Br. 90. Dubrovnik 3. decembra 1909. ie = kr zm God. XVIII. ..... IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herces- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka iG u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno Pretplata i oglasi ulju se udinini- straciji lista a dopisi uredništvu Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se, UBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova) Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i retka 20 para. —— s --— Plativo i utuživo u Dubrovniku Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. ———— Obustavljamo list svima, bez obzira, koji nam svoju dužnu pretplatu ne pošalju. Godi- na se izmiče kraju, a mnogo, vrlo mnogo naših pretplatnika nije, ni pokraj opomena, još izvršilo svoju dužnost. Nije ni lijepo ni patriot- ski, da nam se na ovaj način čini grdnih neprilika i smetnja. Mi na- stojimo i radimo da naš list osta- ne na dostojnoj visini braneći srp- ske nacijonalne interese, te smo radi toga izvrgnuti i čestim zaplje- nama i globama; ne žalimo ni truda ni troška a naši pretplatnici, mješte da nas u mučnoj borbi po- mognu, oni nam svojim nemarom odmažu. Čini nam se, da je poje- dincima lakše žrtvovati onu ne- znatnu svotu za godišnju pretplatu, nego da mi sami za njih svijeh izdržimo troškove. S toga barem, ko ne misli da nam pomogne, ne- ka nam i ne škodi, jer za ovo posljedne ima ko se misli. Požurite se pretplatom na »Dubrovnik“. Administracija. Dopuna polazne tačke. U 88. broju ,Dubrovnika“ iza- šao je članak pod naslovom ,/Po- lazna tačka“, u kome gosp. L. pretresa pitanje naše unutrašnje dizorganizacije, upirući prstom na uzroke naše opće bolesti i tražeći joj uspješne lijekove. Slažemo se gotovo u svemu sa gosp. L., ali sa svim tim njegovo stanovište, koje u sebi ima vrlo mnogo idea- lisanja, ne može da se bez izvje- snih dopuna upotrebi kao jedini način, da se«naše prilike potpuno srede. : Gosp. L. polazi isključivo sa načelnog stanovišta, zaboravljajući pri tome postojeći fakat, koji inače ion priznaje, da nijesu načelne ra- zlike dovele Srpsku Narodnu Stran- ku na Primorju do današnjeg nje- nog nezavidnog položaja. Srbi na Primorju su vazda bili korektni prema srpskoj narodnoj misli. Oko nje se nije vodila borba. Ako je ko ma kada u tome zastranio, opće je mišljenje redovno svoj sud iznosilo u formi jednodušne osu- de. I gosp. L. je uvjeren, da su lični razlozi bili uzrokom našeg političkog rastrojstva. Time se dade razumjeti, što u borbu nije zalazio narod, što je on sve to posmatrao Sa izvjesnim čuđenjem. Potpuno odabravamo stanovi- šte gosp. L., te ga i sa svoje stra- ne prihvaćamo, ali baš s toga, što, kako prije rekosmo, načelne razli- ke kod Srba na Primorju gotovo i nema, držimo, da naše unutra- šnje sređivanje treba da pođe s je- dne druge tačke, okrećući se oko osi, koju je gosp. L. kroz čitav svoj članak isticao. Nama je u prvom redu od po- trebe stvoriti takovu jednu orga- nizaciju, koja će onemogućiti sva- ko privilegisano pravo pojedinaca i koja će sa svojim djelovanjem pokazati jačinu svoga života. Do sada smo imali tako reći mrtvu organizaciju, bez rada, bez poleta, koja je vodila računa o narodu i njegovim potrebama samo onda, kad su je prilike na to nagonile. Kroz njeni život nije ,preko cijele godine“ strujao sok potrebne sna- ge i agilnosti, a vodila je računa samo o čisto političkim prilikama i to u odnošaju prema spoljnim utjecajima. U unutrašnjosti, u na- rodu, bila je mrtva. S toga za nju masa gotovo nije ni znala. I onda nije čudo, što se je sve okretalo samo oko nekoliko osoba i što je u momentima, kad bi te osobe došle u međusobni sukob zbog položaja a bez viših . motiva, do- lazilo do rastrojstva. Koja je korist od jedne stranke, ako ona postoji samo po imenu i ako sve jedinice, koje je sasta- vljaju, nemaju onog udjela, koji ona tako rado prisvaja i s njime i sebe i drugoga vara? Kompak- tnost po našem mišljenju nije sa- mo u tome, da niko ne prigovara radu nekolicine istaknutijih ljudi, već da u tom radu po mogućno- sti učestvuju svi članovi stranke. Ono što do sada nije bilo, treba da bude unaprijed. Inicijativa mora slijediti ozgo. Viši forum treba da bude srce stranke, iz koga će teći vruća krv kroz cijeli organizam. Da se bolje razumijemo, pokaza- ćemo to malo realnije. Uzmimo dosadašnju. organizaciju, onakvu kakva je u posljednje vrijeme eg- zistirala. Prema određenjima stra- načkog ustava postojali su mjesni odbori, nad njima je bio centralni, upravni odbor, a nad ovim opet opća skupština. To je lijepo i tako reći pametno. Ama koja je korist, kad ni jedno od ovih nije davalo znakova života. Mjesni odbori ni- jesu radili ništa; centralni odbor na mahove, dosta rijetko, pokazi- vao je da egzistira; skupština je pak bivala bez ozbiljnosti i real- nosti. — Organizacija je bila sama sobom dosta dobra, te bi sa iz- vjesnim dopunama, koje bi joj dale života, mogla slobodno i ostati. Uzmimo ponovo u pregled tak- tore stranke. Skupština bi morala biti neka vrst parlamenta. Na njoj bi trebalo redovno, potpuno, u tančine, bez užurbanosti i vrtogla- vice, pretresati sva unutrašnja i vanjska pitanja, stvarajući pretpo- stavke realnog rada, koji bi se kroz izvjesno vrijefne morao izvr- šiti. Centralni odbor imao bi u prvom redu dužnost, da udovolji zaključcima skupštine i da sam u- zimlje inicijativu za rad. Pod nje- govim nadzorom i njegovom _ini- cijativom stupili bi u život i mje- sni odbori. Oni bi bili dužni dr- žati spiskove članova stranke, ob- vezatno i svako toliko vremena držati sjednice i mjesne skupštine, na kojima bi se pretresala u pr- vom redu pitanja, koja zasijecaju u potrebe dotičnog kraja. Svoje zaključke, predloge i izvještaje sa sjednice i skupštine morali bi slati centralnom odboru, koji bi tada u sporazumu s pojedinim odborima preduzeo što bi bilo umjesno, da se po mogućnosti podmire i- staknute potrebe. Osim toga mje- sni odbori bi imali dužnost, da redovno priređuju sijela i preda- vanja, analiabetske kurseve i da oni, koji misle drukčije. Svaki pa- metan i koristan savjet rado ćemo primiti. Ali već unaprijed kažemo, da bez agilnog života nikada ne ćemo doći do sigurne i uspješne stranačke organizacije. N. Henajmo ce! JenaH uHTaB Hapoji IocTaje ckeniTiK ; jep cy ra HenpaBle LoBene no pa30- uapaiba. [la unak oH Bjepyje y jezuy BCJIHKY HCTHHY, VY HEMHHOBHOCT CBOTA Backpca. OH je naHac BeJmuKku osaj- HHK, &JIH HE TOJIHKH JA NajiHe. OH je“ CnyCTHO FJABy OL Gpure u Goga, aju he je guhu, jep ueMa uera Ja ce cTH- Ju HM HeMa pasjora la Nocymiba y cBOjy Moh. NeBeT muJujoma Cp6a He Mory Hu Hehe nponacru. Fbux uejmuue crpaza- iba. Ouajate uM naje NuBOBCKY CHary. Ouajuauuu cy croco6Hu 3a Benuka je- Ja, a HAPOJL H HHAqe MMA yCIIOBA 34 IBHX.. ' Tla unak nperxoniHo Tpe6a na ce u3Bpuuu uuraB npenopotaj. Mopa ce notiu zpyrum, onpeljenjaM 4 OJVIyuHH- jum npaBueM. BaJba 3HaTH ITA ce xohe | aji H VTBPAHTH TAUHO TIyT, IIPOTpAM M cpecrBa a ce IIOCTHIH& OHO LITO Ce XKeJIH. 9 CpricrBy ce Mopa upykunje njemaru, Hero zo cazga. OJUIyuHOCT H svim mogućim sredstvima porade uerpajuocr Buie cBera._JenaH npaBau, na popravljanju i podizanju eko- nomskog i socijalnog života na- rodnog. Nad radom mjesnih od- bora imao bi centralni odbor da vodi vrlo strogu kontrolu. Ako koji mjesni odbor ne udovolji svo- jim dužnostima, jednostavno se izmijeni. U tome ne smije da bude nikakvih obzira. Ovako bi došlo do realnog ra- da, a centralni bi odbor bio upu- ćen u prilike cijelog Primorja, pa bi prema općem raspoloženju znao i mogao da udesi svoje držanje i u unutrašnjem i u vanjskom ži- votu. Tada bismo mogli govoriti o sređenosti i kompaktnosti stran- ke. S njome bi, bez sumnje, ra- čunali i drugi faktori. Malo po malo došlo bi se dotle, da bi se onemogućile smicalice, ma s koje strane one dolazile. Mjesni bi od- bori sve raščistili, pa bi centralni odbor bio lišen neprijatnosti, da se najprije u njemu pojavljuju ne- suglasice. Iznijeli smo ovo par riječi u dopunu stanovišta gosp. L., koji je uzeo u pretres samo misao, koja mora biti sveta svim članovima stranke. U to posebno nijesmo htjeli ni zalaziti, jer držimo, da se apriori isključuje i sama pomi- sao, da bi mogao biti član stran- ke, koji se ma u čemu ogriješi o narodnu misao. Htjeli smo samo istaći praktičnu stranu inicijative naših poslanika. Jesmo li u tome pošli ispravnim putem, neka kažu jenaH IporpaM, OpraHu30BaH pa], »H- JIaBOCT Y NOCIY, CAMOIIOXKPTBOBAIbe NO MY4EHHLITBA, POJLOJbYOIBE JO, Ča- HaTu3Ma. Iloysnaw»e y caMcr ceGe. E1uMHHHPAI€ CBHX HALA y Tyhy nNO- Moh. CzoBeucrBO u EBpona ocra- BIbAJIH CY HAC yBHIČK Ha ujeJMJy. XBaja Ha cumMrarujaMa, aju cy one on cna6e BpujeuHOCTH, aKO 34 I>HMA He cibeuyje crsapua nomoh. By1umMo Ha uucTO: caMu cMo! Hcruua Buie Bpujenu oj caMmooGpaHe. CB€ IITO uH- HHMO H NIpeny3umaMO "eka 6y e yBujek C yBjepei»eM M HCTHHOM: CaMH CMO! - 3 To ue xpaGpu, na urak nokpehe Ha pan. To je HaroH moHoca. Camu CMO, aiu Hucmo cna6u. Hma Hac nocra, zeBer muaujoma. Ma za nojujebeHu y Tpu Bjepeu y mer pa3- HHX IPKABA, MH CMO — AKO CMO y MH- CIHMA H NyXy CNOjeHH — HIIAK CHATA, NOBOJ6BHA HKO H€ zA OCBaja, OHO JA Gpanu ce6e. 3ua ce or Kora! Mu 3Ha- MO 34 jeuuy jemuuy omacHocT 3a Cpn- cTBO. OHa je TepmaHcTBO. Cuna, Be- JuKa onacHnocr, Ilpujeru ucro TaKO H UpyruM Hapojuma Ha Jyry u Heroky. Illro oBa TO jom ue cxBahajy u iuTro ce He crapajy 3a on6paHy, TO je u- XOBa iurera. 3a CpncrBo je BejuKka NOGuT IuTO je yno3Hajo BenuuuHy Te onacuocru u uro je norpe6a camMo- oGpane nocrana omure yBjepee. Hamu najnaBuuju nperuu Ha Bar- THuKOM Mopy u Ha Jla6u, y canaii- oj Hbemaukoj, nojuierjiu cy, nocjuje BjeKOBHOT KPBaBOr _OTNApa, I epmaH- CTBy 34 TO, INTO HuHjeCy Guju opra- HH30BaHH, IITO y HX Huje Guo cBje- cru o jemuucrBy. Mu, ua Jyry u Hc- TOKy, HeheMo nojviehu y Toj 6op6u, Koja Beh rpaje BjekoBuMa, a Koja he y Gp3so u36uTu emeMeHTAPHOM CHAFOM Ha cBuMa Juuujama uaMehy TepmaH- CTBA H CJIABEHCTBA, AKO CE 34 BpeMeHA. iavne zahrale plaća se od petitnug: že