Br. 87. Dubrovnik 23. novembra 1909. God. XVIII. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na p6 i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog reika 20 para. —— —-—— Plativo i utuživo u Dubrovniku. ) Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. ——— Srbija i Crna Gora.“ U pošljednje vrijeme učestali su sumnjivi glasovi o pomućenim političkim odnosima između Srbije i Crne Gore. I kad ne bi _posto- jao fakat, da je njihova istinitost s obe strane kategorično deman- tovana, teško bi bilo u njih vje- rovati zbog nečasnog izvora i još nečasnije svrhe. Neposredna proš- lost, koja je ove dvije bratske države “obogatila velikim isku- stvom, dava garancija, da se za pravilo ludost neće izabrati i da se nćće više zavoditi za intrigama izrazite i pogubne tendencije. Jasno je danas svakome, koliko blagonaklonosti uživa srpski narod kod onih krugova, čija se agre- sivnost oslanja na načelo: svrha opravdava sredstvo. A to mora biti jasno i dvjema slobodnim srp- skim državama, koje su najviše i najteže osjetile udarac nasiljnog krnjenja i zapostavljanja njihovih interesa. Kad god je imala da do- đe do djelovanja zajednička im opasnost, redovno su prethodno bivali lansirani sumnjivi slični gla- sovi, osnaženi stvarnim intrigama, sa zadatkom, da se pomute poj- movi bratske solidarnosti. U ovoj spoznaji sadržana je dobit isku- stva, koje sa sličnošću priprema pred prošlim događajima upozoruje na veliku opreznost. Sa pravilnih shvaćanjem prilika i razmatranjem niza sitnijihdoga- daja, koji se intezivno i sistemat- ski gomilaju, omogućava se rašči- šćavanje situacije i određuje se is- Pravno stanovište. Prilike su danas za srpski narod mutne, a niz do- gađaja uperen je direktno protiva njegovih interesa. Time je dvjema Srpskim državama situacija potpu- no jasno predočena. Opšti interesi kategorički im nalažu, da u zaje- dničkom radu i u ujedinjenoj snazi traže zaštitu od sigurne opasnosti. Nema u svijetu država, čiji bi in- teresi bili tako identični i čije bi težnje morale biti bez trunka se- Paratizma, kao što je slučaj sa Srbijom i Crnom Gorom. A ipak su njihovi odnošaji, in- trigama sa strane, bivali gdjekada Pomućeni, što je stvaralo zbrku Od samog naroda. Razlozi su Teđovno stajali izvan periferije op- šteg Principa narodnog jedinstva, u nekom separatističkom shvaćanju ljudi, koji su sebe pretpostavljali Ko ioRinoj ideji. U toj bolesti bilo — “Tena za uspješno djelovanje * i ' nimo mamo ovaj članak od osobe izvan listu Na i rado mu davamo mjesta u našem “ > Uredništvo. o ZVNE intriga, koje samo u mutnom sta- nju imaju uvjeta za svoj razvitak. Sređenije prilike u Srbiji i Crnoj Gori i intimniji njihovi međusobni odnosi davaju srpskom narodu iz- vjesnu utjehu za pretrpljeni gubi- tak, koji su mu prošli događaji pripravili. I sada, kad bi se ponovo došlo do stanja, koje srpskom na- rodu nikada nije bilo od koristi, uskratilo bi mu se uvjerenje, da i u zlu ima po nešto dobra. Čitav narod stoji pod teškim pritiskom spoznaje, da su njegovi pozvani faktori dosta krivi porazu, koji mu je nenadno došao. Još ga tješi samo nada, da se neće po- noviti pogrješka, koja je bila uz- rokom žalosnih događaja. Danas se nastavlja ondje, gdje se je ostalo, kad su se pošljedice ispoljile u gotovom činu, da se ponove u drugom obliku. To se već jasno opaža. Jedan je dokaz i u nastojanju, da se Srbija i Crna Gora kompromituju prema vani i da se oslabi međusobno povjere- nje, koje im se nameće silom ideje narodnog jedinstva. Njihovim vla- dama pripada dužnost uviđavnosti, da zapriječe djelovanje intriga i pođu pravcem narodnih interesa, koji se ispoljavaju u demokratskom stanovištu svog nutrnjeg razvitka i sporazumnom ujedinjenju svojih Snaga. . Nas tješe izjave obiju vlada, da su odnošaji ispravni i srdačni, a još više bismo se tješili, kad bi se rad obiju država sasvim uputio pravcem, koji bi onemogućio svaku sumnju u ispravnost i neispravnost neprijatnih glasova. Nećemo da krijemo .zlovolju nad istinom, da još nije sve na svome mjestu. Identičnost interesa ne ispoljava se samo u identičnosti pogleda prema vani, već, kud i kamo više, u sre- đenosti nutrnjoj prema potrebi i karakteru samog naroda. Razrova- nost u zemlji predstavlja slabost, koja vanjskom svijetu ne imponuje. A to je bolest, od koje se treba čuvati. Živemo u uvjerenju, da će se sa strane pozvanih faktora Srbije i Crne Gore otkloniti svi uvjeti utjecaja intriga, ma odakle dolazile. S toga baš vjerujemo demantima, da su odnošaji dviju srpskih dr- žava iskreni i srdačni X. a okine flucMO M3 3eMJbE aHapXHje. KymaHoBo, 16. nosem6pa. TIporoHcrBa Cp6a y OBHM HalIHM H€- cperHuM 3eM;baMa 36uBajy Ce cBakora nana. C jeune cTpaHe JIHBJbH ApuayTu, a c upyre omeT caMmu Typuu yG6ujajy H nage rzije MOry 4 cruray. HecpeTuu Hapou HeMa mupa Hu nokoja. HoBo CTaib€, O KOME Ce y EBpornu roBopu, Huje zpyro Ho Beo, cKojuM ce To- KPHBajy penoBHa Henjena Haumiux 3y- JIyMuApa. Ila 6u ce KOJIHKO TOJIHKO IAJO H- apa3a OFOpueiby Ha/r OBHM TIPOTOHHMA, Cp6u u Byrapu, KOjuMa cy OBu 3y- JIYMH NOjANMJIK, NPHpeIHJIH Cy npe- KOjyuep BeIHKH MHTHHT, HA KOME Ce je monujena peconyuuja nporecra npo- THB HaCH/b4 H HEMApA CAMHX BJIACTH. HenocpeiHH moBoj mMuTuHry Guo je Hana Bjacru Ha rpatjanuua Opnana UopoGeHckor, KOME je cumoM xTjeJa na 34TBOpH Npo30p 1iTO rjena y kyhy jenuor Typuuua. Bnacr je ua Haj6py- TAJIHHj4 HAUHH IIOTAZHJIA HENPHKOCHO- BCHOCT H CBETHIbY KYTIbEF IIPATA, ]IM- BIbAUKH PyllHJIa y Kyhy H yuuuuna tuTo je xrjeta. CaMo Co6oM NoJa3H, na je To usa3Bano ywxyp6aHocr rpa- ana. Oumax ce je noueJo za npemMu- NIbA, NITO C€ HMA UHHHTH, JA CE COPH- jeue CiHuHa Hnacuyba. C Tora je Guo npupeljeu_y neje/ey BemuuaHcrBeHH MuTHHT. Buno je Buie roBopHuka ca cpncke u Gyrapcke crpaHe u cBu cy HCTHLAJIH 3yJIyME M HACHJbA, KOja Ce Ha mrery XpuiuhaHa uuue c rypcke u apnayrcke crpane. Hajnocnuje je Guna npuxBahena caujeneha pe3oJy- uuja : I »XPHIIHAHCKO CTAHOBHHIITBO BApO- iu KymManoBa, norpeceHo uo gua 1y- LE AKTOM OB/I. IIPXKABHE BJIACTH, KO- juM je u3BpnleH HacuJHuuKu Haran ua Kyhy OBIauiber rpatjanuua Opuana HopoGenckor u Ha Taj HauHH yuuiweH ylap Ha CBeTHiy zoma, Koja je mo YCTaBy HENpHKOCHOBEHA, CKYIIHJIO Ce Ha 3ajenuuuKu MHTHHF naHnac, 1. Ho- BeMGpa, la IA H3JIHBA CBOM HEFOJO- Baby He CaMO NpemMa TOME 4KTy, H€ETO H IpeMa CBHMA 3Y/VMHMA H HeuCIIpA- BHOCTHMA, KOja XPHIIhAHCKOM KHBJ6Y UHH€ Yy OBOM HOBOM peKuMy. 3aTo0 ca- CIYIIABNIH TOBOPHHKE, KOju Cy OuNp- TAJIH CTAIbC XPHIIhAHCKOF IKMBJbA IIO- cuuje nporjaca YcraBa, NOHOCH CJIH- jenehy pesogyuujy : 1) Topiwu Cayuaj ca HacujuuukuM HanazgoM Ha Kyhy Opnama HopoGen- CKOF CMaTpa_ 3a njeno Koje ce ne CAKE HE CAMO CA NYXOM YcTaBa, Beh H Ca CAMHM 34KOHHMA IPIKABHHM, 4 34TO TPAKHM KATETOPHUKH OZ BJIACTH Na BHHOBHHK€ 34 Taj uHuuneHr naj- CTpoxuje Ka3HH H Ty CTBAp pujeruu y NyXy 3aKOHA. 2) Hmajyhu y Buy Macy yGujeraBa Koja cy nocauje npornaca YcraBa u3- BPILeHA HAJ XPHIIhAHCKHM IKHBJIbEM, a BJIACT HHT je BHHOBHHK€ HHje HALIJIA, cMaTpa na je TO nocibenuua cna6ocTu IpxKaBH€ BJIACTH y OJIpay jaBne Ge3GjenmHocTu, u 34TO TPAKH OJ Mje- pomaBuux akTOpa, napouuTo oz Ilap- naMeHTa, Za craue jezmom Ha nyr TAKBOM CHCTEMATCKOM uCTpjeĆ/bHBAIbY XPHIIHAHCKOT KHBJIBA y Oromanckoj Hmnepnju ; 3) TnenajyHu nmocBezueBuo Haopy- XKAHH MYCIHMAHCKH CJIEMEHAT, KAO H npuje npoknaMOBaia ycraBHor CTatba, Np»*u a TO H€ CAMO ILTO HE OjrOBApa 1yXy JENHAKOCTH HP PABHONPABHOCTH, HeTO je u TJAaBHH y3poK CBujy zoca- NANNbHX_ HEPCJA, HACH/bA H yGuCTABA, * u 3aTO, na 6u ce cTeKJa Bjepa y 3a- KOH, pe H Nopenak, cBu 6e3 pa3JuKe Bjepe u HapojuocTu anenyjeMo c npa- BOM HA HAJJICIKH€ BJIACTH JA pa30py- »xajy cBakora 6e3 pasJiuKe, Ia Ha Taj HauHH, npu6aB/bajyliu BA2KHOCT 34KOHY u YcraBy, šsarapanrTyje COKOJCTBO CBA- KOM OTOMAHCKOM FpaijaHHHy“. OBa je pesozmyuuja nociana MHOFHM JIHCTOBHMA y 3€MJBH H HA CTpaHH. 3HaMO yuanpujen, na he Ha Halle BJa- CTH YOrllLTE MAJO LJEJOBATH, AJIH /IP- XKHMO, Na he GapeM crpana jaBHocT OGpaTHTH MAJIO BHII€ IIAXKIb€ HALIHM HECPETHHM IIpMJIHKAMA. C Tora je u BAMA IIAJbEM, TE BaM, panu came CTBAPH, HAjJBEIILIE 3axBaJbyjeM HA yC- TYIIJBEIIOM NPOCTOPJ. Mapxo. Mutan horizont. Poslije mutnih dana prošle godine prilikom aneksije Bosne i Hercego- vine sa strane Austro-Ugarske, silom prilika i usljed nesređenosti jednog dijela evropskog koncerta, morala se je politička mutna atmosvera i silom da rasčisti. Nije bilo nikomu od po- trebe, da se upoznava u tančine poli- tičkih razvoja, koje su se gotovo svaki dan, za vrijeme aneksije, mi- jenjale, a da mu ne bude čisto i jasno, kako je sva ona opasnost, koja je prošle godine onako uporno i nemi- novno prijetila, tek prividno atklo- njena. Prilike, nespremnosti i nepo- uzdanje jednog dijela evropskog kon- certa nalazilo se je u vrijeme anek- sije u takovom stanju, da su mnogi veliki i jaki bili prisiljeni posljednjim faktom da mirno, i ako ne baš časno, podnesu jedan teški šamar, koji im je grdno ocrvenio obraze. Težina toga šamara bila je vrlo osjetljiva, a što se tome nije odmah dala odmazda, to je s toga, što onaj koji je opalio šamar, izvršio je u vrlo zgodno vri- jeme, a za onoga koji ga primio, do- šao mu je baš u najnezgodnije doba. Uzimajući u obzir moć, veličinu i ponos jedne i druge strane, a naro- čito uvrijeđenih, niko nije mogao da imalo povjeruje onoj čistini poslije mutnih dana, jer je to moralo tako da nastane silom prilika. Balkan već od vajkada krije u sebi veoma pogibeljnu iskru, koja prijeti evropskom miru. Način, kako je iz- izvršena i na neki čudni i vrio po- gibeljni način sankcionisana aneksija Bosne i Hercegovine, od te pogibe- ljne iskre stvorio je već dosta jak ugarak, koji se za sada krije, ali će sigurno da zaplamta. Ta sve ge je, možemo kazati, to jučer dogodilo. Ne- nadno proglašenje aneksije uzvrpo- ljilo je čitavu Evropu. Ne ćemo ovdje da iznosimo sve one zakulisne diplo- matske igre, koje su se vršile davno pred aneksijom i na nju se odnosile. Dosta je imati pred sobom ono mu- tno doba od nekoliko mjeseca po svršenom faktu. Kroz to mutno doba velike sile: Rusija, Engleska, Fran- cuska i Italija, isticale su, kako je Pitanje Bosne i Hercegovine evropsko Pitanje, a za sam fakat aneksije uno- rno su naglasivale, kako je njime po- vrijeđeno međunarodno pravo, te mu