Br. 88. Dubrovnik 26. novembra 1909. manama. ss Dii sili zg “<. God. XVIII. ———- IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je (s na godinu : Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno Pretplata i oglusi šalju se udumini- straciji lista a dopisi urednišivu Rukopisi se ne vraćaju. Nefran kovna pisma ne primaju se. - UBROVNI POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeb slovu). Ako se više puta uvrsćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale piaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i a u Dubrovniku. > Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Polazna tačka.“ Rastrojstvo među Srbima na Pri- morju, o čemu se je do sada do- sta pisalo, pokazivalo je simptome još za života neprežaljenog Save Bjelanovića. Ako već onda nije izbilo jačom razornom snagom i pokazalo moć svoga djelovanja, koju je docnije sa svom pospje- šnošću inaugurisalo, treba zahvaliti jedinstvenom auktoritetu pok. Bje- lanovića. Kad je pak njega nestalo, gotovo tek što je u grob položen, rastrojstvo je počelo da rovari i ruši kompaktnost našeg političkog života, dovodeći na mahove u pi- tanje Srpsku Narodnu Stranku na Primorju. Svi pokušaji, da se ot- klone uzroci ovoj našoj bolesti, ostali su do sada bez uspjeha, jer su se oni redovno pripisivali slu- čajnostima i tražili u široj masi, koja o tome nije imala ni pojma, već se u čudu pitala, što se s njome i bez nje po volji pojedinaca do- gađa. U samom dakle razvitku vrlo vidno se ispoljavaju uzroci, koje možemo uočiti u težnji pojedinaca, da se cjelina postavi na stanovište jednog diktatorskog i apsolutisti- čkog sistema, pretpostavljajući sebe opštoj volji mase, koju inače zo- vemo narodom. Tako je došlo do borbe za vlast i za samovoljnu zaštitu neprikosnovenosti osoba, koje su prisvajale sebi tako reći našljedno pravo diktatora. A to se nije moglo sprovesti u jednom čisto demokratskom narodu, koji u duhu svog nacionalnog razvitka i svojih nacionalnih težnja ne poznaje međusobne razlike. Pored te demokratske vrline narodnog duha, koja je sama sobom isklju- čivala - uspostavu apsolutističkog sistema, postojalo je pitanje pr- Venstva, na koje je pretendovalo toliko ,prvaka“, da se nije moglo znati, ima li više vojskovođa ili Vojnika. i: Istorijski razvitak skupina, dru- štava i država, pa tako isto i po- litičkih stranaka opravdavao je kompaktnost auktoritativnog siste- ma uređenja Srpske Narodne Stran- ke na Primorju za života njenog Pokretača, a pošto je on stranku doveo do stanja, koje je isključi- Valo potrebu takvog uređenja, is- taknutiji ljudi bili su pozvani, da je reorganiziraju u duhu vremena ! prema demokratskim načelima *amog naroda. Pokušaji su zbilja er ali, mješte pretresanja i ljuba . rene ove retke od uglednog rodo- mNimorju, izjavljujući, da ćemo rado d : . : druga mišljenja o ovom za nas vrlo "m pitanju. — Uredništvo. riješavanja glavnog pitanja, redo- vno se je stavljalo na prvo mjesto pitanje osoba, čija je moć u je- dnom ili drugom slučaju bila, ba- jagi, povrijeđena. Nije onda čudo, što se je rastrojstvo na mahove ponovo pokazivalo sa svim svojim pogubnim pošljedicama. U pošlje- dnje vrijeme, valjda postepenim razvitkom, izbilo je jače nego ikada i ispoljilo se u nekoj čudnoj, go- tovo nečuvenoj apatiji. U ovome se najistaknutije pred- stavlja važnost i težina zadatka, koji su sebi stavili u dužnost srp- ski narodni poslanici, preduzevši akciju za sređivanje naših prilika. S toga baš i iznosimo ovo, da upozorimo na uzroke, koji su, po našem mišljenju, prethodili i da- našnjem našem stanju. Istina, to nije sve, niti bi se mogle sve ne- daće Srpske Stranke pripisati je- dnim i istim uzrocima, ali je ipak veći dio plod nesuvremenosti je- dnog sistema, koji se voljom poje- dinaca silom htio inaugurisati. Doduše, — da nas se ne bi krivo razumjelo, — mi nijesmo protiva svake vrsti uprave, jer bi to bila nacionalna anarhija, koja bi se vrlo malo razlikovala od da- našnjeg našeg stanja. Sama potreba koncetracije narodnih sila iziskuje neku vrst višeg foruma, kojemu se moraju pokoravati svi društveni slojevi jedne nacionalne ideje. Ali taj forum mora biti postavljen na čisto demokratskim temeljima, bez birokratske i demagoške primjene, sa pravilom neokaljanog načelnog stanovišta. Našljedno pravo mora biti jednom isključeno, a sud o- bjektivan i bezobziran. Uz formalne odredbe jednog or- ganizovanog političkog tijela Srba na Primorju mora da postoji pri- vrženost mase, ali ne kao do sada. Polazeći sa stanovišta čisto narodne misli i narodnih interesa, Srbi na Primorju ne smiju biti privrženici ni ove ni one osobe, već utvrđe- nog načela, u kome je najistak- nutije sadržana narodna misao. U protivnom slučaju možemo doći do jednog apsurduma, da se iz naklonosti prema jednoj ili dru- goj osobi, a radi pogrješaka, koje se ne smiju praštati, međusobno razdvojimo u protivne tabore, u cilju gloženja i borbe, bez ikakve načelne pobude. Ne treba da se . gubimo u dokazivanju mogućnosti ove pretpostavke. Naš politički život kroz pošljednih dvanaest go- dina može se uvrstiti u periodu ličnih trzavica, uz isključenje ma kakvih načelnih razlika. A to je baš ono, što svijesnog i poštenog Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. rodoljuba, kojemu je narodna stvar iznad svega, najviše tišti i boli. Ako se, dakle, pitanje sređivanja naših nutrnjih političkih prilika uzme kao čisto narodno pitanje, a ne pitanje ove ili one ličnosti, pa se prema tome i u duhu na- rodnih interesa riješi, moći će se jedino tada govoriti o zdravoj i snažnoj organizaciji Srba na Pri- morju. Naši su poslanici dužni da pođu baš sa ovog stanovišta. Zna- mo, da će biti nezadovoljnika, koji će u ovakom riješenju nazirati za- postavljanje njihove ličnosti i ,nji- hove prošlosti,“ ali neka ih to ni najmanje ne ženira, već neka idu bezobzirno putem, koji im obilje- žava srpska narodna misao. Valjda “su prošla ona vremena, kad smo varali i sebe i drugoga. Dosta smo mazali iscrvotočene grede, koje su držale zgradi! naše narodne orga-. nizacije, da sami sebe varamo kako su čvrste i zdrave, a tek se .«docnije, kad je lažna obloga otpala, uvjerili, da time nijesmo ništa do- bili, već u vremenu izgubili jedan dio svoga razvitka. Za volju pojedinaca narodna stvar ne smije da strada. Svako nezadovoljstvo, koje ne bi bilo za- snovano na razlozima načelne pri- rode, treba onemogućiti, inače pot- puno odstraniti osobe, koje se ne će da prilagode narodnom principu. Neka nas bude trećina, ali sa zdravim pogledima, gvozdenom voljom i agilnom snagom. Ako se. bolest, od koje je naš narodni život dosta patio, ne bude dala izliječiti bez krnjenja redova, onda moramo trijebiti gubu iz torine. To je naše mišljenje, koje dr- žimo za ispravno, opravdano i srpsko. L. NyT r, MunoBaKopukia, Ilapucku JiucT ,Le Temps“ y cBome 6pojy oz 9.-18. oBor mjecena noHocH IIOJL TOPI6BHM HACIIOBOM OBaj uJaHak : T. MunoBaHoBuh, MHHHCTAp CIIOJb- Hux nocnoBa CpGuje, 3aBpiuiaBa cBoj nyr no EsBponu, uuju je OH uub u pe3y.ITaTe H3BOJIHO CAOTIIITKTH 34 HALE uuTaoue. IIlpuponuo je Gumo zna no- Cluje 34MYLIH6€ KPH3€, -OBAj Onpe3an, NO3ZHTHBAH H HCKYCAH IPXKABHHK, KOjH je u3BaHpPe/IHO PYKOBOJIHO IOCIIOBHMA cBoje 3em;be y jemuoj Bpao remkoj NepHOJIH, KeJu Caja ga noHoBo note y nonmup ca cumama. Ilyr ce uuje Tu- ao HHKAKBHX NPETOBOpA y NpaBoM cMHCIy, Be jezuor npocror u3janiiwe- iba, Koje je GuJIO CBUMa NOBOJBHO. CpGuja je cBakojako yC/bejr Jora- baja, Koju Cy naro u3smMujeHujiH craie ua Hcroky npuje gecer mjecenu, Mo- pauo rpnjena. AJu XJAaHOKPBHO Cy- zeku O ieHoj curyanuju He moe ce yseru_ za je oma naruja u mMaTepu- jamio. Taxawu cy je gorahaju usne- HAJIHJIH y uacy, Kana je OHa Hajmawe Guja cnpeMHa la HM Ce CTABH HA Cy- upor, y no6a Bojuor rmpeycrpojcTBa, YCpeJ NoJuTuHuKe nojiMje/6eHOCTH y 3e- MJbH. Aju je oma unak — M ca KQ- JIHKO Barpe — GpanHjia oHo, uuiro je cMarpaja 34 1yx«HOCT Ja Gpauu. H Ta WbeHa on6pana sanumaja je Espony roToBo iuiecr Mjecenu. Cp6uja je maja ornopa Aycrpo-Yrapckoj u nopen cBe OTPOMH€ NuCIONOpuuje cua, 4 rpen jaBHHM MHHjei€M H IIpeJL CBHMA BJIA- naMa. Ona uuje uary6uja Huimra Hu OJL cBOoje 3€MJb€ HH OJL CBOje HE3ABH- cHocru. EHepruuHo je cTaBHJIA TIHTAHbA 34 tby nparoujema, u, ako Huje 1o- Guja 3a1OoBOJbewa Koja je Tpaxuma, oma Huje Gap nmperpnjema HukakBa NOHHKEEA IITO MX Huje noGuJa. Y uacy pujerniaBaia, Ha BaHPe/IHO BjeruT HauuH, r. MugoBaHoBuh je H3HOCHO cumaMa Koje cy Cp6uju HakJowene CBE OHO, IITO GH CBpIIEHH aKT HMAO y ce6u nenpujarHor. Y Beorpajiy cy ce OLyNIpJIuH, a y Ilerporpaly cy ce mo- BYKJIH, CA IyHO pa3yMa y OCTAJIOM, jep y TOM nurat»y Pycuja uuje umaja na GpaHu Hu cBoje mocrTojaHCTBO HH CBOje XKHBOTH€ HHTEp€CE. Ilomro je Mup ocurypaH, Cp6uja ce npuGpana u uuo cBujer joj je mopao Ipu3HaTH a Ce NOBYKJA KOPEKTHO. T. MunoBaHoBuhi je peazucra, na 4 ako ocjeka cBe #3NHOHAJIHe acnHpa- uuje cBojux cyrpaijana, OH HIIAK CBOjy akLHjy ylIpaB/ba He IpemMa OHOME LITO CE »KCJIH, HO-IIpe€MA OHOME, IITO Ce MOxe. FberoBa QOpmMyJIa : ,NOBpaTaK HOpMaJIHOME“ Guja ie najsronunja na ouyBa 6yznyhHocr, oGe3Gjehyjyhu ca- NAMI6OCT. ,HOpMAJIHO“ 3H4UH NPBO na Cp6uja nomryje cBoje metjyuapo- IHe oGaBe3e, a upyro, snauu jeMcTBO na oma ne he GuTu rnpeuMeT HuKAKBE CIIOJ6BHE Tpecuje. Ca oGe Tauke rye- IuiuTa_ noguTuKka rr. MuroBanoBuha ANCOJIJTHO Ce H€ MOXE HamaCTH. Ilpu NOHeTKy CBOFA NOCIBEJEbET IIyTA OH je MAO BHIIE pa3roBopa ca r. EpeHTa- JIOM, CKHME he Ce OBO zaHa IIOHOBO Buljeru. MH 3aimuro ce 3aTBopuTu hy- TI6HBOIIHY M Gypuru ce? Bose je pa3roBapaTu, HapouuTO ca jyuepar>uM HIH CYTPALIE>:HM NPOTHBHHIHMA, KAJA Ta KOHBEp3a1uja uHaue HHiuTa He craje HH jezuy uu ipyry crpaHy. Ilosnaro HaM je, Za Cy yTHCIH O TOME BPIO noG6pu u y Beorpany u y Beuy. Hema mjecrTa nIpunaBaTH MHOTO BAX- HOCTH TeLIKOhaMA KOje ycmopaBajy 3a- K/JBYYH€E>B€ — AYCTPO-CPIICKOT TPOTOBHH- CKOF yroBopa. Cp6uja uuje oxroBopna 34 yHyTapib€e kOMIIJIHKaNuje, Koje uuHe MYUHHM H HEYFOJIHHM H3HOLIEIbE TOFA yroBopa npex Komope r. Epenrajy. Y ocranom Cp6uja He Tpnu uuiira OR OBakBE CuTyaunuje, jep je — He npe3supyhu BpujeIHocr u = BaxHOCT TPTOBHHCKHX Be34 Ca Aycrpo-Yrap- CKOM — yMjema ceGu OTBOpHTH H IpY- re nyreBe. Hajsan, wemuTu je 3a y- cnjex caMHX NPEFOBOpa, a ce OHu He ornouuy Tako 6p30. Arpapuu y Beuy cMaTpajy a Brana uma u3Bjecuy 06a- B€3y NipeMa WHMa: Ja TpeGa na um TIJIATH V EKOHOMCKHM KOPHCTHMA HbH- XOBY BjepHOCT H NOTNOPY y IHTAHY anekcuje. Kana npoje HekozuKko mje- Cel, THX he Tpax«iba NOCTENEHO HE- crajaru. Y oBomM uacy r. EpeHran je