Dubrovnik 16. novembra 1909. God. XVIII. Br. 85. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- ovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. pretplata 1 oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješću i sli- čne objuve plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako ge višo puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petilaog retka 20 para. ——— a —— \ Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik iizdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. " < sapa Polemički dvoboj. Poznato je javnosti, pod kakvim je pritiskom priznata sa strane ve- likih sila potreba promjene 29. člana berlinskog ugovora. U tom priznanju, koje se smatralo i kao priznanje aneksije Bosne i Herce- govine, sadržana je težina poraza ruske diplomacije i njenih save- znica, a u isto vrijeme i pritajena opasnost sigurne odmazde. I malo pronicavom političaru moralo je biti jasno, da je naglo i nepriro- dno riješenje spora značilo odga- đanje sukoba. Događaji su se i docnije razvi- jali vrlo naglo. U nizu njihovu vidno se ističe sastanak u Racco- nigi-u, koji ima i svojih sporednih, vrlo istaknutih strana. Potpuno i namjetno zaobilaženje Austro-U- garske monarhije i obilaženje nje- mačke prijestonice u diplomatskom rječniku predstavlja atak na iskre- nost političkih odnošaja, a usr- dnost prijema i svestranost spo- razuma, koji je pošljedica identi- čnosti interesa Rusije i Italije, do- punjuje: namjerno političko < igno- risanje. U tome je jasno i otvoreno iz- bila težnja paraliziranja snage, čija je presija utišala buru događaja. Ona se je i prije opažala, ali je tek sada izbila. Polemički dvoboj iz- među Izvoljskog i Aehrenthala, koji je u pošljednje vrijeme tako na- prasno i bez suvremenih motiva izbio, predstavlja jednu diplomat- sku igru, prenatrpanu varnicama izazivačke tendencije. U ,Fornigtly Review“ izašao je članak, koji je, po nekom jedva čujnom glasu, inspirisao sam Iz- voljski, da je on, ruski ministar izvanjskih posala, u Buhlovicama dao: Austriji svoju privolu na a- neksiju Bosne i Hercegovine i da je predložio čak i aneksiju Novog Pazara. Sa svim tim, što je u članku izneseno mišljenje, koje se slaže sa stanovištem bečke vlade, članak se djelomično pripisuje Izvoljskom, kao neka izazovna makinacija. »Novoje Vremja“ donosi izjavu ministra Izvoljskog, u kojoj tvrdi, da je Aehrenthalu u Buhlovicama istakao, da je pitanje Bosne i Her- cegovine evropsko pitanje, pa da se zato sazove evropska konieren- cija. Uredništvo pak lista nadove- zuje na ovu izjavu, da Bosna i Hercegovina još nijesu austrijske zemlje, jer da su se vlasti izjavile Samo sporazumne sa potrebom Promjene 29, člana berlinskog u- 80Vora, ali formalno da ne priznaše aneksiju, To je u glavnom dvoboj, koji se ima nekoliko vremena vodi. On, bez sumnje, predstavlja jedan diplomatski dvoboj, koji može da ima nedoglednih pošljedica. Ma kako izgledao lične naravi, ipak ima svoju političku važnost. Jedan srpski diplomata, koji je vrlo dobro upućen u ovu aieru, dao je u privatnom povjerljivom razgovoru izjavu, koja djelomično priznaje tendenciju: ,Bože daj, da i Aehrenthal i Izvoljski, kao takovi, za dugo ostanu. Možda će se Baću- ška opametiti i poraditi, da na pri- mljeni šamar šamarom odgovori!“ — U naivnosti ove izjave ogleda se prepredenost opreznosti, koja, kao svojima, pripada ljudima svo- ga položaja. Ali ma kako naivna izgledala, ipak naslućiva događaje, koji bi kao posljedica Aehrenthalove po- litike imali nastupiti. Kombinacije se dadu lako izvo- diti. Češće su pogrješnog osnova, ali mogu imati i stvarnosti. U ovoj igri, koja nije bez svoje pozadine, stvarna je ipak težnja, da se je- dnom dođe do uspješne odmazde, koja se kao tradicija provlači. A već usljed toga naša je monarhija stavljena pred jednom mogućnoš- ću, koju joj ne bi naknadila for- malna promjena i onako stvarnog posjeda. Ovo je svakako jedan prilog više razvikanom uspjehu Aehren- thalove politike. Osamljenost mo- narhije, koja se sve više sužuje na jedinu Njemačku, ni malo ne ide u prilog njenom položaju. Evropa je pošljednjim političkim događa- jima stvorila formulu, koja monar- hiju baca na suprotnu stranu. O- vakav njen položaj nije ni malo zavidan, naročito u nutrnjem po- litičkom haosu, koji predstavlja vrtoglavicu pangermanskog gos- podstva. Politika pretpostavlja umješnost, koja ističe faktični uspjeh. A ova politička igra, u koju je Aehrenthal uvukao monarhiju, najmanje može da posluži stalnom uspjehu. Stojimo svakako pred velikim ćogađajima, koji će i nas obiljno zahvatiti. Jasno je, da se iza dvo- boja Izvoljski-Aehrenthal krije ten- dencija većih dimensija. Otvoreno i napadno držanje ruskih listova, kad i ne bismo imali pred očima zabranu ruske vojne vlasti o izvje- šćivanju kretanja i naoružanja ruske vojske, vrlo jasno dokazuje, da se nešto sprema. o pornac u ane Gekilje 34 Haponuo oGpa3oBaiw»e y CprcKOM AkanemMckomM Jipyu. ,30opu“ y Beuy. Haponua npocBjera KOJL HAC, Nope CBET TOF IITO CekLMHjAa 34 HAPOJIHO O- Gpa30Batbe YeTHPH FO/HHC njenyje, u mro je 3a Nocbejuee Buje ronume 500 kivura (y 10 mjecra) pacrypusa, y Bpujenxuocru no 1500 «pyna, u IuTo je za ose Tpu_rozuue 20.000 mapaka y Hapoly pacnpojaša, u nopeji cer TOr Iuro ce ocHoBano u ,/IpyuiTBo 3a OCHHBAH€ HAP. KibHDKHLLA“ (y Zarpe6y), u mo rujekojuM Mjecruma OJIpxkana cujesa, anaudaGercku TeuajeBu, HnaK cna6o kpehe uanpujejt. [luo paz Boje nojezuEuuH, 1OK UpyluTBo 4 ujesokyrua uuTejurenuuja Ges yueumha rela a ne cyojenyje y paoy. Ilok mamenu Hapojr Vuna uma 26 HapojiHux cBey- UMJIHIITA, JOTJIC CC MH HC MOXKEMO NOXBAJIHTH HH Ca jeNHuM APYLITBOM, Koje Gu umano jemunoM CBPXOM Ha-. pojuo npocBjehuBawe, u koje GH ryJe- Nano ga y MOJEpHOM yxy, pujeujy u njenom, no6y u 6OJbe HHTEJIEKTYAJIHE ocjehaje u ua cBojy 3aahy 36uba M OCTBApH. 3aro je Cekuuja 3a uapojino o6pa- 30Bawe 1yGoKko yBjepena, za uuo par Ha HuaponuomM npocBjehuBai»y cBe ]0- TJe Hnehe umaru_crBapHor ycnjexa y uujeJoM Hapony, Kok ujemokynaa uH- TeJureHlnuja HE IIOUH€ VUeCTBOBATH y TOM PAL, HA KyaTypHOj Opranu3anuju u oGpa30Bawy, u za je TO mMoryhe IPYIUTBOM 34 Hapojuy npocBjery, rije Gu umaHoB4 u OLGOpH NO MOTyhCTBY y CBuM MjecruMa CHCTEMATCKH OJIpIKA- BAJIH NpelaBaia u KuBoM pujeujy njemoBasu Ha Hapoji. TakO ZPYIITBO He MO)Ke HAM HAKHAJIHTH CTPAHKA CBO- jum panom, jep crpamauku par MOe GuTH NOpez nporpaMa # aHTHKYJITypAH u KyrypaH, u jep je CKOPO HCKJBY4HBH 34]LATAK NOJIHTHUKHX CTPAHAKA JA HA- pon opramu3yjy moJuTuuKu, npocBje- THO IIPOCeEUHO BEOMA MAJIO. Ila Gu ce MeHyTHM LLOCAJLALIHE CTA- ibe Hale napojiue npocBjere 1uro 60be Bujeto u npoyuuo, ojuiyuuna je Cekuuja 34 Haponiuo oG6pa30Baie, Ja CACTABH CIIHCAK CBHX HAP. KIbMKHHIA ca uuTaoHunamMa, ana(pa6eTckux Teua- jeBa, cujesa, npejaBaia. Tum CIIHCKOM MHCJIH, a he ce NoMohu GOJbeM yrIo- 3HABAibY CTAHA HAILE HAP. NpocBjeTe, M 3ATO MOJIH CBY HHTEJHKTEHLHjY H CBE npocBjeTie pajiuuKke, Koju cy y 1oca- nauiiveM pany Mau joni yuecTByjy, za H3BOJI€ NOCJIATH CEKUHjH CBE IOJATKE, u3 cBujy Kpajesa Aycrpo-Yrapcke, Tpojenuuue, bocue u XepueroBuHe, 4 na TauHo oruuiy crawe npocBjere. * Y_ogroBopy Tpe6a crTaBuTH: 1. ume MjecTa, 2. OKPyT MJH Cpe3, 3. HME H Gpoj KibiKHHIa M uuTaonuna, 4. 6poj KiIbHTa Y ibHMA, 5. HajBulie uuTajy (no craney), 6. mura najpanuje uurTajy ; 3aTuM: 1. Gpoj cujena, 2. Teme koje Cy npenaBsane u KO ux je npeaBao, 3. anandaGeTcku Teuajesu 4 HM€ yuH- Teba, 4. 6poj mocjerujana, 5. KAKAB je ycnjex NOCTHTHYT; HA NOCJ6ETKY, AKO uma jou mura Baxuujer. Te nojarke TpeGaJo 6u nocJaTu Haj nyKe mo HoBe (sa Cekuujy 3a nap. o6pasoBaie) Wien VIII. Kochgasse 9. rojuHe, Te Gu ux cekiuuja cpejuna u H3JLAJA. Cekuuja amemupa nasbe Ha cBmjecr npase uurenureHuuje, Ja pai KuBIbe y CBOM Kpajy, /la npupetyje ananda- GercKke TeuajeBe, cujeJa, za Ipxu nipe- JaBaiba, Ja OCHHBA HAP. KIbMIKHHILE C quraoHHuamMa (y OCHHBAHbY KIbMKHHLLA noMohu he KOJI4KO MOXe H Cekuuja KI6HTAMA), H A rJEJLA A CE UjeOKY- nau pau Taj noune OpraHuH30BaTu 0- CHHBAH:€M PYIITBA 34 HApOJlHy Npo- čbjeTy. flo uamemM yGjelje:>y, Hapoj/iHa npo- cBjera urpahe y CTBapai»y Halie Ha- uuonaJine 6y nyHHOCTH BEJIHKY YJIOTJ. Ona Tpe6a za ce pamuupu Ha Yrapcky, XpBarcky, BocHy-XepueroBuHy, Ilas- Mauujy. FbeH je 3alaTak, La Hauuo- Hajtuy cBujecr ojaua y Yrapckoj, a ou reoperekor jeguucrsa Cp6a u Xp- BATA CTBOPH HApPOJIHO -IICHXOJIOLIKH dakT y XpBarckoj u Bocuu-Xepuero- BHHH, JlA yTHU€ JA peJIHTHO3HHX IIPEN- pacyna uecrane y BocHu-XepueroBuHu, u Ja Ce CTBOpe MOJLEPHH NOFJELH HA cBujer. Oda TpeGa a uuo Hapon 3a- HCTA KYJITYPHO yjezuHH. ,Malo grčila“. | U 137. broju kotorske ,Boke“ iza- šao je pod gornjim naslovom dosta smušen članak, u kome se preka- raju naši poslanici, što još, do sada, nijesu izvršili obećanje, koje su sa proglasom ,Srbima na Primorju“ ja- vno dali, i što su bajagi odijeli Du- brovnik i Dalmaciju od Boke, te je tako, u današnjim njenim prilikama, prepustili samoj sebi. Ne ćemo da zalazimo na polje, koje u glavnom pripada samim poslanicima, biva, ne ćemo da ih branimo od prijekora »Boke“, ali ćemo ipak nešto kazati. Vrtoglavica, kojom su se redovno kod nas riješavala slična pitanja, u- hvatila je, regbi, i list ,Boku“. Iz- gleda da joj je nešto previše vruće pod nogama. I njoj mora biti jasno, da je u današnjim našim prilikama opreznost i razmišljanje prvi uvjet pravilnog razriješenja jednog gvor- dijskog čvora. Jer bude li se naglo ići k cilju, lako se može dogoditi, da se pri tome posrne i iz jednog zla upane u drugo. Mi znamo, da su naši poslanici stvar ozbiljno uzeli u pre- tres i da im je, možda više neko iko- me, ua srcu kompaktnost i sređenost našeg naroda. Njihovo djelovanje po- kazaće, uvjereni smo, svoje plodove u skoroj budućnosti, a uvažiće ih svaki pošteni Srbin. Možemo u kom- binacijama i mi pogriješiti, ali sasvim tim tvrdimo, da se je pošlo i da se misli ići dosta ispravnim putem. Iza proglasa ,Srbima na Primorju“ dade se vrlo lako razumjeti, da Boka nije prepuštena samoj sebi, već da je momentalno otpala iz organiza- torskog djelovanja poslanika zbog or- ganizacije, koju ona već posjeduje, a predviđeno je, da i ona, kad se ova- mo sprovede organizacija, dođe u zaje- dničko kolo. — Nego regbi, da ni sa- ma ,Boka“ ne vjeruje više u svestranu moć organizacije, kojoj je danas or- ganom, pa bi htjela, da se inicijativa poslanika protegne i na Boku.