Br. 89. Dubrovnik 30. novembra 1909. God. XVIII. — IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 1£; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini. straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 pura po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Sastanak u Beogradu. U tišini, bez prethodnih priprema i alarmirajućih vijesti, odigrao se je prošlog četvrtka u srpskoj pri- jestonici jedan dosta važan doga- đaj kome će se bez sumnje naknadno obratiti mnogo više pa- žnje, no što se sada obraća. Bu- garski kralj Ferdinand zadržao se je na povratku iz Ugarske u Beo- gradu i sastao se je sa srpskim kraljem Petrom. Sastanak je bio vrlo srdačan i trajao je nešto više od utvrđenog vremena. Na prvi pogled izgleda, da je ovaj sastanak obavljen sasvim slu- čajno, ali kad se izmjere odmjereni koraci vladara pojedinih država, za politički svijet uopšte prestaje da važi formalna slučajnost, koja tada dobiva izgled izlike, da se pokrije djelo, koje je trijezveno i sračunano utvrđeno. Logično je prema tome, da je i ovaj sastanak unaprijed utvrđen. U pojavama sličnih događaja redovno se ispoljavalo isticanje privatnog karaktera, bez ikakve političke tendencije i svrhe. Pri tome se dotle dotjeralo, da je ko- prena, kojom se nastojala pokriti istina, postala jedina šaljiva strana sličnih događaja. A sastanak u Beogradu nije, bez sumnje, šaljiva sitnica, već jedna ozbiljna politička prinova sa sigurnim i određenim ciljem. Zdravice, koje su tom pri- likom izrečene, podižu koprenu privatne naravi i otkrivaju pravu tendenciju nesumnjive političke va- žnosti. »Od sada više ništa ne će moći stati na put zajedničkom radu Sr- bije i Bugarske, zajedničkom radu dvaju bratskih naroda Vaše i moje dinastije, prijatelju kralju!“ — re- kao je kralj Ferdinand u svojoj zdravici, kao odgovor na riječi kralja Petra: ,U zajedničkom radu Srbije i Bugarske leži budućnost Južnih Slavena. Udružena Bugar- sška i Srbija, sa jednim ciljem i jednom težnjom, moći će odoljeti nasrtaju zajedničkog neprijatelja i liješiti sudbinu balkanskog poluo- strva u korist općih slavenskih in- teresa«“, sE. Iz ovoga se razabire tendencija manifestacije jasno utvrđene po- trebe uzajamnosti interesa i poja- čava se vjera, da će se odnosi dviju bratskih zemalja unaprijed kretati u duhu i pravcu, koji je u tome istaknut. a Maori je, za ironiju svoga po- bi 8 i narodnosnog obilježja, o leglo trvenja slavenskih naroda, "E je davalo odraza i u nepri- rodnim zategnutim odnosima brat- skih država. Pod krinkom zaštite posebnih interesa vodila se je kr- vava bratoubilačka borba, koja je slabila snagu jednih i drugih, da utre put najezdi, koja se ispoljava u pangermanskoj agresivnosti. Po- šljedice takove politike nijesu mo- gle proći bez utjecaja na uviđav- nost istaknutijih političara balkan- skih država. One su ih najposlije morale osvijestiti i dovesti do spo- znaje o zajedničkoj opasnosti, koja je uzela oblik bezobzirne aktivnosti. Logično je s toga, što se ta uvi- đavnost počela otvoreno da mani- iestuje. Jedna je prinova učinjena i sa sastankom vladara u Beo- gradu. Da ne će ostati na ovome po- četku, dokazuje nam jednodušnost obaju naroda u ocjeni važnosi ovog događaja. Ma kako političari sudili i radili, oni ipak ni u kom slučaju ne mogu i ne smiju da dolaze u potpuni sukob sa naro- dnim raspoloženjem. To je rezultat pouke, koju istorijski razvitak ne- minovno nameće uviđavnim poli- tičarima i pravim rodoljubima. A i inače jedina je spasonosna poli- tika Srbije i Bugarske, kao i svih ostalih balkanskih država, u apso- lutnoj harmoniji njihovih političkih ciljeva. Poremećenje evropske ra- vnoteže, koje je pošljednje godine neprirodnom snagom izbilo, na- meće im pogotovo inaugurisanje takog političkog pravca. Pošljednji politički događaji na Balkanu, koji su evropsku atmo- sveru ispunili bili užasnom eksplo- zivnošću i sa teškim srpskim žr- tvama zapriječili sveopšti požar, prinijeli su barem toliko koristi, da su pozvani faktori balkanskih država ozbiljno počeli misliti na sređivanje snage svojih naroda i međusobno zbližavanje u cilju po- trebne samoobrane. Već se mogu konstatovati stvarni rezultati ina- ugurisane politike. Sastanak vla- dari u Beogradu stoji, za sada, nesumnjivo na jednom od prvih mjesta. Osim važnosti, koja za interese balkanskih naroda izvire iz pra- vilnog shvaćanja identičnosti inte- resa, ovi i slični događaji prinose dosta opštoj međunarodnoj težnji za očuvanjem mira i stvarnog po- retka. Balkan je do sada sličio barutani, pored koje skakahu opasne varnice uznemirene vatre suprotnih težnja pojedinih nacija i bezobzirne tuđinske agresivnosti. S toga spo- razum na Balkanu znači i korak bliže mirnom razvitku. Kao Srbi, kao ljubitelji mira i kao štovatelji slobode narodne gledamo u bratskom sporazumu balkanskih slavenskih država bo- lju i pouzdaniju budućnost srp- skog plemena, pa s toga odušev- ljeno pozdravljamo ovaj ,slučajni“ sastanak kralja slobodne Srbije i kralja slobodne Bugarske. emo #3 beorpana. Y Beorpany, 26. uoBemMGpa. Ilosuaro je uuraouuma, KaKkBy je npaluuHy nojurao cacranak GyrapcKor KPamba Čepnunanna ca Haumum Ilpe- CTOJIOHACIBEJIHHKOM AJIEKCAHJIPOM. Pa- 3HH CBJETCKH JIHCTOBH TYM4UMJIH CY TO Ha Buie uauuua. Heku cy My npu- NaBaJiu OCOGHTY IIOJIHTHUKY BAKHOCT, a HEKH TA ONEeT CMATpaJH OGHuHOM eKckyp3ujoM. Mu cMO IIAK y IbeMy HA- 3HPAJIH HEKH NPEOKPET y CPIICKO- GyrapckuM OlHOCHMA. MH za ce y Tome uujecMO npeBapujiu noka3šyje Ham je- naH HoBu znoraijaj, Koju ce je ojurpao OBO JLaHa y Haiioj npujecronuuu. Jyuep y 3 cara nociuje nojiHe cTH- rao je y beorpau HapouHTuM 1BOp- CKHM BO30M GyrapCcKH KPAJb PeEpu- HAH]. 34 IBETOB NOJIAZAK CA3ZHAJIO Ce je y NoCc/bEJLEbH HAC. Ca CBHM THM CIIE- rJIO Ce zocra 6eorpalcKux rpaljana Ha CTAHHLIY, ILA IIOZIPABE OJVIHUHOF FOCTA. Ha crauuuy je usamao u Fb.B. Kpas Ilerap ca IlpecroTonacibenuuKoM A- JIEKCAHAPOM, MHHHCTPOM CIIOJBHHX IIO- cnoBa /lpom MunoBaHoBuheM, 3aTuM GyrapcKO IOCJIAHCTBO CA LIHjEJIHM IEp- COHAIOM H MHOTH IIPCICTABHHLH pa- 3HHX BJIACTH. Taquo y 3 cara Bo3 je yuao y cra- uuuy. Hapon je OLYIEBJBEHO KJIHLLAO BJanapy cycjeuue Gparcke JIpkaBe. Kan je Kpasb PepnunaHji H3amao 43 CBOF BaroHa, noiao My je y cycper Kpa.b IleTap M C I6BHME CE 34FPJIHO H IBa nyTa NOoJby6uo. 34 THM Ce B4COKH rocT nosupaBuo ca Ilpecrogonacsbe- JIHHKOM, MHHHCTpOM MuJOBaHOBuheM Hu OcraiumM nocrojaHcrBenuuuma. Ilo- INTO je u Taj aKT ETHKETE H3BPLIEH OBe3/u cy ce yuuom KapatjopljeBom, Kpava Ilerpa, Kue3 MuxajnoBoM u Kpasva Munana y /IBOp, No3/paBJbeHH HA CBAKOM KOPAKY O/L MaCe CBHjeTA. .V 4 cara Guo je cepBupaH pyuax, TE CY TOM NPHJHKOM NaJe IBHje BPJIO BaxHe 3npaBuue. Y cBojoj ua3upaBuliH narmacuo je Kpas Ilerap, na je cpe- TAH, INTO y IBOpy 34 CBOjOM TpilE30M MOXE INO3/PABHTH KAO CBOFA rocTAa oompa Kpa/ba PepnuHania, KpaJba CpOuju Gparcke JIp»aBe, ,CBHMA HaMa npare Byrapcke“. Y 3ajenuHuuKOM pay Cp6uje u _Byrapcke, pekao je zajbe Kpasb Ilerap, zexu Gynyhuocr Jy- Hux CnaBena. Y upyxena Byrapcka u CpGuja, ca jemuum uubeM u jenuom TEXKIOM MOhH He OZOJbETH HaCpTAjy sajenuuukor uenpujareba u pujeniuTu CyuGuHy GaJKAHCKOT NOJYOCTpBA y KOPHCT ONIITHX CIIABEHCKHX HHTEpEeCA. Ha OBaKy 3/paBuuy ORrOBOpuo je Kpab PepnuHaH/i TONOM 3AXBAJIHOLI- hy Ha MCKPEHOM NOYEKY H 3APABHUH, HATJACHBIIH, ZA OH u = Gyrapcku nojuruuapu ysuhajy na cnac ManumM GAJIKAHCKHM HApOJHMA MOXE GHTH CaMO Y IbHXOBOj 3ajenuuuKoj pa/uteu. On caza, pekao je za/be, BHILE HHLITA He he Moku cTarH Ha NyT 3ajeuu- uKOM pany Cp6uje u Byrapcke, 3aje- JIHHUKOM pay NBajy Gparckux Hapona Bame u Moje nunacruje, npujareby Kpasy! Y TO ume ucnujaM OBy uatuy y HME HOBOF 3ajejluuuKor pana 3a cnac namuux upxaBa. — H jemua u upyra 3upaBuua 6Guna je nonpahena dDpeHeTuuHuM YCKJIHLHMA : ,2KHBHO | dDepnunanji!“ : MHsa 6 caru_nocJuje 1mojide KpeHyo je Kpas PepnunaHn, npaheu Kpa/beM ITlerpom, TIpecroToHacIbe1HHKOM AJIEK- CAaHAPOM H MHOTHM IPYTHM LOCTOjaH- CTBEHHLHMA INIYT IKC/JBE3HHUKE CTAHHIIE. Ha crTaHHIH Cy Ce IBA BJAJAPA 34/p- XaJIa HaCaMO FOTOBO IO CaTa. PacrTa- ak je 6uo Bpno cpnauaH. Bnanapu Ce IOHOBO 3AFpJIHIIE HP IOJbYGHIIE. Maca cBujeTa mMeHyTHM IIO3/LIPABJbALIE OBaj cBeuaHH IIpH30p OJYIIEBJBEHHM IIOKJIHLUHMA. Tako je eTo, IOBpuIHO Y3€BIUIH, CBP- IIHO OBaj CacrTaHaK, KOjH IIPEJICTABJbA HOBY €py y Pa3BHTKy CPIICKO-Gyrap- ckux onuoca. Jl[ouek je Guo ckpomaH aju cpnauaH. Byrapcku Kpab norv- TOBaO je HHKOIbHTO MH 34TO HHje GuO npupetjeu cBeuaHu CIy«GeHu JIOYeK. Tlocjera je u3HeHAJLHJIA CBE IPYLITBEHE caojese y npujecrouuuu, anu je omer najBMiN€ H3HCHARHJIA Y CTBAP HCYNy- heHe IIOJIHTHUK€ KPYTOBE. CBakaKO, MAKAp Ce Ca CTAHOBHTHX CTpaHa uCTHIAO NIPHBATHH KApaKTEp OBE IOCjeTe, ONIET HHKO HC MOXE JA joj nopeue u NnoJIHTHUKY BAKHOCT. OHa je Bpio jacua u 32 OGuuHe JIauKe. Mory BaM cno6ojnHo jaB4Tu, na cy Će OBOM IPHJIUKOM PACIIPABJBAJIA BDJIO BaX«Ha NHTaa u za je y CBeMy mMOC- THTHyTA NOTAyHA CarJaCHOCT. Y3 TO, .KaKO CaM C MjepolaBHe crpaHe u3BH- jemureH, yrJraBIbeH je cnopa3yM o cay- »xGeHoj nocjeru Kpasa ČDepnuHauaa, Koja Gu HMaJa Ja Ce HACKOPO OCTBAPH. Mu cMO, na HCTHHY KAXKEM, 34 LOBOJBHH ca NoJIuTHuKuM noraijaiuma Koju ce y NOCIbeJEbe BpujeMme Hu3axy jezaH 3a UpyruM. OHH Cy y MHOFO HeMy H3MH- jenuJiu Ham noJjuTHuKu nogoxaj. Cpn- CKO nuTawe zoGuJo je noce6Hy Bax- HOCT 4 KAL jeuuoM, a 10 Tora, Bje- pyjre, He he mHoro npohu, note zo pujeumaBaia, cpncku uHuTepecu He he | GuTH 3ANOCTABJBEHH KAO JO Ca]lA. Tome Ce HCKP€HO palyjeMO H HE ycrpyua- BaMO ce maru jasno uspa3a Toj cBojoj PaJOcTH. Vopeua. Trgovinski ugovor s balkanskim državama. Savršeno apstrahujući eminentne ekonomske koristi, pa čak apso- lutnu ekonomsku potrebu, koje go- vore u prilog zaključenja trgovin- skog ugovora s balkanskim drža- vama, i s političkoga je gledišta u interesu održanja Austro-Ugarske na stepenu Velike Sile, da s balkanskim državama stupi u što tješnje ekonom- ske odnose. Političke komplikacije posljednjega vremena, u koje je Au- stro-Ugarska bila zapala, nesumnjivo se takođe mogu svesti na jedan po- kušaj monarhije bez izgleda — da