Br. 89.

Dubrovnik 30. novembra 1909.

God. XVIII.

—

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 1£; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini.
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 pura po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

Sastanak u Beogradu.

U tišini, bez prethodnih priprema
i alarmirajućih vijesti, odigrao se
je prošlog četvrtka u srpskoj pri-
jestonici jedan dosta važan doga-
đaj kome će se bez sumnje
naknadno obratiti mnogo više pa-
žnje, no što se sada obraća. Bu-
garski kralj Ferdinand zadržao se
je na povratku iz Ugarske u Beo-
gradu i sastao se je sa srpskim
kraljem Petrom. Sastanak je bio
vrlo srdačan i trajao je nešto više
od utvrđenog vremena.

Na prvi pogled izgleda, da je
ovaj sastanak obavljen sasvim slu-
čajno, ali kad se izmjere odmjereni
koraci vladara pojedinih država, za
politički svijet uopšte prestaje da
važi formalna slučajnost, koja tada
dobiva izgled izlike, da se pokrije
djelo, koje je trijezveno i sračunano
utvrđeno. Logično je prema tome,
da je i ovaj sastanak unaprijed
utvrđen.

U pojavama sličnih događaja
redovno se  ispoljavalo isticanje
privatnog karaktera, bez ikakve
političke tendencije i svrhe. Pri
tome se dotle dotjeralo, da je ko-
prena, kojom se nastojala pokriti
istina, postala jedina šaljiva strana
sličnih događaja. A sastanak u
Beogradu nije, bez sumnje, šaljiva
sitnica, već jedna ozbiljna politička
prinova sa sigurnim i određenim
ciljem. Zdravice, koje su tom pri-
likom izrečene, podižu koprenu
privatne naravi i otkrivaju pravu

tendenciju nesumnjive političke va-
žnosti.

»Od sada više ništa ne će moći
stati na put zajedničkom radu Sr-
bije i Bugarske, zajedničkom radu
dvaju bratskih naroda Vaše i moje
dinastije, prijatelju kralju!“ — re-
kao je kralj Ferdinand u svojoj
zdravici, kao odgovor na riječi
kralja Petra: ,U zajedničkom radu
Srbije i Bugarske leži budućnost
Južnih Slavena. Udružena Bugar-
sška i Srbija, sa jednim ciljem i
jednom težnjom, moći će odoljeti
nasrtaju zajedničkog neprijatelja i
liješiti sudbinu balkanskog poluo-
strva u korist općih slavenskih in-
teresa«“, sE.

Iz ovoga se razabire tendencija
manifestacije jasno utvrđene po-
trebe uzajamnosti interesa i poja-
čava se vjera, da će se odnosi
dviju bratskih zemalja unaprijed
kretati u duhu i pravcu, koji je u
tome istaknut. a
Maori je, za ironiju svoga po-
bi 8 i narodnosnog obilježja,

o leglo trvenja slavenskih naroda,

"E je davalo odraza i u nepri-

rodnim zategnutim odnosima brat-
skih država. Pod krinkom zaštite
posebnih interesa vodila se je kr-
vava bratoubilačka borba, koja je
slabila snagu jednih i drugih, da
utre put najezdi, koja se ispoljava
u pangermanskoj agresivnosti. Po-
šljedice takove politike nijesu mo-
gle proći bez utjecaja na uviđav-
nost istaknutijih političara balkan-
skih država. One su ih najposlije
morale osvijestiti i dovesti do spo-
znaje o zajedničkoj opasnosti, koja
je uzela oblik bezobzirne aktivnosti.
Logično je s toga, što se ta uvi-
đavnost počela otvoreno da mani-
iestuje. Jedna je prinova učinjena
i sa sastankom vladara u Beo-
gradu.

Da ne će ostati na ovome po-
četku, dokazuje nam jednodušnost
obaju naroda u ocjeni važnosi
ovog događaja. Ma kako političari
sudili i radili, oni ipak ni u kom
slučaju ne mogu i ne smiju da
dolaze u potpuni sukob sa naro-
dnim raspoloženjem. To je rezultat
pouke, koju istorijski razvitak ne-
minovno nameće uviđavnim poli-
tičarima i pravim rodoljubima. A
i inače jedina je spasonosna poli-
tika Srbije i Bugarske, kao i svih
ostalih balkanskih država, u apso-
lutnoj harmoniji njihovih političkih
ciljeva. Poremećenje evropske ra-
vnoteže, koje je pošljednje godine
neprirodnom snagom izbilo, na-
meće im pogotovo inaugurisanje
takog političkog pravca.

Pošljednji politički događaji na
Balkanu, koji su evropsku atmo-
sveru ispunili bili užasnom eksplo-
zivnošću i sa teškim srpskim  žr-
tvama  zapriječili sveopšti požar,
prinijeli su barem toliko koristi,
da su pozvani faktori balkanskih
država ozbiljno počeli misliti na
sređivanje snage svojih naroda i
međusobno zbližavanje u cilju po-
trebne samoobrane. Već se mogu
konstatovati stvarni rezultati ina-
ugurisane politike. Sastanak  vla-
dari u Beogradu stoji, za sada,
nesumnjivo na jednom od prvih
mjesta.

Osim važnosti, koja za interese
balkanskih naroda izvire iz pra-
vilnog shvaćanja identičnosti inte-
resa, ovi i slični događaji prinose
dosta opštoj međunarodnoj težnji
za očuvanjem mira i stvarnog po-
retka. Balkan je do sada sličio
barutani, pored koje skakahu opasne
varnice uznemirene vatre suprotnih
težnja pojedinih nacija i bezobzirne
tuđinske agresivnosti. S toga spo-
razum na Balkanu znači i korak
bliže mirnom razvitku.

Kao Srbi, kao ljubitelji mira i
kao štovatelji slobode narodne
gledamo u bratskom sporazumu
balkanskih slavenskih država bo-
lju i pouzdaniju budućnost srp-
skog plemena, pa s toga odušev-
ljeno pozdravljamo ovaj ,slučajni“
sastanak kralja slobodne Srbije i
kralja slobodne Bugarske.

emo #3 beorpana.

Y Beorpany, 26. uoBemMGpa.

Ilosuaro je uuraouuma, KaKkBy je
npaluuHy nojurao cacranak GyrapcKor
KPamba Čepnunanna ca Haumum Ilpe-
CTOJIOHACIBEJIHHKOM AJIEKCAHJIPOM. Pa-
3HH CBJETCKH JIHCTOBH  TYM4UMJIH CY
TO Ha Buie uauuua. Heku cy My npu-
NaBaJiu OCOGHTY IIOJIHTHUKY BAKHOCT,
a HEKH TA ONEeT CMATpaJH OGHuHOM
eKckyp3ujoM. Mu cMO IIAK y IbeMy HA-
3HPAJIH HEKH  NPEOKPET y CPIICKO-
GyrapckuM OlHOCHMA. MH za ce y Tome
uujecMO npeBapujiu noka3šyje Ham je-
naH HoBu znoraijaj, Koju ce je ojurpao
OBO JLaHa y Haiioj npujecronuuu.

Jyuep y 3 cara nociuje nojiHe cTH-
rao je y beorpau HapouHTuM 1BOp-
CKHM BO30M GyrapCcKH KPAJb PeEpu-
HAH]. 34 IBETOB NOJIAZAK CA3ZHAJIO Ce
je y NoCc/bEJLEbH HAC. Ca CBHM THM CIIE-
rJIO Ce zocra 6eorpalcKux rpaljana Ha
CTAHHLIY, ILA IIOZIPABE OJVIHUHOF FOCTA.
Ha crauuuy je usamao u Fb.B. Kpas
Ilerap ca IlpecroTonacibenuuKoM A-
JIEKCAHAPOM, MHHHCTPOM CIIOJBHHX IIO-
cnoBa /lpom MunoBaHoBuheM, 3aTuM
GyrapcKO IOCJIAHCTBO CA LIHjEJIHM IEp-
COHAIOM H MHOTH IIPCICTABHHLH pa-
3HHX BJIACTH.

Taquo y 3 cara Bo3 je yuao y cra-
uuuy. Hapon je OLYIEBJBEHO KJIHLLAO
BJanapy cycjeuue  Gparcke  JIpkaBe.
Kan je Kpasb PepnunaHji H3amao 43
CBOF BaroHa, noiao My je y cycper
Kpa.b IleTap M C I6BHME CE 34FPJIHO H
IBa nyTa NOoJby6uo. 34 THM Ce B4COKH
rocT nosupaBuo ca Ilpecrogonacsbe-
JIHHKOM, MHHHCTpOM MuJOBaHOBuheM
Hu OcraiumM nocrojaHcrBenuuuma. Ilo-
INTO je u Taj aKT ETHKETE H3BPLIEH
OBe3/u cy ce yuuom KapatjopljeBom,
Kpava Ilerpa, Kue3 MuxajnoBoM u
Kpasva Munana y /IBOp, No3/paBJbeHH
HA CBAKOM KOPAKY O/L MaCe CBHjeTA.

.V 4 cara Guo je cepBupaH pyuax,
TE CY TOM NPHJHKOM NaJe IBHje BPJIO
BaxHe 3npaBuue. Y cBojoj ua3upaBuliH
narmacuo je Kpas Ilerap, na je cpe-
TAH, INTO y IBOpy 34 CBOjOM TpilE30M
MOXE INO3/PABHTH KAO CBOFA rocTAa
oompa Kpa/ba PepnuHania, KpaJba
CpOuju Gparcke JIp»aBe, ,CBHMA HaMa
npare Byrapcke“. Y 3ajenuHuuKOM pay
Cp6uje u _Byrapcke, pekao je zajbe
Kpasb Ilerap, zexu Gynyhuocr Jy-
Hux CnaBena. Y upyxena Byrapcka u
CpGuja, ca jemuum uubeM u jenuom
TEXKIOM MOhH He OZOJbETH HaCpTAjy

 sajenuuukor uenpujareba u pujeniuTu

CyuGuHy  GaJKAHCKOT NOJYOCTpBA y
KOPHCT ONIITHX CIIABEHCKHX HHTEpEeCA.
Ha OBaKy 3/paBuuy  ORrOBOpuo je
Kpab PepnuHaH/i TONOM 3AXBAJIHOLI-
hy Ha MCKPEHOM NOYEKY H 3APABHUH,
HATJACHBIIH, ZA OH u = Gyrapcku
nojuruuapu ysuhajy na cnac ManumM

GAJIKAHCKHM  HApOJHMA MOXE  GHTH
CaMO Y IbHXOBOj 3ajenuuuKoj pa/uteu.
On caza, pekao je za/be, BHILE HHLITA
He he Moku cTarH Ha NyT 3ajeuu-
uKOM pany Cp6uje u Byrapcke, 3aje-
JIHHUKOM pay NBajy Gparckux Hapona
Bame u Moje nunacruje, npujareby
Kpasy! Y TO ume ucnujaM OBy uatuy
y HME HOBOF 3ajejluuuKor pana 3a
cnac namuux upxaBa. — H jemua u
upyra 3upaBuua 6Guna je nonpahena
dDpeHeTuuHuM  YCKJIHLHMA : ,2KHBHO |
dDepnunanji!“ :

MHsa 6 caru_nocJuje 1mojide KpeHyo
je Kpas PepnunaHn, npaheu Kpa/beM
ITlerpom, TIpecroToHacIbe1HHKOM AJIEK-
CAaHAPOM H MHOTHM IPYTHM LOCTOjaH-
CTBEHHLHMA INIYT IKC/JBE3HHUKE CTAHHIIE.
Ha crTaHHIH Cy Ce IBA BJAJAPA 34/p-
XaJIa HaCaMO FOTOBO IO CaTa. PacrTa-
ak je 6uo Bpno cpnauaH. Bnanapu
Ce IOHOBO 3AFpJIHIIE HP IOJbYGHIIE.
Maca cBujeTa mMeHyTHM IIO3/LIPABJbALIE
OBaj cBeuaHH IIpH30p OJYIIEBJBEHHM
IIOKJIHLUHMA.

Tako je eTo, IOBpuIHO Y3€BIUIH, CBP-
IIHO OBaj CacrTaHaK, KOjH IIPEJICTABJbA
HOBY €py y Pa3BHTKy CPIICKO-Gyrap-
ckux onuoca. Jl[ouek je Guo ckpomaH
aju cpnauaH. Byrapcku Kpab norv-
TOBaO je HHKOIbHTO MH 34TO HHje GuO
npupetjeu cBeuaHu  CIy«GeHu JIOYeK.
Tlocjera je u3HeHAJLHJIA CBE IPYLITBEHE
caojese y npujecrouuuu, anu je omer
najBMiN€ H3HCHARHJIA Y CTBAP HCYNy-
heHe IIOJIHTHUK€ KPYTOBE.

CBakaKO, MAKAp Ce Ca CTAHOBHTHX
CTpaHa uCTHIAO NIPHBATHH KApaKTEp
OBE IOCjeTe, ONIET HHKO HC MOXE JA
joj nopeue u NnoJIHTHUKY BAKHOCT. OHa
je Bpio jacua u 32 OGuuHe JIauKe.

Mory BaM cno6ojnHo jaB4Tu, na cy
Će OBOM IPHJIUKOM PACIIPABJBAJIA BDJIO
BaX«Ha NHTaa u za je y CBeMy mMOC-
THTHyTA NOTAyHA CarJaCHOCT. Y3 TO,

.KaKO CaM C MjepolaBHe crpaHe u3BH-

jemureH, yrJraBIbeH je cnopa3yM o cay-
»xGeHoj nocjeru Kpasa ČDepnuHauaa,
Koja Gu HMaJa Ja Ce HACKOPO OCTBAPH.
Mu cMO, na HCTHHY KAXKEM, 34 LOBOJBHH
ca NoJIuTHuKuM noraijaiuma Koju ce y
NOCIbeJEbe BpujeMme Hu3axy jezaH 3a
UpyruM. OHH Cy y MHOFO HeMy H3MH-
jenuJiu Ham noJjuTHuKu nogoxaj. Cpn-
CKO nuTawe zoGuJo je noce6Hy Bax-
HOCT 4 KAL jeuuoM, a 10 Tora, Bje-
pyjre, He he mHoro npohu, note zo
pujeumaBaia, cpncku uHuTepecu He he |
GuTH 3ANOCTABJBEHH KAO JO Ca]lA. Tome
Ce HCKP€HO palyjeMO H HE ycrpyua-
BaMO ce maru jasno uspa3a Toj cBojoj
PaJOcTH. Vopeua.

Trgovinski ugovor

s balkanskim državama.

Savršeno apstrahujući eminentne
ekonomske koristi, pa čak apso-
lutnu ekonomsku potrebu, koje go-
vore u prilog zaključenja trgovin-
skog ugovora s balkanskim drža-
vama, i s političkoga je gledišta u
interesu održanja Austro-Ugarske na
stepenu Velike Sile, da s balkanskim
državama stupi u što tješnje ekonom-
ske odnose. Političke komplikacije
posljednjega vremena, u koje je Au-
stro-Ugarska bila zapala, nesumnjivo
se takođe mogu svesti na jedan po-
kušaj monarhije bez izgleda — da