Br. 90.

Dubrovnik 3. decembra 1909.

ie = kr

zm

God. XVIII.

.....

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je listu na godinu:

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herces-

govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru

K 15; za sve ostale zemlje franaka

iG u zlatu; za Dubrovnik K 10;

na po i četvrt godine surazmjerno
Pretplata i oglasi ulju se udinini-
straciji lista a dopisi uredništvu
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-

kovna pisma ne primaju se,

UBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova) Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i

retka 20 para.

—— s --—

Plativo i utuživo u Dubrovniku

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

————

Obustavljamo list

svima, bez obzira, koji nam svoju
dužnu pretplatu ne pošalju. Godi-
na se izmiče kraju, a mnogo, vrlo
mnogo naših pretplatnika nije, ni
pokraj opomena, još izvršilo svoju
dužnost. Nije ni lijepo ni patriot-
ski, da nam se na ovaj način čini
grdnih neprilika i smetnja. Mi na-
stojimo i radimo da naš list osta-
ne na dostojnoj visini braneći srp-
ske nacijonalne interese, te smo
radi toga izvrgnuti i čestim zaplje-
nama i globama; ne žalimo ni
truda ni troška a naši pretplatnici,
mješte da nas u mučnoj borbi po-
mognu, oni nam svojim nemarom
odmažu. Čini nam se, da je poje-
dincima lakše žrtvovati onu ne-
znatnu svotu za godišnju pretplatu,
nego da mi sami za njih svijeh
izdržimo troškove. S toga barem,
ko ne misli da nam pomogne, ne-
ka nam i ne škodi, jer za ovo
posljedne ima ko se misli.
Požurite se pretplatom na

»Dubrovnik“.
Administracija.

Dopuna polazne tačke.

U 88. broju ,Dubrovnika“ iza-
šao je članak pod naslovom ,/Po-
lazna tačka“, u kome gosp. L.
pretresa pitanje naše unutrašnje
dizorganizacije, upirući prstom na
uzroke naše opće bolesti i tražeći
joj uspješne lijekove. Slažemo se
gotovo u svemu sa gosp. L., ali
sa svim tim njegovo stanovište,
koje u sebi ima vrlo mnogo idea-
lisanja, ne može da se bez izvje-
snih dopuna upotrebi kao jedini
način, da se«naše prilike potpuno
srede. :

Gosp. L. polazi isključivo sa
načelnog stanovišta, zaboravljajući
pri tome postojeći fakat, koji inače
ion priznaje, da nijesu načelne ra-
zlike dovele Srpsku Narodnu Stran-
ku na Primorju do današnjeg nje-
nog nezavidnog položaja. Srbi na
Primorju su vazda bili korektni
prema srpskoj narodnoj misli. Oko
nje se nije vodila borba. Ako je
ko ma kada u tome zastranio,
opće je mišljenje redovno svoj sud
iznosilo u formi jednodušne osu-
de. I gosp. L. je uvjeren, da su
lični razlozi bili uzrokom našeg
političkog rastrojstva. Time se dade
razumjeti, što u borbu nije zalazio
narod, što je on sve to posmatrao
Sa izvjesnim čuđenjem.

Potpuno odabravamo  stanovi-
šte gosp. L., te ga i sa svoje stra-
ne prihvaćamo, ali baš s toga, što,
kako prije rekosmo, načelne razli-
ke kod Srba na Primorju gotovo

i nema, držimo, da naše unutra-
šnje sređivanje treba da pođe s je-
dne druge tačke, okrećući se oko
osi, koju je gosp. L. kroz čitav
svoj članak isticao.

Nama je u prvom redu od po-
trebe stvoriti takovu jednu orga-
nizaciju, koja će onemogućiti sva-
ko privilegisano pravo pojedinaca
i koja će sa svojim djelovanjem
pokazati jačinu svoga života. Do
sada smo imali tako reći mrtvu
organizaciju, bez rada, bez poleta,
koja je vodila računa o narodu i
njegovim potrebama samo onda,
kad su je prilike na to nagonile.
Kroz njeni život nije ,preko cijele
godine“ strujao sok potrebne sna-
ge i agilnosti, a vodila je računa
samo o čisto političkim prilikama
i to u odnošaju prema spoljnim
utjecajima. U unutrašnjosti, u na-
rodu, bila je mrtva. S toga za nju
masa gotovo nije ni znala. I onda
nije čudo, što se je sve okretalo
samo oko nekoliko osoba i što je
u momentima, kad bi te osobe
došle u međusobni sukob zbog
položaja a bez viših . motiva, do-
lazilo do rastrojstva.

Koja je korist od jedne stranke,
ako ona postoji samo po imenu i
ako sve jedinice, koje je sasta-
vljaju, nemaju onog udjela, koji

ona tako rado prisvaja i s njime

i sebe i drugoga vara? Kompak-
tnost po našem mišljenju nije sa-
mo u tome, da niko ne prigovara
radu nekolicine istaknutijih ljudi,
već da u tom radu po mogućno-
sti učestvuju svi članovi stranke.

Ono što do sada nije bilo, treba
da bude unaprijed. Inicijativa mora
slijediti ozgo. Viši forum treba da
bude srce stranke, iz koga će teći
vruća krv kroz cijeli organizam.
Da se bolje razumijemo, pokaza-
ćemo to malo realnije. Uzmimo
dosadašnju. organizaciju, onakvu
kakva je u posljednje vrijeme eg-
zistirala. Prema određenjima stra-
načkog ustava postojali su mjesni
odbori, nad njima je bio centralni,
upravni odbor, a nad ovim opet
opća skupština. To je lijepo i tako
reći pametno. Ama koja je korist,
kad ni jedno od ovih nije davalo
znakova života. Mjesni odbori ni-
jesu radili ništa; centralni odbor
na mahove, dosta rijetko, pokazi-
vao je da egzistira; skupština je
pak bivala bez ozbiljnosti i real-
nosti. — Organizacija je bila sama
sobom dosta dobra, te bi sa iz-

vjesnim dopunama, koje bi joj dale
života, mogla slobodno i ostati.

Uzmimo ponovo u pregled tak-
tore stranke. Skupština bi morala
biti neka vrst parlamenta. Na njoj

bi trebalo redovno, potpuno, u
tančine, bez užurbanosti i vrtogla-
vice, pretresati sva unutrašnja i
vanjska pitanja, stvarajući pretpo-
stavke realnog rada, koji bi se
kroz izvjesno vrijefne morao izvr-
šiti. Centralni odbor imao bi u
prvom redu dužnost, da udovolji
zaključcima skupštine i da sam u-
zimlje inicijativu za rad. Pod nje-
govim nadzorom i njegovom _ini-
cijativom stupili bi u život i mje-
sni odbori. Oni bi bili dužni dr-
žati spiskove članova stranke, ob-
vezatno i svako toliko vremena
držati sjednice i mjesne skupštine,
na kojima bi se pretresala u pr-
vom redu pitanja, koja zasijecaju
u potrebe dotičnog kraja. Svoje
zaključke, predloge i izvještaje sa
sjednice i skupštine morali bi slati
centralnom odboru, koji bi tada u
sporazumu s pojedinim odborima
preduzeo što bi bilo umjesno,
da se po mogućnosti podmire i-
staknute potrebe. Osim toga mje-
sni odbori bi imali dužnost, da
redovno priređuju sijela i preda-
vanja, analiabetske kurseve i da

oni, koji misle drukčije. Svaki pa-
metan i koristan savjet rado ćemo
primiti. Ali već unaprijed kažemo,
da bez agilnog života nikada ne
ćemo doći do sigurne i uspješne
stranačke organizacije. N.

Henajmo ce!

JenaH uHTaB Hapoji IocTaje ckeniTiK ;
jep cy ra HenpaBle LoBene no pa30-
uapaiba. [la unak oH Bjepyje y jezuy
BCJIHKY HCTHHY, VY HEMHHOBHOCT CBOTA
Backpca. OH je naHac BeJmuKku osaj-

HHK, &JIH HE TOJIHKH JA NajiHe. OH je“

CnyCTHO FJABy OL Gpure u Goga, aju
he je guhu, jep ueMa uera Ja ce cTH-
Ju HM HeMa pasjora la Nocymiba y
cBOjy Moh.

NeBeT muJujoma Cp6a He Mory Hu
Hehe nponacru. Fbux uejmuue crpaza-
iba. Ouajate uM naje NuBOBCKY CHary.
Ouajuauuu cy croco6Hu 3a Benuka je-
Ja, a HAPOJL H HHAqe MMA yCIIOBA 34
IBHX.. '

Tla unak nperxoniHo Tpe6a na ce

u3Bpuuu uuraB npenopotaj. Mopa ce
notiu zpyrum, onpeljenjaM 4 OJVIyuHH-

jum npaBueM. BaJba 3HaTH ITA ce xohe |

aji
H VTBPAHTH TAUHO TIyT, IIPOTpAM M
cpecrBa a ce IIOCTHIH& OHO LITO Ce

XKeJIH. 9 CpricrBy ce Mopa upykunje
njemaru, Hero zo cazga. OJUIyuHOCT H

svim mogućim sredstvima porade uerpajuocr Buie cBera._JenaH npaBau,

na popravljanju i podizanju eko-
nomskog i socijalnog života na-
rodnog. Nad radom mjesnih od-
bora imao bi centralni odbor da
vodi vrlo strogu kontrolu. Ako
koji mjesni odbor ne udovolji svo-
jim dužnostima, jednostavno se

izmijeni. U tome ne smije da bude
nikakvih obzira.

Ovako bi došlo do realnog ra-
da, a centralni bi odbor bio upu-
ćen u prilike cijelog Primorja, pa
bi prema općem raspoloženju znao
i mogao da udesi svoje držanje i
u unutrašnjem i u vanjskom ži-
votu. Tada bismo mogli govoriti
o sređenosti i kompaktnosti stran-
ke. S njome bi, bez sumnje, ra-
čunali i drugi faktori. Malo po
malo došlo bi se dotle, da bi se
onemogućile smicalice, ma s koje
strane one dolazile. Mjesni bi od-
bori sve raščistili, pa bi centralni
odbor bio lišen neprijatnosti, da
se najprije u njemu pojavljuju ne-
suglasice.

Iznijeli smo ovo par riječi u
dopunu stanovišta gosp. L., koji
je uzeo u pretres samo misao, koja
mora biti sveta svim članovima
stranke. U to posebno nijesmo
htjeli ni zalaziti, jer držimo, da
se apriori isključuje i sama pomi-
sao, da bi mogao biti član stran-
ke, koji se ma u čemu ogriješi o
narodnu misao. Htjeli smo samo
istaći praktičnu stranu inicijative
naših poslanika. Jesmo li u tome
pošli ispravnim putem, neka kažu

jenaH IporpaM, OpraHu30BaH pa], »H-
JIaBOCT Y NOCIY, CAMOIIOXKPTBOBAIbe
NO MY4EHHLITBA, POJLOJbYOIBE JO, Ča-
HaTu3Ma. Iloysnaw»e y caMcr ceGe.
E1uMHHHPAI€ CBHX HALA y Tyhy nNO-
Moh. CzoBeucrBO u EBpona ocra-
BIbAJIH CY HAC yBHIČK Ha ujeJMJy.
XBaja Ha cumMrarujaMa, aju cy one
on cna6e BpujeuHOCTH, aKO 34 I>HMA
He cibeuyje crsapua nomoh. By1umMo
Ha uucTO: caMu cMo! Hcruua Buie
Bpujenu oj caMmooGpaHe. CB€ IITO uH-
HHMO H NIpeny3umaMO "eka 6y e yBujek

C yBjepei»eM M HCTHHOM: CaMH CMO! -
3

To ue xpaGpu, na urak nokpehe Ha
pan. To je HaroH moHoca.

Camu CMO, aiu Hucmo cna6u. Hma
Hac nocra, zeBer muaujoma. Ma za
nojujebeHu y Tpu Bjepeu y mer pa3-
HHX IPKABA, MH CMO — AKO CMO y MH-
CIHMA H NyXy CNOjeHH — HIIAK CHATA,
NOBOJ6BHA HKO H€ zA OCBaja, OHO JA
Gpanu ce6e. 3ua ce or Kora! Mu 3Ha-
MO 34 jeuuy jemuuy omacHocT 3a Cpn-
cTBO. OHa je TepmaHcTBO. Cuna, Be-
JuKa onacHnocr, Ilpujeru ucro TaKO H
UpyruM Hapojuma Ha Jyry u Heroky.
Illro oBa TO jom ue cxBahajy u iuTro
ce He crapajy 3a on6paHy, TO je u-
XOBa iurera. 3a CpncrBo je BejuKka
NOGuT IuTO je yno3Hajo BenuuuHy Te
onacuocru u uro je norpe6a camMo-
oGpane nocrana omure yBjepee.

Hamu najnaBuuju nperuu Ha Bar-
THuKOM Mopy u Ha Jla6u, y canaii-
oj Hbemaukoj, nojuierjiu cy, nocjuje
BjeKOBHOT  KPBaBOr _OTNApa, I epmaH-
CTBy 34 TO, INTO HuHjeCy Guju opra-
HH30BaHH, IITO y HX Huje Guo cBje-
cru o jemuucrBy. Mu, ua Jyry u Hc-
TOKy, HeheMo nojviehu y Toj 6op6u,
Koja Beh rpaje BjekoBuMa, a Koja he
y Gp3so u36uTu emeMeHTAPHOM CHAFOM
Ha cBuMa Juuujama uaMehy TepmaH-
CTBA H CJIABEHCTBA, AKO CE 34 BpeMeHA.

iavne zahrale plaća se od petitnug:

že