE
aruTanuje y yHyTpanuibocrTu 3Hao je ua
y3upxu cuje CpGuje u na ca mocTo-
jaHcTBOM u3auhe ua cyKo6a. CyrgacHo
ce je CMATPAJIO, LA CY IGETOBE HOTE y
3ajuboj Gagkanckoj Kpu3u Guje BEOMA
caperue. MunoBaHoBuh je uo ye
BpeMeHa y PuMy H TOBOpH JAKO TA-
JiHjaHCKH.

NonucHuKy IOMEHYTOT  MMHJIAHCKOT
jucrTa je pekao, Ja IberoB rmnyTr Hema
noce6ue Hero uudopmaTuBHe mucanje:
yrlo3iaru HaumMe nucno3sunuuje u crTa-
HOBMILITA BCJIHKHX CHJIA Y TIHTAIGHMA,
KOja ce oguoce ua Cp6ujy a ucrojo-

Guo npuonhuTu HM CPICKe KOBE H

namjepe. Koucrarupao je, za ce y E-
Bponu cxBaha 4 yBaxaBa Ipxaie Cp-
Guje 3a NOCIbEJIEB€ KPH3E.

CnoMeHyB HyTapibe IoTeLIKOhe, Koje
ce y Aycrpuju onupy yranaueiy Tp-
TOBHHCKOT yroBOpa, MujoBaHoBuh je
HarjiacHO KaKO je xea CpGnje, za
ce Taj yroBop IWuTo npuje cknonu #4
ja ce y3upxe 1IuTo 6o.bu ojinomaju
cycjegcrBa ca monapxujomM. Hcrakao je
na ce y CpG6uju nojaxe BeJuKa ro-
JIHTHUKA BAKHOCT yFOBOpy, jep 6u 0-
Baj ycmocraBuo Hopmaine ojuonmaje.
EKOHOMCKH Taj yFOBOp H€ 6u KAO y-
TOBOp HMaO BCJIHKE BAXKHOCTH 34 Cp-
Gujy. Y OHeKHBAI>Y KOHAUHOT  yTAHA-
uetba, cpricka je TPrOBHHA IOTpaKHJA
Apyre nyTeBe 4 CTOTA HE TPIIH.

3a CBOF IIJTOBAIbA CPIICKH Ce je MH-
HuCTap HHOPMHpPAO H O XKEJBEZHHLIH
IyuHaB-JanpaH. AKO Ta uHibeHuna 6y/1e
MHOrO KOpucTuJa Cp6unja — pekao je
MunoBaHoBuli HOB4HAPY — KOpHCTHh€
H CBEM EBPOIICKOM IIPOMETy, H 34 TO
He TpeGa BjepoBaru rJmaCOBHMA O TO-
GOXKIHM NIPOTHBHOCTHMA HEKHX BEJIH-
KHX CuJa. Cana ce pala 0 rpali»H
npyre y Crapoj Cp6uju u AnGannju.
Typcka je BEOMA CyCPETJBHBA, TE HEMA
BeJIHKHX HephjelueHux noremkoha 0
TOKY H 34BpllETKy TE Npyre, Koju he
no cBoj npunuuu 6uTu y gyuu San
Giovanni di Medua. Ozarne 6u orpa-
HaK uMao uhu zo bapa.

Cp6uja je — peue nanabe Mugno-
BaHOBHH — CA BCJIHKHM 34 /L0BOJbCTBOM
nouyga Bujecr Oo NOTNyHOM CNOpa3yMy
Pycuje u Hranuje o Bankany. Cp6uja
je to jyuep umMaa Ha Tucyhe /oka3ša
npujareecrBa MHranuje u Pycuje aa
CBOjy HEOJIBHCHOCT HM COGOJLAH pa3BOj
BJracTuTe enepruje. lanac ce OoBo npH-
jaTe/b6CTBO NOJBOCTPY4ABA CIOPAZYMOM
NBHjy BCAHKHX CHJA 3aneuaueHumM y
Pakonuljujy.

H3a Pakonutuja caujenuo je nocjer
Kpasba Depnunanjna. Cryuaj je cperHo
njenoBao. TypucruuKa eKcKypauja Kpa-
ba ČDEpIuHAHJIA HMA 34 CTAJIHO IIOJIH+
THUKE BAKHOCTH: 3HAUH, JA CY OJIHO-
maja uamMetjy Byrapcke u Cp6uje MHOrO
cpnauHuju u noy3snanuju Hero y npo-
UJIOCTH, HM Za Huje ZAJEeKO JAH, y
KOjeM he ce oBu oJuHonaju pa3BuTH
Ha sajeguuuKoj OCHOBH  COJIHJLAPHHX
uHTEpeca.

O kakBoj Gankanckoj čenepanuju
HEMA CMHCJIA CaA TOBOpHTH, jep Ta
je BaH rpaHuua akTyejne u dakruuHe
nojurTuke. To za 6u ce Aycrpo-Yrap-
CKA MOFJIA NpeoGpa3HTu y CJABEHCKY
Np»KABY, He MOXE Ce Ha Cp6ujy Hero
HEH3PABHO OJIHOCHTH, 4 H3paBHO MO-
rio Gu Ce TuuarTH caMo Caena y
Aycrpo-Yrapckoj. Anu u Tpujasu3aM
y MOHapxuju kao 1IuTro u  Gakancka
benepanuja 34 Caja Cy BaM peaJIHOCTH.

— 3Zaucra — JOLA HOBHHAP — HA-
Mjecro TpuaiuaMa_ 6uo je npouec y
3arpe6y. lliro mMucne y Cp6uju o
npecy 1?

— CxBarTuheTe, K40 MHHHCTApP H&
MOTY Na MH3pa3HM HHKAKOBA Cyla O
TOM, IITO BplIH GpaBna Ipyre 3eMJb€ ,
K40 CpGuu MOry BaM pehu, za MeHu
KaO MH MOjHM  CYIJEMEIBALHMA O-
craje u KOpuCTH Cyl, INTO ra je o
TOM Npouecy zao CaB rnpocBunjeTJbeHu
cBujeT.

O Hyrpibeu_nonoxajy y CpGuju,
MugaoBaHnoBuh je pekao, na je Hop-
MAJaH, M na je MHHHCTApCKY KPH3y
Guo ouekuBaTH. MuuucrepujaJiHa Be-
huua je jou jaka, on 160 cnusuja ce
je ua 130. Bujecru o nojoxajy uuHa-
cruje noTuuy yBujeKk 43 HCTOT BpeJa
u He onroBapajy ucruuu. Hynua je
cucreMarcka KaMIaWa, Koja je Beh
yBpujemuna npuuua bopka... Tako
ce je u o iwemMy, MuaoBaHoBHhy, IIH-
Calo, za cy ra Kyilaiu y6uTu, Ja
Gozyje ot cpua HTJI.

MunuucTap je cBoje usjaBe 34BplliHO.
Tlonoxaj M4paH y YHYTPAIOCTH H
npeko rpamuuna. Hamu onuomaju ca
llpuom TopoM Cy MH3BpCHH, NOTNYHE
CJIOTE, OCHOBAHH HA HJLEHTHUHOCTH HH-
Tepeca.

Pismo iz Skoplja.
U Skoplju, 5. novembra.

Nama su Srbima u ovim nam pra-
djedovskim zemljama, gdje leže raz-
bacane kosti slavnih nam predaka,
dojadili teški dani arnautskih zuluma.
Jaučemo i pištimo, vičemo i tražimo
pomoć, ali nam pomoći ni od kuda.
I Bog nas je više zaboravio! A. ovaj
pakleni svijet, ova bezdušna Evropa
gleda nebrojena zločinstva, koja na
nesretnoj srpskoj raji, na goloj i iz-
mučenoj sirotinji vrše bijesni arnaut-
ski zulumčari. Ne prođe jedan dan,
ne iščezne jedna noć, a da ovi okor-
jeli razbojnici ne počine kakvo nasilj-
ničko, kakvo krvničko nedjelo. Do-
jadilo je, braćo, doteščalo je stanje,
duša nam je u podgrlac došla!

Po danu nas progone na sred čar-
šije; po noći nas i po kućama napa-
daju. Nigdje nam ne dadu mira.
Zatvaraju nam škole, to sveto nasleđe
Save Nemanjića, da nas zračak pro-
svjete ne ožari. Ruše nam svete hra-