Br. 88.

Dubrovnik 26. novembra 1909.

manama.

ss Dii sili zg

“<.

God. XVIII.

———-

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je (s na godinu :

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno
Pretplata i oglusi šalju se udumini-
straciji lista a dopisi urednišivu
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran
kovna pisma ne primaju se. -

UBROVNI

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeb slovu). Ako
se više puta uvrsćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale piaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i a u Dubrovniku.

> Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

Polazna tačka.“

Rastrojstvo među Srbima na Pri-
morju, o čemu se je do sada do-
sta pisalo, pokazivalo je simptome
još za života neprežaljenog Save
Bjelanovića. Ako već onda nije
izbilo jačom razornom snagom i
pokazalo moć svoga djelovanja,
koju je docnije sa svom pospje-
šnošću inaugurisalo, treba zahvaliti
jedinstvenom auktoritetu pok. Bje-
lanovića. Kad je pak njega nestalo,
gotovo tek što je u grob položen,
rastrojstvo je počelo da rovari i
ruši kompaktnost našeg političkog
života, dovodeći na mahove u pi-
tanje Srpsku Narodnu Stranku na
Primorju. Svi pokušaji, da se ot-
klone uzroci ovoj našoj bolesti,
ostali su do sada bez uspjeha, jer
su se oni redovno pripisivali slu-
čajnostima i tražili u široj masi,
koja o tome nije imala ni pojma,
već se u čudu pitala, što se s njome
i bez nje po volji pojedinaca do-
gađa.

U samom dakle razvitku vrlo
vidno se ispoljavaju uzroci, koje
možemo uočiti u težnji pojedinaca,
da se cjelina postavi na stanovište
jednog diktatorskog i apsolutisti-
čkog sistema, pretpostavljajući sebe
opštoj volji mase, koju inače zo-
vemo narodom. Tako je došlo do
borbe za vlast i za samovoljnu
zaštitu neprikosnovenosti osoba,
koje su prisvajale sebi tako reći
našljedno pravo diktatora. A to se
nije moglo sprovesti u jednom
čisto demokratskom narodu, koji
u duhu svog nacionalnog razvitka
i svojih nacionalnih težnja ne
poznaje međusobne razlike. Pored
te demokratske vrline narodnog
duha, koja je sama sobom isklju-
čivala - uspostavu apsolutističkog
sistema, postojalo je pitanje pr-
Venstva, na koje je pretendovalo
toliko ,prvaka“, da se nije moglo
znati, ima li više vojskovođa ili
Vojnika. i:

Istorijski razvitak skupina, dru-
štava i država, pa tako isto i po-
litičkih stranaka opravdavao je
kompaktnost auktoritativnog siste-
ma uređenja Srpske Narodne Stran-
ke na Primorju za života njenog
Pokretača, a pošto je on stranku
doveo do stanja, koje je isključi-
Valo potrebu takvog uređenja, is-
taknutiji ljudi bili su pozvani, da
je reorganiziraju u duhu vremena
! prema demokratskim načelima
*amog naroda. Pokušaji su zbilja
er ali, mješte pretresanja i
ljuba . rene ove retke od uglednog rodo-

mNimorju, izjavljujući, da ćemo rado

d :
. : druga mišljenja o ovom za nas vrlo
"m pitanju. — Uredništvo.

riješavanja glavnog pitanja, redo-
vno se je stavljalo na prvo mjesto
pitanje osoba, čija je moć u je-
dnom ili drugom slučaju bila, ba-
jagi, povrijeđena. Nije onda čudo,
što se je rastrojstvo na mahove
ponovo pokazivalo sa svim svojim
pogubnim pošljedicama. U pošlje-
dnje vrijeme, valjda postepenim
razvitkom, izbilo je jače nego ikada
i ispoljilo se u nekoj čudnoj, go-
tovo nečuvenoj apatiji.

U ovome se najistaknutije pred-
stavlja važnost i težina zadatka,
koji su sebi stavili u dužnost srp-
ski narodni poslanici, preduzevši
akciju za sređivanje naših prilika.
S toga baš i iznosimo ovo, da
upozorimo na uzroke, koji su, po
našem mišljenju, prethodili i da-
našnjem našem stanju. Istina, to
nije sve, niti bi se mogle sve ne-
daće Srpske Stranke pripisati  je-
dnim i istim uzrocima, ali je ipak
veći dio plod nesuvremenosti je-
dnog sistema, koji se voljom poje-
dinaca silom htio inaugurisati.

Doduše, — da nas se ne bi
krivo razumjelo, — mi nijesmo
protiva svake vrsti uprave, jer bi
to bila nacionalna anarhija, koja
bi se vrlo malo razlikovala od da-
našnjeg našeg stanja. Sama potreba
koncetracije narodnih sila iziskuje
neku vrst višeg foruma, kojemu
se moraju pokoravati svi društveni
slojevi jedne nacionalne ideje. Ali
taj forum mora biti postavljen na
čisto demokratskim temeljima, bez
birokratske i demagoške primjene,
sa pravilom neokaljanog načelnog
stanovišta. Našljedno pravo mora
biti jednom isključeno, a sud o-
bjektivan i bezobziran.

Uz formalne odredbe jednog or-
ganizovanog političkog tijela Srba
na Primorju mora da postoji pri-
vrženost mase, ali ne kao do sada.
Polazeći sa stanovišta čisto narodne
misli i narodnih interesa, Srbi na
Primorju ne smiju biti privrženici
ni ove ni one osobe, već utvrđe-
nog načela, u kome je najistak-
nutije sadržana narodna misao.
U protivnom slučaju možemo doći
do jednog apsurduma, da se iz
naklonosti prema jednoj ili dru-
goj osobi, a radi pogrješaka, koje
se ne smiju praštati, međusobno
razdvojimo u protivne tabore, u
cilju gloženja i borbe, bez ikakve
načelne pobude. Ne treba da se

. gubimo u dokazivanju mogućnosti

ove pretpostavke. Naš politički
život kroz pošljednih dvanaest go-
dina može se uvrstiti u periodu
ličnih trzavica, uz isključenje ma
kakvih načelnih razlika. A to je
baš ono, što svijesnog i poštenog

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

rodoljuba, kojemu je narodna stvar
iznad svega, najviše tišti i boli.
Ako se, dakle, pitanje sređivanja

naših  nutrnjih političkih prilika

uzme kao čisto narodno pitanje,
a ne pitanje ove ili one ličnosti,
pa se prema tome i u duhu na-
rodnih interesa riješi, moći će se
jedino tada govoriti o zdravoj i
snažnoj organizaciji Srba na Pri-
morju. Naši su poslanici dužni da
pođu baš sa ovog stanovišta. Zna-
mo, da će biti nezadovoljnika, koji
će u ovakom riješenju nazirati za-
postavljanje njihove ličnosti i ,nji-
hove prošlosti,“ ali neka ih to ni
najmanje ne ženira, već neka idu
bezobzirno putem, koji im obilje-
žava srpska narodna misao. Valjda

“su prošla ona vremena, kad smo

varali i sebe i drugoga. Dosta smo
mazali iscrvotočene grede, koje su

držale zgradi! naše narodne orga-.

nizacije, da sami sebe varamo
kako su čvrste i zdrave, a tek se

.«docnije, kad je lažna obloga otpala,

uvjerili, da time nijesmo ništa do-
bili, već u vremenu izgubili jedan
dio svoga razvitka.

Za volju pojedinaca narodna
stvar ne smije da strada. Svako
nezadovoljstvo, koje ne bi bilo za-
snovano na razlozima načelne pri-
rode, treba onemogućiti, inače pot-
puno odstraniti osobe, koje se ne
će da prilagode narodnom principu.
Neka nas bude trećina, ali sa
zdravim pogledima,  gvozdenom
voljom i agilnom snagom. Ako se.
bolest, od koje je naš narodni
život dosta patio, ne bude dala
izliječiti bez krnjenja redova, onda
moramo  trijebiti gubu iz torine.

To je naše mišljenje, koje dr-
žimo za ispravno, opravdano i
srpsko. L.

NyT r, MunoBaKopukia,

Ilapucku JiucT ,Le Temps“ y cBome
6pojy oz 9.-18. oBor mjecena noHocH
IIOJL TOPI6BHM HACIIOBOM OBaj uJaHak :

T. MunoBaHoBuh, MHHHCTAp  CIIOJb-
Hux nocnoBa CpGuje, 3aBpiuiaBa cBoj
nyr no EsBponu, uuju je OH uub u
pe3y.ITaTe H3BOJIHO CAOTIIITKTH 34 HALE
uuTaoue. IIlpuponuo je Gumo zna no-
Cluje 34MYLIH6€ KPH3€, -OBAj Onpe3an,
NO3ZHTHBAH H HCKYCAH IPXKABHHK, KOjH
je u3BaHpPe/IHO PYKOBOJIHO IOCIIOBHMA
cBoje 3em;be y jemuoj Bpao remkoj
NepHOJIH, KeJu Caja ga noHoBo note
y nonmup ca cumama. Ilyr ce uuje Tu-
ao HHKAKBHX NPETOBOpA y NpaBoM
cMHCIy, Be jezuor npocror u3janiiwe-
iba, Koje je GuJIO CBUMa NOBOJBHO.

CpGuja je cBakojako yC/bejr Jora-
baja, Koju Cy naro u3smMujeHujiH craie
ua Hcroky npuje gecer mjecenu, Mo-
pauo rpnjena. AJu XJAaHOKPBHO Cy-
zeku O ieHoj curyanuju He moe ce
yseru_ za je oma naruja u mMaTepu-
jamio. Taxawu cy je gorahaju usne-

HAJIHJIH y uacy, Kana je OHa Hajmawe
Guja cnpeMHa la HM Ce CTABH HA Cy-
upor, y no6a Bojuor rmpeycrpojcTBa,
YCpeJ NoJuTuHuKe nojiMje/6eHOCTH y 3e-
MJbH. Aju je oma unak — M ca KQ-
JIHKO Barpe — GpanHjia oHo, uuiro je
cMarpaja 34 1yx«HOCT Ja Gpauu. H Ta
WbeHa on6pana sanumaja je Espony
roToBo iuiecr Mjecenu. Cp6uja je maja
ornopa Aycrpo-Yrapckoj u nopen cBe
OTPOMH€ NuCIONOpuuje cua, 4 rpen
jaBHHM MHHjei€M H IIpeJL CBHMA BJIA-
naMa. Ona uuje uary6uja Huimra Hu
OJL cBOoje 3€MJb€ HH OJL CBOje HE3ABH-
cHocru. EHepruuHo je cTaBHJIA TIHTAHbA
34 tby nparoujema, u, ako Huje 1o-
Guja 3a1OoBOJbewa Koja je Tpaxuma,

oma Huje Gap nmperpnjema  HukakBa

NOHHKEEA IITO MX Huje noGuJa. Y
uacy pujerniaBaia, Ha BaHPe/IHO BjeruT
HauuH, r. MugoBaHoBuh je H3HOCHO
cumaMa Koje cy Cp6uju  HakJowene
CBE OHO, IITO GH CBpIIEHH aKT HMAO
y ce6u nenpujarHor. Y Beorpajiy cy ce
OLyNIpJIuH, a y Ilerporpaly cy ce mo-
BYKJIH, CA IyHO pa3yMa y OCTAJIOM,
jep y TOM nurat»y Pycuja uuje umaja
na GpaHu Hu cBoje mocrTojaHCTBO HH
CBOje XKHBOTH€ HHTEp€CE.

Ilomro je Mup ocurypaH, Cp6uja ce
npuGpana u uuo cBujer joj je mopao
Ipu3HaTH a Ce NOBYKJA KOPEKTHO.
T. MunoBaHoBuhi je peazucra, na 4
ako ocjeka cBe #3NHOHAJIHe acnHpa-
uuje cBojux cyrpaijana, OH HIIAK CBOjy
akLHjy ylIpaB/ba He IpemMa OHOME LITO
CE »KCJIH, HO-IIpe€MA OHOME, IITO Ce
MOxe. FberoBa QOpmMyJIa : ,NOBpaTaK
HOpMaJIHOME“ Guja ie najsronunja na
ouyBa 6yznyhHocr, oGe3Gjehyjyhu ca-
NAMI6OCT.  ,HOpMAJIHO“ 3H4UH NPBO
na Cp6uja nomryje cBoje metjyuapo-
IHe oGaBe3e, a upyro, snauu jeMcTBO
na oma ne he GuTu rnpeuMeT HuKAKBE
CIIOJ6BHE Tpecuje. Ca oGe Tauke rye-
IuiuTa_ noguTuKka rr. MuroBanoBuha
ANCOJIJTHO Ce H€ MOXE HamaCTH. Ilpu
NOHeTKy CBOFA NOCIBEJEbET IIyTA OH je
MAO BHIIE pa3roBopa ca r. EpeHTa-
JIOM, CKHME he Ce OBO zaHa IIOHOBO
Buljeru. MH 3aimuro ce 3aTBopuTu hy-
TI6HBOIIHY M Gypuru ce? Bose je
pa3roBapaTu, HapouuTO ca jyuepar>uM
HIH CYTPALIE>:HM NPOTHBHHIHMA, KAJA
Ta KOHBEp3a1uja uHaue HHiuTa He craje
HH jezuy uu ipyry crpaHy. Ilosnaro
HaM je, Za Cy yTHCIH O TOME BPIO
noG6pu u y Beorpany u y Beuy.

Hema mjecrTa nIpunaBaTH MHOTO BAX-
HOCTH TeLIKOhaMA KOje ycmopaBajy 3a-
K/JBYYH€E>B€ — AYCTPO-CPIICKOT  TPOTOBHH-
CKOF yroBopa. Cp6uja uuje oxroBopna
34 yHyTapib€e kOMIIJIHKaNuje, Koje uuHe
MYUHHM H HEYFOJIHHM H3HOLIEIbE TOFA
yroBopa npex Komope r. Epenrajy.
Y ocranom Cp6uja He Tpnu uuiira
OR OBakBE CuTyaunuje, jep je — He
npe3supyhu  BpujeIHocr u = BaxHOCT
TPTOBHHCKHX Be34 Ca Aycrpo-Yrap-
CKOM — yMjema ceGu OTBOpHTH H IpY-
re nyreBe. Hajsan, wemuTu je 3a y-
cnjex caMHX NPEFOBOpa, a ce OHu He
ornouuy Tako 6p30. Arpapuu y Beuy
cMaTpajy a Brana uma u3Bjecuy 06a-
B€3y NipeMa WHMa: Ja TpeGa na um
TIJIATH V EKOHOMCKHM KOPHCTHMA HbH-
XOBY BjepHOCT H NOTNOPY y IHTAHY
anekcuje. Kana npoje HekozuKko mje-
Cel, THX he Tpax«iba NOCTENEHO HE-
crajaru. Y oBomM uacy r. EpeHran je